carinski menadŽment i carinske...

CARINSKI MENADŽMENT I CARINSKE POLITIKE

- predavanja -

NASTAVNIK: Doc.dr Sanel Jakupović

Banja Luka, 2011/2012

3/19/2012 2

Carina, Carinska politika, Carinska unija, Carinski sistem, Carinski sistem BiH, Carinski sistem EU, Upravljanje rizikom u carini, Slobodna trgovina,

KLJUČNE RIJEČI

3/19/2012 3

SADRŽAJ PREDAVANJA

- EKONOMSKA TEORIJA CARINA I SLOBODNE TRGOVINE -dat je prikaz osnovnih elemenata spoljnotrgovinskih odnosa, navedeni su razlozi uvođenja slobodne trgovine, s jedne strane, kao i razlozi uvođenja zaštite (protekcionizma), s druge strane. Obrađena je zaštitna politika u međunarodnim ekonomskim odnosima i carinska politika kao dio zaštitne politike. Zatim su prikazani instrumenti carinske zaštite, instrumenti vancarinske zaštite (netarifne mjere), i institucionalni karakter međunarodnih ekonomskih odnosa i integracija.

3/19/2012 4

SADRŽAJ PREDAVANJA

- OPŠTA RAZMATRANJA TEORIJE CARINSKOG SISTEMA -obrađuje definisanje i objašnjenje pojmova sistem i carinski sistem. Zatim se daje model opšte definicije carinskog sistema primjenom sistemskog pristupa sa sadržajnim elementima procesnog modela carinskog sistema.

- ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA LEGISLATIVE CARINSKOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE I IZVORA CARINSKOG I TRGOVINSKOG PRAVA KOJI SE PRIMJENJUJU U EVROPSKOJ UNIJI - detaljno se analizira pravni okvir carinskog sistema BiH, prikazan u tzv."osnovnoj legislativi" carinskog sistema BiH, tj. u okviru Zakona o carinskoj politici BiH, Zakona o carinskoj tarifi BiH i Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje. Također, u ovome dijelu su predstavljene najznačajnije karakteristike osnovnih instituta carinskog sistema - carinske tarife, carinske vrijednosti i porijekla robe. Na kraju je dat i sažet prikaz izvora carinskog i trgovinskog prava koji se primjenjuju u Evropskoj uniji; obrađeni su svjetsko trgovinsko pravo, međunarodno carinsko pravo, evropsko pravo i nacionalna prava država članica Evropske unije.

3/19/2012 5

SADRŽAJ PREDAVANJA

ANALIZA OSNOVNIH KARAKTERISTIKA CARINSKE SLUŽBEBOSNE I HERCEGOVINE. Najprije je analizirana organizacija Uprave zaindirektno oporezivanje, tj. njena organizaciona struktura, pravna osnova,misija i osnovne nadležnosti. Zatim je istražena organizacija i radcarinske službe Bosne i Hercegovine u okviru Uprave za indirektnooporezivanje, tj. u prvom redu kadrovska popunjenost Sektora za carine,opis poslova i radnih zadataka u Sektoru za carine, naplata prihoda ucarinskom postupku, obim spoljno-trgovinskog poslovanja, obim carinskihprijava po vrstama carinskih postupaka, kao i integrisani informacionisistem UIO.

- OSNOVNE KARAKTERISTIKE PROCESA INTEGRACIJA BOSNE IHERCEGOVINE U EVROPSKU UNIJU I CARINSKA POLITIKAEVROPSKE UNIJE - prikazane su osnovne informacije o Evropskoj uniji,njena kratka istorija nastanka, razumijevanje proširenja EU, processtabilizacije i pridruživanja i u okviru toga dat je sublimirana prikazSporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaključen između BiH i EU. Udrugom dijelu ovog poglavlja date su informacije o carinskoj politiciEvropske unije i direkciji za poreznu i carinsku politiku Evropske komisije(DG TAXUD), a na kraju se daju osnovne informacije o napretku Bosne iHercegovine u procesu stabilizacije i pridruživanja u oblasti carine.

3/19/2012 6

SADRŽAJ PREDAVANJA

- PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA U UNAPREĐENJU I RAZVOJU SAVREMENOG CARINSKOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE U PROCESU INTEGRACIJA U EVROPSKU UNIJU - analiziraju se pojmovi strategije i strateškog menadžmenta-strateškog planiranja, implementacije strategije, kao i sistema strateške kontrole, predstavlja se model WCO za primjenu koncepta strateškog menadžmenta u izgradnji kapaciteta carinske službe, kao i WCO - Okvir standarda za osiguranje i olakšanje globalne trgovine. Detaljno se analizira primjena koncepta strateškog menadžmenta putem uspostavljenih smjernica za oblast carine koja su data od Evropske komisije (customs blueprints), kao i uloga carinskih loboratorija u izgradnji savremene carine (model WCO). Također, date su i preporuke Svjetske banke za upravljanje rizikom u carini. Na kraju se daje prijedlog modela strateškog plana razvoja određenih elemenata carinskog sistema BiH za period 2009. -2011.godina.

3/19/2012 7

SPOLJNOTRGOVINSKI ODNOSI Međunarodne ekonomske odnose čine

međunarodno kretanje: robe (i usluga), kapitala, i ljudi.

Ukupni spoljnotrgovinski odnosi neke zemlje predstavljaju:

integralni dio privrednog sistema i ekonomske politike,

regulisani su uzajamno povezanim i usklađenim podsistemima i politikama kojima se regulišu carinsko, spoljnotrgovinsko, devizno poslovanje, a posredno i poreskim sistemom i poreskom politikom.

3/19/2012 8

EKONOMSKA TEORIJA CARINA I SLOBODNE TRGOVINE

Zahtjevi za neograničenom trgovinom -slobodnom trgovinom – u suprotnosti su sa zahtjevima za uvođenjem carina i drugim trgovinskim ograničenjima –protekcionizmom.

SLOBODNA TRGOVINA ≠ PROTEKCIONIZAM (ZAŠTITA)

3/19/2012 9

RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE TRGOVINEi. Argument poboljšane alokacije proizvodnje

putem međunarodne podjele rada,ii. Argument specijalističkih prednosti putem

međunarodne podjele rada,iii. Argument povećanja efikasnosti putem

svjetske konkurencije,iv. Argument većeg izbora proizvoda i manjih

cijena,v. Argument političke stabilnosti,vi. Argument jačanja međunarodne pozicije,

3/19/2012 10

RAZLOZI UVOĐENJA SLOBODNE TRGOVINEvii. Argument nižih troškova transakcija i

informacija,viii. Argument povećanja tržišta prodaje,ix. Argument domaćeg rasta,x. Argument komparativnih prednosti u

troškovima.

Apsolutna slobodna trgovina nije izvodiva(Adam Smith: To je“utopija”)

3/19/2012 11

LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA

Regionalni trgovinski sporazumi

Udio izvoza trgovinskih blokova na svjetski izvoz u procentima

∆ Udio izvoza unutar trgovinskih blokova na njihove ukupne izvoze u procentima

∆ EU-15 Evropska Unija 60,6 37,9

NAFTA Sjevernoamerička zona slobodne trgovine 56,7 17,2

ASEAN Savez jugoistočno-azijskih nacija 23,7 6,3 MERCOSUR Zajedničko tržište Južne Amerike 11,6 1,4 Andean Group Grupa Andskih zemalja 9,5 0,8 SADC Južnoafrička razvojna zajednica 9,3 0,7 CACM Zajedničko tržište Srednje Amerike 11,1 0,4

COMESA Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku 6,4 0,4

CARICOM Karibijska zajednica i zajedničko tržište 12,5 0,2

CEMAC Privredna i monetarna unija centralne Afrike 1,5 0,1

UEMOA Zapadnoafrička privredna i monetarna unija 12,3 0,1

Izvor: Glania/Matthes, Institut der deutschen Wirtschaft Koeln, 2005.

3/19/2012 12

LIBERALIZACIJA TRGOVINE PUTEM REGIONALNIH TRGOVINSKIH SPORAZUMA

Regionalni trgovinski sporazumi: Poželjni oblik saradnje Sporazumi koji su prijavljeni i važeći kod WTO

Trgovinski sporazumi: po godinama stupanja na snagu Stanje: novembar 2004; izvor podataka: WTO

3/19/2012 13

RAZLOZI UVOĐENJA ZAŠTITE (PROTEKCIONIZMA)

i. Argument zaštite domaćih privrednih grana

ii. Argument zaštite novih privrednih grana (tzv.”odgojne carine”) – Fridrich List, J.Stuart Mill

iii. Argument vlastitog opskrbljivanja u vremenu krize (tzv.”Autarkie argument”)

3/19/2012 14

ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM EKONOMSKIM ODNOSIMA

Sastavni dio EKONOMSKOG i POLITIČKOG SISTEMA svake države.

Zasniva se na definisanim oblicima: CARINSKE ,I NECARINSKE ZAŠTITE.

Primarni efekat zaštitne politike: POTPUNO, ILI ODREĐENO

OGRANIČAVANJE MEĐUNARODNE ROBNE RAZMJENE

3/19/2012 15

ZAŠTITNA POLITIKA U MEĐUNARODNIM EKONOMSKIM ODNOSIMA

OSNOVNI CILJEVI ZAŠTITNE POLITIKE:

zaštita strukture nacionalnog dohotka,

supstitucija izvoza i uvoza robe i faktora proizvodnje,

dugoročno povećanje stepena efikasnosti nacionalne proizvodnje.

ss

3/19/2012 16

CARINSKA POLITIKA KAO DIO ZAŠTITNE POLITIKE Integralni element ukupne ekonomske

politike države Sastavni dio nacionalne zaštitne politike u

međunarodnim ekonomskim odnosima.

Definicija (Stanković M.):“Pod carinskom politikom jedne zemlje treba podrazumijevati svjesno usmjeravanje od strane društva instrumenata i instituta u vezi sa carinskom zaštitom, razvoja domaće proizvodnje i drugim vitalnim pitanjima koja su od interesa za privredu jedne zemlje”

3/19/2012 16

3/19/2012 17

CARINSKA POLITIKA KAO DIO ZAŠTITNE POLITIKE

Definicija (Jakupović S.): Opšta definicija carinske politike proizilazi iz utvrđenih ciljeva i strategije razvoja određene državne zajednice (unije) u posmatranom vremenskom periodu."Carinska politika određene države (unije) predstavlja efikasno korištenje njenih definisanih elemenata u cilju unapređenja ukupnog stepena razvoja privrednog sistema države, prije svega u zaštiti domaće proizvodnje, osiguranju uslova za ostvarivanje prihoda državnog budžeta po osnovu indirektnih poreza koji nastaju kao rezultat spoljnotrgovinske robne razmjene, kao i zadovoljavanju i drugih potreba i zahtjeva u okviru definisanih uslova datog društveno-ekonomskog sistema i međunarodnih standarda, u posmatranom vremenskom periodu."

3/19/2012 17

3/19/2012 18

INSTRUMENTI CARINSKE POLITIKE

OSNOVNI (dugoročni): Carinske stope, Carinska osnovica, i Carinski preferencijali.

POMOĆNI (kratkoročni): Carinski kontigenti-kvote, Antidampiške carine, Sezonske carinske stope, Itd.

3/19/2012 18

3/19/2012 19

INSTRUMENTI CARINSKE ZAŠTITE CARINE SU KLASIČNI INSTRUMENT

PROTEKCIONIZMA (ZAŠTITE), kojim jedna zemlja ostvaruje prednost na teret druge zemlje.

Označava se i kao “TARIFNA ZAŠTITA”.

Carina je instrument pasivne i aktivne zaštite: Pasivno dejstvo: opterećenje cijene uvoza (najčešći

oblik), Aktivno dejstvo: uticaj na formiranje izvoznih cijena i

količinu izvoza.

3/19/2012 19

3/19/2012 20

DEFINICIJA POJMA “CARINE”

3/19/2012 20

Riječ "carina" dolazi od izraza "careva dažbina", koja je prvobitno naplaćivana u korist cara (vladara) (Popović, M.)

Carinom se, prije svega, u savremenom smislu riječi, smatra dažbina (indirektan porez) koja se u vidu novčanog iznosa i to, prije svega, u domaćoj valuti naplaćuje na robu po unaprijed utvrđenim kriterijumima i po utvrđenim carinskim stopama u carinskoj tarifi, najčešće od strane države uvoznice, bilo u cilju zaštite domaće privrede ili iz fisklalnih, političkih, socijalnih i drugih ciljeva. (Stanković, M.)

Carine su vrsta posrednog poreza na uvoz ili izvoz proizvoda kojim se opterećuje proizvod koji prelazi carinsku granicu.(Čenić, J.G.)

Carina je dažbina koja se naplaćuje na stranu robu koja se uvozi na carinsko područje određene zemlje, ili se sa tog područja izvozi. To je iznos davanja uvoznika robe u domaćoj valuti po osnovu uvoza, odnosno prelaska robe preko carinske linije jedne države, odnosno prelaska preko granice. (Todorović,T.)

3/19/2012 21

DEFINICIJA POJMA “CARINE”

“Carine i ostale uvozne dažbine naplaćuju se na robu koja se uvozi, unosi ili prima u carinsko područje Bosne i Hercegovine, po stopama određenim u Carinskoj tarifi BiH, koja je sastavni dio ovog zakona, osim gdje međunarodni ugovori BiH i zakoni BiH nalažu drugačije” (Zakon o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, od 03.02.1998.,"Službeni glasnik BiH", broj 1/98, čl.1.st.1 .)

3/19/2012 21

3/19/2012 22

ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE Stari Rimljani – stationes (carinske stanice) – fiskalna

uloga; Stara Grčka (5.vijek prije Hrista)-cestarine, mostarine,

trošarine (fiskalna uloga); Feudalizam – tranzitne carine u unutrašnjem prometu

(fisklana uloga); Merkantilizam – zaštita domaće proizvodnje od

inostrane konkurencije (zaštitna i fisklana uloga); Liberalizam – razvoj nove industrije (“argument infant

industrije”) – zaštitna i fisklana uloga; Do Svjetske privredne krize 1929.godine - carina

jedini instrument zaštite domaće proizvodnje; Nakon drugog svjetskog rata (1945.) – carine

prepreka slobodnoj međunarodnoj robnoj razmjeni –smanjivanje carina u okviru GATT-a i WTO-a

3/19/2012 22

3/19/2012 23

ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE U BOSNI I HERCEGOVINI VIII vijek – srednjovijekovne države Južnih Slovena; Otomansko carstvo – carina pod nazivom “đumruk”; Austro-Ugarska monarhija – sporazum o carinama

između Austrije i Ugarske, prihod od carina služio za finansiranje troškova zajedničkih poslova.

SAVREMENA CARINA:

PRVI PERIOD: CARINSKI SISTEM SFRJ (1945. –1992.),

DRUGI PERIOD: CARINSKI SISTEM BIH (od 1995.godine do danas).

3/19/2012 23

3/19/2012 24

ISTORIJSKI RAZVOJ CARINE U BOSNI I HERCEGOVINI

U skladu sa USTAVOM BiH (Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma) – oblast CARINSKE POLITIKE na nivou državnih institucija BiH,

1998.godine na državne institucije BiH prenesena zakonodavna nadležnost (Zakon o carinskoj tarifi BiH),

2004.godine na institucije BiH prenesena upravna nadležnost (Zakon o carinskoj politici BiH).

3/19/2012 24

3/19/2012 25

VRSTE CARINA

A. S obzirom na smjer kretanja robe:1. Uvozne carine 2. Izvozne carine 3. Provozne ili tranzitne carine – ukinute su

Barcelonskom konvencijom iz 1921. godine.

B. S obzirom na svrhu carine:1. Zaštitne carine 2. Fiskalne carine 3. Prohibitivne carine

3/19/2012 25

3/19/2012 26

VRSTE CARINA

C. S obzirom na osnovicu za obračun carine:1. Carine na vrijednost uvezene robe („ad valorem") 2. Specifične carine3. Kombinovane carine

D. S obzirom na subjekte odlučivanja:1. Autonomne ili samostalne carine2. Ugovorne ili konvencionalne carine

E. S obzirom na uravnoteženje domaćih i inostranih carina:

1. Antidampinške carine 2. Konsolidovane carine

3/19/2012 26

3/19/2012 27

EFEKTI CARINA

EKONOMSKI EFEKTI instrumenata protekcionističke politike neke zemlje podrazumijevaju promjene u vrijednostima parametara i promjeni odnosa koje primjena instrumenata izaziva u nacionalnoj ekonomiji i u drugim zemljama, učesnicima robne razmjene(Čenić, J.G.)

Efekti carina po J.E.Meade – u: Primarni efekti: obuhvataju promjene u dohotku i

cijenama, Sekundarni efekti: odnose se na supstituciju, Tercijarni efekti: obuhvataju sve promjene u cilju

uravnoteženja platnog bilansa.

3/19/2012 27

3/19/2012 28

EFEKTI CARINA

Prema C. Weert-u, najznačajniji efekti carine su:1. uticaj na cijene,2. uticaj na preraspodjelu (gubitak efikasnosti i

blagostanja),3. fisklani uticaj za ubiranje državnih prihoda,4. argument za carinske pregovore (Evropske

zajednice),5. odbrana od zaštitnih mjera drugih država

(retorzione ili kaznene carine),6. odbrana od dampinga drugih država

(antidampinške mjere).

3/19/2012 28

3/19/2012 29

EFEKTI CARINA – PREDNOSTI I NEDOSTACIPREDNOSTI: Optimalna carinska zaštita nacionalne privrede, Uticaj na ravnotežu trgovinskog bilansa.

NEDOSTACI: Smanjenje prihoda državnog budžeta, Smanjenje obima svjetske trgovine, Redistribucija dohotka od potrošača prema proizvođačima, Prelijevanje prihoda od proizvođača na svjetskom nivou

prema nerentabilnim proizvođačima unutar nacionalne ekonomije,

Povećanje cijena, Smanjivanje ličnog blagostanja svakog pojedinca.

3/19/2012 29

3/19/2012 30

EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENECARINA UTIČE NA POVEĆANJE CIJENA NA

DOMAĆEM TRŽIŠTU: tačno za iznos carine (proizvodnja i

potrošnja zavise od uvoza, a troškovi proizvodnje su konstantni),

za manji iznos od carine (troškovi proizvodnje nisu konstantni, povećanje produktivnosti snižava troškove),

za veći iznos od carine (rast tražnje na domaćem tržištu, nedovoljna ponuda iz uvoza).

3/19/2012 30

3/19/2012 31

EFEKTI CARINA – UTICAJ NA CIJENE

CARINA NE UTIČE NA CIJENE NA DOMAĆEM TRŽIŠTU U SLUČAJU:

Kada postoji dovoljna domaća proizvodnja po stabilnim cijenama,

Kada ne postoji dovoljna količina domaćih proizvoda – ako inostrani prodavac snizi prodajnu cijenu za iznos carine (efekat prevaljivanja carine sa kupca na prodavca).

3/19/2012 31

3/19/2012 32

EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ Odražava se na povećanje prihoda države po osnovu

uvođenja carina u međunarodni robni promet (Čenić, J.G.),

Fiskalni efekat carina predstavlja samo sekundarni efekat koji ona ispoljava kao snažno sredstvo prihoda države (M.Stanković),

Značajan element finansiranja državnog budžeta u siromašnim i zemljama u razvoju koje imaju izražene probleme prilikom prikupljanja poreza,

U EU ne postoji sistem prikupljanja carina isključivo za finansiranje budžeta (tzv. finansijska carina) i taj sistem je zabranjen između država članica EU (član 25., stav 2. Uredbe o EZ).

3/19/2012 32

3/19/2012 33

EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Fisklani efekat carinskih dažbina u BiH - još uvijek

relativno značajan izvor prihoda državnog budžeta,

U 2008.god. UIO naplatila 4,926 mlrd KM indirektnih poreza u neto iznosu po odbitku povrata od PDV-a i ostalih indirektnih poreza ili 6,13% više nego u 2007.g.

Prihod od carina 642.917.958,26 KM, ili 16,07% ukupnih prihoda od indirektnih poreza

3/19/2012 33

3/19/2012 34

EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Kretanje u naplati indirektnih poreza u BiH (2002. - 2008.)

Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UO UIO, Banja Luka, 2009.

3/19/2012 34

3/19/2012 35

EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Godišnje promjene u naplati indirektnih poreza u BiH (2003. - 2008.)


3/19/2012 35

3/19/2012 36

EFEKTI CARINA – FISKALNI UTICAJ U BOSNI I HERCEGOVINI Promjena u naplati carina usljed primjene SSP (2007 / 2008)


3/19/2012 36

3/19/2012 37

EFEKTI CARINA – TRGOVINSKI DEFICIT Izvoz i uvoz BiH u periodu 2003 - 2008

Izvor: Agencija za statistiku BiH, 2009.

Uvoz Izvoz Saldo Stopa

pokrivenosti

2003 8365183 2428234 -

5936949 29,03%

2004 9422969 3012763 -

6410206 31,97%

2005 11180797 3783199 -

7397598 33,84%

2006 11388783 5164295 -

6224488 45,35%

2007 13898242 5936583 -

7961659 42,71%

2008 16287044 6714302 -

9572742 41,22%

3/19/2012 37

3/19/2012 38

EFEKTI CARINA – ZAŠTITA DOMAĆE PRIVREDE NOMINALNA, EFEKTIVNA, NETO EFEKTIVNA I UKUPNA

CARINSKA ZAŠTITA:

Nominalna carinska zaštita – svaka država reguliše nominalnu carinsku politiku na nacionalnom nivou, kojom su definisane opšte granice zaštite nacionalne privrede. To nisu precizni, konkretni pokazatelji u smislu visine carinskog opterećenja, ali se preciziraju proizvodnja i proizvodi koji su bitni za ukupni privredni razvoj.

Efektivna carinska zaštita – za razliku od nominalne zaštite, efektivna zaštita ogleda se kroz konkretne zaštitne odredbe, njihovu visinu i primjenu, a realizuju se kroz carinsku tarifu, uvozne i izvozne kvote, zabrane uvoza i izvoza i sl.

3/19/2012 38

3/19/2012 39

EFEKTI CARINA – ZAŠTITA DOMAĆE PRIVREDE NOMINALNA, EFEKTIVNA, NETO EFEKTIVNA I

UKUPNA CARINSKA ZAŠTITA:

Neto efektivna carinska zaštita – je ustvari efektivna zaštita korigovana promjenom kursa nacionalne valute.Pad kursa domaće valute poskupljuje uvoz, što utiče na uvozne cijene, a posredno i na samu količinu uvoza

Ukupna zaštita – određenog sektora privrede izračunava se na način da se stopi efektivne zaštite doda i zaštita uslovljena promjenom kursa, odnosno promjena kursa domaće valute utiče na stepen zaštite.

3/19/2012 39

3/19/2012 40

CARINSKA STOPA Carinska stopa je brojčano izražena visina carine

koja se naplaćuje za jednu vrstu robe. Ona se u carinskoj tarifi može pojaviti u vidu procenta (ako se naplata carine vrši po vrijednosti robe) ili u određenom fiksnom novčanom iznosu (ukoliko se carina naplaćuje po jedinici mjere robe). (Bogićević, T.)

Carinska stopa d se određuje putem carinskog tarifnog svrstavanja u Carinskoj tarifi (c, customs classification) i zavisi od zemlje porijekla (o, origin)i vremenskog perioda podnošenja carinske prijave (ti, time). (Weerth, C.)

d = co, ti

3/19/2012 40

3/19/2012 41

PRORAČUN VISINE CARINSKIH DAŽBINA Visina carinskih dažbina (t, tariff) se proračunava

uz pomoć tri varijable (Weerth, C.): Carinske vrijednosti (v, value), Stope carine (d, duty), i Količine (q, quantity).

Formula: Proračun visine carinskih dažbina:

t = v*d*q, (u novčanim jedinicama).q = 1 (kod “ad valorem” stopa),v = 1 ( kod specifičnih car.stopa).

3/19/2012 41

3/19/2012 42

VRSTE CARINSKIH STOPAA. S OBZIROM NA NAČIN IZRAŽAVANJA CARINSKE

STOPE:1) Carinske stope u postotku – primjenjuju se kod „ad

valorem“ carina 2) Carina u apsolutnom iznosu – primjenjuje se kod

specifičnih carina

B. S OBZIROM NA RASPON:1. Minimalne,2. Maksimalne,3. U rasponu od min. do max.

C. S OBZIROM NA SAMOSTALNOST ODLUČIVANJA:1. Samostalne ili autonomne carinske stope2. Konvencionalne carinske stope

3/19/2012 42

3/19/2012 43

CARINSKE STOPE U CARINSKOJ TARIFI BIH Carinska tarifa BiH za 2009.godinu sadrži više

kolona carinskih stopa: Nominalnu (autonomnu) stopu carine, Konvencionalne stope carine (SSP, CEFTA,

Turska).

Visina carinske stope u Carinskoj tarifi BiH: Min. 0%, Max. 15%.

3/19/2012 43

3/19/2012 44

NECARINSKA ZAŠTITA –“NETARIFNE MJERE” (NTM) NTM – eng. “Non - tariff – measures”

Definicija: “Netarifne mjere predstavljaju sve državne mjere koje vrše preoblikovanje međunarodne trgovine robe i usluga po obimu, sastavu robe ili regionalnim obavezama“. (Hasenpflug, H.).

Definicija: Netarifne mjere predstavljaju sva trgovinska ograničenja koja nastaju pored carine, ali i mjere koje unaprjeđuju trgovinu (npr.,subvencije).

3/19/2012 44

3/19/2012 45

NETARIFNE MJERE - OBLICI

Kontigenti i kvote (Kvantitativno ograničenje uvoza ili izvoza)

Dobrovoljno ograničenje izvoza

Otvaranje tržišta pregovorima

Sanitarne, fitosanitarne i tehničke prepreke trgovini

3/19/2012 45

3/19/2012 46

NETARIFNE MJERE - OBLICIZabrane i ograničenja u Evropskoj uniji - grafikon

Trgovačko političke mjere privredne vrste (član 1.tačka 7.UPCK-a)

Zaštitne mjere neprivredne vrste(član 58. stav 2.UPCK-a)

u okviru međunarodnih

sporazuma

autonomne mjere u slučaju nužde

kvote nadzorne mjere

za provođenje/u okviru međunarodnih

sporazumaautonomne zaštitne

mjere

zabrane sa/bez mogućnosti oslobađanja

Moraju se ispuniti ograničenja, odnosno

određeni uslovi

Izvor: Lux, M.: Das Zollrecht der EG, Bundesanzeiger, Köln, 2004

3/19/2012 46

3/19/2012 47

OLAKŠICE U TRGOVINI

Definicija: Pod pojmom "olakšice u trgovini" podrazumijeva se unaprijeđenje privrednog i političkog okruženja u kojem se obavljaju transakcije, uključujući, ali ne ograničavajući se na usklađivanje i pojednostavljivanje carinskih procedura, veću transparentnost propisa i postupaka, upotrebu IT tehnologija, kao i reformu i koordinaciju aktivnosti institucija koje su angažirane na implementaciji uvođenja olakšica u trgovini.

3/19/2012 47

3/19/2012 48

MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE I INTEGRACIJE Opšti sporazum o carinama i trgovini – GATT

(1947.) i Revidirani GATT (1994.)

Svjetska trgovinska organizacija – 1994. (World Trade Organisation-WTO) – Ženeva,

Savjet za carinsku saradnju (CCC) – 1952.god., Svjetska carinska organizacija - 1994. (World Customs Organisation-WCO) – Brisel,

Ekonomska komisija za Evropu (Economic Commission for Europe – ECE), regionalni forum Ujedinjenih naroda (UN) – Ženeva,

3/19/2012 48

3/19/2012 49

OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI - GATT GATT 1947. - Multilateralni trgovinski sporazum

između autonomnih ekonomskih subjekata (nijeograničeno na države, npr. carinska teritorija) kojiima za cilj povećanje međunarodne trgovine kaonačin za povećanje blagostanja u svijetu.

GATT 1994. - Predstavlja glavnu reviziju Opštegsporazuma o carinama i trgovini. Nastao je upregovorima Urugvajske runde u periodu 1986. -1994. i predstavlja kamen temeljac WTO pravila otrgovinskim odnosima u području roba i carina. GATT 1994 je priložen kao aneks WTO Sporazumu i sadrži poziv na GATT 1947.

3/19/2012 49

3/19/2012 50

OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI - GATT Glavni princip GATT - PRINCIP NAJPOVLAŠTENIJE

NACIJE (ČLAN 1.):

"MFN - Most-favoured-nation treatment MFN –Tretman najpovlaštenije nacije. Obaveza države da tretman koji daje svojima najpovlaštenijim trgovinskim partnerima proširi na sve svoje trgovinske partnere. Naprimjer, ukoliko Bosna i Hercegovina uvede 2% carinuna uvoz jabuka iz Poljske, MFN tretman bi zahtijevao da isti tretman proširi na uvoz jabuka iz drugih članicaWTO-a. Zajedno sa Nacionalnim tretmanom, MFNpredstavlja jezgro principa nediskriminacije koji jesadržan u “srcu” trgovinskog prava."

3/19/2012 50

3/19/2012 51

OPŠTI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI - GATT MULTILATERALNI PREGOVORI (RUNDE) U OKVIRU

GATT-a:Runde Prosječno smanjenje

prema carinskoj tarifi (%)

Prosječno smanjenje svih

carina (%)

Razdovlje prije GATT-a (1934.-1947.) 44,0 32,2 I runda: Ženeva 1947. 35,0 21,1 II runda: Annecy 1949. 35,1 1,9 IIIrunda: Torquay 1950. 26,0 3,0 IV runda: Ženeva 1955.-1956. 15,6 3,5 V (Dillon) runda: Ženeva 1961.-1962. 12,0 2,4 VI (Kenedijeva) runda: 1964.-1967. 45,5 36,0 VII (Tokijevska) runda: 1973.-1979. - 29,6 VIII (Urugvajska) runda: 1986.-1994. Prosječno smanjenje carina na industrijske

proizvode za 40% NEUSPJEŠNE RUNDE: SEATTLE (1999.) i DOHA (2001. – 2006.)

3/19/2012 51

3/19/2012 52

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA - WTO WTO 1995. - jedinstveni institucionalni okvir koji

obuhvata Opšti sporazum o carinama i trgovini (GATT) i sve sporazume i pravne instrumente koji su dogovoreni Urugvajskom rundom. (MVT i EO)

WTO sačinjava zajednički institucionalni okvir za trgovačke odnose između zemalja i carinskih područja čije su vanjskotrgovinske veze potpuno autonomno konstituisane.(Lux, M.)

Termini “GATT” i “WTO” označavaju i organizaciju i multilateralni sporazum koji uređuje međunarodnu trgovinu.

3/19/2012 52

3/19/2012 53

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA - WTO WTO PRINCIPI:

Primjena klauzule najpovlaštenije nacije – preuzet iz GATT-a,

Princip nacionalnog tretmana – preuzet iz GATT-a, Princip slobodnog tržišta – u širem smislu podrazumjeva

cjelokupan proces liberalizacije trgovine u državama članicama,

Princip unaprjeđenja poštene konkurencije – izražava namjeru WTO-a da se bori protiv svih oblika nelojalne konkurencije u području razmjene roba, usluga i intelektualnog vlasništva,

Princip poticanja razvoja i ekonomskih reformi –prvenstveno je usmjeren državama u razvoju i prema tranzicijskim ekonomijama, na način da razvijene države liberalizuju uvoz iz tih država.

3/19/2012 53

3/19/2012 54

REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJENAJZNAČAJNIJI OBLICI:

Preferencijalno grupisanje, Asocijativni sporazum, Zona slobodne trgovine, Carinska unija, Zajedničko tržište, Ekonomska unija (npr., EU).

3/19/2012 54

3/19/2012 55

REGIONALNE EKONOMSKE INTEGRACIJE – CARINSKA UNIJA Definicija (prema GATT-u): “Pod carinskom unijom

podrazumijeva se zamjena dvaju ili više carinskih područja jednim carinskim područjem kada ta zamjena ima za poljedicu:

Da se carina i druga trgovinska ograničenja ukidaju za najveći dio trgovinske razmjene između područja koja sačinjavaju uniju, ili bar najveći dio razmjene proizvoda porijeklom sa tih područja,

Da carine i druga ograničenja koje članovi unije primjenjuju na trgovinu sa državama van unije budu u suštini identične.”

3/19/2012 55

3/19/2012 56

EFEKTI CARINSKE UNIJE

Razni autori uglavnom spominju tri simultana efekta (Kandžija, V.):

EFEKAT STVARANJA TRGOVINE – rezultira iz zamjene manje efikasnih nacionalnih proizvođača uvozom uz niže troškove, porijeklom iz države partnera,

EFEKAT POTROŠNJE – pripisuju se smanjenju cijena, a koje dovodi do povećanja potrošnje i porasta ukupnog uvoza,

EFEKAT SKRETANJA TRGOVINE – sastoji se u gubitku dijela tržišta trećih država u korist uvoza država partnera.

3/19/2012 56

3/19/2012 57

EFEKTI CARINSKE UNIJEPODJELA EFEKATA CARINSKE UNIJE NA STATIČKE I DINAMIČKE (Strahinja, D.):

1. STATIČKI EFEKTI CARINSKE UNIJE:i. efekti na trgovinu – efekt stvaranja trgovine i efekt skretanja trgovine,ii. efekat supstitucije proizvoda – slično kao i efekat potrošnje,iii. efekat na relokaciju proizvodnje – bescarinska trgovina unutar carinske

unije potiče proces relokacije resursa i porizvodnje od porizvođača s višim troškovima prema proizvođačima s nižim troškovima,

iv. efekti na uslove razmjene – ukidanjem međusobnih carina mijenja se i odnos njihovih cijena, zavisno o prethodnoj visini carinskog opterećenja, a o visini efekta naročito je bitan odnos elastičnosti između ponude i potražnje.

2. DINAMIČKI EFEKTI CARINSKE UNIJE:i. efekat povećanja konkurencije – proširivanjem tržišta država članica

povećava se i konkurentnost, a smanjuju monopolističke tendencije,ii. efekat na ekonomiju obima – makroekonomski efekti ekonomije obima

rezultiraju iz proširenja nacionalnih u integralno tržište,iii. efekat na investicije – povećanjem tržišta povećava se i ukupna potražnja,

kao i kupovna moć stanovništva, a što stvara preduslove za intenziviranje novih investicija.

3/19/2012 57

3/19/2012 58

SVJETSKA CARINSKA ORGANIZACIJA - WCO MISIJA: Svjetska carinska organizacija (WCO) je

nezavisno međuvladino tijelo, čija je misija poboljšanje efektivnosti i efikasnosti carinskih uprava u svijetu i olakšavanje procedura trgovine, transporta roba i putovanja ljudi širom svijeta.

1952. – Savjet za carinsku saradnju (CCC), 1994. – Svjetska carinska organizacija (WCO), 2009. – Broj članova: 174; BiH najmlađa članica

(4.7.2008.), WCO – izvršavanje i nadzor nad 98% međunarodne

trgovine Sjedište WCO u Briselu, Rukovođenje WCO – generalni sekretar (Mikuryia,K. –

Japan) i komiteti

3/19/2012 58

3/19/2012 59

SVJETSKA CARINSKA ORGANIZACIJA - WCOGLAVNI KOMITETI WCO:

Komitet za istrage i borbu protiv krijumčarenja Stalni tehnički komitet Potkomitet za informacioni menadžment

Tehnički komitet za pravila o porijeklu Tehnički komitet za vrijednost Komitet za Harmonizirani sistem Potkomitet za reviziju Harmoniziranog sistema Naučni potkomitet

Komitet za finansije

3/19/2012 59

3/19/2012 60

INSTRUMENTI WCO –KONVENCIJE I PREPORUKE Konvencija o harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih

oznaka roba Okvirni standardi za bezbjednost i olakšice u međunarodnoj

trgovini Carinska konvencija o privremenom uvozu ambalaže Carinska konvencija o privremenom uvozu profesionalne

opreme ( kao i Aneks A, Aneks B i Aneks C) Carinska konvencija o privremenom uvozu robe na osnovu

ATA karneta Carinska konvencija o materijalu za razonodu pomoraca Međunarodna konvencija o uprošćavanju i usklađivanju

carinskih procedura ( kao i Aneks G1, Aneks G2 i Aneks G3) Preporuka Savjeta za carinsku saradnju u vezi sa carinskim

tehničkim pitanjima koja se rješavaju na međunarodnom planu

3/19/2012 60

3/19/2012 61

INSTRUMENTI WCO –KONVENCIJE I PREPORUKE Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o olakšavanju

privremenog izvoza robe koja se šalje iz jedne zemlje u drugu radi prerade, dorade ili opravke

Preporuke Savjeta za carinsku saradnju o povraćaju ili naknadi carinskih dažbina na robu koju je uvoznik odbio da primi pošto ne odgovara uslovima ugovora

Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o otvaranju prodavnica neocarinjene robe (tax-free shops)

Preporuka Savjeta za carinsku saradnju za brže dostavljanje pošiljaka pomoci u slučajevima katastrofa

Preporuka Savjeta za carinsku saradnju o uzorcima koje treba smatrati od neznatne vrijednosti u smislu međunarodne Konvencije za olakšavanje uvoza trgovačkih uzoraka i reklamnog materijala

Preporuka Savjeta za carinsku saradnju u vezi sa korišćenjem privremenih uvoznih dokumenata za reportažna kola

Preporuka u vezi sa supstancama koje nagrizaju ozonski omotač

3/19/2012 61

3/19/2012 62

TEORIJA CARINSKOG SISTEMA Definicija pojma sistem: "Pod pojmom 'sistem' podrazumijevamo

bilo koju relativno izolovanu cjelinu zasnovanu na konceptu sistemskog mišljenja, koja se sastoji od onolikog broja elemenata, povezanih međusobnim relacijama, koliko je potrebno da se obezbijedi kontinuirano funkcionisanje datog sistema u odnosu na ispunjavanje njegovih utvrđenih ciljeva prema ukupnom okruženju."(Jakupović, S.)

RELATIVNO IZOLOVANA

CJELINA

KRITERIJI RELACIJE

ELEMENTI

CILJEVI

SISTEMSISTEM

RELATIVNO IZOLOVANA

CJELINA

KRITERIJI RELACIJE

ELEMENTI

CILJEVI

SISTEMSISTEM

Slika-Uslovi označavanja pojave kao sistem

3/19/2012 62

3/19/2012 63

MODELIRANJE OPŠTE DEFINICIJE CARINSKOG SISTEMA Primjena koncepta sistemskog pristupa iz Opšte teorije

sistema.

DEFINICIJA: "Carinski sistem države predstavlja relativno izolovanu cjelinu (podsistem) u okviru njenog sistemskog okruženja, sastavljen od strukture koja, u posmatranom vremenskom periodu, funkcioniše u skladu sa postavljenim kriterijima i sinergijski upravlja tokovima robe, ljudi, kapitala, ideja i informacija koje su neophodne za ostvarivanja utvrđenih ciljeva datog carinskog sistema, kao i ciljeva ukupnog sistemskog okruženja.“ (JAKUPOVIĆ, S.)

3/19/2012 63

3/19/2012 64

MODELIRANJE OPŠTE DEFINICIJE CARINSKOG SISTEMA Kategorije sadržajnih faktora koje su obuhvaćene u definiciji

“carinskog sistema” S.Jakupovića:

1. Granice carinskog sistema kao relativno izolovane cjeline, kao i sistemsko okruženje carinskog sistema,

2. Ciljevi carinskog sistema i njegovog sistemskog okruženja,

3. Struktura carinskog sistema, koju sačinjvaju elementi i međusobne relacije između njih,

4. Kriteriji za obavljanje funkcije carinskog sistema, i

5. Dimenzija vremenskog posmatranja carinskog sistema.3/19/2012 64

3/19/2012 65

Država

Društveno-ekonomski sistem

Privredni sistem

Socijalni sistem

Zdravstveni sistem

...... sistem

Poreski sistem

Sistem međ. ekonomskih

odnosa

Sistem cijena

...... sistem

SPOLJNO- TRGOVINSKI

SISTEM

DEVIZNI SISTEM

...... sistem

CARINSKI SISTEM

CILJEVI

ELEMENTI

RELACIJE

KRITERIJI

Granica sistemskog okruženja carinskog sistema

Granica carinskog sistema kao relativno

izolovane cjeline

Grafički prikaz - Model carinskog sistema kao relativno izolovane cjeline u odnosu na sistemsko okruženje (S.Jakupović)

3/19/2012 65

3/19/2012 66

Grafički prikaz – Opšti procesni model carinskog sistema (S.Jakupović)

Procesi P= f(K,C)

Upravljački podsistem (Carinska uprava)

Ulazne veličine (Xu):

- ljudi, - roba, - novac, - ideje, - informacije

Izlazne veličine (Yi): -usluge, -ljudi, -roba, -novac, -ideje, - informacije

Tokovi informacija, ideja, robe,

ljudi, kapitala T (Tin, Tid, Tr, Tlj, Tk)

Ulazna okolina (Ou): -ekonomski operatori, -vlada, -vladine agencije, -parlament, -međunarodni subjekti, -financijske institucije, -lokalna zajednica (građani/javnost), -akademska zajednica, -nevladine organizacije, itd.

Izlazna okolina (Oi): -ekonomski operatori, -vlada, -vladine agencije, -parlament, -međunarodni subjekti, -financijske institucije, -lokalna zajednica (građani/javnost), -akademska zajednica, -nevladine organizacije, itd.

P=f(K,C), gdje su K-kriteriji, a C-ciljevi Kriteriji su: -osnovna legislativa carinskog sistema ("carinsko zakonodavstvo":carinski zakon, zakon o carinskoj tarifi, zakon o carinskoj upravi, međunarodni izvori prava), -ostala relevantna legislativa, -druga definisana pravila unutrašnje i vanjske okoline.

T T

T

3/19/2012 66

3/19/2012 67

OSNOVNA LEGISLATIVA CARINSKOG SISTEMA BIH(A) Nacionalni izvori carinskog prava:

(I) zakoni:

1. Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine,2. Zakon o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, i3. Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje;

(II) podzakonski akti:

1. Odluka o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine,

2. Odluka o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife Bosne i Hercegovine.

3/19/2012 67

3/19/2012 68

OSNOVNA LEGISLATIVA CARINSKOG SISTEMA BIH(B) Međunarodni izvori carinskog i trgovinskog prava:

1. Bilateralni sporazumi o:i. slobodnoj trgovini (uključujući i carinska pitanja) koje je Bosna

i Hercegovina zaključila sa: Turskom;ii. carinskoj saradnji koje je BiH zaključila sa: Hrvatskom,

Srbijom, Crnom Gorom, Turskom i Slovenijom

2. Multilateralni sporazumi o:(a) trgovini (uključujući i carinska pitanja) koje je BiH zaključila u

okviru: Sporazuma CEFTA i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom (SSP);

(b) carinskih konvencija (WCO) koje je ratifikovala BiH:(i) Konvencija o uspostavi Vijeća za carinsku saradnju.

3/19/2012 68

3/19/2012 69

OSNOVNA LEGISLATIVA CARINSKOG SISTEMA BIH U ZNAČAJNOJ MJERI USKLAĐENA I/ILI

ZASNOVANA SA/NA:

a) svjetskom trgovačkom pravu (WTO multilateralni sporazumi -konvencije: npr., GATT - sporazum),

b) međunarodnom carinskom pravu (WCO multilateralni sporazumi -konvencije: npr., Konvencija o HS-u, "Kyoto konvencija"), i

c) (carinskom) pravu Evropske unije – tzv. pravna stečevina / acquis communautaire (npr., Carinski kodeks EZ, Kombinovana nomenklatura Evropske unije).

3/19/2012 69

3/19/2012 70

ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BIH -SADRŽAJ1. DIO: OPŠTE ODREDBE obuhvataju: Djelokrug i osnovne definicije -

Glava I (članovi 1. - 4.), Opšte odredbe koje se odnose koje se odnose na prava i obaveze lica u pogledu carinskih propisa - Glava II (članovi 5. - 16.);

2. DIO: ELEMENTI NA OSNOVU KOJIH SE PRIMJENJUJU UVOZNE ILI IZVOZNE DAŽBINE I DRUGE MJERE PROPISANE ZA TRGOVINU ROBOM obuhvataju: Carinsku tarifu BiH i tarifno razvrstavanje robe -Glava I (članovi 17. i 18.), Porijeklo robe - Glava II (članovi 19. - 24.), Vrijednost robe za carinske svrhe - Glava III (članovi 25. - 33.);

3. DIO: ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ROBU UNIJETU U CARINSKO PODRUČJE BIH DOK JOJ SE NE ODREDI CARINSKO ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA obuhvataju: Ulazak robe u carinsko područje BiH -Glava I (članovi 34. - 36.), Pokazivanje robe carini - Glava II (članovi 37. - 39.), Zbirna prijava i istovar robe pokazane carini - Glava III (članovi 40. - 44.), Obaveza da se robi pokazanoj carini odredi carinski odobreni postupak ili upotreba - Glava IV (članovi 45. i 46.), Privremeni smještaj robe - Glava V (članovi 47. - 50.), Odredbe koje se primjenjuju na robu koja nije BH roba, a koja se kretala po postupku provoza - Glava VI (članovi 51. i 52.), Ostale odredbe - Glava VII (članovi 53. i 54.);

3/19/2012 70

3/19/2012 71

ZAKON O CARINSKOJ POLITICI BIH -SADRŽAJ4. DIO: CARINSKO ODOBRENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA

obuhvataju: Opšte odredbe - Glava I (član 55.), Carinske postupke -Glava II (članovi 56. - 158.), Druge vrste carinski odobrenih postupanja ili upotreba - Glava III (članovi 159. - 174.);

5. DIO: ROBA KOJA NAPUŠTA CARINSKO PODRUČJE BIH obuhvataodredbe člana 175. (Roba koja napušta carinsko područje BiH);

6. DIO: POVLAŠTENI POSTUPCI obuhvataju: Oslobađanja o plaćanja dažbine - Glava I (član 176.), Vraćanje izvezene robe - Glava II (članovi 177. - 179.), Proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi izvađeni iz mora - Glava III (član 180.);

7. DIO: CARINSKI DUG obuhvataju: Garanciju za pokriće carinskog duga -Glava I (članovi 181. - 192.), Nastanak carinskog duga - Glava II (članovi 193. - 209.), Naplata iznosa carinskog duga - Glava III (članovi 210. -225.), Otpis carinskog duga - Glava IV (članovi 226. i 227.), Povrat i odustajanje od naplate dažbina - Glava V (članovi 228. - 235.);

8. DIO: ŽALBE obuhvataju odredbe članova 236. i 237., i9. DIO: ZAVRŠNE ODREDBE obuhvataju odredbe članova 238. i 239.

3/19/2012 71

3/19/2012 72

CARINSKA TARIFA - POJAM DEFINICIJA: CARINSKA TARIFA je propisom utvrđen

sistematizovani spisak robe koja podliježe naplati carine, sa naznačenim carinskim stopama, kao i odredbama o načinu utvrđivanja carinske vrijednosti, oslobađanjima od plaćanja carine, fleksibilnim carinskim instrumentima i drugim odredbama u vezi naplate carine.

CARINSKA TARIFA U ŠIREM SMISLU - sastoji se iz dva dijela:

popisa robe sa naznačenim carinskim stopama i dijela koji sadrži normativne odredbe značajne za naplatu carine i

primjenu drugih mjera ekonomske i drugih politika države.

CARINSKA TARIFA U UŽEM SMISLU (spisak proizvoda sa carinskim stopama) - sastoji se od :

tarifnih oznaka, naimenovanja robe i stopa carine.

3/19/2012 72

3/19/2012 73

VRSTE CARINSKIH TARIFA a) Prema pravcu kretanja robe:

1. Uvozne CT – prema njima naplaćuje se carina na robu koja se uvozi,2. Izvozne CT – uvode se za zaštitu domaćih resursa i malobrojne su,3. Provozne CT – na osnovu kojih se naplaćuje carina na robu koja se

provozi, ukinute su Barcelonskom konvencijom iz 1921. godine.

b) Prema broju stopa carine:

1. Jednokolone CT – sadrže jednu kolonu i jednu stopu carine,2. Dvokolone CT – u jednoj koloni sadrže minimalne stope carine koje se

primjenjuju prema državama s kojima postoji ugovor o primjeni povlašetnih stopa carine, a u drugoj koloni sadrže najviše stope carine koje se primjenjuju prema drugim državama,

3. Višekolone CT – nastale su kao kombinacija autonomnih i ugovornih tarifa i Carinska tarifa BiH je višekolona.

3/19/2012 73

3/19/2012 74

VRSTE CARINSKIH TARIFA c) Prema načinu donošenja:

1. Autonomne CT – donose ih pojedine države samostalno,2. Ugovorne ili konvencionalne CT – donose se temeljem međunarodnih

ugovora, a mogu biti bilateralne (ugovor između dvije države) i multilateralne (ugovor između više država).

d) Prema načinu određivanja, odnosno obračunavanja carine:

1. CT prema vrijednosti ili „ad valorem“- kod njih se carina naplaćuje u procentu od vrijednosti robe

2. Specifične CT – carina se naplaćuje po mjernoj jedinici, odnosno količini robe (kilogram, litar, komad i sl.)

3. Kombinovane CT - predstavljaju kombinaciju CT prema vrijednosti i specifične CT, te imaju prednost obiju vrsta CT, a uklanjaju njihove nedostatke.

3/19/2012 74

3/19/2012 75

VRSTE CARINSKIH TARIFA e) Prema carinskim obveznicima na koje se odnosi:

1. Opšte CT – odnose se na sve uvoznike i izvoznike,2. Posebne ili specifične CT – na osnovu kojih se obavlja naplata za

svu robu koju uvoze/izvoze samo određeni uvoznici ili izvoznici.

f) Prema vrsti robe na koju se tarifa primjenjuje:

1. Opšta CT – primjenjuje se na svu robu,2. Djelomična ili parcijalna CT – primjenjuje se samo na neke vrste

robe kada je uvoze svi uvoznici.

g) Prema broju stopa:

1. Uniformne CT – imaju jednu stopu carine za svu robu,2. Specijalizirane CT – imaju različite stope carine za različitu robu.

3/19/2012 75

3/19/2012 76

HARMONIZOVANI SISTEM – (HS) Harmonizovani sistem sastoji se od jedinstvenog seta tarifnih

brojeva i podbrojeva, koji zajedno sa Osnovnim pravilima za primjenjivanje HS-a i napomenama uz odjeljke, glave i tarifne podbrojeve, predstavlja osnov za sistematično i jednoobrazno svrstavanje svih roba koje su predmet međunarodne trgovinske razmjene.

Konvencija o Harmonizovanom sistemu naziva i šifarskih oznaka robe (čiji je sastavni dio i Harmonizovana nomenklatura) jeste međunarodni multilateralni pismeni ugovor kojim su regulisani uvođenje, stupanje na snagu i primjena Harmonizovane nomenklature.

Ovaj multilateralni ugovor je potpisan 14.juna 1983.godine, a stupio je na snagu 1.januara 1988.godine.

HS primjenjuje više od 200 država, područja, ekonomskih i carinskih unija

U Evropi, jedino Bosna i Hercegovina nije potpisnica Konvencije o HS-u, iako je u potpunosti u svoju legislativu ugradila HS nomenklaturu

3/19/2012 76

3/19/2012 77

HARMONIZOVANI SISTEM – (HS) Izgradnja nomenklature HS-a raščlanjena je prema sljedećoj sistematici:

Odjeljci (označeni rimskim brojevima I do XXI) (npr., tekstil -Odjeljak XI)

Glave (označene arapskim brojevima 01 do 76 i 78 do 97), u datom slučaju i razdjeli (npr., odjeća od tekstila - Glava 62.)

o Tarifni brojevi (označeni četverocifrenim arapskim brojevima) (npr., ženski mantili - tarifni broj 6202)

Tarifni podbrojevi (označeni šesterocifrenim arapskim brojevima) (npr., ženski mantili od vune

– tarifni podbroj 6202 11).

3/19/2012 77

3/19/2012 78

KOMBINOVANA NOMENKLATURA EVROPSKE UNIJE - (KN EU)

Kombinovana nomenklatura Evropske unije (KN EU)predstavlja sistemski popis robnih oznaka koji je zasnovan na Harmonizovanom sistemu i koji služi za primjenu Carinske tarife Zajednice, vanjskotrgovinske statistike i mjere trgovinske politike (član 1. Uredbe (EEZ) br. 2658/87, „Službeni list EU“ br. L 256/1987, str. 1)

Uredba o Kombinovanoj nomenklaturi sastoji se od 17 članova i prilogom koji ustvari sadrži nomenklaturu robe.

Objavljuje se u Službenom glasniku Evropske unije (vrste L), svake nove godine, najkasnije do 31.oktobra za sljedeću kalendarsku godinu, kompletna zajedno sa stopama carine,

koje mjere su i utvrđene od Vijeća ili Komisije.

3/19/2012 78

3/19/2012 79

KOMBINOVANA NOMENKLATURA EVROPSKE UNIJE - (KN EU) U skladu sa članom 1., stav 2. Uredbe o KN,

Kombinovana nomenklatura obuhvata:

a) nomenklaturu HS-a (nivo 6 cifara),

b) podpodjele nomenklature na nivou Zajednice, tzv. "podbrojevi KN", ukoliko im je dodijeljena stopa carine (nivo 8 cifara),

c) uvodni propisi, dodatne napomene uz Odjeljke i glave i fus-note koje se odnose na tarifne podbrojeve.

3/19/2012 79

3/19/2012 80

ZAKON O CARINSKOJ TARIFI BIH Zakon sačinjen iz dva dijela:1. Tekst zakona sa 13 članova,2. Carinska tarifa BiH

Vijeće ministara BiH donosi Carinsku tarifu BiH za svaku kalendarsku godinu putem Odluke o usaglašavanju i utvrđivanju Carinske tarife BiH

Carinska tarifa BiH - zasnovana na:a) Harmonizovanom sistemu (HS) i b) Kombinovanoj nomenklaturi Evropske unije (CN EU)

(čl.17.tačka 4. pod a) Zakona o carinskoj politici BiH)

Prema odredbama člana 18., stav 2. SSP-a (BiH i EU), u klasifikaciji roba u trgovini između strana primjenjivati će se Kombinovana nomenklatura (KN EU).

3/19/2012 80

3/19/2012 81

ZAKON O UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJEZAKONOM JE REGULISANA:

nadležnost, organizacija, rukovođenje Upravom za indirektno oporezivanje (UIO), prava i dužnosti njenih zaposlenih, upravljanje ljudskim potencijalima i ostala pitanja.

UIO - samostalna upravna organizacija i ima status pravnog lica. UIO za svoj rad putem Upravnog odbora odgovara Vijeću ministara

Bosne i Hercegovine. UIO – rukovodi direktor Sjedište UIO je u Banja Luci. UIO - ovlaštena za primjenu i sprovođenje zakonskih propisa o

indirektnom oporezivanju

3/19/2012 81

3/19/2012 82

IZVORI CARINSKOG I TRGOVINSKOG PRAVA U EVROPSKOJ UNIJIA. SVJETSKO TRGOVINSKOG PRAVO:

1. GATT 1947. i GATT 1994.2. WTO multilateralni ugovor (runde)

B. MEĐUNARODNO CARINSKO PRAVO:1. Svjetska carinska organizacija (WCO) – 1994.2. Konvencije WCO-a (npr., Kyoto konvencija)

C. EVROPSKO PRAVO:1. Primarno pravo: Ugovori o osnivanju: EZ, EEZ, EURATOM,

EZUČ i EU2. Sekundarno pravo: Pravni akti – npr., Uredba o vanjskoj

trovini, Zajednički carinski kodeks EZ, Uredba o statističkoj i carinsko-tarifnoj nomenklaturi i dr.

D. NACIONALNO PRAVO DRŽAVA ČLANICA EU:1. Formalni pravni okvir – upravna struktura i upravne radnje2. Princip subsidijariteta

3/19/2012 82

3/19/2012 83

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH - MISIJA

Uprava za indirektno oporezivanje je samostalna upravna organizacija koja

provodi zakonske i druge propise o indirektnom oporezivanju i vrši naplatu i

raspodjelu indirektnih poreza (carina, PDV-a, akciza i putarine) na teritoriji BiH.

3/19/2012 83

3/19/2012 84

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH - ISTORIJAT

29.12.2003. – usvojen Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja – pravni okvir za formiranje UIO

2004. – spajanje bivših carinskih uprava entiteta i Distrikta Brčko u jedinstvenu carinskuadministraciju BiH u okviru UIO

01.01.2005. – UIO počela stvarno funkcionisati kao jedinstvena cjelina na teritoriji BiH

3/19/2012 84

3/19/2012 85

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH – PRAVNA OSNOVAKljučni zakoni na kojima se zasniva rad UIO su:

Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH („Sl.Glasnik BiH“ br. 44/03, 52/04),

Zakon o Upravi za indirektno oporezivanje („Sl.Glasnik BiH“ br. 89/05), Zakon o postupku indirektnog oporezivanja(„Sl.Glasnik BiH“ br. 89/05), Zakon o postupku prinudne naplate indirektnih poreza („Sl.Glasnik BiH“

br. 89/05), Zakon o carinskoj politici BiH („Sl. glasnik BiH“ broj 57/04 i 51/06), Zakon o carinskim prekršajima BiH („Sl.Glasnik BiH“ br. 88/09), Zakon o carinskoj tarifi BiH („Sl.glasnik BiH“ broj 1/98, 5/98, 7/98, 22/98,

31/02, 32/04, 11/05, 48/05, 76/06, 80/07 i 9/09) Zakon o porezu na dodatnu vrijednost („Sl. glasnik BiH“ broj 9/05, 35/05,

i 100/08), Zakon o akcizama („Sl. glasnik BiH“ broj 62/04 i 48/05), i Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Sl.Glasnik

BiH“ br. 55/04).

3/19/2012 85

3/19/2012 86

STRUKTURA FISKALNOG SISTEMA BIH -ORGANIGRAM

3/19/2012 86

3/19/2012 87

ORGANIGRAM SREDIŠNJEG UREDA UIODIREKTOR

UIO

SEKTOR ZA CARINE

SEKTOR ZA POREZE

SEKTOR ZAPOSLOVNE

USLUGE

SEKTOR ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

SEKTOR ZAPOŠTIVANJE

PROPISA

KABINET DIREKTORA

ODJELJENJE ZAPRAVNE

POSLOVE

ODJELJENJE ZAINTERNUREVIZIJU

ODJELJENJE ZAKOMUNIKACIJE

Odsjek zatarifu i vrijednost

Odsjek zaprocedure

Odsjek zakontrolu

Odsjek za pružanjeusluga poreskim

obveznicima

Odsjek za reviziju iInternu kontrolu

Odsjek za kontroluvelikih poreskih

obveznika

Odsjek za administrativne

poslove

Odsjek za upravljanjeljudskim

potencijalima

Odsjek zaupravljanje dugom

Odsjek za održavanjei razvoj IT

Odsjek zaobavještavanje

Odsjek za obraduporeskih prijava

Odsjek za financijskoupravljanje

Odsjek za stručnuobuku

Odsjek zavanjsku podršku IT

Odsjek zainternu podršku IT

Odsjek zasuzbijanje

krijumčarenja

Odsjek zaistrage

Odsjek zacentr.obavještavanje

i saradnju

(Stanje:22.04.2009.)

3/19/2012 87

3/19/2012 88

ORGANIGRAM UIO U REGIONALNIM CENTRIMA(Stanje:22.04.2009.)DIREKTOR

UIO

SEKTOR ZA CARINE

SEKTOR ZA POREZE

SEKTOR ZAPOSLOVNE

USLUGE

SEKTOR ZA INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

SEKTOR ZAPOŠTIVANJE

PROPISA

Odsjek za poreze uRegionalnom centru

Odsjek za poslovne usluge u

Regionalnom centru

Grupa za ITu Regionalnom

centru

Odsjek zapoštivanje propisa uRegionalnom centru

Odsjek za carine u Regionalnom centru

Grupa za tarifui vrijednost

Grupa za procedure

Grupa za kontrolu

Grupa za pružanjeusluga poreskim

obveznicima

Grupa za reviziju i kontrolu

Grupa za kontrolu velikih poreskih

obveznika

Grupa za obraduporeznih prijava

Grupa zaprinudnu naplatu

Carinske ispostave

Carinski referati naGraničnim prelazima

Grupa zaobavještavanje

Grupa za suzbijanjekrijumčarenja

Grupa za istrage

Odjeljenje za Internu reviziju

Grupa za internu reviziju u RC-u

Odjeljenje zapravne poslove

Grupa za pravneposlove u RC-u

3/19/2012 88

3/19/2012 89

CARINSKA SLUŽBA BIH (SEKTOR ZA CARINE UIO) - ORGANIGRAM

SEKTOR ZA CARINE

Odsjek za carinsku tarifu i vrijednost

Odsjek za carinskeprocedure

Odsjek za naknadnukontrolu

Odsjek za carine uRegionalnom

centru

Grupa za tarifu i vrijednost

Grupa za kontrolu

Grupa za procedure

Carinske ispostave

Carinski referatina graničnim

prelazima

3/19/2012 89

3/19/2012 90

REGIONALNA ORGANIZACIJA CARINSKE SLUŽBE BIH

3/19/2012 90

3/19/2012 91

SEKTOR ZA CARINE UIO (CARINSKA SLUŽBA BIH) - NADLEŽNOSTI Stvaranje osnove za prikupljanje indirektnih poreza, Carinska kontrola i nadzor, te provođenje carinskih

postupaka u vezi robe koja je predmet prekograničnog prometa, što uključuje i kontrolu roba pod posebnim režimima uvoza/izvoza,

Carinska tarifa, carinska vrijednost i porijeklo robe, Postupci proizvodnje (unutrašnja/vanjska obrada,itd) Naknadna kontrola provedenih carinskih postupaka, Izrada prijedloga odgovarajućih zakona i

podzakonskih akata , Sprečavanje i otkrivanje carinskih prekršaja i drugih

nezakonitih radnji u carinskom postupku.

3/19/2012 91

3/19/2012 92

PODACI O GRANICI I GRANIČNIM PRELAZIMA U BIH

Dužina granice: 1463.2 km- Vodena: 813.8 km- Kopnena: 649.4 km

GRANIČNI PRELAZI:

Vrsta graničnog prelazaKoličina

Robni Putnički1. Drumski* 24 162. Željeznički 83. Vazdušni 44. Vodeni

* Podgrupe drumskih graničnih prelaza:- Međunarodni za robni promet

- Međunarodni za putnički promet

3/19/2012 92

3/19/2012 93

SEKTOR ZA CARINE UIO (CARINSKA SLUŽBA BIH) – BROJ LOKACIJA 30 CARINSKIH ISPOSTAVA

4 SLOBODNE ZONE

59 CARINSKIH REFERATA NA GRANIČNIM PRELAZIMA:

25 CR za robni promet, 15 CR za putnički promet 8 za međunarodni željeznički saobraćaj, 4 za međunarodni vazdušni saobraćaj, 3 za međunarodni poštanski saobraćaj.

3/19/2012 93

3/19/2012 94

PROCEDURA I KONTROLA NA GRANIČNIM PRELAZIMA

1. Ubrzanje i olakšanje trgovine i transporta2. Kontrola3. Analiza rizika i selektivitet4. Razmjena relevantnih podataka na horizontalnom i vertikalnom principu unutar carine5. Saradnja i razmjena podataka između carinskih

službi zemalja u okruženjua) Saradnja na centralnom nivoub) Saradnja na regionalnom nivouc) Saradnja na lokalnom nivou (granični prelazi)

3/19/2012 94

3/19/2012 95

CARINSKA SLUŽBA BIH – PREGLED BROJA ZAPOSLENIH (31.12.2008.)

R/B

Organizaciona jedinica UIO

SISTEMATIZOVANO

RADNIH MJESTA

POPUNJENO

RADNIH MJESTA

1.

SREDIŠNJI URED- Sektor za carine

72 43

2.

RC BANJA LUKA-Odsjek za carine

365 386

3.

RC SARAJEVO- Odsjek za carine

185 230

4.

RC TUZLA- Odsjek za carine 300 305

5.

RC MOSTAR- Odsjek za carine

308 317

UKUPNO:

1.230 1.281

3/19/2012 95

3/19/2012 96

OBIM SPOLJNOTRGOVINSKOG PROMETA PO REGIONALNIM CENTRIMA UIO (2008.godina)

R/B

Regionalni

centar

Uvoz

Izvoz

Ukupno

1. Banja

Luka

4.963.196.315,43 1.745.362.408,22 6.708.558.723,65

2. Tuzla 3.771.465.050,59 1.754.104.946,54 5.525.569.997,13

3. Sarajevo 3.728.877.875,46 1.797.132.953,14 5.526.007.828,60

4. Mostar 3.469.009.412,51 1.550.724.238,45 5.019.733.650,96

UKUPNO : 15.932.545.653,99 6.847.324.546,35 22.779.870.200,20

3/19/2012 96

3/19/2012 97

NAPLATA PRIHODA IZ CARINSKOG POSTUPKA PO REGIONALNIM CENTRIMA UIO (2008.godina)

Regionalni centar

Naplaćeni iznos (KM)

%

Banja Luka 1.312.659.449,80 30,67

Tuzla 906.064.576,05 21,17

Sarajevo 958.279.918,11 22,39

Mostar 1.102.942.093,95 25,77

3/19/2012 97

3/19/2012 98

NAPLATA PRIHODA PO ZAPOSLENOM CARINSKOM RADNIKU (2004. - 2008.)

Naplaćeni prihodi Godina

Broj

zaposlenih ukupno po zaposlenom

Indeks

po zaposlenom

u odnosu na 2004.god.

2004. 2.227 1.591.040.611,84 714.432,25

2005. 1.208 1.811.513.336,43 1.499.597,13 209,90

2006. 1189 3.273.488.558,35 2.753.144,29 385,36

2007. 1247 3.869.403.245,17 3.102.969,72 434,33

2008. 1280 4.279.946.037,91 3.343.707,84 468,02

3/19/2012 98

3/19/2012 99

OBIM CARINSKIH PRIJAVA PO VRSTAMA CARINSKIH POSTUPAKA (2006. - 2008.)

INDEKS

VRSTE CARINSKIH

PRIJAVA

2006.god.

2007.god.

2008.god.

2006/7 2007/8

JCI za uvoz (IM 0-9) 558.644 630.624 681.790 112,88 108,11

JCI za izvoz (EX 1-3) 209.630 227.363 225.817 108,46 99,32

UKUPNO :

768.274

857.987

907.637

111,68

105,77

3/19/2012 99

3/19/2012 100

INFORMACIONI SISTEM UIO ISIP(2006) –

Integrisani sistem indirektnog oporezivanja integriše informacije iz:

1) ASYCUDA – Carinski podsistem

2) ALICE – PDV podsistem

3) Podsistem ostalih prihoda

4) CABase podsistem

5) IT sistem Centralne banke BiH

3/19/2012 100

3/19/2012 101

INFRASTRUKTURA NA GRANIČNIM PRELAZIMA U BiH - (GP“KARAKAJ”)

3/19/2012 101

3/19/2012 102

KODEKS PONAŠANJA SLUŽBENIKA UIO

Direktor UIO BiH 26.06.2006.godine potpisao KODEKSPONAŠANJA.

Kodeks ponašanja je zasnovan napreporukama iz “ARUSHADEKLARACIJE” i Izmjenjene ARUSHA deklaracije.

3/19/2012 102

103

PROCES PRIDRUŽIVANJA U EVROPSKU UNIJU - KRITERIJI

KRITERIJI IZ KOPENHAGENA 1993. I MADRIDA 1995.:

Politički: stabilne institucije koje garantuju demokratiju, vladavinu zakona, poštovanje ljudska prava i prava i

zaštitu manjina; Ekonomski: funkcionalna tržišna ekonomija i kapaciteti

koji su sposobni da se izbore sa konkurancijom i uslovima koji vladaju na tržištu EU-a;

Sposobnost da se preuzmu obaveze koje proizilaze iz članstva, uključujući posvećenost političkim, ekonomskim i monetarnim ciljevima Unije;

Usvajanje Acquis Communautaire (cjelokupna evropska legislativa) i njegova djelotvorna provedba kroz odgovarajuće administrativne i pravosudne strukture.

3/19/2012 103

3/19/2012 104

DRŽAVE ČLANICE EEZ-a i EZ-a od osnivanja EEZ-a 1968.

Godina Države članice Proširenje država članica

1958 BE, NE , LU, DE, IT, FR (EEZ- 6) -

1973 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK (EEZ- 9) GB, IE, DK

1981 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR (EEZ-

10)

GR

1986 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT

(EEZ- 12)

ES. PT

1995 BE, NE , LU, DE, IT, FR, GB, IE, DK, GR, ES, PT,

AT, SE, FI (EEZ- 15)

AT, SE, FI


AT, SE, FI, EE, LT, LV, PL, HU, CY, MT, SI, AK,

CZ (EEZ- 25)

EE, LT, LV, PL, HU, CZ,

MT, SI, SK, CZ


AT, SE, FI, EE, LT, LV, PL, HU, CY, MT, SI, AK,

CZ, BG, RO (EEZ- 27)

BG, RO

3/19/2012 104

3/19/2012 105

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU (SSP) BiH i EU

SSP - potpisan 16. juna 2008. godine u Luksemburgu Od 1. jula 2008. godine na snazi Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima SSP – podijeljen u 10 poglavlja:

1) Opći principi;2) Politički dijalog;3) Regionalna saradnja;4) Slobodno kretanje robe;5) Kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, pružanje

usluga, kretanje kapitala;6) Usklađivanje zakona, provođenje zakona i pravila

konkurencije;7) Pravda, sloboda i sigurnost;8) Politike saradnje;9) Finansijska saradnja;10) Institucionalne, opće i završne odredbe.

3/19/2012 105

3/19/2012 106

SSP BiH i EU – POGLAVLJE IV (SLOBODNO KRETANJE ROBE)

BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKA UNIJA POSTEPENO ĆE, U PERIODU OD PET GODINA I U SKLADU S ODREDBAMA OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI IZ 1994.(GATT 1994.) I SVJETSKE TRGOVAČKE ORGANIZACIJE (WTO), USPOSTAVITI OBLAST SLOBODNE TRGOVINE.

U NAVEDENOM PERIODU OBJE STRANE UKINUT ĆE CARINE I KOLIČINSKA OGRANIČENJA NA MEĐUSOBNI UVOZ ROBE.

3/19/2012 106

3/19/2012 107

Carinska unija – temelj EU i suštinski element u funkcionisanju zajedničkog tržišta EU

Carinsko područje Zajednice obuhvata 27 teritorijalnih područja zemalja članica + Monako, Kanarska ostrva i ostrvo Man

Carinski i spoljno-trgovinski propisi su u nadležnosti Zajednice

PRIMARNE FUNKCIJE CARINE U EU:1. Zaštita industrije i poljoprivrede od jeftinih inostranih

proizvoda (zaštitne carine)

2. Ostvarivanja prihoda za vlade (fisklane carine)U budžetu EU – udio carina 20%

CARINSKA POLITIKA EVROPSKE UNIJE

3/19/2012 107

3/19/2012 108

DIREKCIJA ZA POREZNU I CARINSKU UNIJU EVROPSKE KOMISIJE

3/19/2012 108

3/19/2012 109

BIH OSTVARILA NAPREDAK I RADI NA PRIORITETIMA (kao npr.):

Porijeklo robe – UIO jedini organ u BiH ovlašten za izdavanje EUR.1 za trgovinu sa EU i CEFTA,

Nomenklatura Carinske tarife BiH – usklađena sa KN EU, Nastavak usklađivanja BH propisa sa acquis communautaire Ukinuta carinska evidencija od 1%, Ukinuta orjentaciona lista carinske vrijednosti i izdata

uputstva za procjenu vrijednosti u skladu sa GATT, UIO uključena u zajedničke operacije protiv organizovanog

kriminala, Razvoj strategije UIO – u skladu sa smjernicama EU, Razvoj infrastrukture na graničnim prelazima, BiH postala članica WCO (4.7.2008.), itd.

NAPREDAK BIH U PROCESU PRIDRUŽIVANJA U OBLASTI CARINE

3/19/2012 109

3/19/2012 110

PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA U UNAPREĐENJU I RAZVOJU SAVREMENOG CARINSKOG SISTEMA BIH U PROCESU INTEGRACIJA U EU:

CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE (CUSTOMS BLUEPRINTS),

PREPORUKE WCO ZA RAZVOJ IZGRADNJE KAPACITETA,

OKVIR STANDARDA WCO ZA OSIGURANJE I OLAKŠANJE GLOBALNE TRGOVINE

PRIRUČNIK SVJETSKE BANKE ZA MODERNIZACIJU I REFORMU CARINE

PRIMJENA KONCEPTA STRATEŠKOG MENADŽMENTA

3/19/2012 110

3/19/2012 111

GLAVNI KORACI U PROCESU STRATEŠKOG MENADŽMENTA

Korak 1:

Analiza sredine - interne - eksterne

Korak 2:

Usmjeravanje organizacije - misija - ciljevi

Korak 3:

Formulisanje strategije

Korak 4:

Implementacija strategije

Korak 5:

Strateška kontrola

Izvor: Certo, S.C. and Peter, P.: Strategic management, Concepts and Applications, McGraw Hill, 1991.

3/19/2012 111

3/19/2012 112

STRATEŠKI ZAHTJEVI ZA MODERNE CARINE:

1. Transparentnost,

2. Minimalne smetnje,

3. Sigurnost,

4. Partnerstvo, i

5. Profesionalnost.

KONCEPT STRATEŠKOG MENADŽMENTA – MODEL WCO

3/19/2012 112

3/19/2012 113

RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI CARINE:

1. Jasni ciljevi,2. Tačni podaci,3. Efektivna organizacijska struktura,4. Upravljački informacioni sistem5. Savremene tehnike upravljanja6. Savremene infomacione tehnologije i

komunikacije7. Zalaganje za potrebu partnerstva8. Redovna vanjska revizija


3/19/2012 113

3/19/2012 114


Efektivni trgovinski menadžment i efektivna zaštita društva i sigurnosti i

prikupljanje tačnih privrednih podataka

vode do

Rasta prikupljanja prihoda

Razvoj sposobnosti carine

3/19/2012 114

3/19/2012 115


Četiri glavne uloge carine

Prioriteti vlade Organizaciona struktura + =

Trgovinski menadžment

Prikupljanje prihoda

Zaštita društva/sigurnosti

Statističke informacije

3/19/2012 115

3/19/2012 116

MISIJA, VIZIJA I STRATEGIJA:

Misija je izjava o osnovnim vrijednostima koje izražavaju ulogu organizacije, predstavlja srž identiteta organizacije i određuje šta pokreće organizaciju: Misija izražava organizacijski identitet.

Vizija daje sliku željenog stanja organizacije, ne kao krajnjeg stajališta, već kao stremljenja ka tome: Vizija izražava gdje organizacija želi da bude.

Strategija pruža sveukupni organizacijski plan koji će pretvoriti viziju organizacije u stvarnost: Strategija pokazuje put kojim se treba kretati organizacija.


3/19/2012 116

3/19/2012 117

Strateški

menadžment

Funkcije Središnjeg ureda

politika legislative, itd

Međunarodni

uticaj

Strateška znanja

Specijalistička znanja poslovne

zajednice

Regionalni

uticaj

Strateške informacije

Carinska specijalistička

znanja

Podrška HR, IT, logistika

financije, obuka, itd

Usklađenost olakšavanje

prikupljanja prihoda

Istrage zaštita sigurnosti i

društva

Javnost Trgovina

V l a d a

financije, unutrašnji poslovi, trgovina

(poljoprivreda, zdravstvo, itd)

Slika carine u 21.vijeku –Ključni pokazatelji upravljanja na zalaganju i rezultatima

3/19/2012 117

3/19/2012 118

ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAMODEL BALANCED SCORECARD - BSC

Provođenje propisa

Područja rezultata

Kontrola procesa Mišljenja učesnika

Učenje i rast

3/19/2012 118

3/19/2012 119

ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAANALIZA UČESNIKA (THE STAKEHOLDER ANALYSIS) –MODEL ZA MAPIRANJE UČESNIKA

Stepen interesa

Nizak Visok

Niska snaga

Visoka snaga

A

Minimalni napor

B

Biti informisan

C

Imati satisfakciju

D

Ključni igrači

3/19/2012 119

3/19/2012 120

ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTASWOT ANALIZA

Ext.

Int.

Mogućnosti

Prijetnje

Snage

Da li nam ove snage omogućavaju

korištenje ovih šansi

Da li nam ove snage omugućavaju

izbjegavanje ovih prijetnji

Slabosti

Da li nas ove slabosti sprečavaju u

korištenju ovih mogućnosti

Da li nas ove slabosti sprečavaju

od izbjegavanja ovih prijetnji

3/19/2012 120

3/19/2012 121

ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAMODEL UZROKA I POSLJEDICA – STABLO PROBLEMA

Nerazvijene elektronske informacije

Nije primijenjeno upravljanje

rizikom

Ne postoji kompjuterizovani

sistem obrade carinskih prijava

Nedostatak pravne

infrastrukture

Nedostatak resursa

(Ljudskih i budžetskih)

U carini nema pravnih

eksperata

Nema treninga za obuku carinskih

službenika na računarima

Budžet je ograničen i kompjuteri nemogu biti nabavljeni

Ključni problem

Zašto?

Zbog

Zašto?

Zbog

Zašto?

Zbog

Uzroci

Posljedice

3/19/2012 121

3/19/2012 122

ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAThe 7’s model

Zajedničke vrijednosti

Sistemi Struktura

Strategija

Stil Znanja

Osoblje

3/19/2012 122

3/19/2012 123

ALATI STRATEŠKOG MENADŽMENTAMODEL LOGIČKOG OKVIRA – LOGICAL FRAMEWORK (LFW)

Implementacija Evaluacija

Logički okvir

Planiranje

3/19/2012 123

3/19/2012 124

CARINSKE SMJERNICE EU ZA REFORMU CARINE -KOROSNICI:

Države kandidatkinje za pristupanje EU , Potencijalne države konadidatkinje EU, Države partneri Evropske susjedske politike, Države koja izgrađuju područje slobodne trgovine ili

carinsku uniju, Države koje se pripremaju za pristupanje WTO-u ili za

provođenje zahtjeva WTO, Države u svim regijama svijeta koje provode reformu

carine ili podsticanja trgovine

CARINSKE SMJERNICE EVROPSKE KOMISIJE

3/19/2012 124

3/19/2012 125

22 KLJUČNA PODRUČJA CARINSKIH SMJERNICA:

1. Zakonodavstvo2. Organizacija i upravljanje3. Upravljanje ljudskim potencijalima4. Carinska etika5. Unutrašnja revizijja6. Obuka7. Olakšavanje trgovine i odnosi s poslovnim subjektima8. Odnosi s javnošću i komunikacije9. Carinska saradnja10. Prikupljanje prihoda11. Upravljanje rizikom12. Zajednička poljoprivredna politika: kontrole izvoza


3/19/2012 125

3/19/2012 126

22 KLJUČNA PODRUČJA CARINSKIH SMJERNICA:

13.Kontrola na granici i u unutrašnjosti14.Provoz i kretanje robe15.Određivanje carinske vrijednosti16.Naknadne kontrole i revizija17.Istraga i provođenje propisa18.Provođenje carinskih propisa o pravima intelektualnog vlasništva (IPR)19.Sigurnost lanca nabave20.Infrastruktura i oprema21.Carinska laboratorija22.Informaciona i komunikaciona tehnologija


3/19/2012 126

3/19/2012 127

PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE AUSTRIJE

3/19/2012 127

3/19/2012 128

Izjava o zajedničkoj misiji EU glasi: "Carina je odgovorna za zaštitu društva i olakšanje međunarodne trgovine putem upravljanja vanjskim granicama i omogućavanjem sigurnog lanca nabave. Obavezujemo se da ćemo omogućiti sigurnost i zaštitu građana, zaštitu financijskih interesa Zajednice i njenih država članica, zaštitu Zajednice od nefer i nelegalne trgovine, te, u isto vrijeme, obavezujemo se da ćemo podržavati legitimne poslovne aktivnosti, povećanje konkurentnosti evropskog biznisa putem savremenih radnih metoda, podržanih sa uspješnim okruženjem. Da bi ostvarili ove ciljeve, sarađivaćemo na nacionalnom i međunarodnom nivou sa drugim organima, posebno sa drugim agencijama za provođenje zakona, u spriječavanju prevara, organizovanog kriminala i terorizama . Naš cilj je da radimo sa integritetom i da pružamo najveći mogući stepen usluge."


3/19/2012 128

3/19/2012 129

VIZIJA AUSTRIJSKE CARINE:

“Želimo da budemo prepoznati kao partner austrijske ekonomije i faktor kreiranja Austrije kao poslovne lokacije. Našim ekspertizama i kontrolama podržavamo i štitimo austrijsku ekonomiju, zajedničko tržište i građane Evropske Unije protiv konzekvenca od iliegalne trgovine i, u isto vrijeme, štitimo i podržavamo sigurnost, zdravlje i okolinu. Naš cilj: Mi, austrijska carinska administracija, želimo da postavimo i razvijemo našu vrijednost kao jedna od najboljih administracija u Evropi. Želimo se pripremiti za izazove brzorastućih tehnoloških promjena i globalizacije ekonomije i odgovoriti aktivno na iste. Naš cilj predstavlja sredstvo za postizanje svrhe: Interes Austrije i Evropske Unije".


3/19/2012 129

3/19/2012 130


Vision

IT

strategijaPoslovna

strategija

Organizaciona

strategija

3/19/2012 130

3/19/2012 131

STRATEŠKI PRAVCI AUSTRIJSKE CARINE - PRIMJER:

"Želimo da, na bazi selektiviteta orjentisanog na riziku, minimizujemo naše kontrole legealne trgovine i spriječimo iliegalnu trgovinu sa svim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju. Korištenjem najmodernijih tehnologija koje se koriste za razvoj i IT rješenja želimo da povećamo kvalitet naših proizvoda i promovišemo Austriju kao poslovnu lokaciju. Kao građani blizu uslužne administracije želimo da smanjimo birokraciju i uvećamo kompetentnost za rješavanje problema građana. Povećanjem stepena međunarodne saradnje želimo da učestvujemo u očuvanju vanjskih granica Unije. Također želimo da našem osoblju omogućimo razvoj ljudskih resursa u kontekstu njihovih aktivnosti i pri tome da ih podržavamo. Efikasna i fleksibilna raspodjela posla između različitih ureda trebala bi da promoviše optimalno korištenje resursa i snažnu identifikaciju sa našom administracijom".


3/19/2012 131

3/19/2012 132

SADRŽAJ PLANA UPRAVLJANJA POSLOVNIM PROMJENAMA (BCMP):

Faza poslovne implementacije (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za poslovni dio i organizaciju),

Faza implementacije IT-a (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za I T),

Faza obuke (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za obuke),

Operativna faza (ova faza uključuje sve potrebne aktivnosti koje se trebaju izvršiti od strane osoblja zaduženog za poslovni dio, IT i organizaciju).


3/19/2012 132

3/19/2012 133

PREDUSLOVI ZA CARINSKU REFORMU:

1. Snažno obavezivanje i podršku top menadžmenta carinske uprave za promjenama,

2. Razumijevanje ukupnog procesa (prednosti i nedostaci),

3. Odgovarajuća organizacija i ljudski resursi (interni projektni menadžer),

4. Uključenost, razumijevanje procesa i obavezivanje svih odgovornih učesnika/ključnih linijskih menadžera.

PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE SLOVENIJE

3/19/2012 133

3/19/2012 134

METODOLOGIJA GAP ANALIZE

1. Definisati proces GAP analize i postaviti ga u kontekstu sa drugim predpristupnim aktivnostima Carine Slovenije,

2. Predstaviti alate GAP analize i objasniti njihovo korištenje, i 3. Pripremiti nacrt GAP analize u odabranim područjima.

TEHNIČKI DIO GAP ANALIZE:

1. Formalni radni okvir kojim se analiziraju pravila/regulative, organizacija,procedure i politike, te

2. Alate, tj. Opremu, infrastrukturu i informacione tehnologije, dok dio analize koji se bavi pitanjima ponašanja obuhvata: praksu, navike, aktivnosti, znanja, sposobnosti, sklonosti, i sl.

PRIMJENA CARINSKIH SMJERNICA –ISKUSTVA CARINE SLOVENIJE

3/19/2012 134

3/19/2012 135

PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011)Logika projekta Objektivni mjerljivi

indikatori uspjeha

Pokazatelji Uticaj Ostali korisnici

STRATEŠKI CILJ Zaštititi i razvijati državu Bosnu i Hercegovinu, usmjeravajući pažnju na zaštitu trgovine, sigurnosti i društva

Trenutni statistički pokazatelji u pogledu međunarodne trgovine i stranih investicija u BiH su održani i unaprijeđeni Trenutni statistički pokazatelji u pogledu suzbijanja prekograničnog kriminala u BiH pokazuju unapređenje

Upoređivanje godišnjih statističkih podataka BiH Razmatranje trgovačkih trendova i mišljenja javnosti u BiH

Ostvarivanje ovoga cilja utiče na stratešku politiku Vijeća ministara BiH Ne postoji značajna promjena u politici Vijeća ministara BiH Nastaviti trenutne trendove u razvoju trgovine

Članovi odjela Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada, kao i odjela za ekonomiju i sigurnost Ekonomski operatori Javnost

3/19/2012 135

3/19/2012 136

PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011)KRATKORČNICILJRazviti carinskuslužbu Bosne iHercegovineunutar UIO kaoservis zaefektivnoprikupljanjeprihoda iupravljanjegranicom

Održan ili unaprijeđen nivo prikupljanja prihoda u skladu sa inflacijomSmanjivanje mogućnosti korištenja kontrolisane/zabranjene robeJavno mnijenje prepoznaje unapređenje rada

Redovni nadzor statistike prikupljanja prihoda (UIO, Zavod za statistiku)Nadzor cijena i mogućnosti korištenjaRazmatranje javnog mišljenja

Tarifna politika BiH ostaje konzistentnaStope PDV-a i akcize u BiH, u osnovi, ostaju nepromijenjene.Zabrane i organičenja uvoza/izvoza, u osnovi, ostaju nepromijenjene i u nadležnosti su carinske službe BiH

Sektor za poreze UIOUvoznici/izvoznici, špediteri, logistika, prevoznici, banke, itd.PutniciMeđunarodne organizacijeČlanice Evropske unije, WCO i WTO

3/19/2012 136

3/19/2012 137

PROGRAM STRATEGIJE RAZVOJA CARINSKOG SISTEMA BiH – (2009-2011)OČEKIVANIREZULTATI /UČINCICarinska službakoja je usklađenasa Carinskimsmjernicama EU,KyotoKonvencijom iWCO okviromstandarda SAFE

Vrednovanje u skladu sa standardima EU, Kyoto konvencijom i Okvirom standarda SAFE

Redovni nadzor i pregled od strane programskog menadžmenta UIO, EU, WCO-a i drugih međunarodnih organizacija

Preporuke dijagnostičkih misija Evropske komisije i WCO-a su prihvaćene i primjenjene

Ekonomski operatori

3/19/2012 137

3/19/2012 138

AKTIVNOSTI Troškovi Resursi Preduslovi

Provođenje carinskih radnji i operacijaProvođenje trenutnog planaPonovno utvrđivanje pristupaRazvoj poslovnih obavještenjaRazvoj srednjeg menadžmentaRazvoj i implementacija:-Politike i procesa efektivnog strateškog menadžmenta, uključujući menadžment upravljanja rizikom-Organizacione strukture koja će pružati punu podršku-Razvoj budžeta i plana njegovog izvršenja-Strategije komunikacija i promocijeIspitivanje i implementacija:-Nove organizacione strukture-Novih procedura-Legislative koja podržava strateški razvoj-Novih kompjuterskih sistema-Nove opreme-Programa za razvoj ljudskih resursaOblici praktične saradnje sa:-Sektorom za poreze UIO i drugim agencijama za prikupljanje prihoda-Ostalim vladinim agencijama i odjelima-Ekonomskim operatorima-Regionalnim i međunarodnim partnerima

Troškovi će biti procijenjeni i utvrđeni u toku faze procjene obima programa

Resursi će biti procijenjeni i utvrđeni u toku faze procjene obima programa

U najširem smislu riječi, prihvatanje strateške svrhe i rezultata ovog programa od strane Vijeća ministara BiH (i entitetskih vlada)Raspodijeljen je razvoj realnog budžetaUtvrđena je realna vremenska dinamika programaU carinskoj službi BiH stavljeni su u funkciju mehanizmi programskog menadžmentaOsnovni podaci na osnovu kojih se može vršiti nadzor i evaluacija projekta u cilju njegovog uspješnog završetka

3/19/2012 138

3/19/2012 139

1) ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE,2) USKLAĐIVANJE CARINSKIH PROPISA,3) ORGANIZACIJA I RUKOVOĐENJE LJUDSKIM RESURSIMA,4) PRIKUPLJANJE PRIHODA,5) UPRAVLJANJE RIZIKOM,6) OLAKŠAVANJE TRGOVINE I ODNOSI SA POSLOVNIM

SUBJEKTIMA,7) UTVRĐIVANJE CARINSKE VRIJEDNOSTI,8) NAKNADNA CARINSKA KONTROLA,9) PROVOĐENJE PROPISA O PRAVIMA INTELEKTUALNOG

VLASNIŠTVA,10) INFRASTRUKTURA I OPREMA,11) CARINSKA LABORATORIJA,12) INFORMACIONA I KOMUNIKACIONA TEHNOLOGIJA,13) CARINSKA SARADNJA .

MODEL RAZVOJA STRATEŠKIH CILJEVA CARINSKE SLUŽBE BIH - (2009-2011)

3/19/2012 139

3/19/2012 140

HVALA ZA VAŠU PAŽNJU !

3/19/2012 141

Ime i prezime Doc.dr Sanel Jakupović Adresa: Panevropski univerzitet Apeiron

Banja Luka

Članstvo: INCU-International network of customs universities

Mobitel ++387 (0)62 349 379 E-mail [email protected]

KONTAKT PODACI

3/19/2012 141

carinski menadŽment i carinske...

Documents