carl p. cosaert - adventisti hrvatska · svetim, milijunima ljudi pribliæio kljuËne biblijske...

1

Carl P. Cosaert

Evaneljeu Poslanici GalaÊanima

Pouke iz Biblije

Srpanj, kolovoz, rujan 2017.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:261

Black

2

Sadræaj01. Pavao: apostol pogana

02. Pavlov autoritet i Evanelje

03. Jedinstvenost Evanelja

04. Opravdanje samo vjerom

05. Vjera u Starome zavjetu

06. Prednost obeÊanja

07. Put do vjere

08. Od robova do baπtinika

09. Pavlov pastoralni apel

10. Dva Saveza

11. Sloboda u Kristu

12. Æivjeti po Duhu

13. Evanelje i Crkva

14. Hvalisanje kriæem

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za odrasle — 3/2017.

Pouke iz Biblije — izdanje za odrasle priprema Odjel za crkvenesluæbe Generalne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripre-maju pod nadzorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji suËlanovi konzultativni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hr-vatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Pri-jevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana

–idara • Prijelom: Brankica VukmaniÊ • Tisak: Tiskara Velika Gorica

znaci-vremena.com • adventisti.hr

CROATIAN ADULT SSQ — 3/2017Carl P. Cosaert, The Gospel in Galatians

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:262

Black

3

Pouka za ovotromjeseËje pozivanas na putovanje sapostolom Pavlomkoji moli GalaÊaneda ostanu vjerniIsusu.

UVOD

Martin Luther i PoslanicaGalaÊanima

Protestantski svijet priprema se za obiljeæavanje petstote obljetnicepoËetka protestantske reformacije, kada je Martin Luther, voen DuhomSvetim, milijunima ljudi pribliæio kljuËne biblijske istine koje su dugobile skrivene zbog viπestoljetnog utjecaja praznovjerja i predaja. Moglibismo reÊi da je protestantizam prije pola tisuÊljeÊa nastao zahvaljujuÊistranicama Poslanice GalaÊanima (kao i Poslanice Rimljanima). Dok jeËitao Poslanicu GalaÊanima, Martin Luther je bio ganut slavnom Rado-snom vijeπÊu o opravdanju vjerom, uzviπenom istinom koja je pokrenulaprotestantsku reformaciju, koja je milijune ljudi oslobodila od viπesto-ljetnih teoloπkih i crkvenih zablu-da. Ono πto je proËitao u ovoj knjizipromijenilo je Luthera i svijet viπenikada nije bio isti.

AdventistiËki krπÊani, mnogostoljeÊa nakon Luthera, takoermnogo duguju Poslanici GalaÊanima.ProuËavajuÊi ovu biblijsku knjigu, E.J. Waggoner i A. T. Jones pomoglisu Crkvi adventista sedmoga dana80-ih i 90-ih godina devetnaestogstoljeÊa da ponovno otkriju istinu oopravdanju vjerom.

Zaπto Poslanica GalaÊanima Ëinitemelj protestantske reformacije?Zaπto je dotaknula srca mnogih, kao πto je Martin Luther? Za razlikuod ostalih biblijskih knjiga, Poslanica GalaÊanima na svojstven se naËinbavi brojnim temama vaænim za krπÊanski æivot. Upravo se u ovoj po-slanici Pavao dotiËe pitanja kao πto su sloboda, uloga Zakona u spasenju,naπ poloæaj u Kristu, odlike æivota voenog Duhom, kao i vjeËnog pitanja:Kako greπan Ëovjek moæe biti ispravan pred svetim i pravednim Bogom?Moæda je to pitanje viπe od bilo kojeg drugog nagnalo Martina Lutherana put kojim je poπao i s kojeg nikada nije skrenuo.

Naravno, i druge se knjige, kao πto je Poslanica Rimljanima, bavenekim od ovih pitanja, ali je Poslanica GalaÊanima ipak drugaËija. Onane samo da je saæetija, veÊ su njezine bogate teme napisane snaænimosobnim i vatrenim pastoralnim tonom koji Ëak i danas nalazi put dosrca otvorenih za utjecaj Boæjeg Duha.

Pouka za ovotromjeseËje pozivanas na putovanje sapostolom Pavlomkoji moli GalaÊaneda ostanu vjerniIsusu.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:263

Black

4

Iako se Pavao u svojoj poslanici obraÊa osobno nama, naπe razu-mijevanje moæe biti potpunije ako poznajemo tadaπnje povijesne prilikeo kojima govori Pavao nadahnut Duhom Svetim.

Mnogi uËenjaci vjeruju da je Poslanica GalaÊanima moæda jedna odprvih Pavlovih poslanica. Napisana je 49. godine, ubrzo nakon ËuvenogJeruzalemskog sabora (Djela 15). Zato je ova knjiga moæda najstarijipoznati krπÊanski dokument. Kao πto Djela apostolska i Poslanica Ga-laÊanima jasno kaæu, prva Crkva suoËila se s oπtrim sukobom u vezi snaravi spasenja, posebno u sluËaju pogana. Prema jednoj skupini vjer-nika Æidova, poznatoj kao judaisti, poganima nije bilo dovoljno samo davjeruju u Isusa. Morali su biti obrezani i posluπni Mojsijevom zakonu(Djela 15,1). Ne treba nas zato Ëuditi πto je nekoliko judaista, kada jePavao osnovao Crkvu meu poganima u Galaciji, otputovalo tamo kakobi “postavili stvari na svoje mjesto”.

Kada je vijest o ovom pitanju stigla do Pavla, burno je reagirao.Prepoznavπi da ovo laæno evanelje o spasenju vjerom i djelima umanju-je vrijednost Kristovog djela, napisao je GalaÊanima vatrenu obranu Evan-elja. Najsnaænijim rijeËima poistovjetio je ovaj laæni nauk s legaliz-mom, πto on doista jest.

Pouka za ovo tromjeseËje poziva nas na putovanje s apostolomPavlom koji moli GalaÊane da ostanu vjerni Isusu. U isto vrijeme dajenam priliku da razmiπljamo o svojem razumijevanju istina koje suomoguÊile Lutheru da se konaËno odvoji od Rima i obnovi biblijskoEvanelje.

Dr. Carl P. Cosaert profesor je biblijskih studija na SveuËiliπtuWalla Walla u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:264

Black

5

POUKA 1 24. lipnja—1. srpnja 2017.

Pavao: apostol pogana“Kad to Ëuπe, primiriπe se te poËeπe slaviti Boga rijeËima:

‘Dakle, i poganima je Bog dao obraÊenje koje vodi u æivot!’”(Djela 11,18)

Biblijski tekstovi: Djela 6,9-15; 9,1-9; 1. Samuelova 16,7; Matej7,1; Djela 11,19-21; 15,1-5.

Nije teπko shvatiti Savla iz Tarza (takoer poznatog kao apostolPavao nakon obraÊenja) i razlog njegovog tadaπnjeg ponaπanja. Kao po-boæni Æidov koji je cijelog æivota bio pouËavan o vaænosti Zakona i oskorom dolasku politiËkog izbavljenja Izraela, on nije mogao shvatiti dabi dugooËekivani Mesija mogao biti pogubljen na najsramotniji naËinkao najgori kriminalac.

Ne Ëudi πto je bio uvjeren da su Isusovi sljedbenici nelojalni Tori,ometajuÊi tako Boæji plan za Izrael. On je vjerovao da su njihove tvrdnjeda je raspeti Isus Mesija i da je uskrsnuo iz mrtvih, Ëin otpadniπtva. Nijeimao nikakvog razumijevanja za takvu besmislicu ili za bilo koga tko jeu to uporno vjerovao. Savao je smatrao da je Boæji predstavnik koji Êeosloboditi Izrael od ovih vjerovanja. Stoga se on prvi put pojavljuje nastranicama Pisma kao nasilni progonitelj onih svojih sunarodnjaka Æi-dova koji su vjerovali da je Isus Mesija.

Meutim, Bog je imao posve druge planove za Savla o kojima nijeni sanjao: ne samo πto Êe ovaj Æidov objavljivati Isusa kao Mesiju, veÊÊe to Ëiniti meu poganima!

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlje 29

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:265

Black

6

NEDJELJA 25. lipnja

PROGONITELJ KR©∆ANA

Savao iz Tarza prvi put se pojavljuje u Djelima kao jedan od sudio-nika Stjepanovog kamenovanja (Djela 7,58) a zatim u vezi s masovnimprogonima koji su izbili u Jeruzalemu (Djela 8,1-5). Petar, Stjepan, Filipi Pavao imaju znaËajnu ulogu u Djelima jer su bili ukljuËeni u dogaajekoji su doveli do πirenja krπÊanske vjere izvan æidovskog svijeta. Stje-pan ima posebnu ulogu jer je njegovo propovijedanje i muËeniπtvo imaloveliki utjecaj na Savla iz Tarza.

Stjepan je bio Æidov koji je govorio grËki i bio je jedan od sedmoriceakona (Djela 6,3-6). Prema zapisu u Djelima, skupina Æidova iz dijaspo-re koji su koji su govorili grËki i koji su doπli æivjeti u Jeruzalem (redak9) upustila se u spor sa Stjepanom u vezi s njegovom propovijedi oIsusu. Vrlo je moguÊe da je Savao iz Tarza sudjelovao u ovim rasprava-ma.

ProËitajte Djela 6,9-15. Koje su optuæbe bile iznesene protivStjepana? Na πto nas ove optuæbe podsjeÊaju? (Vidi takoer Matej26,59-61)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izgleda da je æestoko neprijateljstvo prema Stjepanovom propovi-jedanju poteklo iz dva razliËita izvora. S jedne strane, Stjepan je izazvaobijes svojih protivnika ne dajuÊi primarnu vaænost æidovskom Zakonu ihramu, πto je bilo æariπna toËka judaizma i dragocjeni simbol vjerskogi nacionalnog identiteta. No Stjepan nije samo umanjio znaËenje ovihdviju dragocjenih ikona, veÊ je energiËno objavio da je Isus, raspeti iuskrsli Mesija, pravo srediπte æidovske vjere.

Ne Ëudi πto je razljutio farizeja Savla (Filipljanima 3,3-6). Farizeji subili æidovska vjerska skupina koja je vrlo strogo vrπila æidovski zakon.Savao je vidio da velika proroËka obeÊanja o Boæjem kraljevstvu joπ nisuispunjena (Daniel 2; Zaharija 8,23; Izaija 40-55) i bio je uvjeren da jenjegova zadaÊa pomoÊi Bogu u pripremi za taj dan — πto je moglo bitiuËinjeno ËiπÊenjem Izraela od vjerske pokvarenosti, ukljuËujuÊi idejuda je Isus Mesija.

Uvjeren da je u pravu, Savao je ubijao one za koje je mislio dagrijeπe. Iako nam je potreban cilj i æar u onome πto vjerujemo, kakomoæemo kontrolirati svoju revnost svijeπÊu da s vremena na vrijemei mi moæemo pogrijeπiti?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:266

Black

7

PONEDJELJAK 26. lipnja

SAVLOVO OBRA∆ENJE

“On reËe: ‘Tko si ti, Gospodine?’ A Gospodin reËe: ‘Ja sam Isuskojega ti progoniπ. Teπko ti je protiv ostana praÊakati se.’” (Djela9,5 — ©ariÊ)

Iako Savlov progon prve Crkve poËinje priliËno neprimjetno (on jesamo Ëuvao ogrtaËe Stjepanovih krvnika), brzo se pojaËava (vidi Djela8,1-3; 9,1.2.13.14.21; 22,3-5). Evanelist Luka rabi nekoliko rijeËi kakobi opisao Savla kao divlju zvijer ili kao vojnika koji pljaËka i uniπtavasvoje protivnike. RijeË prevedena izrazom “pustoπiti” u Djelima 8,3, rabise u grËkom prijevodu Staroga zavjeta (Psalam 80,14) da bi se opisalonekontrolirano i uniπtavajuÊe djelovanje divljih svinja. Bilo je jasno ka-ko Savlovo kriæarsko djelovanje protiv krπÊana nije bilo poloviËno; biloje to plansko i sustavno planirano istrebljenje krπÊanske vjere.

Razmotrimo tri opisa Savlovog obraÊenja (Djela 9,1-18; 22,6-21; 26,12-19). Kakvu je ulogu imala Boæja milost u ovom iskustvu?Drugim rijeËima, koliko je Savao zasluæio dobrotu koju mu je Gos-podin pokazao?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iz ljudske perspektive Savlovo obraÊenje izgledalo je nemoguÊim(otuda i nevjerica koju su pokazali mnogi kada su o tome Ëuli).

Jedino πto je Savao zasluæio bila je kazna, ali umjesto toga Bog jeukazao milost ovom gorljivom Æidovu. Vaæno je imati na umu kako doSavlovog obraÊenja nije doπlo nikakvom prisilom.

Savao nije bio ateist. On je bio poboæan Ëovjek iako je ozbiljnopogrijeπio u svojem razumijevanju Boga. Isusove rijeËi upuÊene Savlu:“Teπko ti se protiv ostana praÊakati” (Djela 26,14), ukazuju da je SvetiDuh osudio Savla. U staro vrijeme “ostan” je bio πtap sa πiljkom kojimse podbadao vol kad se opirao oranju. Savao je neko vrijeme pruæaootpor Boæjem poticanju, ali je napokon na putu za Damask, nakon Ëu-desnog susreta s uskrslim Isusom, prestao pruæati otpor.

Prisjetimo se svojeg iskustva obraÊenja. Moæda nije bilo takodramatiËno kao Savlovo (u veÊini sluËajeva), no na koji smo sliËannaËin bili primatelji Boæje milosti? Zaπto je toliko vaæno ne zabo-raviti πto nam je dano u Kristu?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:267

Black

8

UTORAK 27. lipnja

SAVAO U DAMASKU

Tijekom susreta s Isusom, Savao je bio oslijepljen i zatim upuÊenda ode u kuÊu Ëovjeka imenom Juda i tamo priËeka drugog Ëovjeka,Ananiju. Nema sumnje da je Savlovo fiziËko sljepilo bilo snaæan pod-sjetnik na duhovno sljepilo koje ga je navelo da progoni Isusove sljed-benike. Ukazanje Isusa na putu za Damask sve je promijenilo. Tamogdje je Savao mislio da je u pravu, bio je potpuno u krivu. Umjesto daradi za Boga, radio je protiv Njega. Savao je u Damask doπao kao noviËovjek; to viπe nije bio ponosni i revni farizej koji je napustio Jeruza-lem. Umjesto u jelu i piÊu, Savao je proveo prva tri dana u Damasku umolitvi i postu razmiπljajuÊi o svemu πto se dogodilo.

ProËitajte Djela 9,10-14. Zamislite πto se dogaalo u Ananijinomumu: ne samo da je progonitelj Savao sada vjerovao u Isusa, veÊ jepostao Pavao, apostol kojeg je Bog odabrao da objavi Evanelje pogan-skom svijetu (Djela 26,16-18). Ne Ëudi πto je Ananija bio pomalo zbu-njen. Ako je crkva u Jeruzalemu oklijevala prihvatiti Pavla Ëak i trigodine nakon njegovog obraÊenja (Djela 9,26-30), moæemo samo zami-sliti koja su pitanja i bojazni ispunile srca vjernika u Damasku samonekoliko dana nakon ovog dogaaja!

Zapazimo takoer da je Ananija dobio vienje od Gospodina, izne-naujuÊe i neoËekivane vijesti o Savlu iz Tarza; samo ga je takvo vienjemoglo uvjeriti da je ono πto mu je reËeno za Savla istinito — da jeneprijatelj æidovskih vjernika sada postao jedan od njih.

Savao je napustio Jeruzalem s ovlastima i uputama sveÊeniËkihglavara da iskorijeni krπÊansku vjeru (Djela 26,12); Bog je imao sasvimrazliËitu zadaÊu za Savla, koja je poËivala na daleko veÊim ovlastima.Savao je trebao objaviti Evanelje poganskom svijetu, πto je za Ananijui druge æidovske vjernike moralo biti joπ nevjerojatnije od SavlovogobraÊenja. Tamo gdje je Savao nastojao sprijeËiti πirenje krπÊanske vje-re, Bog Êe ga sada uporabiti da je proπiri daleko viπe nego πto su toæidovski vjernici mislili da je moguÊe.

ProËitajte 1. Samuelova 16,7; Matej 7,1; 1. KorinÊanima 4,5.Kakva je poruka ovih redaka u pogledu naπe opreznosti kada raz-matramo duhovno iskustvo drugih ljudi? Koje smo pogreπke naËi-nili u svojoj prosudbi drugih i πto smo nauËili iz tih pogreπaka?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:268

Black

9

SRIJEDA 28. lipnja

EVAN–ELJE POGANIMA

Gdje je osnovana prva krπÊanska crkva pogana? Koji su dogaajipotaknuli vjernike da idu tamo? Djela 11,19-21.26. Na πto vas topodsjeÊa iz starozavjetnog razdoblja? (vidi Daniel 2)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Progonstvo koje je izbilo u Jeruzalemu nakon Stjepanove smrti,potaknulo je mnoge æidovske vjernike da pobjegnu tristo kilometarasjeverno u Antiohiju. Kao glavni grad rimske pokrajine Sirije, Antiohijaje po znaËenju bila samo iza Rima i Aleksandrije. Oko petsto tisuÊanjezinih stanovnika bilo je kozmopolitski raspoloæeno, πto je grad Ëiniloidealnim mjestom ne samo za krπÊansku crkvu i Æidova i pogana, veÊi sjediπtem svjetske misije prve Crkve.

Koji je dogaaj u Antiohiji prouzroËio Barnabin posjet gradu injegovu naknadnu odluku da pozove Pavla da mu se pridruæi? Kakoje ovdje prikazana crkva? Djela 11,20-26.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je teπko napraviti kronologiju Pavlovog æivota, Ëini se da jeproπlo nekih pet godina izmeu njegova posjeta nakon obraÊenja Jeru-zalemu (Djela 9,26-30) i Barnabinog poziva da mu se pridruæi u Antiohiji.©to je Pavao radio sve ove godine? Teπko je sa sigurnoπÊu reÊi. Ali naosnovi njegovih komentara u GalaÊanima 1,21 vjerojatno je propovijedaoEvanelje u Siriji i Ciliciji. Neki misle da je tijekom tog razdoblja biorazbaπtinjen (Filipljanima 3,8) i pretrpio brojne nevolje kao πto opisujeu 2. KorinÊanima 11,23-28.

Crkva u Antiohiji procvjetala je pod vodstvom Svetoga Duha. Opisu Djelima 13,1 ukazuje na kozmopolitsku narav grada, koja se ubrzopokazala u etniËkoj i kulturnoj raznolikosti same crkve. (Barnaba je bios Cipra, Lucije iz Cirene, Pavao iz Cilicije, ©imun vjerojatno iz Afrike,a uzmimo u obzir i sve pogane koji su se obratili.) Teænja Svetoga Duhabila je objaviti Evanelje joπ veÊem broju pogana koristeÊi Antiohiju kaosrediπte za joπ opseænije misioniranje preko granica Sirije i Judeje.

ProËitajte joπ jedanput Djela 11,19-26. ©to moæemo nauËiti odcrkve u Antiohiji, koja se odlikovala kulturnom i etniËkom raznoli-koπÊu, i primijeniti u danaπnjim crkvama?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:269

Black

10

»ETVRTAK 29. lipnja

SUKOB UNUTAR CRKVE

BuduÊi da niπta ljudsko nije savrπeno, nije proπlo mnogo vremenai u prvoj zajednici vjernih pojavili su se problemi.

Za poËetak nisu svi bili zadovoljni primanjem vjernika pogana uprvu Crkvu. Neslaganje nije bilo usmjereno protiv misije meu pogani-ma, veÊ zbog razloga na osnovi kojih bi poganima trebalo biti dopuπtenoda se pridruæe Crkvi. Neki su smatrali da samo vjera u Isusa nije dosta-tna oznaka krπÊanina; vjera, tvrdili su, mora biti potvrena obrezanjemi poπtivanjem Mojsijevog zakona. Da bi postali pravi krπÊani, poganetreba obrezati, tvrdili su. (U Djelima 10,1-11,18 vidimo razmjere podjeleizmeu Æidova i pogana u Petrovom iskustvu s Kornelijem i reakcijikoja je uslijedila.)

Sluæbeni posjeti iz Jeruzalema, kojima je bio praÊen Filipov radmeu Samrijancima (Djela 8,14) i poganima u Antiohiji (Djela 1,22),ukazuju na zabrinutost zbog ukljuËivanja neæidova u krπÊansku zajed-nicu. Reakcija na Petrovo krπtavanje Kornelija, neobrezanog rimskogvojnika, jasan je primjer neslaganja meu prvim vjernicima u vezi spoganima. Povremeno obraÊenje pogana, kao u sluËaju Kornelija, moædaje u nekima izazivalo nelagodu, ali Pavlovi ciljani napori k πirokomotvaranju vrata Crkve poganima na temelju vjere u Isusa, rezultiralo jepokuπajima nekih da potkopaju Pavlovu sluæbu.

Kako su se neki vjernici iz Judeje pokuπali suprotstaviti Pa-vlovom radu s vjernicima iz poganstva u Antiohiji? Djela 15,1-5.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

UnatoË slaganju Jeruzalemskog sabora u Djelima 15 s Pavlom uvezi s obrezanjem, Pavlu je i dalje pruæan otpor. Oko sedam godinaposlije, tijekom Pavlovog posljednjeg posjeta Jeruzalemu, mnogi su joπuvijek bili sumnjiËavi u pogledu Pavlovog Evanelja. Prigodom posjetahramu Pavao je skoro izgubio æivot kada su Æidovi iz Azije povikali:“Izraelci, u pomoÊ! Evo onoga koji posvuda i svakome propovijeda na-uku koja je uperena protiv (æidovskog) naroda, protiv Zakona i protivovog mjesta!” (Djela 21,28; vidi takoer 21,20.21)

Stavimo se u poloæaj ovih æidovskih vjernika koji su bili za-brinuti zbog Pavlovog nauËavanja. Zaπto njihova zabrinutost i pro-tivljenje ipak imaju nekog smisla? ©to iz toga moæemo nauËiti oosobnim kao i kulturoloπkim (Ëak i religijskim) predrasudama kojenas mogu zavesti? Kako se moæemo zaπtititi od toga da poËinimoiste pogreπke bez obzira na naπu dobronamjernost?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2610

Black

11

PETAK 30. lipnja

ZA DALJNJE PROU»AVANJE

ProËitajte: Ellen G. White, SvjedoËanstva za Crkvu, sv. 3, poglavlje“Osobna neovisnost”, str. 378—382.

“Pavao je prije bio poznat kao gorljivi branitelj æidovske religije ineumorni progonitelj Isusovih sljedbenika. S obzirom na hrabrost, ne-zavisnost i ustrajnost, njegovi bi mu talenti i naobrazba omoguÊili dasluæi u gotovo svakom poslu. Mogao je raspravljati s izuzetnom jasno-Êom i svojim poraznim sarkazmom mogao je protivnika prikazati u nebaπ zavidnom svjetlu. A sad su Æidovi vidjeli ovog mladog Ëovjeka kojije toliko obeÊavao kako, sjedinjen s onima koje je prije progonio, neu-straπivo propovijeda u Isusovo ime.

Vojskovoa koji pogine u bici izgubljen je za svoju vojsku, ali njegovasmrt ne znaËi dodatnu snagu za neprijatelja. Ali kad se neki istaknutiËovjek pridruæi suprotnoj strani, ne samo πto je izgubljena njegova slu-æba, nego oni kojima se pridruæio dobivaju veliku prednost. Gospodin jelako mogao ubiti Savla iz Tarza na putu za Damask, i sila progonstvadoista bi izgubila na snazi. Ali Bog je u svojoj providnosti ne samopoπtedio Savlov æivot, veÊ ga je obratio i tako junaka iz redova neprija-telja zadobio za Kristovu stranu. RjeËiti govornik i oπtar kritiËar, Pavaoje svojom Ëvrstom odluËnoπÊu i nepokolebljivom hrabroπÊu posjedovaoupravo one sposobnosti koje su bile potrebne prvoj Crkvi.” (Ellen G.White, Djela apostolska, 78,79)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Koju pouku moæemo nauËiti iz Ëinjenice da su neki od Pavlo-vih najæeπÊih protivnika bili njegovi bliænji, Æidovi koji su vjerovaliu Isusa?

2. Kako moæemo biti Ëvrsti u vjerskim naËelima i istodobnobiti sigurni da se ne borimo protiv Boga?

SAÆETAK

Savlov susret s uskrslim Isusom na putu u Damask bio je presudnitrenutak njegovog æivota u povijesti prve Crkve. Bog je promijenio Ëovje-ka koji je nekoÊ bio progonitelj Crkve uËinivπi ga svojim izabranimapostolom kako bi odnio Evanelje svim poganima. Pavlov koncept pri-manja pogana u crkvu samo vjerom, koji su neki unutar Crkve teπkoprihvaÊali, snaæan je primjer kako pretpostavke i predrasude mogu ome-tati naπe poslanje.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2611

Black

12

Æivotna iskustva i viπe od togaUred AdventistiËke misije svakog vam tromjeseËja prenosi uzbudljiva

iskustva. Predlaæemo vam i niz drugih izvora koji sadræe predivne æivotnepriËe i doæivljaje iz misije. Svi izvori su lako dostupni i moæete ih preuzetina adresi: www.adventistmission.org/resources. Evo tih izvora:

• Mladi i stariji zajedno u misiji svakog tromjeseËja (Youth andAdult Mission Quarterly) donosi uzbudljiva iskustva iz misije. Svakog tjednakoristite ih u subotnjoj πkoli, na naπim uËiliπtima, u radu s izviaËima, naobiteljskom bogosluæju i drugdje.

• DjeËji misijski tromjeseËnik (Children’s Mission Quarterly) osimuzbudljivih æivotnih priËa za djecu iz misije, sadræi i recepte, ruËne radovei igre. Ovo izvrsno gradivo moæe se koristiti u djeËjoj subotnjoj πkoli, uπkolama i vrtiÊima, na obiteljskom bogosluæju i drugdje.

• Misijski reflektor (Mission Spotlight) je program πto ga pripremaUred adventistiËke misije pri Generalnoj konferenciji. Ovi kratki prikazivam iz prve ruke daju pregled gdje se ulaæu darovi subotnje πkole kojeprilaæemo na kraju svakog tromjeseËja. To je i prilika za upoznavanje nekihod ljudi Ëije su zajednice primile ili Êe primiti pomoÊ zahvaljujuÊi vaπojvelikoduπnosti u novËanoj potpori.

Osim posjeta mjestima koja podupiremo darovima trinaeste subote nakraju svakog tromjeseËja, tu su i novi projekti koje priprema Odjel za misiju.Misijski reflektor vas vodi na nekoliko mjesta na kojima se odvijaju aktivnostiredovite misije i gdje se vide rezultati vaπe potpore.

Projekti trinaeste suboteNaπi darovi posljednje subote u lipnju poduprijet Êe misiju u Juæno-

azijskoj diviziji, Ëime Êemo podræati sljedeÊe projekte u Indiji:1. Centar za osposobljavanje vjernika u Ibrahimpatnamu. Ovaj centar je

smjeπten u srediπnjem dijelu podruËja i sluæit Êe za obuku vjerniπtva. Glav-na predavaonica bit Êe u prizemlju, a spavaonice na prvom i drugom katu.

2. Spavaonice za djevojke u adventistiËkoj πkoli u Dimapuru. Ta ad-ventistiËka srednja πkola je poËela s radom prije sedam godina. Spavaonicesu im potrebne kako bi πkola mogla primiti viπe uËenica.

3. Spavaonice za djevojke u Srednjoj πkoli James Memorial uPrakasapuram Tamil Nadu. Sadaπnja zgrada prima stotinu djevojaka i nijedovoljno velika za potrebe smjeπtaja uËenica.

4. »etrnaest novih uËionica u adventistiËkoj srednjoj πkoli u mjestuVellarada. Sadaπnje uËionice su vrlo stare, izgraene od blata, s krovom odtrske i πirokog liπÊa. Odjel za graevinske propise Ministarstva prosvjeteviπe ne dopuπta provoenje nastave u takvim zgradama. Nove uËionice ÊeomoguÊiti πkoli da ponovno provodi svoju misiju.

5. Gradnja novih uËionica u adventistiËkoj πkoli u mjestu Hatkanan-gale. Ova πkola otvorena je 1931. godine kao jedna od najprestiænijih uzemlji. Zgrada uËionica je vrlo stara i dotrajala i treba je zamijeniti.

Hvala vam na velikoduπnoj potpori naπim programima u misiji!

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2612

Black

13


POUKA 2 1.—8. srpnja 2017.

Pavlov autoritet i Evanelje“Nastojim li sada steÊi naklonost ljudi ili naklonost Boga?

Traæim li da se svidim ljudima? Kad bih joπ nastojao svidjetise ljudima, ne bih bio sluga Kristov.” (GalaÊanima 1,10)

Biblijski tekstovi: 2. Petrova 3,15.16; GalaÊanima 1; Filipljani-ma 1,1; GalaÊanima 5,12.

Na skoro svakom sveuËiliπtu studenti imaju centar gdje su svi —bez obzira na rasu, spol, socijalni status ili vjerska uvjerenja — dobro-doπli. Zamislite da se nekoliko godina poslije neki od studenata vrate nakampus i otkriju da su drugi studenti preoblikovali centar. Umjestojedne velike prostorije s puno mjesta za druæenje, sada ima mnogomanjih prostorija s ograniËenim ulazom prema rasi, spolu itd. Studentikoji su odgovorni za ove promjene pravdaju svoju odluku stoljeÊimastarom praksom.

Ovo je vrlo sliËno situaciji s kojom se Pavao suoËio kada je pisaoposlanicu crkvama u Galaciji. Njegova tvrdnja da pogani mogu postativjernici samo na temelju vjere naiπla je na protivljenje laænih uËiteljakoji su ustrajavali na tome da pogane treba obrezati prije nego πtopostanu vjernici.

Pavao je ovakav stav smatrao napadom na sræ Evanelja i zato jemorao odgovoriti. Odgovor je bio Poslanica GalaÊanima.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2613

Black

14

NEDJELJA 2. srpnja

PAVAO PISAC POSLANICE

ProËitajte 2. Petrova 3,15.16. ©to nam ovi redci govore o tomekako se prva Crkva odnosila prema Pavlovim poslanicama? ©to nasuËe o djelovanju nadahnuÊa?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kada je Pavao pisao GalaÊanima, nije namjeravao stvoriti knjiæevnoremek-djelo. Umjesto toga, pod vodstvom Svetoga Duha pisao je o spe-cifiËnim temama koje su se odnosile na njega i vjernike u Galaciji.

Poslanica GalaÊanima odigrala je presudnu ulogu u Pavlovoj apo-stolskoj sluæbi. Kao misionar u mnogoboæaËkom svijetu, Pavao je osno-vao brojne crkve razbacane diljem Sredozemlja. Iako je posjeÊivao ovecrkve kad god je mogao, nije se mogao dugo zadræati na jednom mjestu.Kako bi nadoknadio svoju odsutnost, Pavao je crkvama pisao poslanice,davao im smjernice. Poslije su se prijepisi tih poslanica slali i ostalimcrkvama (Koloπanima 4,16). Iako su neke Pavlove poslanice izgubljene,najmanje trinaest novozavjetnih knjiga nosi njegovo ime. Kao πto moæe-mo zakljuËiti iz gore navedenih Petrovih rijeËi, Pavlovi su spisi u jedno-me trenutku bili smatrani Svetim pismom. To samo pokazuje kolik jeautoritet imala njegova sluæba u ranoj povijesti Crkve.

Neki su krπÊani vjerovali da je koncept Pavlovih poslanica jedin-stven, posebno osmiπljen od strane Svetoga Duha i sadræava Boæju na-dahnutu RijeË. Ovakav se stav promijenio kada su dva mlada znanstve-nika iz Oxforda, Bernard Grenfell i Arthur Hunt, otkrili u Egiptu oko petstotina tisuÊa ulomaka papirusa (ovaj popularni naËin zapisivanja do-kumenata rabljen je nekoliko stotina godina prije i nakon Krista). Osimπto su pronaπli neke od najstarijih primjeraka Novoga zavjeta, takoersu pronaπli raËune, porezne prijave, potvrde i osobna pisma.

Na iznenaenje svih, ispostavilo se da je naËin pisanja Pavlovihposlanica bio uobiËajen za ono vrijeme. Ovaj koncept je obuhvaÊao (1)uvodni pozdrav koji je spominjao poπiljatelja i primatelja, a nakon togapozdrav; (2) rijeËi zahvale; (3) glavnu temu poslanice; i na kraju (4)zavrπne rijeËi.

Ukratko, Pavao se sluæio osnovnim oblikom pisanja poslanica svojegavremena, obraÊajuÊi se svojim vjernicima stilom koji im je bio poznat.

Kad bi se u danaπnje vrijeme pisala Biblija, πto mislite koje bisredstvo, format i stil Gospodin uporabio da dopre do nas?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2614

Black

15

PONEDJELJAK 3. srpnja

PAVLOV POZIV

Iako Pavlove poslanice opÊenito slijede osnovni koncept pisanjadrevnih pisama, Poslanica GalaÊanima obiluje brojnim jedinstvenim zna-Ëajkama koje ne nalazimo u drugim Pavlovim poslanicama. Kad ih uoËi-mo, ove razlike mogu nam pomoÊi da bolje razumijemo situaciju o kojojje Pavao govorio.

Usporedite Pavlov uvodni pozdrav u GalaÊanima 1,1.2 s pozdra-vom koji je napisao u Efeæanima 1,1; Filipljanima 1,1 i 2. Solunja-nima 1,1. Na koji naËin je Pavlov pozdrav u GalaÊanima sliËandrugima, a istodobno razliËit?

..................................................................................................................................

Pavlov uvodni pozdrav GalaÊanima dulji je od ostalih poslanica ka-ko bi opisao na Ëemu se temelji njegov apostolski autoritet. RijeË apo-stol doslovce znaËi “onaj tko je poslan”, ili “glasnik”. U Novome zavjetuu najuæem smislu to se odnosi na izvornih dvanaest Isusovih sljedbe-nika i one koje je Krist poslao da ljudima govore o Njemu (GalaÊanima1,19; 1. KorinÊanima 15,7). Pavao izjavljuje da on pripada ovoj odabra-noj skupini.

»injenica πto Pavao tako snaæno odbacuje moguÊnost da njegovapostolski autoritet dolazi od bilo kojeg ljudskog biÊa, ukazuje na to daje bilo pokuπaja potkopavanja njegovog apostolskog autoriteta od stranenekih GalaÊana. Zaπto? Kao πto smo vidjeli, neki u crkvi nisu bili sretnizbog Pavlove poruke da se spasenje temelji samo na vjeri u Krista, a nena djelima Zakona. Oni su smatrali kako Pavlovo Evanelje podrivaposluπnost. Ovi provokatori bili su vrlo prepredeni. Znali su da je temeljPavlovog Evanelja izravno povezan s njegovim apostolskim autoritetom(Ivan 3,34) te su odluËili pokrenuti snaæan napad na taj autoritet.

Ipak oni nisu izravno porekli Pavlovo apostolstvo; samo su tvrdilida ono nema veliko znaËenje. Vjerojatno su tvrdili da Pavao nije biojedan od pravih Isusovih sljedbenika, stoga njegov autoritet ne potjeËeod Boga, veÊ od ljudi — moæda od antiohijskih crkvenih voa koji supozvali Pavla i Barnabu u misionare (Djela 13,1-3). Ili je moæda potekaood Ananije koji je krstio Pavla (Djela 9,10-18). Po njihovom miπljenjuPavao je bio glasnik iz Antiohije ili Damaska — i niπta viπe! Zbog toga,tvrdili su, njegova poruka zapravo je njegovo osobno miπljenje, a neBoæja rijeË. Prepoznavπi opasnost ovih tvrdnji, Pavao odmah brani svojeod Boga dano apostolstvo.

Na koje se prepredene naËine dovodi u pitanje autoritet Pismau naπoj crkvi? Kako moæemo prepoznati ovakve provokacije? Kakosu te provokacije (moæda) utjecale na naπe osobno miπljenje o auto-ritetu Biblije?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2615

Black

16

UTORAK 4. srpnja

PAVLOVO EVAN–ELJE

Kako bi dodatno obranio svoje apostolstvo, πto joπ Pavao na-glaπava u uvodnom pozdravu GalaÊanima? Usporedite GalaÊanima1,3-5 i Efeæanima 1,2; Filipljanima 1,2; Koloπanima 1,2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedna od jedinstvenih znaËajki Pavlovih poslanica jest naËin nakoji on povezuje rijeËi milost i mir u svojem pozdravu. Kombinacija ovihdviju rijeËi inaËica je karakteristiËnih pozdrava u grËkom i æidovskomsvijetu. Tamo gdje bi grËki autor napisao “pozdrav” (chairein), Pavaorabi “milost”, rijeË koja u grËkom jeziku sliËno zvuËi (charis). Svemuovome Pavao dodaje tipiËni æidovski pozdrav “mir”.

Kombinacija ovih dviju rijeËi nije puka sluËajnost. Naprotiv, overijeËi doslovce izraæavaju njegovu evaneosku poruku. (Pavao rabi ovedvije rijeËi viπe od bilo kojeg drugog novozavjetnog pisca.) Milost i mirne dolaze od Pavla, veÊ od Boga Oca i Gospodina Isusa Krista.

Koje aspekte Evanelja Pavao obuhvaÊa u GalaÊanima 1,1-6?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako Pavao posveÊuje malo prostora u svojem uvodnom pozdravu zaobjavljivanje Evanelja, on znalaËki opisuje njegovu bit u samo nekoli-ko kratkih redaka. Na kojoj srediπnjoj istini poËiva Evanelje? PremaPavlu to nije naπe prihvaÊanje Zakona — kao πto su naglaπavali Pavloviprotivnici. Naprotiv, Evanelje u potpunosti poËiva na onome πto je Kristpostigao za nas svojom smrÊu na kriæu i uskrsnuÊem iz mrtvih. Kristo-va smrt i uskrsnuÊe postigli su ono πto mi sami nikad ne bismo mogli.Slomili su moÊ grijeha i smrti, oslobodivπi Njegove sljedbenike od vlastizla koja mnoge dræi u strahu i ropstvu.

Dok se Pavao poziva na prekrasnu vijest o milosti i miru koje namje Bog omoguÊio u Kristu, on poËinje spontano proslavljati, o ËemuËitamo u petom retku.

S onoliko rijeËi koliko ih je Pavao uporabio u GalaÊanima 1,1-5, opiπite svoje razumijevanje biti Evanelja. ProËitajte to u subotuu svojem razredu.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2616

Black

17

SRIJEDA 5. srpnja

NEMA DRUGOG EVAN–ELJA

©to najËeπÊe slijedi iza uvodnog pozdrava u Pavlovim poslani-cama? Po Ëemu se razlikuje Poslanica GalaÊanima? Usporedite Gala-Êanima 1,6 s Rimljanima 1,8; 1. KorinÊanima 1,4; Filipljanima 1,3i 1. Solunjanima 1,2.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako Pavao u svojim poslanicama obrauje izazove i probleme svakepojedine crkve, on uvijek nakon uvodnog pozdrava umeÊe molitvu ilizahvalu Bogu za vjeru svojih Ëitatelja. On to Ëini i kada piπe KorinÊani-ma koji su se borili s raznim vrstama upitnog ponaπanja (usporedite 1.KorinÊanima 1,4 i 5,1). Meutim, situacija u Galaciji je tako zabrinjava-juÊa da Pavao izostavlja zahvalu u cijelosti i odmah prelazi na predmet.

Kojim snaænim rijeËima Pavao pokazuje razinu zabrinutostizbog onog πto se dogaalo u Galaciji? GalaÊanima 1,6-9; 5,12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao se ne suzdræava u izricanju optuæbe protiv GalaÊana, on ihtereti za izdaju njihovog krπÊanskog poziva. RijeË “odmeÊete se” u 6.retku Ëesto je bila rabljena za opis vojnika koji su dezertiranjem izvojske pokazali nelojalnost svojoj zemlji. Duhovno gledano, Pavao kaæeda su GalaÊani otpadnici koji su okrenuli lea Bogu.

Na koji su naËin GalaÊani napustili Boga? Okretanjem “nekom dru-gom” evanelju. Pavao ne kaæe da postoji viπe evanelja, veÊ da su seneki u crkvi — kojima vjera u Krista nije bila dostatna (Djela 15,1-5) —ponaπali kao da postoji drugo. Pavao je toliko uzrujan ovim izvrtanjemEvanelja da na svakog tko propovijeda drugaËije evanelje zaziva Boæjeprokletstvo (GalaÊanima 1,8)! On je u tolikoj mjeri nedvosmislen dadoslovce dvaput ponavlja isto (GalaÊanima 1,9).

U danaπnje vrijeme Ëak i u naπoj crkvi (u nekim mjestima)postoji teænja za isticanjem iskustva ispred doktrine. Bitno je (ka-æu) naπe iskustvo, naπe zajedniπtvo s Bogom. Bez obzira na vaænostnaπeg iskustva, πto nas Pavlove poslanice uËe o vaænosti ispravnedoktrine?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2617

Black

18

»ETVRTAK 6. srpnja

PODRIJETLO PAVLOVOG EVAN–ELJA

Provokatori iz Galacije tvrdili su da je Pavao motiviran æeljomda dobije priznanje drugih. Kako bi Pavao napisao svoju poslanicuda je uistinu traæio samo priznanje? Pogledajte GalaÊanima 1,6-9.11-24.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zaπto Pavao nije zahtijevao od pogana da budu obrezani? Pavloviprotivnici tvrdili su da je razlog tomu πto ih je Pavao æelio obratiti posvaku cijenu. Moæda su mislili da Pavao to nije zahtijevao zato πto jepoznavao nesklonost pogana k obrezanju. On æeli svima ugoditi! Kaoodgovor na ove optuæbe, Pavao upuÊuje svojim protivnicima snaæne ri-jeËi u 8. i 9. retku. Da je uistinu Ëeznuo samo za priznanjem, njegovodgovor zasigurno bi bio drugaËiji.

Zaπto Pavao kaæe da je nemoguÊe istodobno biti Kristov sljed-benik i pokuπavati ugoditi ljudima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon Pavlove tvrdnje da je izravno od Boga primio Evaneljei autoritet u redcima 11 i 12, kako njegove rijeËi iz redaka 13-24to dokazuju?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Redci 13-24 sadræe Pavlovu autobiografiju prije obraÊenja (redci13.14), njegovo obraÊenje (redci 15.16) i nakon obraÊenja (redci 16-24).Pavao izriËito kaæe da svaki od ovih dogaaja pokazuje kako je apsolu-tno nemoguÊe tvrditi da je primio Evanelje od bilo koga drugog osimBoga. Pavao ne sjedi skrπtenih ruku niti ikome dopuπta da omalovaæavanjegovu poruku dovodeÊi u sumnju njegovo zvanje. On zna πto je proæi-vio, πto je pozvan da pouËava i to namjerava uËiniti bez obzira na cijenu.

Koliko smo sigurni u svoj poziv u Kristu? Kako sa sigurnoπÊumoæemo znati na πto nas je Bog pozvao? U isto vrijeme, zaπtomoramo nauËiti sluπati savjet drugih Ëak i ako smo sigurni u svojpoziv?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2618

Black

19

PETAK 7. srpnja


“Gotovo u svakoj crkvi bilo je vjernika koji su po roenju i podrije-tlu bili Æidovi. Æidovski uËitelji bili su spremni pribliæiti se takvim ob-raÊenicima, i preko njih su naπli uporiπte u crkvama. Nauk koji je Pavaoiznosio nije bilo moguÊe pobiti biblijskim dokazima, stoga su oni pri-bjegavali najbezobzirnijim mjerama da osujete i oslabe njegov utjecaj iautoritet. Tvrdili su da on uopÊe nije bio Kristov uËenik i da od Njeganije primio nikakav nalog, a da se ipak drsko usuuje πiriti nauk kojise izravno protivi onome πto nauËavaju Petar, Jakov i ostali apostoli. …

Vidjevπi da ova zla prijete crkvama brzim uniπtenjem, Pavao je bioveoma uzbuen. U poslanici koju je odmah napisao GalaÊanima, on jerazobliËio laæne teorije ovih uËitelja i s velikom strogoπÊu ukorio onekoji su se odvratili od vjere.” (Ellen G. White, Sketches From the Life ofPaul, str. 188,189)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ProËitajte u razredu svoje razumijevanje znaËenja Evanelja.©to moæete nauËiti iz objaπnjenja drugih?

2. U pozdravu GalaÊanima Pavao kaæe da je Isus umro zbogodreenog razloga. Koji je to razlog i kakvo je njegovo znaËenje zanas danas?

3. U GalaÊanima 1,14 Pavao kaæe da je vrlo gorljivo braniopredaju svojih otaca. Pod izrazom “predaja” on vjerojatno podra-zumijeva usmenu predaju farizeja. Ima li mjesta predaji u naπojvjeri? Kad je u pitanju predaja, koje nam upozorenje upuÊuje Pavlovoiskustvo u danaπnje vrijeme?

4. Zaπto je Pavao bio naizgled tako “netolerantan” prema oni-ma koji su vjerovali drugaËije od onoga πto je on govorio i Ëinio?ProËitajte iznova πto je napisao o onima koji su imali drugaËijipogled na Evanelje. Kako bi se u danaπnje vrijeme u naπoj crkvigledalo na osobu koja bi imala tako Ëvrst, beskompromisan stav?

SAÆETAK

Laæni uËitelji iz Galacije pokuπavali su potkopati Pavlovu sluæbutvrdeÊi da njegovo apostolstvo i Evanelje nisu od Boga. Pavao se suoËavas obje optuæbe u poËetnim redcima svoje Poslanice GalaÊanima. Onhrabro izjavljuje kako postoji samo jedan put spasenja te opisuje doga-aje vezane uz svoje obraÊenje, koji pokazuju da njegov poziv i Evane-lje dolaze samo od Boga.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2619

Black

20

Spaπavanje na rijeci (1)Benjamin Murmu je obolio od djeËje paralize, ali je uspio odræati kre-

tanje pomoÊu πtapa. Bio je dobro poznat u brdima Bihara u Indiji, i to kaonadrilijeËnik ili vjeπtac, a kasnije i kao politiËki voa. A onda se jednogdana Bog otkrio Benjaminu. Dok je jaπio konja, Benjamin je doπao do rijekekoju je trebalo prijeÊi. Rijeka je bila nabujala i izgledala je opasno. Benja-min je na konju polako krenuo u nabujalu rijeku. Konj je s mukom dræaoglavu iznad vode, i snaæna matica je naposljetku snaæno povukla konja ijahaËa nizvodno.

GrabeÊi nogama, konj je pokuπavao naÊi uporiπte, ali je voda bila pre-viπe duboka. Benjamin nije znao plivati. Njegova jedina nada za opstanakbila je da se dræi konja. Rad njegovog srca se mahnito ubrzao dok jepokuπavao usmjeriti konja prema obali, ali je æivotinja bila bespomoÊnaprotiv rijeËne struje. BojeÊi se sigurne smrti, Benjamin je po prvi puta uæivotu zavapio Bogu: “Boæe! Ako postojiπ, molim Te, pomozi mi! Pomozimi!”

Odjednom je Benjamin pokraj sebe u vodi vidio dvojicu ljudi. Oni subez rijeËi uhvatili i izvukli i konja i jahaËa na Ëvrsto tlo. Benjamin je leæaona obali, pokuπavajuÊi doÊi do daha. Kad se pribrao, okrenuo se da sezahvali onima koji su ga spasili — ali su nestali. U potrazi za ljudima, oËimaje pretraæivao okoliπ. Krajolik je bio bez drveÊa i ljudi su jednostavno — nestali!

Benjamin je polako shvatio da je Bog odgovorio na njegovu molitvu iposlao anele da ga spase. Taj trenutak oznaËio je prekretnicu u njegovomæivotu. Tu na obali rijeke, joπ uvijek se tresuÊi od hladnoÊe i proæivljenenevolje, Benjamin je odluËio postati krπÊaninom.

Neπto kasnije adventistiËki evanelisti odræavali su bogosluæja uBenjaminovom selu. Benjamin je prisustvovao sastancima i prihvatio jeistinu koju je tamo nauËio. Traæio je da bude krπten na kraju evaneoskogniza predavanja.

No, nisu svi bili sretni πto imaju evanelista koji je doπao propovijedatiu njihovom selu. Nekoliko puta ljudi su pokuπali remetiti sastanke, alinjihov trud je uglavnom bio neuspjeπan. Novi polaznici traæili su da budukrπteni.

Na dan krπtenja pastori su naiπli na mnoπtvo pripitih ljudi uz cestukoja je vodila od mjesta okupljanja na predavanjima do mjesta gdje Êe bitiobavljeno krπtenje. Muπkarci su dopustili da prou pastori, ali onda supreprijeËili put i nisu dopustli da prou vjernici.

U meuvremenu su pastori Ëekali da dou buduÊi vjernici. Ali kako jevrijeme prolazilo i kako nitko nije doπao, pastori su traæili odgovor na raznapitanja. Pjevali su i molili se neko vrijeme, ali novi vjernici joπ uvijek nisudoπli.

Nastavlja se.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2620

Black

21

POUKA 3 8.—15. srpnja 2017.

Jedinstvenost Evanelja“UËinite potpunom moju radost: budite sloæni, imajte istu

ljubav, isto srce i jednu te istu misao!” (Filipljanima 2,2)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 2,1-14; 1. KorinÊanima 1,10-13; Postanak 17,1-21; Ivan 8,31-36; Koloπanima 3,11.

Protestantski reformator Jean Calvin vjerovao je da su razjedinje-nost i podjela glavno avolje sredstvo u borbi protiv crkve te je upozoriokrπÊane da poput kuge izbjegavaju raskol.

No treba li jedinstvo saËuvati po cijenu istine? Zamislimo da seMartin Luther, otac protestantske reformacije, u ime jedinstva odrekaosvojeg stajaliπta o spasenju vjerom kada je bio izveden na suenje predpokrajinski sabor u Wormsu.

“Da je reformator odstupio samo u jednoj toËki, Sotona i njegovevojske odnijele bi pobjedu. Ali njegova nepokolebljiva ËvrstoÊa bila jesredstvo za oslobaanje Crkve i poËetak novog i boljeg doba.” (Ellen G.White, Velika borba, str. 142)

U GalaÊanima 2,1-14 nalazimo apostola koji Ëini sve πto je u njego-voj moÊi kako bi zadræao jedinstvo apostolskog kruga usred pokuπajanekih vjernika da ga uniπte. No bez obzira na vaænost tog jedinstva,Pavao nije dopustio da istina Evanelja bude ugroæena radi postizanjajedinstva. Iako unutar jedinstva uvijek ima mjesta za raznolikost, Evan-elje ne smije nikada biti ugroæeno u tom procesu.


BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2621

Black

22

NEDJELJA 9. srpnja

VAÆNOST JEDINSTVA

ProËitajte 1. KorinÊanima 1,10-13. ©to nam ovi redci govore otome koliko je za Pavla bilo vaæno jedinstvo crkve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon πto je opovrgnuo optuæbe da mu Evanelje koje je propovi-jedao nije bilo dano od Boga, Pavao usmjerava svoju pozornost na druguoptuæbu iznesenu protiv njega u GalaÊanima 2,1.2. Laæni uËitelji u Ga-laciji tvrdili su kako Pavlovo Evanelje nije bilo u skladu s onim πto suPetar i drugi apostoli nauËavali. Oni su Pavla nazivali otpadnikom.

Kao odgovor na ovu optuæbu, Pavao se prisjeÊa putovanja u Je-ruzalem Ëetrnaest godina nakon svojeg obraÊenja. Iako ne moæemo sasigurnoπÊu tvrditi kada se to putovanje dogodilo, putovati u ono vrijemezasigurno nije bilo jednostavno. Ako je putovao kopnom iz Antiohije uJeruzalem, tih 450 km uzelo bi mu barem tri tjedna ukljuËujuÊi svevrste teπkoÊa i opasnosti. UnatoË takvim teπkoÊama, Pavao je poduzeoovaj korak ne radi poziva koji su mu uputili apostoli, veÊ Sveti Duh.Kada je doπao u Jeruzalem, iznio je apostolima svoje Evanelje.

Zaπto je to uËinio? Sigurno ne stoga πto je sumnjao u ono πto jepouËavao. Njih nije trebalo uvjeravati. Uostalom, on je navijeπtao istoEvanelje veÊ Ëetrnaest godina. Iako nije trebao njihovo odobravanje,visoko je cijenio njihovu potporu i ohrabrenje.

Dakle, optuæba da je njegova vijest drugaËija, nije bila samo napadna Pavla, veÊ i na jedinstvo apostola kao i same Crkve. Zadræavanjejedinstva meu apostolima bilo je od presudnog znaËenja jer bi podjelaizmeu Pavlovog poslanja poganima i matiËne crkve u Jeruzalemu imalarazorne posljedice. Bez zajedniπtva izmeu poganskih i æidovskih krπ-Êana “Krist bi bio podijeljen i poslanje kojem je Pavao bio posveÊen igorljivost koju je pokazivao u evangeliziranju poganskog svijeta bila biosujeÊena.” (F. F. Bruce, The Epistle to the Galatians, str. 111)

Koje opasnosti prijete jedinstvu crkve u danaπnje vrijeme? Na-kon πto ih uoËimo, kako se trebamo s njima nositi? ©to je vaænijeod samog jedinstva?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2622

Black

23


OBREZANJE I LAÆNA BRA∆A

Zaπto je obrezanje srediπnja toËka u sporu izmeu Pavla inekih æidovskih krπÊana? Vidi Postanak 17,1-22; GalaÊanima 2,3-5; 5,2.6; Djela 15,1.5. Zaπto nije teπko razumjeti πto su nekivjerovali da i pogani moraju biti obrezani?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Obrezanje je bilo znak Saveza koji je Bog uspostavio s Abrahamom,ocem æidovske nacije. Iako su bili obrezivani samo Abrahamovi muπkipotomci, svi su bili pozvani u zajedniπtvo Saveza s Bogom. Znak obreza-nja bio je dan Abrahamu u Postanku 17. To se dogodilo nakon Abraha-movog katastrofalnog pokuπaja da pomogne Bogu ispuniti Njegovo obe-Êanje da Êe dobiti sina, postavπi otac djeteta sa æenom koja je bilaSarina ropkinja.

Obrezanje je bilo odgovarajuÊi znak Saveza. Ono je podsjeÊalo nato da i najbolji ljudski planovi ne mogu ostvariti ono πto je Bog obeÊao.Vanjsko obrezanje trebalo je biti simbol obrezanja srca (Ponovljeni za-kon 10,16; 30,6; Jeremija 4,4; Rimljanima 2,29). Ono prikazuje zamjenunaπe samouvjerenosti vjernoπÊu Bogu.

Meutim, u Pavlovo vrijeme obrezanje je bilo cijenjeni znak nacio-nalnog i vjerskog identiteta, a ne onog πto je izvorno trebalo oznaËavati.Oko sto pedesete godine prije Kristovog roenja, neki su pretjeranogorljivi rodoljubi prisilili sve neobrezane Æidove u Palestini kao i svemuπkarce iz okolnih naroda koji su bili pod njihovom jurisdikcijom, naobrezanje. Neki su Ëak vjerovali da je obrezanje putovnica za spasenje.Ovo potvruju stari epigrami koji glase: “Obrezani muπkarci ne odlazeu gehenu (pakao).” (C. E. B. Cranfield, A Critical and Exegetical Com-mentary on the Epistle to the Romans, str. 172)

Bilo bi pogreπno misliti da je Pavao bio protiv Ëina obrezanja. OnoËemu je Pavao prigovorio bilo je ustrajavanje na obvezatnom obrezanjupogana. Laæni uËitelji su govorili: “Ako se ne obreæete po obiËaju Moj-sijevu, ne moæete se spasiti.” (Djela 15,1) Dakle, nije se radilo o obreza-nju, veÊ o spasenju. Spasenje dobivamo ili vjerom u Krista ili kao rezul-tat ljudske posluπnosti.

U danaπnje vrijeme obrezanje nije problem. No s Ëime se kaocrkva mi borimo, a sliËno je ovom problemu?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2623

Black

24

UTORAK 11. srpnja

JEDINSTVO U RAZLI»ITOSTI

ProËitajte GalaÊanima 2,1-10. Pavao kaæe da su se laæna braÊa“uπuljala k nama da iznau kako bi nam uzeli slobodu koju imamou Kristu Isusu — da nas svedu na robove” (GalaÊanima 2,4). OdËega su krπÊani osloboeni? ProËitajte Ivan 8,31-36; Rimljanima6,6.7; 8,2.3; GalaÊanima 3,23-25; 4,7.8; Hebrejima 2,14.15. Kojeje naπe osobno iskustvo ove slobode?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Sloboda kao krπÊansko iskustvo vaæan je koncept za Pavla. On rabiovu rijeË ËeπÊe od bilo kojeg drugog novozavjetnog pisca, a u PoslaniciGalaÊanima rijeËi “slobodan” i “sloboda” pojavljuju se mnogo puta. ZakrπÊane “sloboda” znaËi “sloboda u Kristu”. To je æivot neometane po-boænosti. Ona ukljuËuje slobodu od pokoravanja æeljama naπe greπnenaravi (Rimljanima 6), slobodu od osude Zakona (Rimljanima 8,1.2) islobodu od sile smrti (1. KorinÊanima 15,55).

Apostoli su priznali da je Pavlu “povjereno propovijedanje Evan-elja meu neobrezanima kao Petru meu obrezanima” (GalaÊanima2,7). ©to nam ovo govori o naravi jedinstva i raznolikosti unutarcrkve?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Apostoli su priznali da je Bog pozvao Pavla da propovijeda Evaneljepoganima, baπ kao πto je pozvao Petra da propovijeda Æidovima. U obasluËaja Evanelje je isto, ali naËin na koji je izneseno uvelike je ovisiloo ljudima do kojih su apostoli pokuπavali doprijeti. Evanelje Êe donijetida “takvo jedinstvo Ëini temelj krπÊanskog jedinstva, jedinstvo urazliËitosti.” (James D. G. Dunn, The Epistle to the Galatians, str. 106)

Koliko trebamo biti otvoreni za metode evangeliziranja i svje-doËenja koje nas udaljavaju iz naπeg “podruËja udobnosti”? Postojeli neki oblici evangeliziranja koji nam smetaju? Ako je to sluËaj,zaπto nam smetaju? Trebamo li moæda biti otvoreniji za ovakvenaËine evangeliziranja?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2624

Black

25

SRIJEDA 12. srpnja

SU»ELJAVANJE U ANTIOHIJI (GalaÊanima 2,11-13)

Neko vrijeme nakon Pavlovog savjetovanja u Jeruzalemu, Petar jeposjetio Antiohiju u Siriji, gdje je bila osnovana prva crkva u pogana ikoja je bila srediπte Pavlovih misionarskih djelatnosti kao πto je opi-sano u Djelima. Tijekom svojeg boravka Petar je bez straha objedovaos krπÊanima iz poganstva, ali kad je od Jakova stigla skupina æidovskihkrπÊana, Petar je, bojeÊi se njihove osude, u cijelosti promijenio svojeponaπanje.

Zaπto je Petrovo ponaπanje bilo dvoliËno? Usporedite GalaÊanima2,11-13 i Djela 10,28. ©to nam takvo ponaπanje govori o tomekako se kultura i tradicija mogu snaæno ukorijeniti u naπ æivot?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki su pogreπno pomislili da su Petar i ostali Æidovi prestali slijeditistarozavjetne zakone o Ëistoj i neËistoj hrani. Meutim, izgleda da tonije bio sluËaj. Da su Petar i æidovski krπÊani napustili æidovske zakoneo hrani, u crkvi bi zasigurno uslijedila velika pometnja. Da se takvo πtodogodilo, sigurno bi postojao neki zapis o tome, a ne postoji. Vjerojat-nije je da se cijela situacija odnosila na zajedniËko objedovanje za sto-lom s poganima. BuduÊi da su mnogi Æidovi smatrali pogane neËistima,neki od njih izbjegavali su druπtveni kontakt s poganima koliko god jeto bilo moguÊe.

I Petar se borio s ovim, i tek mu je vienje koje je primio od Bogapomoglo da jasno sagleda cijelu situaciju. Nakon πto je rimski stotnikKornelije uπao u Petrovu kuÊu, ovaj mu je rekao: “Vi dobro znate da jeÆidovu zabranjeno druæiti se s Neæidovom ili uÊi mu u kuÊu, ali je meneBog pouËio da nikoga ne proglaπavam poganim ili neËistim.” (Djela 10,28)UnatoË svojoj spoznaji, Petar se toliko bojao da ne uvrijedi svoje suna-rodnjake da se vratio svojem starom ponaπanju. Tolik je bio utjecajkulture i tradicije u Petrovom æivotu.

Meutim, Pavao je Petrovo ponaπanje nazvao pravim imenom: uGalaÊanima 2,13 uporabio je rijeË “pretvaranje”. »ak je i Barnaba, kaæeon, “bio zaveden”. Bile su to teπke rijeËi koje je jedan Boæji Ëovjekuputio drugome.

Zaπto je tako lako biti licemjer? (Nije li moæda u pitanju naπenastojanje da ne vidimo osobne pogreπke istodobno ih traæeÊi koddrugih?) Kakvo licemjerje moæemo pronaÊi u svojem osobnom æivo-tu? Kako ga moæemo prepoznati i iskorijeniti?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2625

Black

26

»ETVRTAK 13. srpnja

PAVLOVA ZABRINUTOST (GalaÊanima 2,14)

Stanje u Antiohiji sigurno je bilo vrlo napeto: dvojica voa crkve,Pavao i Petar, bili su u otvorenom sukobu. Pavao se ne suzdræava dokpoziva Petra na odgovornost za njegovo ponaπanje.

Koje razloge iznosi Pavao za javno suoËavanje s Petrom? Ga-laÊanima 2,11-14.

..................................................................................................................................

Prema Pavlovom vienju, problem nije bio u tome πto je Petar odluËioobjedovati s posjetiteljima iz Jeruzalema. Stara tradicija gostoljubivostisigurno je to zahtijevala.

Ono oko Ëega su raspravljali bila je “istina Evanelja”. Nije bilo upitanju samo zajedniπtvo ili pravila objedovanja. Petrovo je ponaπanje upravom smislu rijeËi ugrozilo cijelu evaneosku poruku.

ProËitajte GalaÊanima 3,28 i Koloπanima 3,11. Kako nam istinaiz ovih redaka moæe pomoÊi da razumijemo Pavlovu æestoku reak-ciju?

..................................................................................................................................

Tijekom sastanka u Jeruzalemu, Pavao, Petar i ostali apostoli doπlisu do zakljuËka da pogani mogu uæivati sve blagoslove u Kristu bezpodvrgavanja obrezanju. Meutim, Petrovo ponaπanje dovelo je ovaj spo-razum u opasnost. Ondje gdje su se æidovski i poganski krπÊani zdruæiliu otvorenom zajedniπtvu, zajednica je sada bila podijeljena, πto je upu-Êivalo na moguÊnost podjele crkve u buduÊnosti.

Iz Pavlove perspektive, Petrovo ponaπanje podrazumijevalo je da sukrπÊani iz poganstva u najboljem sluËaju drugorazredni vjernici, i on jevjerovao da Êe Petrovo ponaπanje izvrπiti snaæan pritisak na pogane dase prilagode ako æele pravo zajedniπtvo. Stoga Pavao kaæe: “Ako ti kojisi Æidov æiviπ poganski, a ne æidovski, kako moæeπ siliti pogane da æiveæidovski?” (GalaÊanima 2,14) Izraz “siliti da æive æidovski” moæe se do-slovce prevesti “judaizirati”. Ova rijeË znaËila je “prihvatiti æidovski na-Ëin æivota”. Rabili su je pogani koji su odlazili u sinagogu i imali udjelau drugim æidovskim obiËajima. To je takoer bio razlog πto su Pavloveprotivnike iz Galacije, koje on naziva laænom braÊom, Ëesto nazivali“judaistima”.

Kao da Petrovo ponaπanje nije bilo dovoljno loπe, i Barnaba sepoËeo tako ponaπati — iako je imao pravu spoznaju. Ovo je dobarprimjer snage utjecaja. Kako se moæemo zaπtititi da ne budemozavedeni obiËajima svoje okoline?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2626

Black

27

PETAK 14. srpnja


ProËitajte: Ellen G. White, Djela apostolska, str. 243,244.“»ak i najbolji ljudi, ako su prepuπteni sami sebi, prave ozbiljne

pogreπke i nepromiπljenosti. Ukoliko su jednom ljudskom oruu po-vjerene veÊe odgovornosti, ukoliko je veÊi njegov poloæaj i moguÊnost danareuje i upravlja, utoliko Êe priËiniti veÊu πtetu ako se briæljivo nepridræava puta Gospodnjeg. Petar je u Antiohiji pogrijeπio u naËelimapoπtenja. Pavao se suprotstavio licem u lice njegovom razornom utjeca-ju. Ovo je u Bibliji zabiljeæeno za dobrobit drugih i kao ozbiljna opome-na ljudima na visokom poloæaju da ne ærtvuju poπtenje, veÊ da se Ëvrstopridræavaju naËela.” (Ellen G. White Comments, The SDA Bible Com-mentary, sv. 6, str. 1108)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Malo je onih koji vole suËeljavanje, ali ponekad je ono nuæno.U kojim bi okolnostima crkva trebala osuditi pogreπke i primijenitidisciplinu nad onima koji se ne æele popraviti?

2. Dok AdventistiËka crkva raste diljem svijeta, ona istodobnopostaje sve raznolikija. Koje korake Crkva treba poduzeti da se neizgubi jedinstvo usred tolikih raznolikosti? Kako moæemo nauËitiprihvatiti, pa Ëak i uæivati u raznolikosti kultura i tradicija, aistodobno zadræati jedinstvo?

3. Kad propovijedamo Evanelje u razliËitim kulturama, kojeosnovne elemente ne bismo smjeli izmijeniti, a koje moæemo prila-goditi? Kako moæemo nauËiti razlikovati πto mora ostati netaknu-to, a πto se po potrebi moæe izostaviti?

SAÆETAK

Navaljivanje nekih æidovskih krπÊana da pogani moraju biti obreza-ni kako bi postali istinski Kristovi sljedbenici pokazalo se kao ozbiljnaprijetnja jedinstvu prve Crkve. Umjesto da dopuste da ovo podijeli Crkvuna dva razliËita pokreta, apostoli su djelovali zajedno, unatoË meu-sobnom sukobu, kako bi Kristovo djelo ostalo ujedinjeno i vjerno istiniEvanelja.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2627

Black

28

Spaπavanje na rijeci (2)

U zraku je rasla napetost. Neki nasilni ljudi ugroæavali su kandidate zakrπtenje prijeteÊi im toljagama: “Mi ne æelimo krπÊane u naπem selu!”

Jedan Ëovjek je povikao: “Mi imamo svoje bogove i vlastiti naËin obo-æavanja. Ne smijete slijediti ove ljude koji su doπli nauËavati svoju vjeru.Morate nastaviti po obiËajima naπih predaka.”

“Ovo baπ i ne izgleda kao da Êemo imati krπtenje danas”, πapnuo jejedan od pastora drugim pastorima. Moæda Êe morati sve odloæiti za nekidrugi dan. Upravo tada pastori su zaËuli glas mlade æene koji se uzdigaoiznad ljutitih povika gomile. Bila je to Rebecca Tudu, jedna od kandidat-kinja za krπtenje.

“Nitko me neÊe sprijeËiti da se krstim danas!” — povikala je. “Mi æivimou slobodnoj zemlji. Ja Êu se klanjati onom Bogu kojega ja izaberem! BiramIsusa Krista, i ja Êu biti krπtena danas, svialo se to vama ili ne!”

S tim rijeËima Rebecca je proπla kroz mnoπtvo i krenula prema mjestukrπtenja. Nitko se nije pomaknuo da je zaustavi. Vidjevπi njezin neustraπivduh, petnaestero drugih krπteniËkih kandidata krenulo je za njom.

Tih πesnaest novih vjernika krπteno je tog dana, dok su ljutiti seljanito gledali. Osnaæeni Svetim Duhom i hrabrim djelovanjem Rebecce, vjernicisu zauzeli jasan stav: za Isusa Krista! Benjamin je bio meu onima koji sukrπteni tog dana. Njegovo krπtenje je donijelo drugo Ëudo u njegovom æivo-tu. Prije krπtenja vid mu je bio tako slabaπan da je jedva mogao vidjeti. No,nakon krπtenja vid mu se poboljπao. Sada moæe Ëitati Bibliju bez poteπkoÊa.

“Dvaput mi se Bog otkrio.” — svjedoËi Benjamin. “Nemam sumnje je liBog æiv i Ëuje li moje molitve.” Benjamin provodi puno svojeg vremenasvjedoËeÊi o svojem iskustvu ljudima u obliænjim selima.

Tjedan dana nakon πto je krπtena, Rebecca je otiπla u svoje rodno seloreÊi svojim roditeljima ono πto je nauËila tijekom posljednjih nekolikotjedana. Ona im je otkrila biblijske istine kao dragocjeno blago i govorila imo uzbuenju koje je doæivjela na dan krπtenja. Njezini roditelji su æeljelisaznati viπe o Bogu i zamolili su Rebeccu da pozove pastore da posjetenjihovo selo i nauËe ih istinama Biblije.

Pastori su doπli i nekoliko tjedana prouËavali s Rebeccinim roditelji-ma. Jednog dana je Rebecca presretna stajala na obali rijeke i promatralaroditelje kako ih pastor krπtava. Njezina dva brata su isto tako stala nanjihovu stranu, uz druge iz svojega sela.

C. S. Marandi, pisac ovog iskustva, bio je prije odlaska u mirovinupredsjednik za podruËje Bihar, Ranchi, Indija

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2628

Black

29

POUKA 4 15.—22. srpnja 2017.

Opravdanje samo vjerom“Æivim — ali ne viπe ja, nego Krist æivi u meni: æivot koji

sada provodim u tijelu, provodim u vjeri u Sina Boæjega, koji mije iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao.” (GalaÊanima2,20)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 2,15-21; Efeæanima 2,12; Filip-ljanima 3,9; Rimljanima 3,10-20; Postanak 15,5.6; Rimljanima 3,8.

Kao πto smo vidjeli u pouci od proπlog tjedna, Pavao se javno suko-bio s Petrom u Antiohiji zbog nedosljednosti vjere koju je zagovarao injegovog naËina ponaπanja. Iz Petrove odluke da viπe neÊe objedovati snegdaπnjim poganima moglo se zakljuËiti da su oni u najboljem sluËajudrugorazredni krπÊani. Njegovo ponaπanje podrazumijevalo je da naj-prije moraju pristupiti obredu obrezanja ako æele postati dijelom Boæjeobitelji i uæivati blagoslove zajedniπtva za punim stolom.

©to je Pavao rekao Petru u toj zategnutoj situaciji? U pouci od ovogtjedna prouËavat Êemo vjerojatan tijek dogaaja. Ovo je jedan od naj-saæetijih izvjeπtaja u Novome zavjetu i od izuzetnog je znaËenja jer naspo prvi put upoznaje s nekoliko rijeËi i izraza koji su temelj razumijeva-nja Evanelja kao i ostatka Pavlove poslanice upuÊene GalaÊanima. OvekljuËne rijeËi jesu opravdanje, pravednost, djela Zakona i vjera, toËnijevjera u Isusa.

©to Pavao æeli reÊi ovim izrazima i πto nas oni uËe o planu spasenja?


BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2629

Black

30

NEDJELJA 16. srpnja

PITANJE OPRAVDANJA (GalaÊanima 2,15.16)

U GalaÊanima 2,15 Pavao piπe: “Mi smo od naravi Æidovi, a ne‘greπni pogani’.” Na πto je time æelio ukazati?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavlove rijeËi trebamo razumjeti u njihovu kontekstu. U pokuπajuda pridobije svoje æidovske krπÊane, Pavao zapoËinje s neËim s Ëim Êese oni sloæiti — tradicionalnom razlikom izmeu Æidova i pogana. Æidovisu bili Boæji izabranici kojima je bio povjeren Njegov Zakon, i oni suuæivali u blagoslovima Saveza s Njim. S druge strane, pogani su biligreπnici; Boæji zakon nije regulirao njihovo ponaπanje i oni su bili izvanSaveza obeÊanja (Efeæanima 2,12; Rimljanima 2,14). Dok su pogani oËitobili “greπnici”, Pavao upozorava æidovske krπÊane u πesnaestom retkuda ih njihove duhovne prednosti ne Ëine prihvatljivijima Bogu stoga πtose joπ nitko nije opravdao “djelima Zakona”.

U GalaÊanima 2,16.17 Pavao Ëetiri puta rabi rijeË “opravdan”.©to podrazumijeva pod izrazom “opravdanje”? Usporedite Izlazak;Ponovljeni zakon.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Glagol “opravdati” za Pavla je kljuËni pojam. Od trideset devet puta,koliko se pojavljuje u Novome zavjetu, dvadeset sedam puta pojavljujese u Pavlovim poslanicama. U Poslanici GalaÊanima 2,16.17 rabi ga osamputa. “Opravdanje” je pravni pojam koji se rabi u sudnici. RijeË je opresudi koju sudac izriËe kada se optuæenik proglaπava nevinim za op-tuæbe koje su izreËene protiv njega. Ovaj pojam suprotan je pojmu “osu-da”. BuduÊi da rijeËi “opravdanje” i “pravednost” dolaze od istog korije-na grËke rijeËi, osoba koja je “opravdana” smatra se i “pravednom”.Dakle, opravdanje ukljuËuje viπe od samog oprosta ili praπtanja; to jeviπe nego samo izjava da je osoba pravedna.

Meutim, za neke æidovske vjernike opravdanje je bilo poveznica.Ono se odnosilo na njihovu zajednicu s Bogom i na Njegov Savez. Biti“opravdan” znaËilo je da je netko ubrojen kao vjerni Ëlan Boæje zavjetnezajednice, Abrahamove obitelji.

ProËitajte GalaÊanima 2,15-17. ©to nam Pavao ovdje govori ikako ove rijeËi moæemo primijeniti na svoje krπÊansko iskustvo?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2630

Black

31


VR©ENJE ZAKONA

U GalaÊanima 2,16 Pavao triput kaæe da se ne opravdavamo“vrπenjem Zakona”. Na πto misli kad kaæe “vrπenjem Zakona”? Ka-ko nam redci u GalaÊanima 2,16.17; 3,2.5.10; Rimljanima 3,20.28mogu pomoÊi da shvatimo znaËenje ovog izraza?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Da bismo razumjeli izraz “vrπenje Zakona”, najprije moramo razu-mjeti πto Pavao podrazumijeva pod rijeËju “zakon”. RijeË “zakon” (grËkinomos) nalazimo 121 put u Pavlovim poslanicama. Moæe se odnositi narazliËite stvari, ukljuËujuÊi Boæju volju za Njegov narod, Petoknjiæje,cjelokupni Stari zavjet ili samo na opÊe naËelo. Meutim, primarno zna-Ëenje koje Pavao rabi odnosi se na cjelokupan zapis Boæjih zapovijedikoje je Bog dao svojem narodu preko Mojsija.

Stoga “vrπenje Zakona” vjerojatno ukljuËuje sve zahtjeve u zapovi-jedima koje je Bog dao preko Mojsija, moralne i obredne. Pavlov jezakljuËak da koliko god mi nastojali slijediti Boæji zakon i biti muposluπni, naπa posluπnost nikad neÊe biti dovoljno dobra za Boga danas opravda, da nas proglasi pravednima. Razlog je πto Njegov Zakonzahtijeva apsolutnu vjernost misli i djela — ne samo povremenu, veÊstalnu, i ne samo nekim Njegovim zapovijedima, veÊ svima.

Iako se izraz “vrπenje Zakona” ne pojavljuje u Starome zavjetu, a uNovome se pojavljuje samo kod Pavla, zapanjujuÊa potvrda njegovogznaËenja pojavila se 1947. godine otkriÊem svitaka kod Mrtvog mora,zbirke spisa koju je prepisivala skupina Æidova zvana eseni, koji suæivjeli u Isusovo vrijeme. Iako su napisani na hebrejskom jeziku, jedanod svitaka sadræi upravo ovaj izraz. Naziv svitka je Miqsat Ma’as Ha-Torah, πto se moæe prevesti kao “Vaæna djela Zakona”. Svitak obraujebrojna pitanja temeljena na biblijskom Zakonu kako sprijeËiti da onoπto je sveto ne postane neËisto, ukljuËujuÊi i nekoliko pitanja koja suÆidove razlikovala od pogana. Na kraju pisac kaæe da Êe nam, ako ovakobudemo “vrπili Zakon”, pred Bogom biti “uraËunata pravednost”. Zarazliku od Pavla, pisac svojim Ëitateljima ne nudi pravednost na temeljuvjere, veÊ ponaπanja.

Po naπem miπljenju, koliko se mi pridræavamo Boæjeg zakona?Zar stvarno mislimo da ga tako dobro dræimo da se pred Bogommoæemo opravdati dræanjem Zakona? (Vidi Rimljanima 3,10-20.)Ako ne, zaπto se ne moæemo opravdati? Kako nam naπ odgovorpomaæe da razumijemo na πto Pavao ovdje ukazuje?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2631

Black

32

UTORAK 18. srpnja

TEMELJ NA©EG OPRAVDANJA

“Da budemo u njemu, ne pravednoπÊu koja bi bila moja — onomkoja dolazi od Zakona — nego onom koja se dobiva po vjeri uKrista, pravednoπÊu koja dolazi od Boga na osnovi vjere.” (Filiplja-nima 3,9)

Ne smijemo zakljuËiti da su krπÊani iz æidovstva mislili kako vjerau Krista nije bitna; svi su oni vjerovali u Isusa. Svi su imali vjeru uNjega. Meutim, njihovo je ponaπanje ukazivalo na to da vjera sama posebi nije dostatna; da mora biti dopunjena posluπnoπÊu, kao da naπaposluπnost dodaje neπto samom Ëinu opravdanja. Oni su tvrdili da oprav-danje obuhvaÊa i vjeru i djela. NaËin na koji Pavao uvijek iznova su-protstavlja vjeru u Krista djelima Zakona ukazuje na njegovo snaænoprotivljenje ovakvom spoju “vjere i djela”. Vjera i samo vjera temelj jeopravdanja.

Za apostola Pavla vjera nije samo apstraktni pojam; ona je neodvo-jivo povezana s Isusom. Izraz koji je dvaput preveden kao “vjera u IsusaKrista” u GalaÊanima 2,16 daleko je dublji nego πto to bilo koji prijevodmoæe izreÊi. Ovaj izraz u grËkom jeziku doslovno znaËi “vjera” ili “vjer-nost” Isusova. Takav doslovan prijevod otkriva snaæan kontrast kojiPavao Ëini izmeu djela Zakona koja mi Ëinimo i djela koja je KristuËinio umjesto nas, djela koja je On svojom vjernoπÊu (dakle “vjernostIsusova“) uËinio za nas.

Vaæno je zapamtiti da sama vjera ne doprinosi opravdanju, u smisluda je vjera sama po sebi za to zasluæna. Vjera je sredstvo kojim sedræimo Krista i Njegovih djela koja je uËinio u naπu korist. Mi nismoopravdani na temelju naπe vjere, veÊ na temelju Kristove vjernosti kojudobivamo vjerom.

Krist je uËinio ono πto nije uËinio nijedan pojedinac: bio je vjeranBogu u svemu πto je Ëinio. Naπa nada leæi u Kristovoj vjernosti, a ne unaπoj. Jedan je pisac napisao: “Mi vjerujemo u Krista ne da bismo biliopravdani tom vjerom, veÊ da bismo bili opravdani Njegovom puninomvjere Bogu.” (John McRay, Paul: His Life and Teaching, str. 355)

Rani sirijski prijevod GalaÊanima 2,16 dobro prenosi znaËenje Pa-vlove misli: “Stoga znamo da Ëovjek nije opravdan djelima Zakona, veÊvjerom u Isusa Mesiju, i mi vjerujemo u Njega, u Isusa Mesiju, da moæe-mo biti opravdani Njegovom vjerom, vjerom Mesije, a ne djelima Zakona.”

ProËitajte Rimljanima 3,22.26; GalaÊanima 3,22; Efeæanima3,12 i Filipljanima 3,9. Kako nam ovi redci koje smo upravo proËi-tali mogu pomoÊi da razumijemo nevjerojatnu istinu da je Kristovavjernost, Njegova savrπena posluπnost Bogu jedini temelj naπeg spa-senja?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2632

Black

33

SRIJEDA 19. srpnja

POSLU©NOST VJEROM

Pavao jasno kaæe da je vjera apsolutni temelj krπÊanskog æivota.Ona je sredstvo kojim se dræimo obeÊanja koja imamo u Kristu. Ali πtoje zapravo vjera? ©to ona obuhvaÊa?

©to moæemo nauËiti o podrijetlu vjere iz sljedeÊih redaka? Po-stanak 15,5.6; Ivan 3, 14-16; 2. KorinÊanima 5, 14.15; GalaÊani-ma 5,6.

..................................................................................................................................

Prava biblijska vjera uvijek znaËi odaziv Bogu. To nije nekakavosjeÊaj ili stav koji ljudi jednog dana odluËe prihvatiti zato πto to Bogod njih zahtijeva. Naprotiv, istinska vjera dolazi iz srca potaknutog osje-Êajem zahvalnosti i ljubavi za Boæju dobrotu. To je razlog πto vjera okojoj govori Biblija uvijek dolazi kao rezultat Boæjih poticaja. U Abra-hamovom sluËaju, na primjer, vjera je bila njegov odgovor na nevjerojat-na obeÊanja koja mu je Bog dao (Postanak 15,5.6), dok u Novome zavje-tu Pavao kaæe kako je vjera ukorijenjena u naπem razumijevanju onogaπto je Krist uËinio za nas na kriæu.

Ako je vjera odgovor na Boæje poticaje, πto bi taj odgovor trebaoobuhvaÊati? Razmotrite πto sljedeÊi redci govore o naravi vjere.Ivan 8,32,36; Djela 10,43; Rimljanima 1,5.8; 6,17; Hebrejima 11,6;Jakov 2,19.

..................................................................................................................................

Mnogi jezici definiraju vjeru kao “vjerovanje”. To je upitna definicijajer u grËkom jeziku rijeË koja oznaËava “vjeru” samo je oblik imeniceglagola “vjerovati”. Zato bi takva definicija glasila: “Vjera znaËi vjerova-ti”. To nam niπta ne govori.

Pomnjivo razmatranje Svetoga pisma otkriva nam da vjera ne obu-hvaÊa samo spoznaju o Bogu, veÊ i umnu suglasnost ili prihvaÊanje tespoznaje. Ovo je jedan od razloga zaπto je tako vaæno imati ispravnusliku o Bogu. Iskrivljene predodæbe o Boæjem karakteru mogu oteæativjeru. Ali samo intelektualno prihvaÊanje Evanelja nije dovoljno, jer utom smislu “Ëak i avoli vjeruju”. Prava vjera utjeËe na naËin æivljenja.U Rimljanima 1,5 Pavao piπe o “posluπnosti vjerom”. On ne kaæe da jeposluπnost isto πto i vjera. On æeli naglasiti da prava vjera utjeËe nacjelokupni æivot osobe, a ne samo na njezin um. Ovo obuhvaÊa opredje-ljenje za naπega Gospodina i Spasitelja Isusa Krista nasuprot propisimapravila. Vjera je i ono πto Ëinimo, naËin na koji æivimo, u koga imamopovjerenje kao i u πto vjerujemo.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2633

Black

34


OHRABRUJE LI VJERA NA GRIJEH?

Jedna od glavnih optuæbi protiv Pavla bila je da njegovo Evaneljeo opravdanju iskljuËivo vjerom ohrabruje ljude na grijeh (vidi Rimljani-ma 3,8; 6,1). Nema sumnje da su tuæitelji razmiπljali ovako: »emu sebrinuti o naËinu æivljenja ako nema potrebe za dræanjem Zakona kakobi nas Bog prihvatio?

Kako je Pavao odgovorio na optuæbu da nauk o opravdanjuiskljuËivo vjerom ohrabruje greπno ponaπanje? GalaÊanima 2,17.18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao odgovara na protivniËke optuæbe najjaËim moguÊim rijeËima:“Boæe saËuvaj!” Iako je moguÊe da Êemo sagrijeπiti nakon πto smo doπliKristu, odgovornost zasigurno nije Kristova. Ako prekrπimo Zakon, mismo prekrπitelji Zakona.

Kako Pavao opisuje svoje jedinstvo s Isusom Kristom? Kakoovaj odgovor pobija prigovore njegovih protivnika? GalaÊanima 2,19-21.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao smatra razmiπljanje svojih protivnika posve besmislenim. Pri-hvaÊanje Krista vjerom nije beznaËajna pojava; to nije nekakva nebeskaapstrakcija, gdje Bog uraËunava osobi pravednost iako nema prave pro-mjene u njezinom naËinu æivljenja. Nasuprot tomu, prihvatiti Kristavjerom zahtijeva korjenitu promjenu. To obuhvaÊa potpuno sjedinjenjes Kristom — u Njegovoj smrti i uskrsnuÊu. Duhovno gledano, Pavaokaæe da smo razapeti s Kristom i da je gotovo s naπim starim, greπnimnaËinom æivota ukorijenjenim u sebiËnosti (Rimljanima 6,5-14). Mi smopotpuno raskinuli s proπloπÊu. Mi smo obnovljeni (2. KorinÊanima 5,17).Isto tako, pozvani smo u novi æivot u Kristu. Uskrsli Krist æivi u namaËineÊi nas svakodnevno sve sliËnijima sebi.

Stoga vjera u Krista nije izgovor za grijeh, veÊ poziv na dublje,bogatije zajedniπtvo s Kristom kakvo ne moæemo naÊi u Zakonu teme-ljenom na religiji.

Kakav je naπ stav prema konceptu spasenja iskljuËivo vjerom,a ne djelima Zakona? Da li nas to moæda malo zastraπuje i tjera narazmiπljanje kako to moæe biti izgovor za grijeh — ili nas raduje?©to nam naπ odgovor otkriva o naπem razumijevanju spasenja?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2634

Black

35

PETAK 21. srpnja


“Uvijek iznova bila mi je pokazana opasnost koja narodu prijeti odlaænih ideja o opravdanju vjerom. Godinama mi je bilo pokazivano kakoÊe Sotona djelovati na poseban naËin da bi zbunio um u vezi s timpitanjem. Boæji zakon je uglavnom bio poznat i predstavljen crkvi, ali jecrkva gotovo bila siromaπna znanjem o Isusu Kristu i Njegovom odnosuprema Zakonu, baπ kao i Kajinova ærtva. Pokazano mi je da mnogi nisuprihvatili vjeru zbog raznih, zbunjujuÊih ideja o spasenju jer su propo-vjednici radili na pogreπan naËin kako bi doπli do srca. Moj um veÊgodinama zaokuplja misao o Kristovoj uraËunatoj pravednosti. …

Niπta nije toliko vaæno o Ëemu bismo trebali najozbiljnije i Ëestorazmiπljati ili uËvrstiti u umu svih nas kao spoznaja da pali Ëovjek nemoæe svojim dobrim djelima niπta zasluæiti. Spasenje se dobiva samo povjeri u Isusa Krista.” (Ellen G. White, Faith and Works, str. 18,19)

“Zakon zahtijeva pravednost koju greπnik duguje Zakonu, ali on nemoæe odgovoriti na zahtjev Zakona. Jedini naËin na koji moæe postiÊipravednost jest po vjeri. Vjerom on moæe donijeti pred Boga Kristovezasluge i tada Bog stavlja posluπnost svojega Sina na greπnikov raËun.Kristova pravednost prihvaÊa se umjesto Ëovjekovog neuspjeha i BogprihvaÊa, praπta, opravdava pokajniËku duπu koja vjeruje i postupa pre-ma njoj kao da je pravedna i voli je kao πto voli svojega Sina.” (Ellen G.White, Selected Messages, sv. 1, str. 367)

PITANJA RA RAZGOVOR

1. U prvom citatu Ellen G. White stoji da nijedan predmet netreba istaknuti viπe od opravdanja vjerom. Porazgovarajte u svojemrazredu je li njezino razmiπljanje primjenjivo za nas danas kao kadje ovo pisala prije stotinjak godina i, ako jest, zaπto?

2. Zaπto Pavao kaæe da je Krist uzalud umro ako opravdanjedolazi po Zakonu? GalaÊanima 2,21. ©to on time misli?

SAÆETAK

Petrovo ponaπanje u Antiohiji navodi na zakljuËak da bivπi poganine mogu biti istinski krπÊani ako se najprije ne obreæu. Pavao ukazujena zabludu takvog razmiπljanja. Bog nikoga ne moæe proglasiti praved-nim na temelju njegovog ponaπanja; Ëak ni najbolji ljudi nisu savrπeni.Samo prihvaÊanjem onoga πto je Bog uËinio u Kristu, greπnici mogu bitiopravdani u Njegovim oËima.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2635

Black

36

Davidovo iznenaujuÊe otkriÊe (1)David Pan gledao je u Ëudu u rijeËi Biblije na svojem bengalskom

jeziku: “A sedmoga je dana subota, poËinak posveÊen Jahvi, Bogu tvojemu.”Kao uËitelj u tradicionalnom krπÊanskom vjerovanju, David je bio izvansebe. Nikad nije primijetio te rijeËi. ©to to znaËi? Koji bi dan bio sedmidan? Prema njegovom kalendaru, sedmi dan je subota. Nije poznavao ni-koga tko svetkuje subotu. “Moram pitati biskupa o tome”, rekao je svojojsupruzi Swarni. “Sigurno Êe on imati odgovor.”

“Zaboravi na ono πto kaæe Biblija.” — savjetovao je biskup Davidu.“Nastavi svetkovati nedjelju kao πto si uvijek Ëinio.” Biskupov odgovor joπje viπe zbunio Davida. Pitao se: Zaπto biskup ne æeli razgovarati sa mnomo suboti?

Na dolasku kuÊi David je govorio o svojoj zbunjenosti sa Swarnom.“Biblija jasno kaæe da treba svetkovati sedmi dan, subotu. Ali biskup minije mogao dati zadovoljavajuÊi odgovor na pitanje zaπto svetkujemo ne-djelju. Ne znam πto uËiniti...”

“Moæda bismo trebali postiti i moliti se u vezi s tim”, predloæila jeSwarna. “Ako smo svetkovali krivi dan, Bog Êe nam pokazati.” Nakon πto suDavid i Swarna postili i molili se, stekli su uvjerenje da trebaju svetkovatisedmi dan, subotu.

Sutradan je u njihovu kuÊu doπao neki posjetitelj. “Jeste li ikad Ëuliza neku crkvu koja svoja bogosluæja odræava subotom, sedmog dana utjednu?” — upitao ga je David. “Da”, rekao je posjetitelj. “Postoji crkva uCalcutti koja odræava bogosluæja subotom.” SljedeÊe subote ujutro David iSwarna su otputovali u Calcuttu i naπli tu crkvu. Bili su oduπevljeni πto supronaπli ljude koji prouËavaju Bibliju. Nakon bogosluæja, taj braËni par jeposjetio poslovnog Ëovjeka Ivana i njegovu suprugu. U razgovoru su Davidi Swarna pojasnili svoju potragu za istinom.

“Æelimo da netko doe u naπ dom da nam kaæe neπto viπe o tome zaπtovi dræite subotu.” — rekao je David.

“Mi Êemo doÊi”, — obeÊao je Ivan. Ubrzo nakon toga, Ivan i joπ jedanËovjek posjetili su Davida i Swarnu u njihovom domu. Uskoro su David injegova obitelj pozvali Ivana i tog prijatelja na bogosluæje za poËetak suboteu svojoj kuÊi. Nekoliko vjernika iz mjesne crkve u Calcutti doπlo je podræatitaj braËni par u potrazi za biblijskom istinom.

Zadovoljan πto Crkva adventista sedmog dana poduËava biblijske is-tine, David je ostavio posao nastavnika u svojoj dosadaπnjoj Crkvi i poËeoobjavljivati istinu o suboti drugima. Nakon viπe od sedam mjeseci prouËa-vanja, David i Swarna krπteni su zajedno s mnogim drugima kojima suobjavili svoju novu vjeru.

Nastavlja se.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2636

Black

37


POUKA 5 22.—29. srpnja 2017.

Vjera u Starome zavjetu“Krist nas je otkupio od prokletstva Zakona postavπi mje-

sto nas proklet — stoji, naime, pisano: ‘Proklet svaki koji visina drvetu!’” (GalaÊanima 3,13)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 3,1-14; Rimljanima 1,2; 4,3; Po-stanak 15,6; 12,1-3; Levitski zakonik 17,11; 2. KorinÊanima 5,21.

“Neki je djeËak napravio mali Ëamac, obojio ga i ukrasio. Jednogdana netko je ukrao njegov Ëamac i djeËak je zbog toga bio vrlo nesretan.Nedugo nakon toga prolazio je pokraj zalagaonice i u izlogu ugledaosvoj Ëamac. Sav sretan utrËao je u zalagaonicu i pokazavπi na Ëamac,rekao: ‘To je moj Ëamac.’ ‘Ne,’ rekao je zalagaoniËar, ‘moj je jer sam gakupio.’ ‘Da,’ rekao je djeËak, ‘ali Ëamac je moj jer sam ga ja napravio.’‘Pa’, odgovorio je zalagaoniËar, ‘moæeπ ga dobiti ako mi platiπ dva dola-ra.’ Bila je to prevelika cijena za djeËaka koji nije imao ni novËiÊa.Meutim, on ga je odluËio kupiti; i tako je kosio travu, obavljao raznesitne poslove i uskoro skupio potreban novac.

OtrËao je u zalagaonicu i rekao: ‘Æelim svoj Ëamac.’ Platio je traæeniiznos i dobio svoj Ëamac. Uzeo ga je u naruËje, zagrlio ga i ljubio tepajuÊimu: Dragi moj ËamËiÊu, volim te. Ti si moj. Dvostruko si moj. NaËiniosam te i sada sam te otkupio.’ Tako je i s nama. I mi smo u sliËnomsmislu dvaput Gospodnji. On nas je stvorio, a mi smo zavrπili u avoljojzalagaonici. Onda je doπao Isus i otkupio nas po straπnoj cijeni — nesrebrom i zlatom, veÊ svojom dragocjenom krvlju. Mi smo Gospodnji postvaranju i otkupljenju.” (William M. Tidwell, Pointed Illustrations, str. 97)

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2637

Black

38

NEDJELJA 23. srpnja

NERAZUMNI GALA∆ANI

ProËitajte GalaÊanima 3,1-5. Napiπite svojim rijeËima πto imPavao govori. U kojem smislu i mi moæemo biti u opasnosti dapadnemo u istu duhovnu zamku — poËnemo ispravno, a zatim pa-dnemo u legalizam?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nekoliko suvremenih prijevoda pokuπalo je prenijeti smisao Pavlo-vih rijeËi iz prvog retka izrazom “nerazumni” GalaÊani. RijeË koju Pavaorabi u grËkom jeziku joπ je jaËa. To je rijeË anoetoi i dolazi od rijeËi kojaznaËi “um” (nous). Njezino je doslovno znaËenje “nepromiπljen”. Gala-Êani nisu razmiπljali. Pavao se ne zaustavlja ovdje; on kaæe kako sezbog njihovog nerazumnog ponaπanja pita je li ih neki Ëarobnjak zaËa-rao. “Tko vas je zaËarao?” Njegov izbor rijeËi ovdje moæe Ëak upuÊivatina to da je za njihovo stanje odgovoran avao.

Ono πto Pavla toliko zbunjuje kod GalaÊana kad je u pitanju ot-padniπtvo od Evanelja jest Ëinjenica da su znali da spasenje dobivajuzahvaljujuÊi Kristovom kriæu. To nije bilo neπto πto nisu mogli shvatiti.RijeË koja je prevedena izrazom “stavljen pred oËi” (GalaÊanima 3,1)doslovce znaËi “oglaπen” ili “naslikan”. Bila je koriπtena za objavljivanjesvih javnih proglasa. Pavao kaæe da je kriæ srediπte njegovog propovi-jedanja, da su GalaÊani u svojem umu vidjeli raspetog Krista (1. Korin-Êanima 1,23; 2,2). U tom smislu on kaæe da se oni svojim postupcimaokreÊu od kriæa.

Pavao potom usporeuje sadaπnje iskustvo GalaÊana s vremenomkad su prvi put vjerom doπli Kristu. On to Ëini postavljajuÊi im nekaretoriËka pitanja. Kako su primili Svetoga Duha, odnosno kako su po-stali krπÊani? A s druge strane, zaπto im je Bog dao Svetoga Duha? Jesuli uËinili neπto kako bi to zasluæili? Nisu! Bilo je to stoga πto su po-vjerovali u Radosnu vijest o onome πto je Krist veÊ uËinio za njih.UnatoË tako dobrom poËetku, πto ih je nagnalo da pomisle kako semoraju osloniti na vlastito ponaπanje?

Koliko Ëesto uhvatimo sebe u razmiπljanju: Ja sam dobar.Dobar sam krπÊanin, ne Ëinim ovo ili ono … a onda Ëak pomisli-mo da smo dovoljno dobri da budemo spaπeni. ©to nije u redu sovom predodæbom?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2638

Black

39


UTEMELJENI NA SVETOM PISMU

Dosad je Pavao u Poslanici GalaÊanima obranio svoje Evaneljeopravdanja vjerom pozivajuÊi se na dogovor postignut s apostolima uJeruzalemu (GalaÊanima 2,1-10) kao i na osobno iskustvo samih Gala-Êana (GalaÊanima 3,1-5). Nakon poËetka u GalaÊanima 3,6, Pavao sesada okreÊe svjedoËanstvu Pisma kao konaËnoj potvrdi svojeg Evane-lja. GalaÊanima 3,6—4,31 progresivno iznosi dokaze ukorijenjene u Pi-smu.

©to Pavao misli kada spominje “Pismo” u GalaÊanima 3,6-8?Usporedite Rimljanima 1,2; 4,3; 9,17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Vaæno je imati na umu kako u vrijeme kada je Pavao pisao PoslanicuGalaÊanima joπ nije bilo knjige “Novoga zavjeta”. Dakle, kada Pavaonavodi Pismo, on redovito navodi Stari zavjet.

Starozavjetna Pisma imala su vaænu ulogu u Pavlovom nauku. Onih ne vidi kao beæivotne tekstove, veÊ kao æivu i vjerodostojnu BoæjurijeË. U 2. Timoteju 3,16 on piπe: “Svako je pismo od Boga nadahnuto.”RijeË prevedena pridjevom “nadahnuto” u izvorniku glasi theopneustos.Prvi dio rijeËi (theo) znaËi “Bog”, dok drugi dio rijeËi znaËi “nadahnuto”.Pismo je od “Boga nadahnuto”. Pavao rabi Pismo kako bi pokazao da jeIsus obeÊani Mesija (Rimljanima 1,2), dao upute o krπÊanskom naËinuæivljenja (Rimljanima 13,8-10) i dokazao ispravnost svojeg nauËavanja(GalaÊanima 3,8.9).

Teπko je toËno odrediti koliko stotina puta Pavao citira Stari zavjet,no na starozavjetne citate nailazimo u svim njegovim poslanicama, osimu najkraÊima, Titu i Filemonu.

ProËitajte pozorno GalaÊanima 3,6-14. Pronaite u ovim redci-ma odlomke koje on citira iz Staroga zavjeta. ©to nam to govori ovjerodostojnosti Staroga zavjeta?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Zateknemo li se povremeno u razmiπljanju kako je jedan dioBiblije viπe “nadahnut” od ostalih dijelova? S obzirom na Pavlovuizjavu u 2. Timoteju 3,16 koja nam opasnost prijeti krenemo li timputem?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2639

Black

40

UTORAK 25. srpnja

URA»UNATA PRAVEDNOST

Zaπto se Pavao poziva na Abrahama dok u Svetome pismu traæipotvrdu svoje evaneoske poruke? GalaÊanima 3,6.

Abraham je bio srediπnja figura u æidovstvu. Ne samo πto je bio otacæidovskog roda, veÊ su ga Æidovi u Pavlovo vrijeme smatrali protulikompravog Æidova. Ne samo πto su mnogi vjerovali da je posluπnost njegovaglavna odlika, veÊ i da ga je Bog proglasio pravednim zbog te posluπno-sti. Uostalom, Abraham je na Boæju zapovijed napustio svoju domovinui obitelj, prihvatio obrezanje i Ëak bio spreman ærtvovati svojeg sina. Toje posluπnost! Svoje ustrajavanje na obrezanju Pavlovi protivnici zasi-gurno su dokazivali iz istih redaka. Meutim, Pavao okreÊe situaciju usvoju korist pozivajuÊi se na Abrahama — devet puta u Poslanici Gala-Êanima — kao primjer vjere umjesto dræanja Zakona.

Pavao u GalaÊanima 3,6 citira Postanak 15,6. Kakvo je znaËe-nje mjesta gdje kaæe da je vjera Abrahamu bila “uraËunata u pra-vednost”? (Vidi takoer Rimljanima 4,3-6.8-11.22-24)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Dok je pojam opravdanja bio metafora preuzeta iz pravnog jezika,rijeË “uraËunati” uzeta je iz domene poslovanja. Njezino znaËenje moæebiti “kreditirati” ili “poloæiti neπto na neËiji raËun”. Ne samo πto jeuporabljena u GalaÊanima 3,6 pri spomenu Abrahama, veÊ se pojavljujejoπ jedanaest puta u vezi s ovim patrijarhom. Neki biblijski prijevodiprevode je kao “uraËunati”, “primiti” ili “prihvatiti”.

Prema Pavlovoj metafori, pravednost nam je uraËunata. Meutim,postavlja se pitanje na temelju Ëega nas Bog smatra pravednima? Zasi-gurno ne na temelju posluπnosti — unatoË onome πto su Pavlovi protiv-nici tvrdili. Bez obzira na ono πto su tvrdili o Abrahamovoj posluπnosti,Sveto pismo kaæe da je Bog Abrahama ubrojio u pravednike upravo zbognjegove vjere.

Biblija je jasna: Abrahamova posluπnost nije bila temelj njegovogopravdanja; ona je bila rezultat opravdanja. Ono πto je Ëinio, nije Ëinioda bi bio opravdan, veÊ stoga πto je veÊ bio opravdan. Opravdanje vodik posluπnosti, a ne obratno.

Razmislimo o sljedeÊem: Niπta od onoga πto mi Ëinimo ne op-ravdava nas. Opravdava nas samo ono πto je Krist uËinio za nas.Zaπto je ovo tako radosna vijest? Kako moæemo vjerovati da se ovaistina odnosi i na nas osobno, bez obzira na naπe borbe, proπlostpa Ëak i sadaπnjost?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2640

Black

41

SRIJEDA 26. srpnja

EVAN–ELJE U STAROME ZAVJETU

“A Pismo, predviajuÊi da Bog vjerom opravdava pogane, unaprijednavijesti Abrahamu ovo dobro: ‘Po tebi Êe biti blagoslovljeni svi narodi.’”(GalaÊanima 3,8) Pavao piπe da je Abrahamu Evanelje objavio Bog; stogaje sigurno bilo istinito. No kada je Bog Abrahamu objavio Evanelje?Pavlovo citiranje Postanka 12,3 ukazuje na to da on na umu ima Savezkoji je Bog sklopio s Abrahamom kada ga je pozvao u Postanku 12,1-3.

ProËitajte Postanak 12,1-3. ©to nam ovo govori o naravi Save-za koji je Bog sklopio s Abrahamom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Boæji savez s Abrahamom temeljio se na Boæjim obeÊanjima. BogAbrahamu Ëetiri puta upuÊuje obeÊanje. Ta obeÊanja zadivljuju jer suposve jednostrana. Bog je taj koji obeÊava; Abraham ne obeÊava niπta.Ovo je suprotno naËinu na koji se veÊina ljudi odnosi prema Bogu. MinajËeπÊe obeÊavamo da Êemo Mu sluæiti ako nam On zauzvrat neπtouËini. To je legalizam. Bog nije od Abrahama traæio nikakvo obeÊanje,veÊ prihvaÊanje Njegovih obeÊanja vjerom. Naravno, to nije bio nimalojednostavan zadatak jer je Abraham morao nauËiti u potpunosti imatipovjerenje u Boga, a ne u sebe (vidi Postanak 22). Poziv Abrahamu,dakle, prikazuje samu sræ Evanelja — spasenje vjerom.

Neki pogreπno zakljuËuju da Biblija nauËava dva naËina spasenja.Oni tvrde da se u starozavjetno vrijeme spasenje temeljilo na dræanjuzapovijedi; potom je Bog, iz razloga πto to nije baπ dobro funkcioniralo,ukinuo Zakon i uËinio da spasenje bude moguÊe vjerom. Ovo ne moæebiti dalje od istine. Kao πto je Pavao zapisao u GalaÊanima 1,7, postojisamo jedno Evanelje.

Koje joπ primjere moæemo pronaÊi u Starome zavjetu o spase-nju iskljuËivo vjerom? Vidi, na primjer, Levitski zakonik 17,11;Psalam 32,1-5; 2. Samuelova 12,1-13; Zaharija 3,1-4.

..................................................................................................................................

»esto Ëujemo izraz “jeftina milost”. Ovo je pogreπan naziv.Milost nije jeftina — ona je besplatna (bar za nas). Ali mi je uniπta-vamo ako mislimo da je moæemo pridodati svojim djelima ili kadapomislimo da je moæemo uporabiti kao izgovor za grijeh. Iz vaπegosobnog iskustva, kojem ste od ova dva naËina skloniji i kako tomoæete prestati Ëiniti?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2641

Black

42


OTKUPLJENI OD PROKLETSTVA (GalaÊanima 3,9-14)

Pavlovi su protivnici bez sumnje bili zapanjeni njegovim oπtrimrijeËima u GalaÊanima 3,10. Sigurno su smatrali da nisu pod proklet-stvom; ako ni zbog Ëega drugog, oËekivali su da Êe biti blagoslovljenizbog svoje posluπnosti. Ipak, Pavao je nedvosmislen: “Svi, naime, kojise pouzdavaju samo u vrπenje Zakona nalaze se pod prokletstvom, jerstoji pisano: ‘Proklet svaki onaj koji ne poπtuje Zakon vrπeÊi sve πto jeu njemu napisano.’”

Pavao suprotstavlja dvije potpuno razliËite moguÊnosti: spasenjevjerom i spasenje djelima. Zavjetni blagoslovi i prokletstva navedeni uPonovljenom zakonu 27 i 28 bili su izravni. Oni koji su bili posluπni bilisu blagoslovljeni, a oni koji su bili neposluπni bili su prokleti. To znaËida, æelimo li se osloniti na posluπnost Zakonu da bi nas Bog prihvatio,trebamo dræati Zakon u potpunosti. Mi nemamo slobodu predomiπljanjai odabira onoga πto æelimo slijediti niti bismo smjeli misliti da je Bogspreman tu i tamo previdjeti koju pogreπku. U pitanju je sve ili niπta.

Ovo je, naravno, bila loπa vijest ne samo za pogane, veÊ i za Pavloveprotivnike legaliste jer su “svi sagrijeπili i liπeni su Boæje slave” (Rim-ljanima 3,23). Koliko god se trudili biti dobri, Zakon nas moæe osuditisamo ako ga krπimo.

Kako nas je Krist izbavio od prokletstva Zakona? Vidi Gala-Êanima 3,13; 2. KorinÊanima 5,21.

..................................................................................................................................

Pavao uvodi joπ jednu metaforu kako bi pojasnio πto je Bog uËinioza nas u Kristu. RijeË “otkupiti” znaËi “kupnjom vratiti neπto natrag”.Koristila se prilikom plaÊanja otkupnine za oslobaanje talaca ili robo-va. BuduÊi da je plaÊa za grijeh smrt, prokletstvo nevrπenja ZakonaËesto je bilo smrtna kazna. Otkupnina plaÊena za naπe spasenje nijebila beznaËajna; Bog je dao æivot svojeg Sina (Ivan 3,16). Isus nas jeotkupio od prokletstva tako πto je ponio naπe grijehe (1. KorinÊanima6,20; 7,23). Dobrovoljno je uzeo naπe prokletstvo na sebe i podnio umje-sto nas punu kaznu za grijeh (2. KorinÊanima 5,21).

Pavao citira Ponovljeni zakon 21,23 kao biblijski dokaz. Prema æi-dovskom obiËaju, osoba je bila pod Boæjim prokletstvom ako je kaonaËin izvrπenja kazne tijelo bilo objeπeno na drvo. Isusova smrt nakriæu smatrana je takvim prokletstvom (Djela 5,30; 1. Petrova 2,24).

Ne Ëudi πto je kriæ bio kamen spoticanja za neke Æidove koji nisumogli shvatiti misao da je Bog prokleo Mesiju. No upravo to je bio Boæjiplan. Da, Mesija je nosio prokletstvo, ali ne svoje, veÊ naπe!

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2642

Black

43

PETAK 28. srpnja


“Na Krista kao naπu zamjenu i jamstvo poloæeno je bezakonje svihnas. On se ubrojio u prijestupnike da bi nas otkupio od osude zakona!Krivnja svakog Adamovog potomka optereÊivala je Njegovo srce. Boæjignjev prema grijehu, strani izraz njegova nezadovoljstva zbog nepravde,ispunjavali su uæasom duπu njegova Sina. Cijelog svog æivota Krist jepalom svijetu objavljivao radosnu vijest o OËevoj milosti i ljubavi kojapraπta. »esto je govorio o spasenju za najveÊe greπnike. Meutim, sadsa straπnim teretom krivnje koji je nosio, nije mogao vidjeti milostivoOËevo lice. PovlaËenje boæanskog lica od Spasitelja u ovom trenutkunajveÊe patnje probolo je Njegovo srce takvom boli koju Ëovjek nikadane moæe u cijelosti razumjeti. Njegova duπevna patnja bila je tako velikada je jedva osjeÊao svoje tjelesne bolove.

Æestokim je kuπnjama Sotona navaljivao na Isusovo srce. Spasiteljnije mogao vidjeti preko groba. Nada Mu nije pokazivala da Êe iziÊi izgroba kao pobjednik niti govorila o tome da je Otac prihvatio Njegovuærtvu. Bojao se da je grijeh tako odvratan Bogu da Êe njihovo razdvajanjebiti vjeËno. Krist je osjeÊao patnju koju Êe osjeÊati greπnik kad semilost ne bude viπe zauzimala za greπni ljudski rod. OsjeÊaj grijeha kojije privukao OËev gnjev na Njega kao na Ëovjekovu zamjenu zagorËao jeËaπu koju je pio i slomio srce Boæjeg Sina.” (Ellen G. White, Isusovæivot, str. 624,625)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. »ak i danas u naπoj crkvi neki joπ uvijek imaju teπkoÊa uprihvaÊanju spasenja iskljuËivo vjerom, da se spaπavamo BoæjommiloπÊu po Kristu, a ne svojim djelima. Koji se razlog nalazi izaneodluËnosti nekih da prihvate ovu kljuËnu istinu?

2. Pavao vrlo snaæno govori o teoloπki pogreπnom razumijeva-nju spasenja djelima. ©to nam to govori o vaænosti ispravne teologi-je? Zaπto bismo se kao crkva trebali snaæno oduprijeti kad se unaπim redovima nauËava neπto πto je pogreπno?

SAÆETAK

Od samog poËetka pa sve do kraja krπÊanskog æivota, osnova naπegspasenja je iskljuËivo vjera u Krista. Zbog svoje vjere koju je imao uBoæja obeÊanja, Abraham je ubrojen u pravednike, a taj isti dar praved-nosti dostupan je svakome od nas danas koji imamo udjela u Abraha-movoj vjeri. Jedini razlog zaπto nismo osueni za svoje pogreπke jestπto je Isus platio cijenu za naπe grijehe time πto je umro umjesto nas.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2643

Black

44

Davidovo iznenaujuÊe otkriÊe (2)BraËni par koji se preziva Sircars posjeÊivao je istu crkvu kojoj su prije

pripadali David i Swarna. Oni su takoer bili uzbueni zbog istine koju suotkrili. “Nikada nismo znali da neπto takvo piπe u Bibliji.” — rekli su. Jednaod istina koju su nauËili jest da Bogu moæemo pristupiti osobnom moli-tvom, svojim rijeËima, bez pomoÊi sveÊenika ili molitvenika. Ova vijest jebila uzbudljiva za njih, jer su veÊ dugo æeljeli izravno razgovarati s Bogom.

Jedne noÊi Sircarsove je probudio plaË njihove trinaestgodiπnje kÊeri.Imala je straπnu bol u grudima koja nije popuπtala. Njezini jecaji i plaËzabrinuli su roditelje. Pitali su se da li to ona umire.

“©to nam je Ëiniti?” — bili su zabrinuti gospoa i gospodin Sircas. “Nepostoji naËin da dobijemo zdravstvenu pomoÊ sada, a do jutra bi mogla bitimrtva.”

“Moæemo se moliti za nju”, predloæio je njezin suprug. “NauËili smo dane trebamo sveÊenika; mi Êemo se samo poæaliti Isusu i moliti Ga da jeizlijeËi.”

Par je kleknuo pored kreveta bolesne djevojËice i zavapio Bogu daspasi njihovu djevojËicu. Suze su im tekle niz obraze dok su Ga molili dadodirne njihovo milo dijete.

Odjednom su shvatili da im je kÊi prestala uzdisati. Kad su na krajumolitve rekli amen, djevojËica je spavala. Njezini roditelji su bili uvjereni daih je Bog vodio u biblijskim prouËavanjima u kuÊi Davida Pana. Nastavili suprisustvovati prouËavanjima i bili su meu prvom skupinom krπtenih.

U obliænjem selu su se Ëovjek po imenu Victor i njegova supruga molilida netko doe i pomogne im razumjeti Bibliju. Jednog dana netko je pozvaotaj braËni par da prisustvuju biblijskim prouËavanjima u domu Davida iSwarne.

Victor i njegova supruga bili su sigurni da je Bog imao posla u ovomposjetu kao odgovor na njihove molitve. SljedeÊe subote otiπli su na sasta-nak u Davidovoj kuÊi. “Nevjerojatno!” — rekao je Victor kad je sluπao prou-Ëavanje. “Ja traæim odgovore na neka moja pitanja iz Biblije. Godinama samse borio u vezi s tim. Tako sam sretan!”

Poruka se poËela brzo πiriti u selima oko doma Davida i Swarne. Ljudisu dolazili kucati na njihova vrata traæili od njih da dou i nauËe ih ono πtosu sami nauËili. Prije nekoliko godina David i Swarna prisustvovali suobuËavanju na sastancima svjetske misije i postali su jedni od dvadesetorosuradnika Global Mission Pioneer. To su timovi koji se πalju u gradove isela s Radosnom vijeπÊu. Kao rezultat njihovog rada i rada drugih pionirasvjetske misije, tisuÊe ljudi su upoznali istinu kakva je u Isusu i krπtenjemsu se pridruæili AdventistiËkoj crkvi.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2644

Black

45


POUKA 6 29. srpnja—5. kolovoza 2017.

Prednost obeÊanja“Uistinu, kad bi baπtina dolazila od Zakona, tada ne bi

dolazila od obeÊanja. A Bog je po obeÊanju obdario Abrahama.”(GalaÊanima 3,18)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 3,15-20; Postanak 9,11-17; Matej5,17-20; Izlazak 16,22-26; Postanak 15,1-6.

Glavnog savjetnika predsjednika upitali su: “Je li predsjednik odr-æao sva obeÊanja koja je dao tijekom kampanje?” Savjetnik je odgovorio:“Predsjednik je ispunio sva obeÊanja koja je namjeravao ispuniti.”

Tko se u nekom trenutku nije naπao s jedne ili druge strane pre-krπenog obeÊanja? Tko nije bio u ulozi prekrπitelja ili onoga premakome nije ispunjeno dano obeÊanje?

Ponekad ljudi daju obeÊanje s namjerom da ga u potpunosti ispu-ne, ali poslije to ne uËine; drugi pak daju obeÊanje potpuno svjesni —joπ dok rijeËi izlaze iz njihovih usta ili dok ih svojom rukom ispisuju— da je laæno.

SreÊom po nas, Boæja obeÊanja su posve drugaËija. Boæja rijeË jeistinita i nepromjenjiva. “Rekao sam — ispunit Êu, naumio sam — izvrπitÊu”, kaæe Gospodin (Izaija 46,11).

U pouci od ovog tjedna Pavao usmjerava naπu pozornost na odnosizmeu Boæjeg obeÊanja danog Abrahamu i Zakona koji je dan Izraelu430 godina poslije. Kako trebamo razumjeti ovaj odnos i koji dubljismisao on ima u propovijedanju Evanelja?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2645

Black

46

NEDJELJA 30. srpnja

ZAKON I VJERA (GalaÊanima 3,15-18)

Iako su Abrahamovi protivnici priznali da je njegov æivot bio ute-meljen prvenstveno na vjeri, Pavao je znao da Êe oni joπ uvijek postavljatipitanja o tome zaπto je Bog dao Zakon Izraelu Ëetiri stoljeÊa nakonAbrahama. Nije li davanje Zakona poniπtilo svaki prethodni dogovor?

©to pokazuje Pavlova analogija izmeu ljudske oporuke i Bo-æjeg saveza s Abrahamom? GalaÊanima 3,15-18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Savez i oporuka dvije su razliËite stvari. Savez je najËeπÊe spora-zum izmeu dviju ili viπe osoba, Ëesto nazivan “ugovorom“; nasuprottome, oporuku donosi jedna osoba. GrËki prijevod Staroga zavjeta, Sep-tuaginta, nikada ne prevodi Boæji savez s Abrahamom grËkom rijeËjukoja se rabi za meusobne sporazume ili ugovore (sinteke). Umjestotoga rabi rijeË za testament ili oporuku (diateke). Zaπto? Vjerojatnostoga πto su prevoditelji uvidjeli kako Boæji savez s Abrahamom nije biosporazum izmeu dva pojedinca koji se meusobno obvezuju. Naprotiv,Boæji savez temelji se na Njegovoj vlastitoj oporuci. Nema nijednogizgovora “kad”, “ako”, “ali”. Abraham je jednostavno trebao dræati Bogaza rijeË.

Pavao preuzima ovo dvostruko znaËenje “oporuke” i “saveza” kakobi naglasio specifiËnost Boæjeg saveza s Abrahamom. Kako i kod ljud-ske oporuke, Boæje obeÊanje odnosi se na odreenog korisnika, Abra-hama i njegove potomke (Postanak 12,1-5; GalaÊanima 3,16); ono tako-er ukljuËuje nasljedstvo (Postanak 13,15; 17,8; Rimljanima 4,13; Gala-Êanima 3,29). Za Pavla je najvaænija nepromjenjiva narav Boæjeg obeÊa-nja. Kao πto se ljudska oporuka ne moæe mijenjati kad jednom stupi nasnagu, tako i davanje Zakona preko Mojsija ne moæe ukinuti Boæji pri-jaπnji Savez s Abrahamom. Boæji savez je obeÊanje (GalaÊanima 3,16), aBog nije od onih koji krπe obeÊanja (Izaija 46,11; Hebrejima 6,18).

Zamijenite rijeË “savez” rijeËju “obeÊanje” u dolje navedenimtekstovima. Kakva je narav “saveza” u pojedinom tekstu? Kako namrazumijevanje Boæjeg obeÊanja Saveza tekst Ëini jasnijim, i kakonam to pomaæe da bolje razumijemo znaËenje Saveza (Postanak9,11-17; 15,18; 17,1-21)? ©to nas to uËi o Boæjem karakteru i otome da u Njega moæemo imati povjerenje?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2646

Black

47


VJERA I ZAKON (Rimljanima 3,31)

Pavao se snaæno zalagao za prevlast vjere u Ëovjekovu odnosu sBogom. On je u viπe navrata izjavio kako ni obrezanje niti bilo kakvo“vrπenje Zakona” nisu preduvjet za spasenje: “Jer vrπenje Zakona ‘neÊenikoga opravdati’” (GalaÊanima 2,16). ©toviπe, vjera je obiljeæje vjernika,a ne djela Zakona (GalaÊanima 3,7). Ovo ponovno nijekanje djela ZakonapovlaËi za sobom pitanja: “Zar Zakon nema apsolutno nikakvu vrijed-nost? Je li Bog ukinuo Zakon?”

BuduÊi da se spaπavamo vjerom a ne djelima Zakona, æeli liPavao reÊi da vjera ukida Zakon? ©to nam o tome govore navedenitekstovi? Usporedite Rimljanima 3,31 i Rimljanima 7,7.12; 8,3;Matej 5,17-20.

..................................................................................................................................

Pavlov argument u Rimljanima 3 paralelan je njegovoj raspravi ovjeri i Zakonu u GalaÊanima. Predosjetivπi kako bi njegovi komentarimogli neke navesti na zakljuËak da on veliËa vjeru na raËun Zakona,Pavao postavlja retoriËko pitanje: “Poniπtavamo li onda zakon vjere?”(©ariÊ) RijeË prevedena kao “poniπtavamo” iz Rimljanima 3,31 u izvorni-ku je katargeo. Pavao Ëesto rabi ovu rijeË i ona moæe biti prevedena kao“poniπtiti” (Rimljanima 3,3), “ukinuti” (Efeæanima 2,15 — DK), “razape-ti” (Rimljanima 6,6) ili Ëak “uniπtiti” (1. KorinÊanima 6,13). Da je Zakonukinut na kriæu, kako neki danas tvrde da je Pavao mislio, ovo bi biopravi trenutak za takvo πto. Ali Pavao ne samo πto nijeËe takvu tvrdnjujednim nedvosmislenim “ne”, veÊ tvrdi kako njegovo Evanelje “uspo-stavlja” Zakon!

“Plan o opravdanju vjerom otkriva Boæju obzirnost prema zahtjevuNjegovog Zakona i osiguravanju ærtve pomirnice. Ako opravdanje vjeromukida Zakon, onda nije bilo potrebe za pomirnicom, Kristovom smrÊu,koja je oslobodila greπnika od njegovih grijeha i pomirila ga s Bogom.

Osim toga, prava vjera podrazumijeva bezrezervnu spremnost is-punjavanja Boæje volje u æivotu posluπnoπÊu Njegovom Zakonu. … Pravavjera koja je utemeljena na svesrdnoj ljubavi prema Spasitelju, moæedovesti samo do posluπnosti.” (The SDA Bible Commentary, sv. 6, str.510)

Razmislimo o tvrdnjama da je Pavao mislio kako vjera poniπta-va potrebu za dræanjem Zakona. Bi li preljub, na primjer, prestaobiti grijehom, ili kraa, pa Ëak i ubojstvo? Prisjetimo se tuge, bolii patnje kojih bismo mogli biti poπteeni kad bismo dræali Boæjizakon. Kroz kakvu smo patnju mi ili netko drugi proπli koja je upotpunosti bila rezultat neposluπnosti Boæjem zakonu?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2647

Black

48

UTORAK 1. kolovoza

SVRHA ZAKONA

U GalaÊanima 3,19-29 Pavao viπe puta upuÊuje na “Zakon”. Nakoji se to zakon prvenstveno odnosi a opisan je u ovom odlomku uGalaÊanima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Neki su, vjerujuÊi da rijeË “dok” u 19. retku oznaËava kako je ovajzakon bio privremen, smatrali da se odlomak zasigurno odnosi na ob-redni zakon, jer je svrha toga zakona bila ispunjena na kriæu i samimtime prestala vrijediti. Iako ovo ima smisla, Ëini se da Pavao ovdje negovori o tome. Iako su i obredni i moralni Zakon “dodani” na gori Sinajuzbog prijestupa, vidjet Êemo, imajuÊi na umu sljedeÊe pitanje, da Pavaoprije svega na umu ima moralni Zakon.

Zaπto je Pavao rekao da je Zakon bio “nadodan”? »emu je bionadodan? Usporedite GalaÊanima 3,19 i Rimljanima 5,13.20.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao ne kaæe da je Zakon bio dometnut Boæjem savezu s Abra-hamom kao neka vrsta dopune oporuci koja Êe promijeniti izvorne od-redbe. Zakon je postojao davno prije Sinaja (vidite sutraπnji odsjek).Umjesto toga, Pavao smatra da je Izraelu Zakon dan za potpuno druga-Ëiju namjenu. On je trebao vratiti ljude natrag Bogu i milosti koju Ondaje svima koji dolaze k Njemu vjerom. Zakon nam otkriva naπe greπnostanje kao i naπu potrebu za Boæjom miloπÊu. Namjena Zakona nije bilada postane neka vrsta programa za “zaraivanje” spasenja. Naprotiv,Pavao kaæe da je on dan “da se poveÊa prekrπaj” (Rimljanima 5,20),odnosno da nam jasnije ukaæe na grijeh u naπem æivotu.

Dok je obredni zakon ukazivao na Mesiju i naglaπavao svetost ipotrebu za Spasiteljem, moralni Zakon svojim “nemoj” otkriva grijeh,on nam pokazuje da grijeh nije samo dio naπeg prirodnog stanja, veÊkrπenje Boæjeg zakona (Rimljanima 3,20; 5,13.20; 7,7.8.13). Ovo je ra-zlog zbog kojeg Pavao kaæe: “A gdje nema Zakona, tu nema ni prekrπa-ja!” (Rimljanima 4,15)

“Zakon djeluje kao poveÊalo. Ta naprava ne poveÊava broj prljavihmjesta na odjeÊi, ali ih jaËe istiËe da ih moæemo vidjeti golim okom.”(William Hendriksen, New Testament Commentary, Exposition on Ga-latians, str. 141, 1968.)

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2648

Black

49

SRIJEDA 2. kolovoza

TRAJANJE BOÆJEG ZAKONA

ZnaËi li Pavlova tvrdnja da je Zakon nadodan na gori Sinaju,da on prije nije postojao? Ako nije, u Ëemu je bila razlika prije inakon gore Sinaja? ProËitajte Postanak 9,5.6; 18,19; 26,5; 39,7-10; Izlazak 16,22-26.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Bog nije objavio svoj Zakon Abrahamu grmljavinom, munjama ismrtnom kaznom (Izlazak 19,10-23). Zaπto je onda Izraelcima dao Za-kon na takav naËin? To je bilo stoga πto su tijekom ropstva u Egiptuizgubili iz vida Boæju veliËinu i Njegova visoka moralna mjerila. Zato ihje trebalo osvijestiti o opsegu njihove vlastite greπnosti i o svetostiBoæjeg zakona. Otkrivenje na gori Sinaju upravo je to uËinilo.

©to Pavao misli kad kaæe da je Zakon nadodan “dok ne doePotomak kojemu je namijenjeno obeÊanje”? GalaÊanima 3,16-19.

..................................................................................................................................

Mnogi su iz ovog teksta shvatili da je Zakon koji je dan na goriSinaju bio privremen. Pojavio se 430 godina nakon Abrahama, a zatimprestao vrijediti s Kristovim dolaskom. Ovakvo tumaËenje u sukobu jes onim πto Pavao govori o Zakonu u Rimljanima, kao i s drugim teks-tovima u Bibliji, kao na primjer Matej 5,17-19.

Kad je u pitanju ovaj odlomak, Ëitatelji Ëesto pogreπno zakljuËujuda rijeË “dok” uvijek podrazumijeva ograniËeno trajanje. Ovdje to nijesluËaj. OpisujuÊi osobu koja se boji Gospodina, Psalam 112,8 kaæe:“Srce je njegovo utjeπeno, on se ne boji, dok ne ponizi neprijateljesvoje.” (©ariÊ) ZnaËi li to da Êe nakon pobjede on postati ponovno stra-πljiv? U Otkrivenju 2,25 Isus kaæe: “Ali ono koje imate dræite Ëvrsto dokne doem!” Misli li Isus ovime reÊi kako viπe ne trebamo biti vjerninakon Njegovog dolaska? Uloga Zakona nije zavrπila dolaskom IsusaKrista. On Êe i dalje ukazivati na grijeh dokle god Zakon postoji. Pavaoovdje kaæe da dolazak Isusa Krista oznaËava odluËujuÊu prekretnicu uljudskoj povijesti. Krist moæe uËiniti ono πto Zakon nikad ne bi mogao— dati istinski lijek za grijeh, odnosno opravdati greπnike i svojimDuhom ispuniti svoj Zakon u njima (Rimljanima 8,3.4).

Jeste li kada pomislili: Kad bi Gospodin uËinio za mene toi to, nikad viπe ne bih sumnjao u Njega? Ipak, prisjetite sekoliko je silno bilo Boæje oËitovanje pred Izraelcima na Sinaju — paπto su uËinili? ©to nam to govori o znaËenju istinske vjere i o tomekako je moæemo dobiti i odræavati? (vidi Koloπanima 2,6)

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2649

Black

50

»ETVRTAK 3. kolovoza

NADMO∆NOST OBE∆ANJA

“To je onaj koji u krilu zajednice u pustinji bijaπe posrednikizmeu anela πto mu je govorio na Sinajskoj gori i oËeva naπih;onaj koji je primio rijeËi æivota da ih predadne nama.” (Djela 7,38)

U GalaÊanima 3,19.20 Pavao nastavlja svoje izlaganje o tome daZakon ne poniπtava Savez milosti; ovo je vrlo vaæna Ëinjenica jer kad biteologija njegovih protivnika bila ispravna, Zakon bi Ëinio upravo to.Razmislite kakav bi bio naπ poloæaj kao greπnika kad bismo se moraliosloniti na vlastito dræanje Zakona nasuprot Boæjoj milosti koja nasspaπava. Na kraju bismo ostali bez nade.

Iako nije lako pratiti komentar u GalaÊanima 3,19.20, njegova mi-sao vodilja vrlo je jasna: Zakon je pomoÊnik obeÊanju jer je posrednodan preko anela i Mojsija. U Izlasku nema povezanosti anela s dava-njem Zakona, ali je pronalazimo na nekoliko drugih mjesta u Svetomepismu (Ponovljeni zakon 33,2; Djela 7,53; Hebrejima 2,2). Pavao rabirijeË “posrednik” u 1. Timoteju 2,5 za Krista, ali njegovi komentari ovdjesnaæno sugeriraju da na umu ima Ponovljeni zakon 5,5 gdje Mojsijekaæe: “Ja sam u ono vrijeme stajao izmeu Jahve i vas da vam objavimJahvine rijeËi.”

UnatoË veliËanstvenom davanju Zakona na Sinaju u prisutnosti bez-brojnih anela, kao i vaænosti uloge Mojsija u predstavljanju Zakona uto vrijeme, davanje Zakona bilo je neizravno. Kao snaæna suprotnost,Boæje obeÊanje Abrahamu dano je izravno (dakle svim vjernicima), jernije bilo potrebe za posrednikom. U konaËnici, koliko god bio vaæan,Zakon nije zamjena za obeÊanje o spasenju miloπÊu po vjeri. Naprotiv,Zakon nam pomaæe da bolje razumijemo koliko je to obeÊanje predivno.

Opiπite narav Abrahamovog izravnog susreta s Bogom. Koje suprednosti takve neposredne komunikacije s Bogom? Razmotrite tek-stove u Postanku 15,1-6; 18,1-33; 22,1-18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Razmislimo o joπ nekim prednostima koje su ljudi u Biblijiimali u komunikaciji s Bogom — Adam i Eva u Edenskom vrtu(Postanak 3); Jakovljeve ljestve (Postanak 28); Pavao na putu zaDamask (Djela 9). Moæda sami nismo doæivjeli niπta tako dramati-Ëno, ali na koje se naËine Bog nama otkrio? Isto tako zapitajmo sepostoji li neπto u naπem æivotu πto nas moæda spreËava da ostvari-mo onakvu vrstu povezanosti i neposrednosti koju je Abraham is-kusio s Bogom. Ako postoji, koje korake moæemo poduzeti kakobismo to promijenili?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2650

Black

51

PETAK 4. kolovoza


“Narod je u ropstvu u velikoj mjeri zaboravio Boga i naËela Abraha-mova Saveza. Bog mu je izbavljenjem iz Egipta pokuπao otkriti svojusilu i milost kako bi ga naveo da Ga ljubi i vjeruje Mu. On ga je preveopreko Crvenog mora, gdje je, zbog EgipÊana koji su ga progonili, bijegizgledao nemoguÊ, da bi razumio svoju bespomoÊnost i potrebu za bo-æanskom pomoÊi, a onda mu je donio izbavljenje. Tako su Izraelci biliispunjeni ljubavlju i zahvalnoπÊu prema Bogu i povjerenjem da Êe imNjegova sila pomagati. On ih je vezao za sebe kao njihov Izbavitelj iztjelesnog ropstva. Ali u njihove umove trebalo je usaditi jednu veÊuistinu. ÆiveÊi usred idolopoklonstva i pokvarenosti, oni nisu imali istin-sku predodæbu o Boæjoj svetosti, o veliËini grijeha u vlastitim srcima,njihovoj potpunoj nesposobnosti da sami posluπaju Boæji zakon i potre-bi za Spasiteljem. Oni su sve ovo tek trebali nauËiti.” (Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, str. 304,345)

“Zakon Boæji, izgovoren u straπnoj veliËanstvenosti na Sinaju, zagreπnika znaËi osudu. Uloga je Zakona da osudi i stavi zabranu, iako unjemu nema sile da greπniku oprosti ili da ga otkupi.” (Ellen G. WhiteComments, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1094)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmislite o obeÊanjima u πirem smislu, osobito onim neis-punjenim. ©to ste osjeÊali prema onima koji nisu ispunili svojeobeÊanje prema vama? Koliko vam je bilo bitno je li ta osoba na-mjeravala odræati obeÊanje a zatim nije mogla ili se predomislila,odnosno kad ste shvatili da ga uopÊe nije namjeravala odræati? ©tose dogodilo s vaπim povjerenjem nakon neispunjenog obeÊanja, bezobzira na razlog? ©to za vas znaËi Ëinjenica da moæete vjerovati uBoæja obeÊanja? Ili bi pitanje trebalo glasiti: Kako moæete nauËitivjerovati u Boæja obeÊanja?

2. Na koji naËin se nalazimo u opasnosti da nas iskvari naπaokolina do te mjere da izgubimo iz vida vaæne istine koje nam jeBog dao? Kako moæemo postati svjesni takvih iskvarenih utjecajai kako im se moæemo suprotstaviti?

SAÆETAKDavanje Zakona na Sinaju nije ukinulo obeÊanje koje je Bog dao

Abrahamu niti je Zakon promijenio odredbe obeÊanja. Zakon je dankako bi ljudi postali svjesni stvarnih razmjera vlastite greπnosti i pre-poznali svoju potrebu za Boæjim obeÊanjem danim Abrahamu i njegovimpotomcima.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2651

Black

52

Nema viπe avolskog kamenja (1)

Yerakayya i Chinnammi æivjeli su u malom selu na istoku Indije. Kaoi veÊina ljudi u tom selu, oni su radili kao najamnici na sadnji riæe. Za ovajnaporan posao par je zaraivao oko Ëetrdeset i pet rupija, πto je manje odpet kuna dnevno. To je bilo dovoljno da kupe hranu i joπ poneku sitnicu.

Yerakayya je bio voa u svojem selu, a æivot nikome nije bio lagan.Jedne noÊi su demoni poËeli bacati veliko kamenje na njegov krov. Kamenjei lupanje po krovu ih je probudilo, porazbijavπi neke crepove na krovu. IznoÊi u noÊ to kamenje, koje je lupalo po krovu i razbijalo crepove, remetiloje njihov san. Demoni su sjedili u kroπnji stabla u blizini njihove kuÊe, aliYerakayya se nije usudio sruπiti stablo, jer bi demoni mogli uËiniti neπtojoπ gore.

Taj braËni par se molio u svakom hramu u tom podruËju, prinosiodarove i ærtve bogovima da bi zaustavili avole, ali niπta nije pomoglo. »ulisu da u udaljenom selu postoje ljudi koji bi Ëarobnjaπtvom mogli uËiniti dademoni odu. Poduzeli su dugo putovanje u to selo i platili tim ljudima dauËine neπto pomoÊu magije, ali kad su se vratili kuÊi pronaπli su joπ viπekamenja koje je leæalo oko njihove kuÊe. Te noÊi na njihov krov je palo joπviπe kamenja. Ometanje s kamenjem je tako trajalo godinu dana.

U to vrijeme je adventistiËki pastor S. S. Rao jednog dana posjetionjihovo selo. Naπao je Yerakayyau i predstavio se. Zatim mu je pastor rekaoda je doπao ljudima u ovom selu govoriti o æivom Bogu koji ih voli i æeli ihspasiti.

Yerakayya je sjedio u svojem trijemu i sluπao. Pastoru je taj Ëovjekizgledao kao malo pripit i pitao se koliko zapravo razumije. KonaËno jepastor upitao Yerakayyau: “©to mogu uËiniti kako bi se seljaci nauËili bo-ljem naËinu æivota?”

Yerakayya je pogledao pastora u oËi i povikao: “Ako je tvoj Bog praviBog, pokaæi mi! Neka demoni prestanu bacati kamenje na moju kuÊu i ja Êuvjerovati.” Yerakayya je pokazao hrpu kamenja koja je leæala u blizini iispriËao pastoru svoju æivotnu priËu. Pastor je sluπao, a zatim je rekao:“Dokazat Êu da je moj Bog jaËi od avla. Odræavat Êu bogosluæja u ovomselu. Ako demoni budu bacali kamenje tijekom sastanaka, ja Êu moliti daih Bog zaustavi. Ako demoni prestanu bacati kamenje, tada Êete znati da jenebeski Bog pravi i æivi Bog.” Yerakayya je pristao.

Nastavlja se.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2652

Black

53


POUKA 7 5.—12. kolovoza 2017.

Put do vjere“Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeÊanje, na

osnovi vjere u Isusa Krista, dadne onima koji vjeruju.” (Gala-Êanima 3,22)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 3,21-25; Levitski zakonik 18,5;Rimljanima 3,9-19; 1. KorinÊanima 9,20; Rimljanima 3,1.2; 8,1-4.

Golubovi pismonoπe odavno su poznati po svojoj sposobnosti lete-nja stotinama kilometara na dan i dolaska na odrediπte s nevjerojatnomtoËnoπÊu. Meutim, Ëak su i najbolji golubovi pismonoπe katkad bilidezorijentirani i nikada se nisu vratili na svoje polazno odrediπte. Najte-æi incident dogodio se u Engleskoj, kada se oko pedeset i pet tisuÊaptica nikad nije vratilo na svoje polaziπte. Do danaπnjeg dana razlogtomu ostao je nepoznat. Kao πto je veÊina nas iskusila, na ovaj ili onajnaËin biti dezorijentiran ili izgubljen nije ugodno. To nas ispunjavastrahom i tjeskobom, a moæe dovesti i do panike.

Isto se dogaa i u duhovnoj dimenziji. »ak i nakon πto smo prihva-tili Krista, moæemo se izgubiti ili dezorijentirati do te mjere da se nikadne vratimo Gospodinu. Radosna je vijest da nas Bog nije prepustio sami-ma sebi. On je oznaËio put do vjere, kao πto je otkriveno u Evanelju,a taj put ukljuËuje Zakon. Mnogi ljudi pokuπavaju odvojiti Zakon odEvanelja; neki ih Ëak smatraju nespojivima. Ne samo πto je ovakvoglediπte pogreπno, veÊ moæe imati tragiËne posljedice. Bez Zakona nebismo imali Evanelje. Uistinu je teπko razumjeti Evanelje bez Zakona.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2653

Black

54

NEDJELJA 6. kolovoza

ZAKON I OBE∆ANJE

“Zar je dakle Zakon protivan obeÊanjima Boæjim?” (GalaÊanima3,21)

Osjetivπi da bi njegovi komentari mogli navesti njegove protivnikeda zakljuËe kako on podcjenjivaËki gleda na Zakon ili da su njegovikomentari o prednosti Boæjih obeÊanja samo prikriveni naËin obezvre-ivanja Mojsija i Tore, Pavao postavlja pitanje o kojem oni upravo raz-miπljaju: “Æelite li reÊi da Zakon proturjeËi Boæjim obeÊanjima?” A za-tim nedvosmisleno odgovara: “Ne!” Takav bi zakljuËak bio nemoguÊ jerBog nije u suprotnosti samome sebi. Bog je dao i obeÊanja i Zakon.Zakon nije u suprotnosti s obeÊanjima. I jedno i drugo imaju razliËiteuloge u Boæjem sveukupnom planu spasenja.

Koje su pogreπne pojmove imali Pavlovi protivnici o ulozi Za-kona? Usporedite GalaÊanima 3,21 i Levitski zakonik 18,5; Ponov-ljeni zakon 6,14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Ovi su ljudi vjerovali da im Zakon moæe pruæiti duhovni æivot. Nji-hovo vienje vjerojatno je proiziπlo iz pogreπnog tumaËenja starozavjet-nih odlomaka kao πto je onaj u Levitskom zakoniku 18,5 i Ponovljenomzakonu 6,24, gdje Zakon pruæa smjernice o æivotu kakvim bi trebaliæivjeti oni koji prebivaju u Boæjem savezu. Zakon je ureivao æivot unu-tar Saveza, no oni su zakljuËili da je Zakon izvor odnosa Ëovjeka i Boga.Biblija jasno kaæe da je sposobnost “oæivljavanja” sila koju ima samoBog i Sveti Duh (2. o kraljevima 5,7; Nehemija 9,6; Ivan 5,21; Rimljanima4,17). Zakon ne moæe nikoga duhovno oæiviti. Dakako, to ne znaËi da seZakon protivi Boæjem obeÊanju.

NastojeÊi dokazati nemoguÊnost Zakona da daruje æivot, Pavao piπeu GalaÊanima 3,22: “Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh.” U Rimljanima3,9-19 crpi misli iz Staroga zavjeta kako bi nam pokazao koliko smoloπi. Odlomci nisu nanizani sluËajnim odabirom. On kreÊe od sræi pro-blema grijeha ukazujuÊi na sebiËno ponaπanje koje truje ljudska srca,a zatim prelazi na retke koji opisuju prisutnost grijeha i na kraju nje-govu sveopÊu rasprostranjenost.

Koji je njegov zakljuËak? Zbog opsega grijeha i ograniËenja Zakona,obeÊanje o vjeËnom æivotu imamo samo zahvaljujuÊi Kristovoj vjernosti.

Iako nas Zakon ne moæe spasiti, kakvu korist imamo ako ga sepridræavamo? Jeste li u svojem vlastitom æivotu iskusili dobrobitiod posluπnosti Boæjem zakonu?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2654

Black

55

PONEDJELJAK 7. kolovoza

“ZATVORENI U ZAKONU”

U GalaÊanima 3,23 Pavao piπe da smo “prije dolaska vjere bili za-tvoreni u Zakonu”. Kad kaæe “bili smo” Pavao misli na sve vjernike izæidovstva u galacijskim crkvama. Oni su upoznati sa Zakonom i Pavaoim se obraÊa na poseban naËin joπ od GalaÊanima 2,15. To moæemozamijetiti u kontrastu izmeu “bili smo” u GalaÊanima 3,23 i “svi ste”u GalaÊanima 3,26. U GalaÊanima 3,23 Ëitamo: “prije dolaska vjere”.BuduÊi da Pavao suprotstavlja ulogu Zakona prije i nakon Krista (Gala-Êanima 3,24), izraz “vjerom” najvjerojatnije se odnosi na naπu vjeru, ane na krπÊansku vjeru opÊenito.

Pavao piπe da su Æidovi bili “zatvoreni u Zakonu” prije negoπto je Krist doπao. ©to on misli kad kaæe “zatvoreni u Zakonu”?Usporedite GalaÊanima 3,22.23 i Rimljanima 6,14.15; 1. KorinÊa-nima 9,20; GalaÊanima 4,4.5.21; 5,18.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao rabi izraz “pod Zakonom” dvanaest puta u svojih devet po-slanica.

1. “Pod Zakonom” (GalaÊanima 4,21). Protivnici iz Galacije pokuπa-vali su dobiti æivotodavnu pravednost svojom posluπnoπÊu. Meutim,Pavao je veÊ jasno rekao da je to nemoguÊe (GalaÊanima 3,21.22), jerbez Krista ne moæemo vrπiti Zakon. On Êe poslije Ëak istaknuti da suGalaÊani, æeleÊi biti pod Zakonom, zapravo odbacili Krista (GalaÊanima5,2-4).

2. “Pod Zakonom” podrazumijeva biti pod njegovom osudom (Rim-ljanima 6,14.15). BuduÊi da Zakon ne moæe otkupiti od grijeha, krπenjenjegovih pravila u konaËnici rezultira osudom. Ovo je stanje u kojem senalaze sva ljudska biÊa. Zakon djeluje kao upravitelj zatvora zatvarajuÊione koji su ga prekrπili i navukli na sebe smrtnu osudu. Uporaba rijeËi“Ëuvani” (GalaÊanima 3,23), kao πto Êemo vidjeti u sutraπnjem odsjeku,upuÊuje na pravo znaËenje Pavlovog izraza “zatvoreni u Zakonu” u ovo-me odlomku.

Srodna grËka rijeË, ennomos, koju najËeπÊe prevodimo “pod za-konom”, doslovce znaËi “unutar zakona” i odnosi se na naËin æivotaprema zahtjevima Zakona u jedinstvu s Kristom (1. KorinÊanima 9,21).“Djelima zakona”, odnosno pokuπavajuÊi dræati Zakon bez Krista, ne-moguÊe je biti opravdan jer Êe æivjeti samo oni koji su pravedni vjerom(GalaÊanima 3,11). Ova istina ne poniπtava Zakon; ona samo pokazujekako nam Zakon ne moæe dati vjeËni æivot. Za takvo πto je prekasno.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2655

Black

56

UTORAK 8. kolovoza

ZAKON KAO NA© “»UVAR”

Pavao iznosi dva osnovna zakljuËka o Zakonu: (1) Zakon ne poni-πtava, ne ukida Boæje obeÊanje dano Abrahamu (GalaÊanima 3,15-20);(2) Zakon nije u suprotnosti s obeÊanjem (GalaÊanima 3,21.22).

Koja je onda zapravo uloga Zakona? Pavao piπe da je nadodan “radiprekrπaja” (GalaÊanima 3,19) te proπiruje ovu misao trima razliËitimrijeËima vezanima uz Zakon: “Ëuvani” (redak 23), “zatvoreni” (redak 23),i “Ëuvar” (redak 24).

ProËitajte pozorno i s molitvom GalaÊanima 3,19-24. ©to Pa-vao govori o Zakonu?

..................................................................................................................................

VeÊina suvremenih prijevoda u cijelosti negativno prikazuje Pavlovekomentare o Zakonu iz GalaÊanima 3,19. Ali grËki izvornik nije ni pri-bliæno tako jednostran. GrËka rijeË prevedena kao “Ëuvani” (redak 23)doslovce znaËi “branjeni”. Iako se moæe uporabiti u negativnom smislu“dræani u pokornosti” ili “nadgledani” (2. KorinÊanima 11,32), u Novomezavjetu opÊenito ima pozitivnije znaËenje “zaπtite” ili “Ëuvanja” (Filiplja-nima 4,7; 1. Petrova 1,5). Isto vrijedi i za rijeË prevedenu kao “zatvoriti”(GalaÊanima 3,23; Postanak 20,18; Izlazak 14,1; Jeremija 13,19), “utvr-diti” (Joπua 6,1), “uhvatiti” (Luka 5,6) ili “ograniËiti” (zatvoriti) (Rimlja-nima 11,32). Kao πto je vidljivo iz ovih primjera, ova rijeË moæe imatipozitivan ili negativan smisao, ovisno o kontekstu.

Koje je prednosti Zakon (moralni i obredni) osigurao Izraelci-ma? Rimljanima 3,1.2; Ponovljeni zakon 7,12-24; Levitski zakonik18,20-30.

Dok Pavao govori o Zakonu u negativnom smislu (Rimljanima 7,6;GalaÊanima 2,19), on takoer istiËe i njegove mnoge pozitivne strane(vidi Rimljanima 7,12.14; 8,3.4; 13.8). Zakon nije bio prokletstvo koje jeBog stavio na Izrael; naprotiv, trebao je biti na blagoslov. Iako njegoværtveni sustav nije u konaËnici mogao otkloniti grijeh, ukazao je naobeÊanog Mesiju koji je to mogao, a njegova su pravila usmjeravalaljudsko ponaπanje πtiteÊi Izrael od mnogih poroka koji su zatrovali osta-le stare civilizacije. U svjetlu Pavlovih pozitivnih komentara o Zakonuna drugim mjestima, bilo bi pogreπno razumjeti ove njegove komentareu potpuno negativnom smislu.

Prisjetimo se neËeg dobrog πto je zlouporabljeno. Primjerice,lijek koji je namijenjen za lijeËenje bolesti, neki bi mogli zloupora-biti kao drogu. Na koje ste primjere ovog naËela naiπli u svojemæivotu? Kako nam naπa spoznaja o zlouporabi dobroga moæe pomo-Êi da razumijemo ono o Ëemu Pavao ovdje govori?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2656

Black

57

SRIJEDA 9. kolovoza

ZAKON KAO NA© U»ITELJ

U GalaÊanima 3,23 Pavao opisuje Zakon kao silu koja Ëuva iπtiti. S kim ga povezuje u 24. retku i πto to znaËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË prevedena kao “uËitelj” potjeËe od grËke rijeËi paidagogos.Neki prijevodi prevode je kao “starjeπina”, “tutor” ili Ëak “Ëuvar”, nonijedna ne moæe u potpunosti obuhvatiti njezino znaËenje. Paidagogosje bio rob u rimskom druπtvu koji je imao odgovornost prema sinovimasvojega gospodara od trenutka kada su napunili πest ili sedam godinapa sve do postizanja zrelosti. Osim πto se brinuo za njihove tekuÊetjelesne potrebe, kao πto je bila priprema kupke, priprema hrane i odje-Êe kao i zaπtita od bilo kakve opasnosti, paidagogos je takoer bioodgovoran da sinovi njegovog gospodara pohaaju πkolu i ispunjavajudomaÊu zadaÊu. Osim toga, od njega se oËekivalo ne samo da pouËavai pokazuje moralne vrline, veÊ da i sami djeËaci uËe i pokazuju moralnevrline. Iako su neki pedagozi zasigurno bili ljubazni prema svojim πti-Êenicima i voljeni, starodrevna literatura prikazuje ih kao stroge uËite-lje. Oni su osiguravali posluπnost ne samo oπtrim prijetnjama, veÊ ibiËevanjem i udaranjem πtapom.

Pavlov opis Zakona kao pedagoga nadalje pojaπnjava njegovo ra-zumijevanje uloge Zakona. Zakon je bio dodan da bi ukazao na grijeh idao upute. Sama narav ovakvog zadatka znaËi da je Zakon isto takoimao negativan aspekt stoga πto nas opominje i osuuje kao greπnike.Ipak, Ëak i ovaj “negativni” aspekt Bog rabi u naπu korist jer nas osudaZakona nagoni Kristu. Dakle, Zakon i Evanelje nisu u suprotnosti. Bogih je zamislio tako da djeluju zajedno za naπe spasenje.

“U ovoj poslanici (GalaÊanima 3,24) Sveti Duh nam preko apostolaPavla govori osobito o moralnom Zakonu. Zakon nam otkriva grijeh, πtorezultira osjeÊajem potrebe za Kristom i æeljom da doemo k NjemutraæeÊi oprost i mir pokajanjem Bogu i vjerom u Gospodina Isusa Kri-sta.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 234)

Kada ste zadnji put usporedili svoja djela, rijeËi i misli saZakonom? UËinite to sada ne usporeujuÊi ih samo sa slovom Za-kona, veÊ i s duhom (Matej 5,28; Rimljanima 7,6). ©to vaπ odgovorgovori o misli koju Pavao istiËe u ovoj poslanici?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2657

Black

58


ZAKON I VJERNIK (GalaÊanima 3,25)

Mnogi su Pavlov komentar u GalaÊanima 3,25 protumaËili kao pot-puno odbacivanje Zakona. Takvo tumaËenje nema previπe smisla uzme-mo li u obzir pozitivne Pavlove komentare o Zakonu na drugim mjestimau Bibliji.

©to on time, dakle, æeli reÊi?Najprije, viπe se ne nalazimo pod osudom Zakona (Rimljanima 8,3).

Kao vjernici mi pripadamo Kristu. Kao Njegovi imamo prednost bit podsilom Njegove milosti (Rimljanima 6,14.15). Milost nas oslobaa i omo-guÊuje Kristu da radi u nama. To nam pruæa slobodu sluæenja Kristucijelim srcem, bez straha od osude za pogreπke koje pritom moæemopoËiniti. Ovo je znaËenje prave slobode u Evanelju, πto je potpunorazliËito od prestanka vrπenja Zakona — πto neki ljudi nazivaju “slo-bodom” u Kristu. Meutim, neposluπnost Zakonu je grijeh — a grijeh jesve, samo ne sloboda (Ivan 8,34).

ProËitajte Rimljanima 8,1-3. ©to to znaËi da nema viπe osudeZakona? Kako bi ova divna istina trebala utjecati na naπ naËinæivota?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kao rezultat oprosta koji dobivamo po Kristu, naπ odnos premaZakonu je sada drugaËiji. Sada smo pozvani da æivimo æivotom koji jeugodan Njemu (1. Solunjanima 4,1); Pavao to naziva hodanjem po Duhu(GalaÊanima 5,18). Ovo ne znaËi da moralni Zakon viπe ne vrijedi — tonikada nije bilo upitno. Kako bi i moglo biti kada smo tako jasno vidjelida Zakon definira grijeh i da je napisan u naπem srcu?

BuduÊi da je Zakon odraz Boæjeg karaktera, posluπnoπÊu Zakonumi zapravo odraæavamo Njegov karakter. Ali i viπe od toga, mi ne slije-dimo samo skup pravila, veÊ Isusov primjer, koji Ëini za nas ono πtoZakon nikada ne bi mogao: On u nama vrπi Zakon i ispisuje ga u naπe-mu srcu (Hebrejima 8,10) i omoguÊava da se pravednost Zakona ispuniu nama (Rimljanima 8,4). ZahvaljujuÊi naπem odnosu s Isusom, imamosnagu da se pokoravamo Zakonu kao nikad prije.

ProËitajte Rimljanima 8,4. ©to Pavao ovdje govori? Na koje senaËine ovo obeÊanje oËituje u vaπem æivotu? UnatoË svim pozitiv-nim promjenama koje ste iskusili, zaπto se spasenje mora uvijektemeljiti na onome πto je Krist uËinio za nas i ni na Ëemu drugom?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2658

Black

59

PETAK 11. kolovoza


“Bilo mi je postavljeno pitanje u vezi sa Zakonom u GalaÊanima:Koji Zakon je uËitelj i vodi nas Kristu? Odgovorila sam: Oba, i obrednii moralni — Deset zapovijedi.

Krist je temelj cijelog æidovskog sustava. Abelova smrt je posljedicaKajinovog neprihvaÊanja Boæjeg plana u πkoli posluπnosti da se spaπa-vamo krvlju Isusa Krista koja je bila prikazivana ærtvenim prinosimakoji su upuÊivali na Krista. Kajin je odbio prolijevanje krvi koja je sim-bolizirala Kristovu krv koja Êe se proliti za cijeli svijet. Cjelokupni obrednisustav pripremio je Bog, a Krist je postao temelj cijelog sustava. To jebio poËetak rada tog Zakona kao uËitelja kako bi ljudska biÊa razumjelada je Krist Temelj cjelokupnog æidovskog obrednog sustava.

Sve sluæbe u vezi sa Svetiπtem stalno su pouËavale o djelu koje ÊeKrist uËiniti za ljudski rod. Ova sluæba bila je tako osmiπljena da usvakom srcu potakne ljubav prema Boæjem zakonu, koji je ujedno Za-kon Njegova kraljevstva.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str.233)

“Na Zakon Deset zapovijedi ne bi trebalo gledati tako da samo za-branjuje, veÊ i s glediπta milosti. Njegove su zabrane jamstvo sreÊe uposluπnosti. Kao πto je primljen u Kristu, on u nama Ëisti naπ karakterkoji Êe nam donijeti radost u vjeËnosti. Za posluπnog je on zid zaπtite.”(Ellen G. White, Selected Messages, str. 1, str. 235)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. »esto se borimo s pitanjem kako moæemo nadvladati grijeh.Koje obeÊanje imamo u Bibliji o pobjedi nad grijehom? Kako semoæemo naÊi u boljem poloæaju i ostvariti ova obeÊanja? U istovrijeme zaπto ne smijemo polagati svoju nadu u spasenje na temeljunaπih pobjeda, veÊ na temelju Kristove pobjede koju je izvojevao zanas?

2. »esto Ëujemo krπÊane kako tvrde da je Zakon ukinut. Narav-no, ti isti krπÊani govore o grijehu, πto znaËi da ne misle da je Zakonuistinu ukinut. ©to oni zapravo æele reÊi tom tvrdnjom? (Napome-na: U kontekstu koje zapovijedi najËeπÊe Ëujemo tu tvrdnju?)

SAÆETAK

Zakon je dan kako bi ukazao greπnicima na njihovu potrebu zaKristom. Kao Ëuvar, on daje upute o Bogu i zaπtitu od zla. Ali kao strogiodgajatelj, on takoer istiËe naπu greπnost i donosi osudu. Krist nasoslobaa od osude Zakona i upisuje svoj zakon u naπe srce.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2659

Black

60

Nema viπe avolskog kamenja (2)Evaneoski sastanci su poËeli nekoliko dana kasnije. Dok su seljaci

gradili skloniπte od stupova i slamnatog krova u blizini Yerakayyaove kuÊe,pastor je odræavao sastanke kraj doma jednog od seljaka.

Kada je prostor za evangelizaciju bio dovrπen, veËeri s bogosluæjima suzapoËele. Doπlo je oko stotinu i pedeset ljudi iz sela. Kad je pastor poËeogovoriti, kamenje je zapljuπtalo po krovu skloniπta pokrivenog slamom.Padalo je meu okupljene probijajuÊi krov. Ljudi su se izmicali kamenju, aonda je jedan Ëovjek ustao i prekinuo pastora: “–avoli nas opet muËe.Pogledajte ovo kamenje πto pada meu nas!”

Pastor Rao je rekao: “Ne bojte se! Idemo moliti æivoga Boga i neka Onukloni ovu nevolju.” Onda se pomolio u sav glas: “OËe, Ti si æivi Bog.Demoni ometaju naπe sastanke, a ti ljudi æele znati viπe o Tebi. Pokaæi imda si pravi Bog i uËini da demoni prestanu bacati kamenje!” Onda je pastorRao viknuo prema demonima: “U Isusovo ime, zapovijedam da demoninapuste ovo selo!” U tom trenutku kamen je pogodio slamnati krov, ali ganije probio; ostao je tamo gdje je sletio.

Ljudi su ustali u Ëudu, a onda su sjeli i nastavili sluπati propovijed.Niti jednom, nakon pastorove molitve, kamen nije pao kroz slamnati krov.Na Yerakayyainu kuÊu takoer viπe nije padala kamena kiπa. Od tog danaje obitelj mirno spavala cijele noÊi. Yerakayya se uvjerio. OdluËio je oboæa-vati pravog Boga i prekinuo je s opijanjem. Taj braËni par je pozvao svojetroje odrasle djece i svoju unuËad da prisustvuju sastancima, i svi danasπtuju nebeskog Boga.

Svaki vjernik koji je predao svoj æivot Kristu, uniπtio je svoje idole ipobacao ih u obliænju rijeku.

Yerakayya je tako uzbuen kad vidi promjene koje je Isus napravio unjegovom domu i selu. Pozvao je pastora da ide s njim u obliænje naselje,gdje æive neki od njegovih roaka i prijatelja, i tamo su objavili poruku ootkupljenju. Yerakayya je ispriËao seljacima kako je Bog zaustavio demoneod bacanja kamenja na njegovu kuÊu, a on je pozvao ljude da sluπajupastora πto ima reÊi o æivom Bogu. Tako su druga sela u podruËju bilaotvorena za Radosnu vijest, a viπe od stotinu i pedeset ljudi je krπteno.

Evaneoski rad u Indiji i dalje ubrzano napreduje, a vaπ velikoduπnidar trinaeste subote pruæit Êe mnogima potrebnu pomoÊ. Hvala vam napodrπci.

Yerakayya i Chinnammi Balaga æive u selu Konkarada u Andhra Pra-deshu, Indija.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2660

Black

61



Od robova do baπtinika“Stoga nisi viπe rob, nego sin. A ako si sin, i baπtinik si po

Bogu.” (GalaÊanima 4,7)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 3,26-4,20; Rimljanima 6,1-11;Hebrejima 2,14-18; 4,14.15; Rimljanima 9,4.5.

Pavao kaæe GalaÊanima da ne bismo trebali æivjeti i ponaπati sepoput robova, veÊ kao sinovi i kÊeri Boæje sa svim pripadajuÊim pravimai prednostima. Oni su bili sliËni obeshrabrenom obraÊeniku koji je do-πao razgovarati s kineskim krπÊaninom po imenu Watchman Nee.

“‘Bez obzira na to koliko vremena provodim u molitvi, koliko setrudim, jednostavno ne mogu ostati vjeran svojem Gospodinu. Mislim dapolako gubim spasenje.’ Nee mu je odgovorio: ‘Vidiπ li ovog psa? To jemoj pas. On je dresiran da æivi u kuÊi; nikada ne napravi nered; poslu-πan je; on je moj izvor zadovoljstva. U kuhinji se nalazi moj sin, joπ jemali. On pravi nered, baca svoju hranu, prlja odjeÊu, potpuno je neure-dan. No tko Êe baπtiniti moje kraljevstvo? Moj pas zasigurno neÊe, zatoπto je baπtinik moj sin. Ti si baπtinik Isusa Krista jer je On umro raditebe.’” (Lou Nicholes, Hebrews: Patterns for Living 17, str. 31)

I mi smo Boæji baπtinici ne zbog vlastitih zasluga, veÊ zbog Njegovemilosti. U Kristu imamo mnogo viπe nego πto smo imali prije nego πtoje Adam sagrijeπio; to je jedna od istina koju je Pavao oËajniËki pokuπa-vao predoËiti vjernicima GalaÊanima koji su brzo skrenuli s pravog puta.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2661

Black

62


NA©E STANJE U KRISTU (GalaÊanima 3,26-29)

ImajuÊi na umu GalaÊanima 3,25, proËitajte GalaÊanima 3,26.Kako nam ovaj tekst moæe pomoÊi u razumijevanju naπeg odnosaprema Zakonu sada kad nas je Isus otkupio?

..................................................................................................................................

RijeË “dakako” na poËetku 26. retka ukazuje na Pavlovo vienjeizravne povezanosti ovog i prethodnog retka. Na isti naËin kao πto jegospodarov sin bio pod odgovornoπÊu uËitelja dokle god je bio malodo-ban, Pavao kaæe kako oni koji u vjeri dolaze Kristu viπe nisu malodobni;njihov odnos prema Zakonu je promijenjen jer su sada odrasli “sinovi”Boæji. Naravno, pojam “sin” ne odnosi se samo na muπkarce; Pavao uovu skupinu jasno ubraja i æene (GalaÊanima 3,28). Razlog zbog kojegrabi rijeË “sinovi” umjesto “djeca” jest πto na umu ima obiteljsko nasli-jee koje se prenosi na muπke potomke, uz Ëinjenicu da je izraz “sinoviBoæji” bio poseban naziv za Izraela u Starome zavjetu (Ponovljeni zakon14,1; Hoπea 11,1). U Kristu su mnogoboπci takoer mogli uæivati pose-ban odnos s Bogom koji je bio izriËito namijenjen Izraelcima.

©to krπtenje Ëini tako znaËajnim? GalaÊanima 3,27.28; Rimlja-nima 6,1-11; 1. Petrova 3,21.

..................................................................................................................................

Pavlova uporaba rijeËi “jer” u 27. retku ukazuje na logiËan razvojnjegovog prosuivanja. Pavao vidi krπtenje kao radikalnu odluku daujedinimo svoj æivot s Kristom. U Rimljanima 6 on simboliËki opisujekrπtenje kao naπe ujedinjenje s Isusom u Njegovoj smrti i uskrsnuÊu.U Poslanici GalaÊanima Pavao rabi drugaËiju metaforu: uskrsnuÊe kaoËin oblaËenja u Krista. Pavlova terminologija podsjeÊa na prekrasneodlomke u Starome zavjetu koji govore o odijevanju u pravednost ispasenje (vidi Izaija 61,10; Job 29,14). “Pavao doæivljava krπtenje kaotrenutak kada Krist poput ogrtaËa zaogrÊe vjernika. Iako ne rabi tajizraz, Pavao opisuje pravednost koja se prenosi na vjernike.” (Frank J.Matera, Galatians, str. 145)

Naπe sjedinjenje s Kristom simboliËki prikazano krπtenjem znaËida ono πto vrijedi za Krista takoer vrijedi i za nas. Ako je Krist “sjeme”Abrahamovo, onda su i vjernici, kao “subaπtinici Kristovi” (Rimljanima8,17), baπtinici svih obeÊanja Saveza danih Abrahamu i njegovu potom-stvu.

Razmislite o tvrdnji da ono πto vrijedi za Krista vrijedi i zanas. Kako bi ova zadivljujuÊa istina trebala utjecati na svaki aspektnaπeg postojanja?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2662

Black

63


ZAROBLJENI OSNOVNIM NA»ELIMA

Nakon usporedbe naπeg odnosa s Bogom kao sinova i baπtinika,Pavao dalje razrauje ovu metaforu prelaskom na temu o baπtini u Gala-Êanima 4,1-3. Pavlova terminologija pretpostavlja situaciju u kojoj jevlasnik velikog imanja umro ostavivπi sve svoje imanje najstarijem sinu.Meutim, njegov sin je joπ uvijek malodoban. A poput danaπnjih oporu-ka, oËeva oporuka odreuje da njegov sin treba biti pod nadzorom stara-telja i upravitelja dok ne dosegne zrelost. Iako je po svojoj tituli gospo-dar oËevog imanja, zbog svoje malodobnosti je malo viπe od roba.

Pavlova analogija nalikuje na analogiju s uËiteljem u GalaÊanima3,24, ali je u ovom sluËaju moÊ povjerenika i upravitelja daleko veÊa imnogo vaænija. On ne samo πto je odgovoran za odgoj gospodarovogsina, veÊ upravlja financijskim i administrativnim poslovima sve dokovaj ne dosegne potrebnu zrelost da sam preuzme odgovornost za teduænosti.

ProËitajte GalaÊanima 4,1-3. Prema Pavlovim rijeËima u ovimredcima, koja bi uloga Zakona trebala biti u naπem æivotu sada kadsmo u Kristu?

..................................................................................................................................

Ono πto Pavao æeli reÊi izrazom “prirodnim silama” (GalaÊanima4,3.9), osporeno je. GrËka rijeË stoicheia doslovce znaËi “elementi”.Neki je razumiju kao opis osnovnih elemenata koji Ëine svemir (2. Petrova3,10.12); ili kao demonske sile koje vladaju ovim zlim vijekom (Koloπa-nima 2,15); ili kao osnovna naËela duhovnog æivota, kao abecedu religije(Hebrejima 5,12). Pavlov naglasak na status ljudi kao “malodobnika”prije Kristovog dolaska (GalaÊanima 4,1-3) ukazuje na to kako on ovdjemisli na osnovna naËela duhovnog æivota. Ako je tako, Pavao kaæe da jestarozavjetno razdoblje, sa svojim zakonima i sustavom ærtvovanja, bilosamo prethodnica Evanelja koje je naglasilo osnove spasenja. Dakle,koliko je god bila velika i pouËna vaænost obrednih zakona, oni su bilitek sjena onoga πto je trebalo doÊi. Oni nikad nisu trebali zauzeti Kri-stovo mjesto.

Æivjeti po ovim pravilima umjesto po Kristu bilo bi vraÊanje u pro-πlost. Za GalaÊane je vraÊanje na staro nakon πto je Krist veÊ bio doπaobilo kao kad bi odrastao sin iz Pavlove analogije æelio iznova postatimalodoban!

Iako djetinja vjera moæe biti pozitivna (Matej 18,3), je li onaisto πto i duhovna zrelost? Moæete li dokazati da s vaπim duhovnimrastom vaπa vjera postaje sve viπe djetinja? Koliko je vaπa vjeradjetinja, “nevina” i puna povjerenja?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2663

Black

64

UTORAK 15. kolovoza

“POSLA BOG SVOGA SINA” (GalaÊanima 4,4)

“Ali kad doe punina vremena, posla Bog svoga Sina, roenaod æene, roena pod Zakonom.” (GalaÊanima 4,4)

Pavlov izbor rijeËi “punina” ukazuje na Boæju aktivnu ulogu uispunjavanju Njegovog cilja u ljudskoj povijesti. Isus nije doπao nasum-ce; On je doπao toËno u vrijeme koje je Bog odredio. Iz povijesnog kuta,to je vrijeme poznatije kao pax romana (rimski mir), razdoblje razmjernestabilnosti i mira u Rimskom Carstvu u trajanju od dvjesto godina.Rimska vladavina u sredozemnim zemljama donijela je mir, zajedniËkijezik, povoljne moguÊnosti putovanja i zajedniËku kulturu koja je omo-guÊila brzo πirenje Evanelja. Iz biblijskog kuta ovo je bilo vrijeme kojeje Bog odredio za dolazak obeÊanog Mesije (Daniel 9,24-27).

Zaπto je Krist morao uzeti ljudsku narav da bi nas otkupio?Ivan 1,14; GalaÊanima 4,4.5; Rimljanima 8,3.4; 2. KorinÊanima5,21; Filipljanima 2,5-8; Hebrejima 2,14-18; 4,14.15.

..................................................................................................................................

GalaÊanima 4,4.5 sadræi jedan od najsaæetijih opisa Evanelja uSvetome pismu. Isusov dolazak u ljudsku povijest nije bio sluËajnost.“Posla Bog svoga Sina.” Drugim rijeËima, Bog je preuzeo inicijativu unaπem spasenju.

Ovim rijeËima je takoer obuhvaÊeno temeljno krπÊansko vjerova-nje u Kristovo vjeËno boæanstvo (Ivan 1,1-3.18; Filipljanima 2,5-9; Kolo-πanima 1,15-17). Bog nije poslao nebeskog glasnika. On sâm je doπaojer nas je samo Bog mogao spasiti.

Iako je bio boæanski pretpostojeÊi Sin Boæji, Isus je takoer bio“roen od æene”. Iako ovaj izraz nagovjeπÊuje da je roen od djevice, tojoπ viπe potvruje Njegovu istinsku ËovjeËnost.

Izraz “roen pod Zakonom” ne ukazuje samo na Isusovo æidovskonaslijee, veÊ takoer ukljuËuje Ëinjenicu da je nosio teret naπe osudei bio roen kako bi umro za naπe grijehe.

Krist je morao uzeti naπu ljudsku narav jer se sami nismo moglispasiti. Sjedinjenjem Njegove boæanske naravi s naπom palom ljudskomnaravi, Krist je postao naπa Zamjena, Spasitelj i Veliki sveÊenik. Kaodrugi Adam, On je doπao vratiti sve πto je prvi Adam izgubio svojimneposluhom (Rimljanima 5,12-21). Svojom posluπnoπÊu savrπeno jeispunio zahtjeve Zakona iskupivπi tako Adamov tragiËni neuspjeh. Svo-jom smrÊu na kriæu zadovoljio je pravdu Zakona koja je zahtijevalaosudu greπnika, dobivπi time pravo da otkupi sve koji Mu dolaze uistinskoj vjeri i predaji.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2664

Black

65

SRIJEDA 16. kolovoza

PREDNOSTI POSVAJANJA (GalaÊanima 4,5-7)

U GalaÊanima 4,5-7 Pavao joπ viπe proπiruje svoju temu istiËuÊi daKrist sada “otkupi podloænike Zakona” (redci 4.5). Izraz “otkupiti” znaËi“povratiti natrag”. To otkupljenje odnosilo se na kupovanje slobode tao-ca ili roba. Kao πto ovaj kontekst naznaËuje, otkupljenje podrazumijevanegativno okruæenje u kojem se nalazi osoba koju treba osloboditi.

Od Ëega nas treba osloboditi? Novi zavjet izmeu ostaloga navodiËetiri stvari: (1) osloboenje od avla i njegovih zamki (Hebrejima 2,14.15),(2) osloboenje od smrti (1. KorinÊanima 15,56.57), (3) osloboenje odvlasti grijeha (Rimljanima 6,22) i (4) osloboenje od osude Zakona (Rim-ljanima 3,19-24; GalaÊanima 3,13; 4,5).

Koji cilj je Krist postigao za nas otkupom koji imamo u Njemu?GalaÊanima 4,5-7; Efeæanima 1,5; Rimljanima 8,15.16.23; 9,4.5.

..................................................................................................................................

Ono πto je Krist ostvario za nas, Ëesto nazivamo “spasenje”. IakotoËna, ova rijeË nije dovoljno æiva i iscrpna kao Pavlova jedinstvenauporaba rijeËi “posvajanje” (huiotesia). Iako je Pavao jedini novozavjetnipisac koji rabi ovu rijeË, posvajanje je bilo poznati pravni postupak ugrËko-rimskom svijetu. Nekoliko rimskih careva tijekom Pavlovog æivotaiskoristilo je posvajanje kao naËin odabira nasljednika kada nisu imalipravnog nasljednika. Posvajanje je jamËilo brojne povlastice: “(1) Posvo-jeni sin postaje pravi sin … svojeg posvojitelja. … (2) Posvojitelj pristajeda se ispravno brine o djetetu i osigura mu potrebnu hranu i odjeÊu. (3)Posvojitelj ne moæe otjerati svog posvojenog sina. (4) Posvojeno dijetene moæe postati rob. (5) Djetetovi bioloπki roditelji nemaju ga pravotraæiti natrag kao svoje dijete. (6) Posvajanjem se stjeËe pravo na nasli-jee.” (Derek R. Moore-Crispin “Galatians 4:1-9: The Use Lesson 8: FromSlaves to Heirs November 12-18, SE-4Q-2011, The Gospel in Galatians,by Carl P. Cosaert 171 and Abuse of Parallels,” The Evangelical Quar-terly, sv. LXI, br. 3 (1989.), str. 216)

Ako su ova prava zajamËena zemaljskim zakonima, zamislite kolikosu veÊe povlastice koje imamo kao posvojena Boæja djeca!

ProËitajmo GalaÊanima 4,6 gdje se spominje hebrejska rijeË“abba” kojom su se djeca koristila kada su se obraÊala svojem ocu,kao πto se u danaπnje vrijeme obraÊaju rijeËju “tata”. Isus ju jeuporabio u molitvi (Marko 14,36), a kao Boæja djeca mi takoerimamo prednost Boga nazivati “Abba”. Uæivamo li takvu bliskost sBogom u svojem æivotu? Ako ne uæivamo, u Ëemu je problem? ©tomoæemo promijeniti kako bismo postigli tu bliskost?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2665

Black

66


ZA©TO SE VRATITI U ROPSTVO? (GalaÊanima 4,8-20)

ProËitajte GalaÊanima 4,8-20. Izrazite svojim rijeËima ono πtoPavao ovdje govori. Koliko ozbiljno on shvaÊa laæni nauk meuGalaÊanima?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavao ne opisuje pravu narav religijske prakse GalaÊana, no oËitoima u vidu laæni sustav bogoπtovlja koji ih je odveo u duhovno ropstvo.On ga je smatrao toliko opasnim i razarajuÊim da im je bio prisiljennapisati tako dirljivo pismo upozoravajuÊi ih da je ono πto Ëine jednakovraÊanju iz sinovstva u ropstvo.

Iako nije iπao u pojedinosti, πto Pavao osuuje u ponaπanjuGalaÊana? GalaÊanima 4,9-11.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Mnogi tumaËe Pavlov komentar “briæno slavite odreene dane, mje-sece i godine” (GalaÊanima 4,10) kao prigovor ne samo na obrednezakone, veÊ i na subotu. Meutim, za takvo tumaËenje nema dokaza.Primjerice, da je Pavao uistinu htio izdvojiti subotu i druge æidovskeobrede, mogao ih je lako imenovati. Nadalje, Pavao jasno istiËe da je sveono πto Ëine odvelo GalaÊane iz slobode u Kristu u ropstvo. “Ako dræa-nje subote porobljava Ëovjeka, onda je i sam Stvoritelj uπao u ropstvokad je svetkovao prvu subotu na ovom planetu.” (The SDA Bible Commen-tary, sv. 6, str. 967) Isto tako, zaπto bi Isus dræao subotu i druge pouËa-vao kako je dræati ako im je pravilno svetkovanje subote oduzimaloslobodu koju su imali u Njemu (Marko 2,27.28; Luka 13,10-16)?

Postoje li u adventistiËkoj praksi neki obiËaji koji nam oduzi-maju slobodu koju imamo u Kristu? Ili je moæda u pitanju naπ stavprema tim obiËajima? Kako nas pogreπan stav moæe odvesti u rop-stvo na koje je Pavao tako oπtro upozorio GalaÊane?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2666

Black

67

PETAK 18. kolovoza

ZA DALJNJE PORU»AVANJE

“U nebeskom vijeÊu donesena je odredba da ljudi, iako prekrπitelji,ne bi trebali propasti u svojoj neposluπnosti, veÊ vjerom u Krista, njiho-vu zamjenu i jamstvo, postati izabranici Boæji, predodreeni, kao posvo-jena djeca Isusa Krista prema dobrohotnosti svoje volje. Bog hoÊe da sesvi ljudi spase jer je zakonska odredba zadovoljena time πto je daosvojeg jedinoroenog Sina da plati otkupninu za Ëovjeka. Oni koji Êepropasti, propast Êe zato πto ne æele biti posvojeni kao djeca Boæja uKristu Isusu. Ponos prijeËi Ëovjeka u prihvaÊanju odredbi spasenja. Aliljudske zasluge neÊe omoguÊiti duπi da bude u Boæjoj prisutnosti. BogprihvaÊa Ëovjeka darovanom Kristovom miloπÊu po vjeri. Svoju ovisnostljudi ne mogu polagati u djela ili osjeÊaje ushita kao dokaz da su Boæjiizabranici, jer su izabranici odabrani po Kristu.” (Ellen G. White, “Cho-sen in Christ”, Signs of the Times, 2. sijeËnja 1893.)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Razmislite o tome πto znaËi i πto ne znaËi biti kao dijete unaπem hodu s Gospodinom. Koje oblike ponaπanja djeteta trebamousvojiti u svojem odnosu s Bogom i u svojoj vjeri? Kako moæemo joπviπe proπiriti ovu misao? Porazgovarajte.

2. ©to je to u ljudskim biÊima da se toliko plaπe ideje o milosti,spasenju jedino vjerom. Zaπto mnogi ljudi pokuπavaju zaraditi svojespasenje i je li to uopÊe moguÊe?

3. U razredu proËitajte iznova posljednje pitanje u odsjeku odËetvrtka. Kako kao adventisti moæemo biti ponovno uhvaÊeni uropstvo od kojeg smo prvotno bili osloboeni? Kako nam se tomoæe dogoditi, kako moæemo sa sigurnoπÊu znati je li nam sedogodilo i kako se moæemo osloboditi?

SAÆETAK

U Kristu smo posvojeni u Boæju obitelj kao Njegovi sinovi i kÊeri.Kao Boæja djeca imamo sva prava i povlastice koje takav odnos podra-zumijeva. Povezivati se s Bogom samo na temelju pravila i propisa bilobi nerazumno poput sina koji se odriËe svojeg poloæaja i naslijea kakobi postao rob.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2667

Black

68

Nevina osuena (1)“Moæe li æivot biti gori?” — pitala se Prabha dok je sjedila u zatvoru.

“Ja sam nevina u ovom zloËinu. Zaπto me bogovi ne posluπaju?”Prabha je imala tek πesnaest godina kad je uhiÊena zbog ubojstva koje

nije poËinila.Njezina obitelj je bila siromaπna. Ona i njezine sestre nisu pohaale

πkolu i morale su raditi kako bi hranile svoju obitelj. Kad joj je bilo petna-est godina, njezin otac je umro, ostavivπi obitelj u dubokom siromaπtvu.

“Otac je postao krπÊaninom prije svoje smrti, ali od kakve je to koristibilo za njega kad je ionako umro?” — pitala se Prabha.

Prabha je radila za bogatu stariju æenu, koju je iz poπtovanja nazivalaMa. Kuhala je, Ëistila, a ponekad joj je pravila i druπtvo. Ma je stvarno biladobra prema Prabhi, koja je Ëesto bila njezina jedina prijateljica, jer joj jemuæ umro.

Jedne veËeri, kad se Prabha pripremala otiÊi kuÊi, Ma ju je molila daostane s njom te noÊi kako ne bi bila sama. Prabha se sloæila. Znala je daje Ma usamljena, jer joj je usvojeni sin bio izvan grada.

Oko tri sata poslijepodne Ma je pozvala Prabhu: “Molim te, zagrij voduza moju obrednu kupku. Æelim biti spremna za jutarnje molitve, jer danasje svetkovina mojeg boga.”

Prabha je klimnula i proπla kroz kuÊu do kuhinje. Kad je otvorilakuhinjska vrata, otkrila je nekoliko muπkaraca koji su se skrivali. Prijenego πto je mogla vrisnuti, oni su je zgrabili i pokrili joj usta. Jedan Ëovjekje izvukao noæ i mahnuo prijeteÊi joj, zarezavπi je nekoliko puta. Drugi juje vezao konopcem i gurnuo u kut.

DrhteÊi, gledala je ljude koji su poπli prema sobi gospoe Ma. Prabhaje Ëula kako Ma viËe dok su muπkarci uπli u njezinu sobu. Ona je Ëula daljudi od nje traæe novac, nakit i zlato. Zatim je Ëula priguπeno vriπtanje i tupudarac. Uslijedio je meteæ, nakon kojega su ljudi istrËali iz kuÊe.

Prabha se borila da se oslobodi konopaca, a onda je otkrila da sukuhinjska vrata zakljuËana. Razbila je prozor i vikala, pozivajuÊi pomoÊ.

U sobi je pronaπla staricu kako leæi na podu. “Ma, mama!” — budila jestaricu. Ali bilo je prekasno. Ma je bila mrtva. Prabha je kroz prozor pozvalaËovjeka u prolazu da pozove policiju. “PljaËkaπi su provalili i ubili mamu!”— vikala je uznemireno. Policija je stigla, a Prabha im je rekla πto sedogodilo. Oni su je odvezli u bolnicu, gdje su joj obradili rane. Ali kad seoporavila, policija ju je uhitila i odvela u zatvor. Bili su uvjereni da je Prabhaubila gospou Ma.

Nastavlja se.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2668

Black

69



Pavlov pastoralni apel“Molim vas, braÊo, budite sliËni meni, jer sam i ja postao

sliËan vama.” (GalaÊanima 4,12)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 4,12-20; 1. KorinÊanima 11,1;Filipljanima 3,17; 1. KorinÊanima 9, 19-23; 2. KorinÊanima 4,7-12.

Kao πto smo dosad uvidjeli, Pavao nije ublaæavao rijeËi upuÊeneGalaÊanima. Meutim, njegov snaæan izriËaj jednostavno je odraæavaovruÊu æelju za duhovnom dobrobiti crkve koju je osnovao. Uz kljuËnuteologiju kojom se Pavao bavi, Poslanica GalaÊanima u πirem smislujednako tako pokazuje vaænost ispravnog nauka. Ako ono u πto vjeruje-mo nije toliko vaæno, ako ispravnost nauka nije toliko bitna, zaπto jePavao bio toliko revan i beskompromisan u svojoj poslanici? Naravno,ono u πto vjerujemo i Ëinimo vrlo je vaæno, osobito kad je u pitanjuEvanelje.

U GalaÊanima 4,12-20 Pavao nastavlja svoj govor, iako u manjojmjeri mijenja svoj pristup. Pavao je iznio niz detaljnih i preciznih teo-loπkih dokaza u pokuπaju da ukaæe GalaÊanima na njihove pogreπke, asada upuÊuje osobni, pastoralni poziv. Za razliku od laænih uËiteljakojima nije bilo stalo do GalaÊana, Pavao otkriva iskreno zanimanje,brigu, nadu i ljubav poput dobrog pastira za svoje svojeglavo stado. Onnije samo ispravljao teoloπke doktrine, veÊ je traæio naËin kako sluæitionima koje je volio.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2669

Black

70


PAVLOVO SRCE

ProËitajte GalaÊanima 4,12-20. ©to potiËe Pavlova u ovim redci-ma?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

PoËetni pokazatelj zabrinutosti koju Pavao nosi u srcu jest njegovosobni poziv u dvanaestom retku. On slijedi odmah nakon Pavlove mol-be GalaÊanima da postanu “sliËni” njemu. Naæalost, znaËenje rijeËi “pre-klinjati” ili “moliti” u nekim prijevodima nema u potpunosti pogoensmisao. GrËka rijeË je deomai. Iako moæe biti prevedena s “potaknuti”ili “preklinjati”, na grËkom ona iskazuje osjeÊaj oËaja (vidi 2. KorinÊa-nima 5,20; 8,4; 10,2).

Pavlova zabrinutost nije se odnosila samo na teoloπke ideje i gle-diπta. Njegovo srce bilo je povezano sa æivotima ljudi koji su njegovomsluæbom doπli Kristu. Smatrao je da im je viπe od prijatelja; on je bionjihov duhovni otac, a oni njegova djeca. I viπe od toga, Pavao uspore-uje svoju zabrinutost za GalaÊane s brigom i tjeskobom majke prili-kom poroaja (GalaÊanima 4,19). Kad je osnovao crkvu, Pavao je mislioda su njegove dotadaπnje “poroajne muke” bile dostatne za njihovo“sigurno roenje”. Ali sada kad su GalaÊani odlutali od istine, Pavao jeiznova doæivljavao te poroajne muke kako bi osigurao njihovu dobrobit.

Koji je cilj Pavao imao na umu za GalaÊane? Koji je rezultatsvojih “poroajnih muka” æelio vidjeti? GalaÊanima 4,19.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Nakon πto je najprije opisao kako se GalaÊani oblikuju u utrobi,Pavao sada govori o sebi kao trudnici koja oËekuje poroaj. RijeË pre-vedena glagolom “oblikuje” uporabljena je u medicinskom smislu i ozna-Ëava razvoj embrija. Ovom usporedbom Pavao opisuje πto znaËi bitikrπÊanin, pojedinaËno i skupno kao crkva. Biti Kristov sljedbenik mno-go je viπe od pukog ispovijedanja vjere; to ukljuËuje radikalnu preobra-zbu u sliËnost s Kristom. Pavao “nije od GalaÊana zahtijevao manjepromjene, veÊ takvu preobrazbu da ljudi u njima vide Krista.” (LeonMorris, Galatians, str. 142)

Na koje se naËine Kristov karakter oËituje u naπem æivotu? Ukojim podruËjima joπ uvijek imamo mjesta za napredovanje?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2670

Black

71


IZAZOV OPONA©ANJA

ProËitajte 1. KorinÊanima 11,1; Filipljanima 3,17; 2. Solunja-nima 3,7-9 i Djela 26,28.29. ©to Pavao govori u ovim redcima aodraæava se u GalaÊanima 4,12? Kako trebamo razumjeti ono πtoje æelio reÊi?

..................................................................................................................................

Pavao nekoliko puta u svojim pismima potiËe krπÊane da ga opo-naπaju. U svakoj situaciji prikazuje se kao mjerodavan uzor kojeg vjernicitrebaju slijediti. U 2. Solunjanima 3,7-9 Pavao sebe predstavlja kao pri-mjer vjernicima u Solunu govoreÊi im kako trebaju zaraivati za æivot,a ne biti na teret drugima. U 1. KorinÊanima 11,1 on poziva KorinÊaneda ga oponaπaju stavljajuÊi na prvo mjesto dobrobit bliænjih. Pavlovazabrinutost u GalaÊanima poneπto se razlikuje.

U GalaÊanima 4,12 Pavao ne zahtijeva od GalaÊana da ga oponaπaju;umjesto toga on od njih zahtijeva da “budu” kao i on — on ovdje govorio stvarnom ponaπanju, a ne glumi. Zaπto? Problem u Galaciji nije biloneetiËno ponaπanje ili bezboæan naËin æivljenja kao πto je to bio sluËajs crkvom u Korintu. Problem u Galaciji bio je ukorijenjen u samoj sræikrπÊanstva. Radilo se viπe o “biti”, a ne “oponaπanju”. Pavao nije rekao:“Ponaπajte se poput mene”, veÊ: “Budite poput mene”. Terminologija izGalaÊanima 4,12 pojavljuje se u Pavlovom pozivu Herodu Agripi II. uDjelima 26,29: “Æelio bih od Boga — odvrati Pavao — da bi za kraÊe iliza dulje ne samo ti nego i svi moji danaπnji sluπatelji postali takvi ljudikakav sam i ja, izuzevπi ove okove.” Drugim rijeËima, Pavao se osvrÊena svoje iskustvo kao krπÊanina, temelj koji poËiva iskljuËivo na Kristu,vjeru koja se pouzdaje u ono πto je Krist uËinio za njega, a ne djelaZakona. GalaÊani su pridavali veÊe znaËenje svojem ponaπanju negosliËnosti Kristu.

Iako Pavao izriËito ne navodi na koji naËin oËekuje od GalaÊana dapostanu poput njega, kontekst poslanice pokazuje da ta izjava ne obu-hvaÊa svaki aspekt i djeliÊ njegovog æivota. BuduÊi da se njegova zabri-nutost za GalaÊane odnosila na Zakon, Pavao je zasigurno imao u vidupredivnu ljubav, radost, slobodu i sigurnost spasenja koje je pronaπaou Isusu Kristu. U svjetlu Kristove nenadmaπne vrijednosti, Pavao je svedrugo smatrao nevaænim (Filipljanima 3,5-9) te je Ëeznuo da i GalaÊanidoæive takvo iskustvo.

Postoji li netko koga poznajemo (osim Isusa) tko nam je dobarprimjer? Ako postoji, koje kvalitete te osobe smatramo uzornom ikako moæemo biti uspjeπniji u otkrivanju istih kvaliteta u svojemæivotu?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2671

Black

72

UTORAK 22. kolovoza

POSTAO SAM POPUT VAS

ProËitajte 1. KorinÊanima 9,19-23. ©to nam prema ovim redci-ma moæe pomoÊi u boljem razumijevanju onoga πto je Pavao æelioreÊi u drugom dijelu GalaÊanima 4,12? Vidi takoer Djela 17,16-34; 1. KorinÊanima 8,8-13; GalaÊanima 2,11-14.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

GalaÊanima 4,12 moæe djelovati pomalo zbunjujuÊe. Zaπto bi Gala-Êani postali poput Pavla ako je on veÊ postao poput njih?

Kao πto smo vidjeli u juËeraπnjem odsjeku, Pavao je æelio da posta-nu poput njega u njegovoj potpunoj vjeri i povjerenju u dostatnost Kri-sta za spasenje. Njegova izjava da je postao poput njih trebala ih jepodsjeÊati da je, iako je bio Æidov, postao poganin “bez Zakona” da bimogao Evaneljem doprijeti do njih. Kao veliki misionar u poganskomsvijetu, Pavao je nauËio propovijedati Evanelje i Æidovima i poganima.Zapravo, prema 1. KorinÊanima 9,19-23, iako je Evanelje bilo isto, ra-zlikovao se Pavlov naËin propovijedanja ovisno o ljudima do kojih jepokuπavao doprijeti.

“Pavao je bio pionir u onome πto danas nazivamo kontekstualizi-ranjem, potrebom da iznosimo Evanelje na takav naËin koji obuhvaÊaukupan kontekst ljudi kojima je Evanelje upuÊeno.” (Timothy George,The New American Commentary: Galatians, str. 321)

Pavlova izjava u 1. KorinÊanima 9,21 pokazuje kako je vjerovao dapostoje ograniËenja dokle bi trebalo iÊi u kontekstualiziranju Evanelja.On primjerice kaæe da iako Ëovjek na razliËite naËine pristupa Æidovu ipoganinu, ta sloboda ne ukljuËuje pravo na bezakonje, jer su krπÊanipod “Kristovim zakonom”.

Iako proces kontekstualiziranja nije uvijek jednostavan, “mi tre-bamo postati Pavlovi oponaπatelji u onoj mjeri u kojoj smo u moguÊno-sti odvojiti sræ Evanelja od njegove kulturoloπke Ëahure kako bismokontekstualizirali Kristovu poruku bez ugroæavanja njezinog sadræaja.”(Timothy George, The New American Commentary: Galatians, str. 321,322)

©to smo duæe krπÊani, ponekad nam je lakπe podleÊi kompro-misu. Zaπto je tako? Iskreno se upitajte: Koliko se kompromisuvukao u moj æivot i na koje ga naËine opravdavam? U kojim jepodruËjima on potreban?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2672

Black

73


ONDA I SADA

Pavlov odnos s vjernicima u Galaciji nije uvijek bio tako teæak ihladan. Dok se prisjeÊa razdoblja kad je prvi put propovijedao Evaneljeu Galaciji, on rabi superlative kad opisuje njihovo ponaπanje premanjemu. ©to se dogodilo?

Koji je dogaaj naveo Pavla na odluku da propovijeda Evaneljeu Galaciji? GalaÊanima 4,13.

..................................................................................................................................

Izgleda da propovijedanje Evanelja u Galaciji nije bilo Pavlova pr-votna namjera. Meutim, na putu ga je svladala neka bolest prisiljava-juÊi ga na duæi boravak od oËekivanog u Galaciji ili na putovanje uGalaciju zbog oporavka. Prava narav Pavlove bolesti ostaje tajnom. Nekimisle da je obolio od malarije; drugi (temeljem Pavlove izjave da suGalaÊani bili spremni izvaditi svoje oËi i dati ih njemu) smatraju da jeu pitanju bila neka oËna bolest. Njegova je bolest takoer mogla imativeze s “trnom u tijelu” koji spominje u 2. KorinÊanima 12,7-9.

Koja god bolest bila u pitanju, Pavao nam kaæe da je bila tolikoneugodna da je postala kuπnja GalaÊanima. U svijetu u kojem je bolestbila Ëesto doæivljavana kao znak boæanskog nezadovoljstva (Ivan 9,1.2;Luka 13,1-4), Pavlova je bolest lako mogla pruæiti GalaÊanima izgovor daodbiju i njega i njegovu poruku. No oni su s dobrodoπlicom doËekaliPavla. Zaπto? Zato πto je njihovo srce grijalo propovijedanje o kriæu(GalaÊanima 3,1) i djelovanje Svetoga Duha. Koji su razlog sada imali zapromjenu svojeg ponaπanja?

Zbog kojih je razloga Bog mogao dopustiti Pavlovu patnju?Kako je Pavao mogao sluæiti drugima kada se borio s vlastitimproblemima? Rimljanima 8,28; 2. KorinÊanima 4,7-12; 12,7-10.

..................................................................................................................................

Kakva god bila narav Pavlove bolesti, sigurno je bila ozbiljna i lakomu je mogla posluæiti kao izgovor da okrivi Boga za svoje probleme ilijednostavno odustane od propovijedanja Evanelja. Pavao nije uËinioniπta od toga. Umjesto da dopusti da ga njegovo stanje shrva, Pavao gaje iskoristio kao prigodu da se potpunije osloni na Boæju milost. “Bogje opet uporabio æivotne nedaÊe — bolest, progon, siromaπtvo pa Ëak ielementarne katastrofe i neobjaπnjive tragedije — kao prigode za oËitova-nje svojeg milosra i dobrote i kao sredstvo za πirenje Evanelja.” (Timo-thy George, The New American Commentary: Galatians, str. 323, 324)

Kako naπe kuπnje i patnje mogu pridonijeti da se joπ viπeoslanjamo na Gospodina? (Koje nam druge moguÊnosti preostaju?)

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2673

Black

74


IZNO©ENJE ISTINE

ProËitajte GalaÊanima 4,16. Koju snaænu misao Pavao ovdjeistiËe? Na koje ste naËine i sami doæivjeli neπto sliËno? (Vidi tako-er Ivan 3,19; Matej 26;64.65; Jeremija 36,17-23.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “iznoπenje istine” Ëesto ima negativni prizvuk, osobito u da-naπnje vrijeme kad se moæe doæivjeti kao niski udarac, kao iznoπenjeËinjenica bez milosti prema neprijateljima bez obzira na to koliko ne-ugodni ili odbojni bili. Kad ne bi bilo Pavlovih izjava u GalaÊanima 4,12-20 kao i joπ nekoliko drugih komentara raπtrkanih u njegovoj poslanici(vidi GalaÊanima 6,9.10), netko bi mogao pogreπno zakljuËiti da je Pavlo-vo zanimanje za istinu Evanelja nadjaËalo svaku manifestaciju ljubavi.Ipak, kao πto smo vidjeli, unatoË Pavlovoj zabrinutosti poznaju li Gala-Êani “istinu evanelja” (vidi GalaÊanima 2,5.14), ona se pojavila zbognjegove ljubavi prema njima. Tko nije osobno iskusio koliko je bolnokad ste prisiljeni nekoga izgrditi ili, jednostavno reËeno, reÊi mu istinuu oËi — iz bilo kojeg razloga — koju ne æeli Ëuti? Mi to ipak Ëinimo bezobzira na to πto znamo koliko je toj osobi neugodno Ëuti takvo πto, bezobzira na to πto ona to ne æeli.

©to Pavao kaæe o onima koji mu se suprotstavljaju u GalaÊani-ma 4,17-20? ©to joπ propituje osim njihove teologije?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Za razliku od iskrenosti Pavlovog propovijedanja zbog koje se izlo-æio gnjevu GalaÊana, njegovi protivnici su se udvarali GalaÊanima — neiz ljubavi prema njima, veÊ iz vlastitih sebiËnih motiva. Nije posve jasnoπto Pavao misli kada kaæe kako bi njegovi protivnici “vas htjeli odvojiti”,iako to moæda znaËi da su ih pokuπavali odvojiti od prednosti Evaneljaako se ne podvrgnu obrezanju.

Prisjetimo se neke situacije kada su naπe rijeËi, bez obzira nato koliko bile istinite i nuæne, navukle na nas neËiji bijes. ©to smoiz tog iskustva nauËili za buduÊe sliËne situacije?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2674

Black

75

PETAK 25. kolovoza


“U galacijskim je crkvama otvorena, neprikrivena zabluda nadomje-πtala evaneosku vijest. U biti je Krist, pravi temelj vjere, bio zamijenjenzastarjelim obredima judaizma. Apostol je vidio da radi spaπavanja vjer-nika u Galaciji od opasnih utjecaja koji su im prijetili mora poduzetinajodluËnije mjere, uputiti najoπtrija upozorenja.

Vaænu pouku koju mora nauËiti svaki Kristov propovjednik jest dasvoj rad treba prilagoditi okolnostima u kojima se nalaze ljudi kojimanastoji pomoÊi. Jednako su tako potrebne njeænost, strpljivost, odluË-nost i Ëvrstina, ali ih treba primijeniti razumno. Mudro postupanje srazliËitim umovima, u razliËitim okolnostima i uvjetima, posao je kojizahtijeva mudrost i prosuivanje prosvijetljeno i posveÊeno Boæjim Du-hom. …

Pavao je molio one koji su nekoÊ u svojem æivotu upoznali BoæjumoÊ, da se vrate svojoj prvoj ljubavi za evaneosku istinu. Neporecivimargumentima iznio im je prednost da postanu slobodni muπkarci i æeneu Kristu, po Ëijoj se milosti pomirenja svi koji Mu se potpuno pokoreoblaËe u odjeÊu Njegove pravednosti. Zauzeo je stajaliπte prema kojemsvaka duπa koja se æeli spasiti mora steÊi istinsko, osobno iskustvo sBogom. Apostolove ozbiljne i usrdne molbe nisu bile besplodne. SvetiDuh je djelovao velikom snagom i mnogi, Ëije su noge odlutale na stran-puticu, vratili su se svojoj nekadaπnjoj vjeri u Evanelje. Otad su æivjelinepokolebljivo u slobodi kojom ih je Krist oslobodio.” (Ellen G. White,Djela apostolska, str. 242,244)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Porazgovarajte o tome na koji naËin Bog moæe uporabitipatnju. Kako se nosimo u situacijama u kojima se Ëini da iz patnjene dolazi niπta dobro?

2. Kako se Krist oblikuje u nama? ©to to znaËi u praktiËnomsmislu? Kako moæemo znati da se to dogaa? Kako se moæemosaËuvati od obeshrabrenja ako se to ne dogaa onako brzo kakobismo mi æeljeli?

SAÆETAK

Nakon πto je iznio niz detaljnih i preciznih teoloπkih argumenata,Pavao sada upuÊuje osobniji i emotivniji poziv GalaÊanima. On ih pre-klinje da posluπaju njegov savjet podsjeÊajuÊi ih na pozitivan odnos kojisu nekoÊ imali, kao i istinsku ljubav i brigu koju on ima za njih kaonjihov duhovni roditelj.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2675

Black

76

Nevina osuena (2)Svaki dan policija je ispitivala Prabhu. Tukli su je po rukama i budili

usred noÊi za daljnja ispitivanja. Ispitivali su njezinu braÊu i majku,pokuπavajuÊi naÊi neku nît koja bi je teretila: Koliko dugo je planirala ovupljaËku? Gdje je skrila zlato i novac?

Prabha je molila bogove svoje obitelji, kojima je obeÊala da Êe i obrijatiglavu ako je oslobode, ali se niπta nije dogodilo. Ispitivanje je nastavljenoi Prabha je postala premorena.

Jedne noÊi dok je spavala u zatvoru na betonskom podu, sanjala je»ovjeka u bijelom, koji ju je dotaknuo i rekao joj da se ne boji. “Ja sam stobom.” — obeÊao joj je. “Uskoro Êeπ biti slobodna.”

“Tko si ti?” — upitala je »ovjeka. “Ja sam Isus.” — odgovorio je.Sutradan je policija nastavila ispitivanje. Ali ovaj put kad su je tukli,

umjesto da plaËe, molila je: “Isuse, ako si Ti pravi Bog, molim Te, pomozimi.”

Dva sata kasnije puπtena je iz zatvora, ali se je morala vratiti sutradanzbog daljnjeg ispitivanja.

Svaki dan je Prabha odlazila u policijsku postaju. Ako bi imali novitrag, oni su je ispitivali o tome. Ako bi uhvatili sumnjivca, oni bi je pozvalida ga prepozna. To je trajalo viπe od godinu dana.

Prabha se sjetila svojeg sna, te su ona i njezina obitelj poËeli pohaatikrπÊansku crkvu. Jednog dana je jedan vjernik adventist sedmoga danaposjetio Prabhin dom. Ponudio im je prouËavanja kako bi ih nauËio viπe oIsusu. Kad je rekao i o suboti, Prabhina braÊa su ga izazivala: “Zaπto krπÊanipoπtuju nedjelju, ako Biblija zapovijeda da treba dræati subotu?” Adventistje objasnio da je subota bila uspostavljena pri stvaranju svijeta, da jepotvrena u Deset zapovijedi i da ju je svetkovao sâm Isus, te je to nastavljenoËak i nakon Njegove smrti i uskrsnuÊa.

Nekoliko tjedana kasnije adventisti su pozvali Prabhinu obitelj daprisustvuje evaneoskim bogosluæjima. Oni su se sloæili i pozvali joπ nekeprijatelje. Nakon tih evaneoskih sastanaka Prabha i njezina obitelj su bilikrπteni.

Ubrzo nakon Prabhinog krπtenja, uhiÊeni su lopovi koji su ubili gospouMa. Policija je zamolila Prabhu da ih prepozna. U ironiËnom obratu stvari,obitelji lopova zatraæile su da se Prabha i njezina obitelj mole za njihovezarobljene muæeve. Lopovi su sluæili samo jednu godinu u zatvoru. ©est odosmorice njih prihvatilo je Isusa kao svojega Gospodara, a jedan je Ëakpostao propovjednik. Dvojica lopova koji su odbili postati krπÊani ubrzo suumrla nasilnom smrÊu.

Iz Prabhine nevolje proiziπlo je dobro. Njezina obitelj pronaπla je Isusa,lopovi su obraÊeni i Prabha sada sluæi kao biblijska uËiteljica.

Prabha Mamidi æivi u Vizianagaramu, u Indiji, gdje nastavlja sluæitiBogu.

9

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2676

Black

77


POUKA 10 26. kolovoza—2. rujna 2017.

Dva saveza“Nebeski je Jeruzalem slobodan — taj je majka naπa.” (Gala-

Êanima 4,26)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 4,21-31; Postanak 1,28; 2,2.3;3,15; 15,1-6; Izlazak 6,2-8; 19,3-6.

KrπÊani koji odbacuju autoritet Staroga zavjeta smatraju da davanjeZakona na Sinaju proturjeËi Evanelju. Oni zakljuËuju da je Savez naSinaju sklopljen u razdoblju ljudske povijesti kada se spasenje temelji-lo na posluπnosti Zakonu. A buduÊi da ljudi nisu poπtivali zahtjeveZakona, Bog je (kaæu oni) sklopio novi Savez, Savez milosti zahvaljujuÊizaslugama Isusa Krista. Iz toga proizlazi da se stari Savez temelji naZakonu, a novi na milosti.

Koliko god bilo uobiËajeno, ovakvo vienje je pogreπno. Ljudi senikada nisu spaπavali posluπnoπÊu Zakonu; biblijski judaizam od samogje poËetka bio religija milosti. Legalizam s kojim se Pavao suoËio uGalaciji bio je izopaËenje ne samo krπÊanstva, veÊ i samoga Starogazavjeta. Ova dva saveza ne odnose se samo na odreena razdoblja; umje-sto toga oni su odraz ljudskih stavova. To su dva razliËita naËina poku-πaja uspostave odnosa s Bogom, naËina koji nas vraÊaju na Kajina iAbela. Stari Savez prikazuje one koji se poput Kajina pogreπno oslanja-ju na vlastitu posluπnost kao sredstvo ugaanja Bogu; nasuprot tomu,novi Savez prikazuje iskustvo onih koji se poput Abela u potpunostioslanjaju na Boæju milost.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2677

Black

78


TEMELJI SAVEZA

Pavlovo tumaËenje povijesti Izraela u GalaÊanima 4,21-31 mnogismatraju najteæe razumljivim dijelom njegove poslanice. Razlog je vrlosloæen argument koji zahtijeva πiroko poznavanje starozavjetnih osobai dogaaja. Prvi korak u razumijevanju ovog dijela jest temeljno pozna-vanje starozavjetnog koncepta Saveza kao srediπta Pavlovog argumenta.

Hebrejska rijeË koja je prevedena rijeËju “savez” jest berit. Pojav-ljuje se gotovo tristo puta u Starome zavjetu i odnosi se na obvezujuÊiugovor, sporazum ili dogovor. TisuÊe godina savezi su imali vaænu uloguu definiranju odnosa meu narodima i nacijama diljem starog Bliskogistoka. Oni su Ëesto podrazumijevali klanje æivotinja kao dio izvrπenja(doslovce “rezanja”) saveza. Ubijanje æivotinja simboliziralo je ono πtoÊe se dogoditi onoj strani saveza koja ne bi izvrπila svoj dio obeÊanja iobveza.

“Od Adama do Isusa, Bog je komunicirao s ËovjeËanstvom putemniza saveza koji su obeÊavali dolazak Otkupitelja, a vrhunac su doæivjeliu savezu sklopljenom s Davidom (Postanak 12,2.3; 2. Samuelova 7,12-17; Izaija 11). Bog je Izraelcima u babilonskom suæanjstvu obeÊao joπuËinkovitiji “Novi savez” (Jeremija 31,31-34) u povodu dolaska Mesije izDavidovog plemena (Ezekiel 36,26-28; 37,22-28).” (Hans K. LaRondelle,Our Creator Redeemer, str. 4)

Koje su bile osnove Boæjeg prvotnog saveza s Adamom u Eden-skom vrtu prije pada u grijeh? Postanak 1,28; 2,2.3.15-17.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako su brak, fiziËki rad i subota bili dio opÊih odredbi savezastvaranja, njegovo srediπte bilo je Boæja zapovijed o nejedenju zabranje-nog voÊa. Temelj saveza bio je “budi posluπan pa Êeπ æivjeti“! BuduÊi daje stvorena priroda bila u skladu s Bogom, Gospodin nije zahtijevaonemoguÊe. Posluπnost je bila prirodna sklonost ËovjeËanstva; pa ipaksu Adam i Eva odabrali ne Ëiniti πto je prirodno pa ne samo πto sutakvim postupkom raskinuli savez stvaranja, veÊ su uvjete uËinili neo-stvarivima za ËovjeËanstvo koje je sada bilo iskvareno grijehom. Bog jemorao pronaÊi naËin kako da obnovi odnos koji su Adam i Eva preki-nuli. On je to uËinio trenutaËnim pokretanjem Saveza milosti koji setemelji na obeÊanju o dolasku Spasitelja (Postanak 3,15).

ProËitajte Postanak 3,15, prvo obeÊanje o Evanelju u Bibliji.U kojem dijelu ovog retka pronalazimo nagovjeπtaj nade koju imamou Kristu?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2678

Black

79


SAVEZ S ABRAHAMOM

Koje je obeÊanje Saveza Bog dao Abrahamu u Postanku 12,1-5?Kako je glasio Abrahamov odgovor?

Boæje obeÊanje Abramu jedan je od najsnaænijih dijelova Starogzavjeta. Ovi redci govore o Boæjoj milosti. Bog je taj koji daje obeÊanje,ne Abram. Abram nije uËinio niπta kako bi zaradio ili zasluæio Boæjumilost niti ovdje ima ikakvih naznaka da su Bog i Abram na neki naËinzajedniËki sklopili ovaj ugovor. Bog je taj koji daje obeÊanje. S drugestrane, Abram je onaj koji je pozvan da vjeruje u jamstvo Boæjeg obeÊa-nja, da ima vjeru koja Êe se oËitovati tako πto Êe napustiti veliku obitelj(u starosti od 75 godina!) i otiÊi u zemlju koju mu je Bog obeÊao.

“S ‘blagoslovom’ izreËenim Abrahamu, a preko njega svim ljudskimbiÊima, Stvoritelj je obnovio svoju otkupiteljsku svrhu. On je ‘blagoslo-vio’ Adama i Evu u raju (Postanak 1,28; 5,2), a potom ‘blagoslovio’ Noui njegove sinove nakon potopa (9,1). Na ovaj naËin Bog je pojasnio svojeprije dano obeÊanje o Otkupitelju koji Êe otkupiti ËovjeËanstvo, uniπtitizlo i vratiti raj (Postanak 3,15). Bog je potvrdio svoje obeÊanje da Êeblagosloviti ‘sve narode’ u sveukupnom dosegu.” (Hans K. LaRondelle,Our Creator Redeemer, str. 22,23)

Nakon deset godina Ëekanja na roenje obeÊanog sina, koja jepitanja Abram imao u vezi s Boæjim obeÊanjem? Postanak 15,1-6.

..................................................................................................................................

Abram se olako prikazuje kao Ëovjek vjere koji nikad nije imaopitanja niti dvojbi. Meutim, Pismo prikazuje drugaËiju sliku. Abram jevjerovao, ali je takoer imao pitanja. Njegova je vjera rasla. Poput dje-Ëakovog oca u Marku 9,24, Abram je doslovce rekao Bogu u Postanku15,8: “Vjerujem! Pomozi mojem nevjerju.” Kao odgovor na to Bog jemilostivo uvjerio Abrama u sigurnost Njegovog obeÊanja sklapanjemSaveza s njim (Postanak 15,7-18). U ovom odlomku ne iznenauje Ëinje-nica πto Bog ulazi u savez s Abramom, veÊ u kolikoj je mjeri Bog spre-man pristati na to. Za razliku od drugih vladara na starom Bliskomistoku koji su zazirali od donoπenja obvezujuÊih obeÊanja svojim slu-gama, Bog nije samo dao svoju rijeË, veÊ je simboliËkim spaljivanjemprinesene æivotinje dao u zalog svoj æivot. Naravno, Isus je na kraju daosvoj æivot na Golgoti kako bi Njegovo obeÊanje postalo stvarnost.

U kojim podruËjima danas moramo vjerovati u ono πto se ËininemoguÊim? Kako se moæemo dræati obeÊanja bez obzira na okol-nosti?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2679

Black

80

UTORAK 29. kolovoza

ABRAHAM, SARA I HAGARA

Zaπto Pavao ima tako “podcjenjivaËki” stav u vezi s HagarinimsluËajem? GalaÊanima 4,21-31; Postanak 16. Koju kljuËnu misao ospasenju Pavao istiËe uporabom ovog starozavjetnog dogaaja?

..................................................................................................................................

Hagara je vjerojatno doπla u Abramov posjed kao jedan od mnogihdarova koje mu je faraon dao u zamjenu za Saraju u dogaaju koji jepovezan s Abramovim prvim Ëinom nevjere u Boæje obeÊanje (Postanak12,11-16).

Nakon deset godina oËekivanja roenja obeÊanog djeteta, Abram iSaraja nisu imali djece. ZakljuËivπi da je Bogu potrebna njihova pomoÊ,Saraja je dala Hagaru Abramu kao inoËu. Iako se to nama danas ËiniËudnim, Sarajin plan bio je vrlo domiπljat. Prema starim obiËajima, rop-kinja je mogla zakonski posluæiti kao zamjenska majka za svoju go-spodaricu nerotkinju. Na taj naËin Saraja je mogla smatrati svako dijetekoje bi se rodilo iz veze njezinog muæa s Hagarom svojim vlastitim. Iakoje ovaj plan urodio plodom, to nije bilo dijete koje je Bog obeÊao.

U ovom dogaaju nalazimo snaæan primjer kako je Ëak i veliki BoæjiËovjek kad je bio suoËen sa zastraπujuÊim okolnostima, pokazao nedo-statak vjere. U Postanku 17,18.19 Abraham moli Boga da prihvati Jiπma-ela kao njegovog nasljednika; naravno, Gospodin je odbacio takvu po-nudu. Jedini “Ëudesan” element u roenju Jiπmaela bio je Sarina sprem-nost da dijeli muæa s drugom æenom! Nije bilo niËega neobiËnog uroenju djeteta ove æene, djeteta roenog “po tijelu”. Da je Abrahamvjerovao u ono πto mu je Bog obeÊao, da nije dopustio okolnostima danadvladaju povjerenje, niπta od toga ne bi se dogodilo i mnogo toga bilobi izbjegnuto.

Za razliku od Jiπmaelovog roenja, pogledajmo okolnosti Iza-kovog roenja. Postanak 17,15-19; 18,10-13; Hebrejima 11,11.12.Zaπto su ove okolnosti zahtijevale toliko vjere od Abrahama i Sare?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Na koji vam je naËin nedostatak vjere u Boæja obeÊanja doniobol? Kako iz ovih pogreπaka moæemo nauËiti vjerovati Bogu na rijeËbez obzira na okolnosti? Koje odluke moæemo donijeti da bismouËvrstili povjerenje u Boæja obeÊanja?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2680

Black

81


HAGARA NA SINAJU (GalaÊanima 4,21-31)

Koju je vrstu saveznog odnosa Bog æelio uspostaviti sa svojimnarodom na Sinaju? Koje su sliËnosti tog Saveza s obeÊanjem kojeje Bog dao Abrahamu? Izlazak 6,2-8; 19,3-6; Ponovljeni zakon32,10-12.

..................................................................................................................................

Bog je æelio uspostaviti istu vrstu saveza s Izraelcima na Sinajukakav je imao s Abrahamom. Postoje sliËnosti izmeu Boæje rijeËi daneAbrahamu u Postanku 12,1-3 i Njegove rijeËi dane Mojsiju u Izlasku 19.Bog u oba sluËaja naglaπava πto Êe uËiniti za svoj narod. On ne traæi odIzraelaca da Mu obeÊaju da Êe uËiniti sve kako bi zaradili Njegove blago-slove; umjesto toga, odgovor na ove blagoslove treba biti njihova poslu-πnost. Hebrejska rijeË prevedena glagolom “pokoravati” i “dræati” u Izla-sku 19,5 doslovce znaËi “Ëuti”. Boæje rijeËi ne podrazumijevaju opravda-nje djelima. Naprotiv, On je æelio da Izrael ima istu vjeru koja je karakte-rizirala Abrahamov odgovor na Njegova obeÊanja (bar u veÊini sluËajeva!).

Ako Savez koji je Bog ponudio Izraelu na Sinaju nalikuje Sa-vezu s Abrahamom, zaπto Pavao izjednaËava Sinaj s negativnimHagarinim iskustvom? Izlazak 19,7-25; Hebrejima 8,6.7.

..................................................................................................................................

Sinajski savez ukazivao je na greπnost ËovjeËanstva i Boæju obilnumilost kao lijek, πto je bilo prikazivano sluæbama u Svetiπtu. ProblemSaveza danog na Sinaju nije bio u Bogu, veÊ su u pitanju bila laænaobeÊanja naroda (Hebrejima 8,6). Umjesto da na Boæja obeÊanja odgovo-re ponizno i s vjerom, Izraelci su odgovorili samopouzdanjem: “VrπitÊemo sve πto je Jahve naredio” (Izlazak 19,8). Nakon viπe od 400 godinaropstva u Egiptu, oni nisu imali pravu sliku o Boæjoj veliËini niti orazmjerima vlastite greπnosti. Na isti naËin na koji su Abraham i Sarapokuπali pomoÊi Bogu da ispuni svoja obeÊanja, Izraelci su pokuπaliBoæji Savez milosti pretvoriti u savez opravdanja djelima. Hagarasimbolizira Sinaj na naËin da oba dogaaja otkrivaju ljudske pokuπajespasenja djelima.

Pavao ne tvrdi da je Zakon dan na Sinaju bio loπ ili da je ukinut.On je zabrinut zbog legalistiËkih zabluda o Zakonu koje su imali Gala-Êani. “Umjesto da ih osudi na apsolutnu nemoÊ udovoljavanja Bogudræanjem Zakona, Zakon je u njima potaknuo duboko ukorijenjenu odlu-Ënost u oslanjanju na sebe da bi ugodili Bogu. Na taj naËin Zakon nijeispunio svoju ulogu milosti u dovoenju Æidova Kristu. Umjesto toga,on ih je odbio od Krista.” (O. Palmer Robertson, The Christ of the Cove-nants, str. 181)

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2681

Black

82


JI©MAEL I IZAK DANAS

Pavlov kratki prikaz povijesti Izraela usmjeren je na to da se suprot-stavi argumentima protivnika koji su tvrdili da su oni istinski Abraha-movi potomci te da je Jeruzalem — srediπte æidovskog krπÊanstva iZakona — njihova majka. Mnogoboπci nisu pravi vjernici, tvrdili su oni;ako æele postati istinski Kristovi sljedbenici, najprije moraju postatisinovi Abrahamovi tako πto Êe se podvrgnuti zakonu obrezanja.

Istina je prema Pavlu posve drugaËija. Ovi legalisti nisu Abrahamovisinovi, veÊ su nezakoniti sinovi poput Jiπmaela. PrihvaÊanjem obrezanjaoni su se oslanjali na “tijelo”, kao πto je Sara uËinila s Hagarom iIzraelci s Boæjim zakonom na Sinaju. Meutim, vjernici iz mnogoboπtvabili su Abrahamovi sinovi ne prirodnim podrijetlom, veÊ nadnaravnim,poput Izaka. “Poput Izaka oni su bili ispunjenje obeÊanja danog Abraha-mu … poput Izaka njihovo novoroenje u slobodu bilo je utjecaj boæan-ske milosti; poput Izaka oni pripadaju slijedu obeÊanja Saveza.” (JamesD. G. Dunn, The Epistle to the Galatians, str. 256)

S Ëime Êe se suoËiti istinski Abrahamovi potomci na ovomesvijetu? GalaÊanima 4,28-31; Postanak 21,8-12.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

»injenica da je Izak bio obeÊano dijete, donijela mu je ne samoblagoslove, veÊ i protivljenje i progon. Kad govori o progonu, Pavao imana umu gozbu iz Postanka 21,8-10, gdje se Jiπmael izruguje Izaku doksu mu drugi odavali poËast. Hebrejska rijeË u Postanku 21,9 doslovceznaËi “smijati se”, ali Sarina reakcija ukazuje na to da se Jiπmael izru-givao Izaku ili da ga je ismijavao. Iako Jiπmaelovo ponaπanje nije tolikoznaËajno za nas u danaπnje vrijeme, ono otkriva dublje neprijateljstvokoje se temeljilo na odreivanju prvorodstva. U stara vremena mnogi suvladari pokuπali uËvrstiti svoj poloæaj uklanjanjem potencijalnih pro-tivnika, ukljuËujuÊi i braÊu i sestre (Suci 9,1-6). Iako je Izak imao protiv-nika, on je uæivao svu ljubav, zaπtitu i prednosti jer je bio oËev nasljednik.

Kao duhovni potomci Izaka, ne bismo trebali biti iznenaeni dokprolazimo kroz teπkoÊe i suoËavamo se s protivnicima, Ëak i u samojcrkvenoj obitelji.

Na koji smo naËin i sami zbog svoje vjere doæivjeli progon,osobito od najbliæih? Ili, postavimo sebi ovo teπko pitanje: Jesmoli moæda krivi za progon drugih zbog njihove vjere? Razmislimo otome.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2682

Black

83

PETAK 1. rujna


ProËitajte: Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, poglavlje “Zakon iSavez”, str. 297—306.

“Ali ako je Abrahamov Savez sadræavao obeÊanje o otkupljenju,zaπto je na Sinaju sklopljen drugi Savez? Narod je u ropstvu u velikojmjeri zaboravio Boga i naËela Abrahamova Saveza. …

Bog ih je doveo do Sinaja, pokazao im svoju slavu, dao im svojZakon s obeÊanjem o velikim blagoslovima uz uvjet posluπnosti: ‘Stoga,budete li mi se vjerno pokoravali i dræali moj Savez… vi Êete mi bitikraljevstvo sveÊenika, svet narod.’ (Izlazak 19,5.6) Narod nije shvatiogreπnost svojih srca, da je bez Krista nemoguÊe dræati Boæji Zakon tesu oni spremno sklopili Savez s Bogom. … Ipak samo nekoliko tjedanakasnije oni su raskinuli Savez s Bogom i klanjali se livenim kipovima.Nisu se mogli nadati primanju Boæje naklonosti kroz Savez koji suprekrπili, i sada uviajuÊi svoju grjeπnost i potrebu za oprostom, oni suosjetili potrebu za Spasiteljem koji se otkrio u Abrahamovom Savezu ikojeg je ærtveni sustav nagovjeπtavao. Oni su se sada vjerom i ljubavljubili vezali s Bogom kao svojim Izbaviteljem iz ropstva grijeha. Sada subili spremni cijeniti blagoslove novog Saveza.” (Ellen G. White, Patrijar-si i proroci, str. 304,305)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. Nalikuje li vaπ hod s Gospodinom viπe na “stari” ili “noviSavez”? Kako moæete uoËiti razliku?

2. Koji problemi u vaπoj mjesnoj crkvi uzrokuju napetost? Ka-ko se oni rjeπavaju? Iako i sami moæemo postati ærtvom “progona”,kako moæemo znati da i sami nismo progonitelji? Gdje je tu grani-ca? (Vidi takoer Matej 18,15-17.)

3. Koliko ste puta dali obeÊanje Gospodinu da neÊete Ëiniti ovoili ono, a na kraju ste to ipak uËinili? Kako vam ova æalosna Ëi-njenica moæe pomoÊi da bolje razumijete znaËenje milosti?

SAÆETAK

Dogaaji o Hagari, Jiπmaelu i Izraelcima na Sinaju prikazuju ludostpokuπaja oslanjanja na vlastite napore da bismo ostvarili ono πto je BogobeÊao. Ovakav pokuπaj postizanja samopravednosti nazivamo starimSavezom. Novi Savez je vjeËni Savez milosti koji je najprije sklopljen sAdamom i Evom nakon pada u grijeh, a nakon toga obnovljen s Abraha-mom da bi u konaËnici bio ispunjen u Kristu.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2683

Black

84

Radost ujutro (1)Marija je sjela kraj ceste izvan svojega doma, plaËuÊi i ljuljajuÊi svo-

jega malog sina u naruËju. Bio je bolestan gotovo od roenja. Marija ga jevodila mnogim lijeËnicima, ali i dalje je patio od straπnog kaπlja izazvanogurokom. Dvaput je bio u bolnici, ali Ëak i najjaËi antibiotik nije zaustaviokaπalj. Posljednji lijeËnik naredio je pretrage i rendgen, ali Marija viπe nijeimala novca.

Njezin muæ, stolar, nije tri mjeseca imao posla. Posudili su tisuÊurupija kako bi platili stanarinu i kupili hranu. To je æivot Ëinilo beznadnim.Njezin muæ je bio utuËen jer se osjeÊao nemoÊnim da se skrbi za svojuobitelj. Vidio je da nema izlaza osim da skrati svoj bijedni æivot.

Kad je predloæio samoubojstvo, ona je postala ljutita; ali kad je nevoljadosegla vrhunac, i ona je poËela razmiπljati da bi to mogao biti njihov jediniizlaz. Kad je joπ jedan kaπalj probudio njezinog sinËiÊa, Marija je ugledalasusjeda Madesha, koji je dolazio prema njoj. Madesh je zastao kad je vidioMariju da plaËe.

“©to nije u redu?” — upitao je Madesh njeæno.“Daniel je u nevolji.” — odgovorila je Marija. “On je joπ uvijek bolestan,

a ja nemam novca.”Madesh je znao za Marijine nevolje. Nekoliko puta posjetio je Mariju

kad joj se sin rodio i pokuπao im je pomoÊi. On se takoer molio za obitelj.“Ne brini se”, rekao je on. “Naπ Isus moæe pomoÊi. Doi u crkvu sa

mnom, i moj pastor Êe se moliti za tebe.”Bilo je to u subotu ujutro i Madesh je baπ bio na putu u crkvu. Marija

nije niπta rekla. Obrisala je suze i πutke je slijedila Madesha. Kad su stigliu crkvu, pastor ih je pozdravio. Madesh je rekao pastoru o Marijinim ne-voljama i uvjeravao je nesretnu majku da Êe se moliti za njezinog sinanakon sluæbe u crkvi.

Marija je tiho sjedila za vrijeme subotnje πkole; nikad nije vidjela takvusluæbu u crkvi. Daniel je spavao u njezinom naruËju. Sluπala je pastorovupropovijed pitajuÊi se hoÊe li joj dati lijek za njezinog sina. Kad je sluæbazavrπila, Marija je ostala u klupi ËekajuÊi. Nakon πto je pastor sve pozdra-vio, vratio se u crkvu i sjeo pored Marije. Stavio je ruku na Danielovu glavui molio se da Bog izlijeËi dijete te da ovoj obitelji pokaæe svoju snagu. Tadaje pastor dao Mariji kuvertu punu bilja, govoreÊi joj da to pomijeπa s medomili vodom i da daje djetetu.

Madesh je hrabrio Mariju dok su iπli kuÊi. U Marijinoj kuÊi Madesh jepriredio napitak od mjeπovitog bilja s vruÊom vodom, jer obitelj nije imalameda. Ælicom su davali napitak malom Danielu. Madesh se molio s Marijomza ozdravljenje djeteta, a zatim je otiπao kuÊi.

Nastavlja se.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2684

Black

85


POUKA 11 2.—9. rujna 2017.

Sloboda u Kristu“Dakako, vi ste, braÊo, k slobodi pozvani. Samo, neka ta

sloboda ne bude pobuda tijelu, nego ljubavlju sluæite jedandrugomu.” (GalaÊanima 5,13)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 5,1-15; 1. KorinÊanima 6,20;Rimljanima 8,1; Hebrejima 2,14.15; Rimljanima 8,4; 13,8.

U GalaÊanima 2,4 Pavao se kratko osvrnuo na vaænost oËuvanja“slobode” koju imamo u Kristu Isusu. No πto Pavao æeli reÊi kada takoËesto govori o “slobodi”? ©to ona ukljuËuje? Koliko daleko seæe? Imali granice? Koja je povezanost slobode u Kristu sa Zakonom?

Pavao postavlja ova pitanja æeleÊi upozoriti GalaÊane na dvije opa-snosti. Prva je legalizam. Pavlovi protivnici u Galaciji bili su toliko zao-kupljeni pokuπajem zadobivanja Boæje milosti svojim ponaπanjem da suizgubili iz vida oslobaajuÊu narav Kristovog djela, spasenje koje su veÊimali u Kristu zahvaljujuÊi vjeri. Druga opasnost je zlouporaba slobodekoju nam je pribavio Krist. Oni koji ovako Ëine pogreπno misle da jesloboda u suprotnosti sa Zakonom.

I legalizam i razuzdanost u suprotnosti su sa slobodom jer dræesvoje pristaπe u nekoj vrsti ropstva. Pavao poziva GalaÊane da ostanuËvrsti u istinskoj slobodi u Kristu koja im s pravom pripada.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2685

Black

86

NEDJELJA 3. rujna

KRIST NAS JE OSLOBODIO

“Za tu slobodu Krist nas je oslobodio. Prema tome, buditenepokolebljivi i ne dopustite da vas ponovo upregnu u jaram rop-stva!” (GalaÊanima 5,1)

Poput zapovijedi koju vojskovoa izdaje svojim kolebljivim postroj-bama, Pavao poziva GalaÊane da ne predaju svoju slobodu u Kristu.EnergiËnost i silina Pavlovog glasa Ëini da njegove rijeËi gotovo iskaËusa stranica. Izgleda da je Pavao upravo to æelio postiÊi. Iako je ovajredak tematski povezan s onim πto mu prethodi i πto slijedi, njegovaizravnost i nedostatak sintaktiËke povezanosti u grËkom jeziku ukazujena to da je Pavao æelio istaknuti ovaj redak kao gigantski plakat. Slo-boda u Kristu saæetak je cjelokupnog Pavlovog argumenta, a GalaÊanisu bili u opasnosti da je se odreknu.

ProËitajte GalaÊanima 1,3.4; 2,16; 3,13. Nabrojite neke oduporabljenih metafora i razmislite kako nam one mogu pomoÊi urazumijevanju onoga πto je Krist uËinio za nas.

..................................................................................................................................

Pavlove rijeËi “za tu slobodu Krist nas je oslobodio” (GalaÊanima5,1) upuÊuju na to da je ovdje imao na umu drugu metaforu. Ove rijeËinalikuju na formulu koja se rabila u svetom oslobaanju robova. BuduÊida robovi nisu imali nikakvih prava, bilo je potrebno da boæanstvo otku-pi njihovu slobodu nakon Ëega bi rob, iako osloboen, zauzvrat zakon-ski pripadao tome boæanstvu. Naravno, u praksi je ovaj proces bio fik-cija; rob je uplatio u hramsku riznicu odreenu svotu za svoju slobodu.Pogledajmo na primjer izjavu zabiljeæenu na jednom od gotovo tisuÊunatpisa naenih u hramu Pitijskog Apolona u Delfima koji datiraju iz201. godine prije Krista do 100. godine po Kristu: “Pitijski Apolon kupioje od Sosibusa iz Amphisa slobodu robinje imenom Nicaea. … Kupnjusvoje slobode Nicaea je pak uredila s Apolonom.” (Ben Witherington III.,Grace in Galatia, str. 34)

Ova izjava u osnovi nalikuje na Pavlovu terminologiju, no postoji itemeljna razlika. U Pavlovoj usporedbi nema fikcije. Mi nismo osiguraliotkupninu za sebe (1. KorinÊanima 6,20; 7,23). Ona je bila previsoka zanas. Bili smo nemoÊni spasiti sami sebe, ali je Isus uËinio za nas onoπto mi nismo mogli (a da se odreknemo svojeg æivota). On je platiokaznu za naπe grijehe i na taj nas naËin oslobodio od osude.

Sagledajmo svoj æivot. Pomislite li ikad kako biste se samimogli spasiti? ©to naπ odgovor govori o tome koliko bismo trebalibiti zahvalni za ono πto smo dobili u Isusu?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2686

Black

87

PONEDJELJAK 4. rujna

NARAV KR©∆ANSKE SLOBODE

Pavlova zapovijed da Ëvrsto stojimo u slobodi nije izreËena u izdvo-jenom kontekstu. Prethodi joj vaæna tvrdnja: “Krist nas je oslobodio.”Zaπto bi krπÊani trebali Ëvrsto stajati u svojoj slobodi? Zato πto ih jeKrist veÊ oslobodio. Drugim rijeËima, naπa sloboda je rezultat onoga πtoje Krist veÊ uËinio za nas.

Ovakva izjava poduprta Ëinjenicom nakon Ëega slijedi poticaj, tipi-Ëan je obrazac u Pavlovim poslanicama (1. KorinÊanima 6,20; 10,13.14;Koloπanima 2,6). Primjerice, Pavao daje nekoliko znakovitih izjava uRimljanima 6 o naπem stanju u Kristu kao πto je ova: “Ovo znamo: naπje stari Ëovjek razapet zajedno s Isusom” (Rimljanima 6,6). Na temeljuove Ëinjenice Pavao moæe zapovjediti: “Dakle, neka viπe ne vlada grijehu vaπem smrtnom tijelu.” (Rimljanima 6,12) Na taj naËin Pavao nagla-πava ono πto je bitno: “Postanite ono πto veÊ jeste u Kristu.” EtiËki æivotpo Evanelju ne znaËi Ëinjenje djela kako bismo dokazali da smo Boæjadjeca. Umjesto toga, ono πto Ëinimo, Ëinimo stoga πto smo veÊ Njegovadjeca.

Od Ëega nas je Krist oslobodio? Rimljanima 6,14.18; 8,1; Ga-laÊanima 4,3.8; 5,1; Hebrejima 2,14.15.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Uporaba rijeËi “sloboda” u opisivanju krπÊanskog æivota naglaπe-nija je u Pavlovim poslanicama nego bilo gdje drugdje u Novome zavjetu.RijeË “sloboda” i njezine istoznaËnice pojavljuju se 28 puta u Pavlovimposlanicama, a u svim ostalim novozavjetnim knjigama 13 puta.

©to Pavao misli pod tim izrazom? Najprije, to nije samo apstraktanpojam. Ne odnosi se samo na politiËku i ekonomsku slobodu ili damoæemo æivjeti kako æelimo. Naprotiv, to je sloboda na kojoj se temeljinaπ odnos s Isusom Kristom. Kontekst ukazuje na to da Pavao misli naslobodu krπÊanstva od ropstva i osude Zakona, no naπa sloboda podra-zumijeva mnogo viπe. Ona ukljuËuje slobodu od grijeha, vjeËne smrti iavla.

“Bez Isusa Krista ljudsko postojanje okarakterizirano je kao rop-stvo — ropstvo Zakonu, zlim silama koje vladaju svijetom, grijehu, tijelui avlu. Bog je poslao svojeg Sina na ovaj svijet kako bi uzdrmao vlastovih sila ropstva.” (Timothy George, Galatians, str. 354)

©to nas zarobljava u naπem æivotu? Upamtimo redak iz Gala-Êanima 5,1 i molimo se Bogu za slobodu u Kristu.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2687

Black

88

UTORAK 5. rujna

OPASNE POSLJEDICE LEGALIZMA (GalaÊanima 5,2-12)

NaËin na koji se Pavao obraÊa vjernicima u GalaÊanima 5,2-12upuÊuje na vaænost onoga πto æeli reÊi. “Pazite”, “Ja, Pavao, velim vam”,“Ponovno sveËano tvrdim”. Pavao se ne πali. Snaænim naglaskom narijeË “pazite”, ne samo πto od svojih Ëitatelja zahtijeva punu pozornost,veÊ se poziva i na svoj apostolski autoritet. On æeli da GalaÊani postanusvjesni opasnih posljedica svojeg zahtjeva da se pogani trebaju podvrg-nuti obrezanju ako æele biti spaπeni.

ProËitajte GalaÊanima 5,2-12. Na πto Pavao upozorava osvrÊuÊise na pitanje obrezanja?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Prva posljedica pokuπaja da se Boæja naklonost zadobije podvrga-vanjem obrezanju jest obvezivanje dotiËne osobe na dræanje cjelokup-nog Zakona. Pavao se sluæi zanimljivom igrom rijeËi u drugom i treÊemretku. Krist, kaæe on, neÊe “za vas imati nikakva znaËenja” (ofelesei)nego Êe biti duæni (ofeiletes) “izvrπiti sav Zakon”. Ako netko æeli æivjetiprema Zakonu, ne moæe slijediti samo one zapovijedi koje æeli. Trebapoπtivati sve zapovijedi, a ne samo neke.

Nadalje, oni Êe biti “odsjeËeni” od Krista. Odluka da se opravdajudjelima istodobno ukljuËuje odbacivanje opravdanja u Kristu. “Ne mo-æete imati oboje. NemoguÊe je primiti Krista priznajuÊi time da samisebe ne moæete spasiti, a potom primiti obrezanje i time tvrditi damoæete.” (John R. W. Stott, The Message of Galatians, str. 133)

Pavlov treÊi prigovor na Ëin obrezanja jest da ometa duhovni rast.On iznosi analogiju o trkaËu Ëije je kretanje prema cilju namjerno ome-tano. RijeË prevedena kao “zapreka” (redak 7) rabila se u vojnim kru-govima i odnosila se “na zapreËivanje ceste, ruπenje mosta ili postavlja-nje prepreka neprijatelju kako bi se zaustavilo njegovo napredovanje.”(The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 978)

KonaËno, obrezanje uklanja djelo kriæa. Na koji naËin? Poruka dase obrezanjem moæemo spasiti onakvi kakvi jesmo laska ljudskom po-nosu. A poruka kriæa vrijea ljudski ponos jer smo prisiljeni priznatisvoju potpunu ovisnost o Kristu.

Pavao je toliko ogorËen na ove ljude zbog njihovog ustrajavanja naobrezanju da kaæe kako bi æelio da im se oπtrica noæa posklizne i dakastriraju sami sebe! To su teπke rijeËi, no Pavlov ton pokazuje kolikoozbiljno shvaÊa ovo pitanje.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2688

Black

89

SRIJEDA 6. rujna

SLOBODA, A NE RAZUZDANOST (GalaÊanima 5,13)

GalaÊanima 5,13 oznaËava vaænu prekretnicu u Poslanici GalaÊani-ma. Sve do ovog trenutka Pavao je bio iskljuËivo usmjeren na teoloπkisadræaj svoje poruke, a sada se okreÊe pitanju krπÊanskog ponaπanja.Kako treba æivjeti osoba koja nije spaπena djelima Zakona?

Koju je potencijalnu zloporabu slobode kod GalaÊana Pavaoæelio sprijeËiti? GalaÊanima 5,13.

..................................................................................................................................

Pavao je bio svjestan moguÊih nesporazuma zbog njegovog nagla-πavanja milosti i slobode koju vjernici imaju u Kristu (Rimljanima 3,8;6,1.2). Meutim, problem nije bilo Pavlovo Evanelje, veÊ ljudsko nasto-janje za samoudovoljavanjem. Stranice povijesti pune su dogaaja oljudima, gradovima i narodima Ëija su pokvarenost i pad u moralni kaosbili izravno povezani s nedostatkom samokontrole. Tko joπ u svojemæivotu nije osjetio takvu sklonost? To je razlog πto Pavao tako izravnopoziva Isusove sljedbenike da izbjegavaju udovoljavanje tijelu. On ihpoziva da Ëine suprotno, da “ljubavlju sluæe jedan drugome”. Svatko tkosluæi bliænjima iz ljubavi zna da je to moguÊe jedino ako je umrlo “ja”,udovoljavanje tijelu. Oni koji udovoljavaju svojem tijelu ne osjeÊaju po-ziv da sluæe drugima. Upravo suprotno.

Stoga naπa sloboda u Kristu nije samo sloboda od ropstva svijetu,veÊ poziv na novi oblik sluæbe, na odgovornu sluæbu bliænjima iz ljubavi.To je “prigoda da volimo bliænjega bez obzira na prepreke, moguÊnoststvaranja ljudskih zajednica na temelju uzajamnog sluæenja jednih dru-gima umjesto teænje za moÊi i poloæajem.” (Sam K. Williams, Galatians,str. 145)

Zbog naπeg poznavanja krπÊanstva i suvremenih prijevoda retka uGalaÊanima 5,13, lako je previdjeti zapanjujuÊu snagu kojom su overijeËi djelovale na GalaÊane. Za poËetak, grËki jezik ukazuje na to daljubav koja pokreÊe na ovakvu vrstu sluæbe nije obiËna ljudska ljubav —to bi bilo nemoguÊe; ljudska ljubav je odviπe uvjetna. Pavlovo naglaπa-vanje rijeËi “ljubav” u grËkom jeziku odnosi se na boæansku ljubav kojuprimamo samo po Svetome Duhu (Rimljanima 5,5). Pravo iznenaenjeleæi u Ëinjenici da je rijeË prevedena kao “sluæiti” zapravo grËka rijeËkoja znaËi “biti rob”. Naπa sloboda nije sama sebi svrhom, veÊ je nami-jenjena meusobnom porobljavanju koje se temelji na Boæjoj ljubavi.

Budimo iskreni: Je li nam ikad palo na pamet da slobodu kojuimamo u Kristu iskoristimo kako bismo udovoljili ponekom grije-hu? ©to je jako πtetno u takvom naËinu razmiπljanja?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2689

Black

90

»ETVRTAK 7. rujna

IZVR©AVANJE CJELOKUPNOG ZAKONA (GalaÊanima 5,13-15)

Kako moæemo pomiriti Pavlove negativne komentare o “duæno-sti vrπenja cijelog Zakona” (GalaÊanima 5,3) s njegovom pozitivnomizjavom o “ispunjenju Zakona” (GalaÊanima 5,14)? Usporedite Rim-ljanima 10,5; GalaÊanima 3,10.12; 5,3 i Rimljanima 8,4; 13,8; Ga-laÊanima 5,14.

..................................................................................................................................

Mnogi smatraju nespojivim kontrast izmeu Pavlovih negativnih ko-mentara o “duænosti vrπenja cijelog Zakona” i njegovih pozitivnih tvrd-nji o “ispunjenju Zakona”. No oni nisu kontradiktorni. Rjeπenje leæi uËinjenici da Pavao namjerno rabi ove izraze kako bi naznaËio bitnurazliku izmeu dva razliËita naËina definiranja krπÊanskog ponaπanja uodnosu na Zakon. Primjerice, znaËajno je to πto Pavao, kad se pozitivnoizraæava o krπÊanskom poπtivanju Zakona, nikada ne govori o “duænostivrπenja cijelog Zakona”. Taj izraz rabi iskljuËivo kako bi opisao ponaπa-nje onih koji æive pod Zakonom i pokuπavaju zaraditi Boæje odobrenje“vrπenjem” zahtjeva Zakona.

Ovo ne znaËi da oni koji su naπli spasenje u Kristu ne poπtujuZakon. Niπta ne bi bilo dalje od prave istine. Pavao kaæe da oni “ispu-njavaju” Zakon. On time æeli reÊi kako je istinsko krπÊansko ponaπanjemnogo viπe od vanjske posluπnosti i pukog “ispunjenja” Zakona. Pavaorabi rijeË “ispunjenje” jer ona nadilazi “vrπenje”. Ovakav oblik posluπ-nosti ukorijenjen je u Isusu (Vidi Matej 5,17). To nije napuπtanje Zakonaniti njegovo usmjeravanje na zapovijed o ljubavi, veÊ naËin na koji vjer-nik ispunjava pravu namjeru i znaËenje cjelokupnog Zakona!

Gdje nalazimo potpuni smisao Zakona? Levitski zakonik 19,18;Marko 12,31.33; Matej 19,19; Rimljanima 13,9; Jakov 2,8.

..................................................................................................................................

Iako Pavao u Poslanici GalaÊanima citira Levitski zakonik, njegovase izjava temelji na onome πto je Isus citirao iz Levitskog zakonika19,18. No Isus nije bio jedini æidovski uËitelj koji se osvrnuo na spo-menuti redak iz Levitskog zakonika kao saæetak cjelokupnog Zakona.Rabin Hillel koji je æivio generaciju prije Isusa, rekao je: “Ono πto je tebimrsko, ne Ëini svome bliænjem; u tome je sav Zakon.” No Isusova per-spektiva razmiπljanja znaËajno se razlikuje (Matej 7,12). Ne samo πto jepozitivnija, veÊ ukazuje na to da ljubav i Zakon nisu u suprotnosti. Bezljubavi Zakon je isprazan i hladan; bez Zakona ljubav nema smjer.

©to je lakπe i zaπto: Voljeti bliænje ili jednostavno vrπiti Desetzapovijedi? Iznesite svoj odgovor u razredu.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2690

Black

91

PETAK 8. rujna


“Prava vjera uvijek djeluje s ljubavlju. Kad svoj pogled budete stal-no upirali na Golgotu, to vam neÊe dati da mirno sjedite u neizvrπavanjuduænosti niti da sami sebe uspavljujete, nego Êe poticati vjeru u Isusa,vjeru koja se ogleda u djelima i Ëisti duπu od smeÊa sebiËnosti. Kad sevjerom uhvatimo za Krista, naπe djelo je upravo poËelo. Svatko imagrijehom izopaËene navike koje mora pobjeivati energiËnim vojevanjem.Od svakog se traæi i oËekuje da se bori u borbi vjere. Ako je netkoKristov sljedbenik, on ne moæe biti nagao ni razdraæljiv, ne moæe bitibezosjeÊajan i liπen ljubavi i samilosti. On ne moæe biti prost i grub urijeËima. Ne moæe biti razmetljiv i uobraæen. Ne moæe biti vlastoljubivniti smije izgovarati oπtre rijeËi kritike i osude.

Trud ljubavi proistjeËe iz djela vjere. Biblijska religija znaËi nepre-kidno djelovanje. ‘Vaπe svjetlo neka tako zasja pred ljudima da vide vaπadjela ljubavi te slave vaπeg Oca nebeskog.’ (Matej 5,16) ‘Sa strahom idrhtanjem nastojte da postignete svoje spasenje. Bog je, naime, onajkoji proizvodi u vama i htjenje i djelovanje da mu se moæete svidjeti.’(Filipljanima 2,12.13) Briæljivo se trudimo da budemo gorljivi u dobrimdjelima. Jer Vjerni Svjedok kaæe: ‘Znam tvoja djela.’

Iako je toËno da samim djelima ne moæemo sebi osigurati spasenje,isto je tako toËno da vjera koja nas ujedinjuje s Kristom potiËe duπu naaktivnost (MS 33, 1911.).” (Ellen G. White Comments, The SDA BibleCommentary, sv. 6, str. 1111)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Porazgovarajte o svojim odgovorima na posljednje pitanje u

odsjeku od Ëetvrtka. Koja je moguÊnost lakπa za mnoge ljude izaπto? Na koje vaæne istine upuÊuje vaπ odgovor o znaËenju ispu-njenja Zakona?

2. ©to Pavao æeli reÊi kad kaæe da se vjera “pokazuje” ljubavlju?3. Pozabavite se naËinom razmiπljanja prema kojem ljudi kori-

ste vlastitu slobodu u Kristu kako bi Ëinili grijeh. Zaπto? U kojuzamku padaju kad razmiπljaju na takav naËin? (Vidi 1. Ivanova 3,8.)

SAÆETAKSloboda je jedna od Pavlovih omiljenih rijeËi kojom definira Evan-

elje. Ona obuhvaÊa ono πto je Krist uËinio kako bi nas oslobodio odokova ovog svijeta kao i to da smo pozvani æivjeti krπÊanskim æivotom.Meutim, moramo biti oprezni da naπa sloboda ne postane plijen legali-zma ili razuzdanosti. Krist nas nije oslobodio da bismo sluæili sebi, veÊda sebe damo u sluæbu bliænjima.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2691

Black

92

Radost ujutro (2)Te veËeri je pastor sa svojom suprugom posjetio Marijin dom, ali Marija

nije bila kod kuÊe. Njezin suprug, Samy, sjedio je ispred kuÊe sâm. On imje rekao da su se on i Marija posvaali zbog novca.

Samy je ispriËao cijeli dogaaj, i kako su planirali poËiniti samoubojstvo.Rekao je da, dok su pohaali razliËite vjerske svetkovine, nikad nisu osjetiliBoæju prisutnost. On je izradio kipove svetaca za crkvu u koju su odlazili,ali viπe im nisu trebale njegove usluge, tako da nije imao posla.

Pastor i njegova supruga su sluπali. Oprezno su razgovarali i ohrabriliSamyja da samoubojstvo nije rjeπenje. Pozvali su ga da se pouzda u Bogai da Mu dâ priliku. Samy je bio toliko utuËen da je znao da nema drugogrjeπenja. Æelio je znati u kakvoj nadi æive pastor i njegova supruga.Razgovarali su zajedno tri sata i objaπnjavali Samyju Boæju ljubav iz Biblije.Samy je imao puno pitanja o Bogu i Njegovoj ljubavi. Pastor je ponudio dase mole za Samyja i Mariju te da Samy nae posao. Kad je braËni parnapokon krenuo na odlazak, Samy je zamolio da se vrate sljedeÊeg dana.

Kad je pastor stigao sljedeÊe veËeri, Marija je bila tamo s djecom. Samyse πiroko smijeπio. Jedva je Ëekao da kaæe pastoru da je toga jutra doπaojedan izvoaË radova i pozvao ga da doe raditi! Marija se smijeπila po prviputa u nekoliko zadnjih tjedana. »inilo se da je to potpuno neki drugibraËni par u odnosu na onaj u jadnom stanju kakve ih je pastor upoznaoproπle subote.

SljedeÊi puta kad ih je pastor posjetio, Marija ga je uzbueno doËekala:“Danielu je groznica nestala! Kaπlje sve manje.” Za nekoliko dana se poËeoigrati i jesti posve uobiËajeno kao zdrav djeËak. Madesh i pastor s njegovomsuprugom su nastavili posjeÊivati tu obitelj.

Vidjeli su znatne promjene. Ta obitelj, koja se stalno borila s tim dapoËine samoubojstvo, sada se molila i Ëitala Bibliju zajedno.

Kad je pastor s njima prouËavao Bibliju, oni bi Ëesto pozvali susjededa sluπaju. Ponekad je na prouËavanju bilo i do dvadeset i pet osoba. Trimjeseca kasnije Marija i Samy su bili krπteni. Pozvali su i svoje prijateljeda vide krπtenje. Nekoliko mjeseci kasnije πest njihovih prijatelja je bilokrπteno.

Taj braËni par se raduje πto je kao ishod molitve vjernog adventistasedmoga dana muæ stalnom u radnom odnosu. Svakog tjedna taj braËni pars radoπÊu donosi stotinu rupija kao desetinu i prinos, zahvalni Bogu za sveblagoslove.

Samy (Arockyasamy) i Mary Arokya su aktivni vjernici crkve u Trichyju,Indija.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2692

Black

93


POUKA 12 9.—16. rujna 2017.

Æivjeti po Duhu“A velim: æivite po Duhu pa sigurno neÊete udovoljavati

poæudi tijela.” (GalaÊanima 5,16)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 5,16-25; Ponovljeni zakon 13,4.5;Rimljanima 7,14-24; Jeremija 7,9; Hoπea 4,2; Matej 22,35-40.

Jedna od najomiljenijih krπÊanskih himni jest “Ti si divan, o naπSpase” autora Roberta Robinsona. Robinson nije uvijek bio Ëovjek vjere.Razljutila ga je smrt njegova oca i on se predao razvratu i pijanstvu.Nakon πto je Ëuo propovijed poznatog propovjednika Georgea White-fielda, Robinson je predao svoj æivot Gospodinu i postao metodistiËkipastor; himna koju je napisao izvorno sadræi sljedeÊe stihove: “Sklonsam lutanju, Gospodine, osjeÊam to. Sklon sam napustiti Boga kojegvolim.”

BuduÊi da se nekome nije svidio redak o lutajuÊem srcu krπÊanina,promijenio je rijeËi na sljedeÊi naËin: “Æelim Ti sluæiti, Gospodine, osje-Êam to; poklonite se Boæjoj ljubavi kojoj sluæim.”

UnatoË dobrim namjerama onoga tko je preradio stihove, izvornerijeËi toËno opisuju krπÊansku borbu. Kao vjernici mi imamo dvije nara-vi, duhovnu i tjelesnu, i one su u stalnom sukobu. Iako Êe naπa greπnanarav uvijek biti “sklona” odlutati od Boga, mi ne moramo biti roboviprohtjevima tijela ako smo se voljni predati Njegovom Duhu. Ovo jepoticajna snaga Pavlove poruke u tekstovima za ovaj tjedan.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2693

Black

94

NEDJELJA 10. rujna

HODITI U DUHU

ProËitajte GalaÊanima 5,16. U kakvoj su vezi “hoditi” u duhui æivjeti “po vjeri”? Ponovljeni zakon 13,4.5; Rimljanima 13,13;Efeæanima 4,1.17; Koloπanima 1,10.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

“Hoditi” je usporedba preuzeta iz Staroga zavjeta koja se odnosi nanaËin na koji se netko treba ponaπati. BuduÊi da je i sam bio Æidov,Pavao Ëesto rabi ovu usporedbu u svojim poslanicama kako bi opisaonaËin ponaπanja koji bi trebao karakterizirati krπÊanski æivot. Ova jeusporedba vjerojatno povezana s prvim nazivom rane Crkve. Prije negoπto su Isusovi sljedbenici bili nazvani krπÊanima (Djela 11,26) bili supoznati kao sljedbenici “Puta” (Ivan 14,6; Djela 22,4; 24,14). To nampokazuje da Ëak i u vrlo ranom razdoblju krπÊanstvo nije bilo samoskup teoloπkih vjerovanja usmjerenih na Isusa, veÊ i “Put” æivota kojimtreba “hoditi”.

Kako se Pavlova usporedba o hodanju razlikuje od usporedbeu Starome zavjetu? Usporedite Izlazak 16,4; Levitski zakonik 18,4;Jeremija 44,23 s GalaÊanima 5,16.25; Rimljanima 8,4.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

U Starome zavjetu ponaπanje nije bilo usporeeno s “hodanjem”,veÊ “hodanjem po Zakonu”. Æidovi rabe rijeË halakhah kada govore opravilima i propisima koje nalazimo u Zakonu i rabinskim predajamanjihovih predaka. Iako halakhah najËeπÊe prevodimo kao “æidovski za-kon”, ova rijeË je zapravo utemeljena na hebrejskoj rijeËi koja se prevo-di kao “hodanje” i doslovce znaËi “put za hodanje”.

Pavlove izjave o “hodanju u Duhu” ne protive se posluπnosti Zako-nu. On ne tvrdi da krπÊani trebaju æivjeti na naËin koji krπi Zakon.Pavao se ne protivi Zakonu niti posluπnosti Zakonu. Ono Ëemu se pro-tivi jest legalistiËki naËin na koji je Zakon bio zlorabljen. Prava posluπ-nost koju Bog æeli ne moæe se postiÊi vanjskom prisilom, veÊ samounutarnjim poticajima koje vrπi Sveti Duh (GalaÊanima 5,18).

Kakvo je naπe iskustvo s “hodanjem u Duhu”? Kako to Ëinimo?Koje navike u naπem æivotu oteæavaju ovakav naËin hoda?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2694

Black

95


KR©∆ANINOV SUKOB

“Jer tijelo æudi protiv duha, a duh protiv tijela. Da, to se dvojemeusobno protivi tako da ne Ëinite πto biste htjeli.” GalaÊanima5,17. (vidi takoer Rimljanima 7,14-24) Na koji ste naËin kaovjernik u svojem duhovnom æivotu iskusili oπtru i bolnu stvarnostovih rijeËi?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Borba koju Pavao opisuje nije svojstvena svakom ljudskom biÊu;ona se odnosi na unutarnju borbu koja se odvija u krπÊaninu. BuduÊida su ljudi roeni u skladu sa æeljama tijela (Rimljanima 8,7), praviduhovni sukob pojavljuje se tek kad se nanovo rodimo Duhom (Ivan3,6). To ne znaËi da oni koji nisu krπÊani nisu nikada iskusili moralnisukob. No Ëak i taj sukob je u konaËnici rezultat djelovanja Duha. Sdruge strane, borba krπÊanina poprima novu dimenziju jer vjernik po-sjeduje dvije naravi koje su u meusobnom sukobu, tjelesnu i duhovnu.

Tijekom povijesti krπÊani su Ëeznuli za osloboenjem od ove borbe.Neki su je pokuπali okonËati povlaËenjem iz druπtva, dok su drugi tvr-dili da se greπna narav moæe iskorijeniti boæanskim Ëinom milosti. Obapokuπaja su pogreπna. Iako Êemo zahvaljujuÊi sili Svetoga Duha zasi-gurno moÊi ukrotiti prohtjeve tijela, sukob Êe se nastaviti na raznenaËine dok ne primimo novo tijelo o drugom Kristovom dolasku. Bijegiz druπtva nema svrhe zato πto bez obzira na to kamo idemo sa sobomnosimo svoju borbu, i tako Êe biti sve do naπe smrti ili Kristovog drugogdolaska.

BuduÊi da posjedujemo dvije naravi, istodobno se nalazimo na objestrane bitke. Naπ duhovni dio æeli ono πto je duhovno i prezire tijelo.Meutim, naπ tjelesni dio æudi za onim πto je tjelesno i protivi se du-hovnom. S obzirom na to da je obraÊeni um preslab da bi se sam oduprotijelu, naπa jedina nada u pobjedu nad tijelom jest da se svakodnevnoudruæujemo s Duhom protiv greπnog “ja”. Ovo je razlog πto je Pavaotoliko uporan kad traæi da hodimo u Duhu.

Iz osobnog iskustva s borbom izmeu ovih dviju naravi, kojibiste savjet mogli dati krπÊaninu koji se stalno bori u samomesebi?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2695

Black

96

UTORAK 12. rujna

DJELA TIJELA

Nakon πto nam je ukazao na sukob koji postoji izmeu tijela iDuha, Pavao u GalaÊanima 5,18-26 objaπnjava narav ovih suprotnostinavodeÊi popis etiËkih poroka i vrlina. Popis mana ili vrlina bio je poznataknjiæevna metoda jednako prisutna u æidovskoj i grËko-rimskoj knjiæev-nosti. Ovi popisi ukazivali su na ponaπanje koje je trebalo izbjegavatikao i na vrline koje je trebalo oponaπati.

Pozorno prouËite popis mana i vrlina u navedenim redcima. Nakoji naËin Pavlov popis iz GalaÊanima 5,19-24 nalikuje na popis uredcima koji slijede, a u Ëemu se razlikuje? Jeremija 7,9; Hoπea4,2; Marko 7,21.22; 1. Timoteju 3,2.3; 1. Petrova 4,3; Otkrivenje21,8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Iako je Pavao bio svjestan postojanja popisa mana i vrlina, postojeznaËajne razlike u naËinu na koji on rabi ova dva popisa u GalaÊanima.Najprije, iako Pavao suprotstavlja ova dva popisa, on ne govori o njimana jednak naËin. Popis mana naziva “djela tijela”, dok popis vrlina na-ziva “plod Duha”. Ovo je bitna razlika. James D. G. Dunn piπe: “Tijelozahtijeva, a Duh daje. Tamo gdje jedan popis odiπe ozraËjem æelje zasamopouzdanjem i pomamnim samoudovoljavanjem, drugi je usmjerenna brigu za bliænje, mirnoÊu, upornost, pouzdanost. Prvi je ljudska ma-nipulacija, a drugi je izvor odgovornog ponaπanja, posljedica boæanskemilosti, unutarnje preobrazbe.” (The Epistle to the Galatians, str. 308)

Druga zanimljiva razlika izmeu dvaju Pavlovih popisa jest πto jepopis mana namjerno izreËen u mnoæini — “djela tijela”. “Plod Duha”izreËen je u jednini. Ova razlika pokazuje da æivot po tijelu pruæa samoneslogu, nemir, podjele i nejedinstvo. Nasuprot tome, æivot u kojemkraljuje Duh donosi plod Duha koji se oËituje u devet odlika koje potiËujedinstvo.

U kontekstu reËenoga, neki ljudi tvrde kako ono πto vjerujemo oBogu nije bitno dokle god smo iskreni. Niπta nije dalje od istine. Pavlovpopis mana pokazuje suprotno: izopaËeni stavovi o Bogu dovode doizopaËenih stavova o spolnom ponaπanju, religiji i etici, πto rezultiraraspadom ljudskih odnosa. ©toviπe, ovakvi stavovi mogu dovesti do gu-bitka vjeËnog æivota (GalaÊanima 5,21).

Promotrimo iznova popis “djela tijela”. Na koji naËin svako odovih djela vidimo kao povredu jedne ili viπe zapovijedi?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2696

Black

97

SRIJEDA 13. rujna

PLOD DUHA (GalaÊanima 5,22-24)

“Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost,dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost. Protiv ovih ne postoji za-kon.” (GalaÊanima 5,22.23) Na koji naËin dræanje Deset zapovijediodraæava plod Duha u skladu s ovim redcima? (Vidi takoer Matej5,21.22.27.28; 22,35-40.)

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Deset zapovijedi nisu alternativa ljubavi; one nas usmjeravaju kakoda pokazujemo ljubav prema Bogu i Ëovjeku. Koliko god nadilazila slovoZakona, ljubav nije u sukobu sa Zakonom. Misao da ljubav prema Bogui ljubav prema bliænjemu ukida Deset zapovijedi, ima jednako tolikosmisla kao kad bismo rekli da ljubav prema prirodi ukida zakon gravi-tacije.

Isto tako, za razliku od petnaest rijeËi kojima su opisana djelatijela, plod Duha opisan je u devet elegantnih vrlina. UËenjaci smatrajuda je ovih devet vrlina organizirano u skupine po tri, ali se ne slaæu snjihovim poretkom po vaænosti. Neki u brojci tri vide nagovjeπtaj Troj-stva; drugi smatraju da tri skupine po tri pokazuju na koji bismo senaËin trebali ponaπati prema Bogu, prema bliænjima i u konaËnici premasebi; treÊi ovaj popis doæivljavaju kao opis Isusa. Iako svaki od ovihstavova ima neku teæinu, najznaËajnije πto ne smijemo previdjeti jestnajveÊa vaænost koju Pavao daje ljubavi u æivotu krπÊanina.

»injenica da Pavao navodi ljubav kao prvu od devet vrlina nije slu-Ëajnost. On je veÊ istaknuo srediπnju ulogu ljubavi u æivotu krπÊaninau GalaÊanima 5,6.13 i uvrπtava je u svoj popis vrlina i na drugim mjesti-ma (2. KorinÊanima 6,6; 1. Timoteju 4,12; 6,11 i 2. Timoteju 2,22). Dokse ostale vrline pojavljuju u nekrπÊanskim izvorima, ljubav je izrazitokrπÊanska. Sve to pokazuje da ljubav ne treba smatrati samo jednom odmnogih vrlina, veÊ glavnom krπÊanskom vrlinom koja je kljuË ostalihvrlina. Ljubav je istaknuti plod Duha (1. KorinÊanima 13,13; Rimljanima5,5) i upravlja æivotom i stavovima svakog krπÊanina (Ivan 13,34.35), bezobzira na to kako ju je ponekad teπko pokazati.

Koliko samoodricanja ljubav podrazumijeva? Moæemo li voljetibez samoodricanja? ©to nas Isus uËi o ljubavi i samoodricanju?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2697

Black

98

»ETVRTAK 14. rujna

PUT DO POBJEDE

Iako Êe unutarnji sukob izmeu tijela i Duha uvijek bjesnjeti u srcusvakog vjernika, u æivotu krπÊanina ne mora vladati poraz, neuspjeh igrijeh.

Prema GalaÊanima 5,16-26, koji je kljuË æivljenja æivotom ukojem Duh kraljuje nad tijelom?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

GalaÊanima 5,16-26 sadræi pet kljuËnih glagola koji opisuju naËinæivota u kojem Duh kraljuje. Najprije, vjernik treba “hoditi” u Duhu(redak 16). GrËki glagol peripateo doslovce znaËi “hodati” ili “slijediti”.Sljedbenici poznatog grËkog filozofa Aristotela postali su poznati kao“peripatetici” stoga πto su slijedili Aristotela kamo god je iπao. »inje-nica πto je glagol u sadaπnjem vremenu pokazuje da Pavao ne govori opovremenom hodanju, veÊ o svakidaπnjem iskustvu. Osim toga, buduÊida zapovijeda da “hodimo” u Duhu, jasno je koji izbor moramo svako-dnevno donositi.

Drugi glagol je “biti voen” (redak 18). To pokazuje da trebamodopustiti Duhu da nas vodi (usporedite Rimljanima 8,14; 1. KorinÊani-ma 12,2). Naπe nije da vodimo, veÊ slijedimo.

IduÊa dva glagola pojavljuju se u GalaÊanima 5,25. Prvi je “æivjeti”(grËki zao). Pod ovim glagolom Pavao podrazumijeva iskustvo novoro-enja koje mora obiljeæiti æivot svakog vjernika. Pavlova uporaba sada-πnjeg vremena ukazuje na to da ovo novoroenje mora biti naπe svaki-daπnje iskustvo. A ako æivimo po Duhu, kaæe Pavao, onda trebamo i“hoditi” po Duhu. RijeË prevedena kao “hoditi” razlikuje se od rijeËi izπesnaestog retka. Ovdje je uporabljena rijeË stoicheo. To je vojni terminkoji doslovce znaËi “formirati liniju”, “dræati korak” ili “uskladiti se”.Misao koja iz ovoga proizlazi jest da nam Duh ne daje samo æivot, veÊnas treba svakodnevno usmjeravati.

U retku 24 Pavao rabi glagol “razapeti”. Ovo je pomalo zastraπujuÊe.Ako æelimo slijediti Duha, moramo donijeti Ëvrstu odluku i usmrtitiprohtjeve tijela. Naravno, Pavao se izraæava slikovito. Mi razapinjemotijelo kad se duhovno hranimo i izgladnjujemo prohtjeve tijela.

Koje promjene i odluke moramo donijeti kako bismo pobijediliu Kristu kao πto nam je obeÊano — kako bismo ostvarivali pobjedekoje nam sada izmiËu?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2698

Black

99

PETAK 15. rujna


“U æivotu krπÊanina ne ide uvijek sve glatko. On nailazi na oπtresukobe i teπke kuπnje. ‘Jer tijelo æudi protiv duha, a duh protiv tijela.’(GalaÊanima 5,17) ©to se viπe pribliæujemo kraju povijesti Zemlje, napa-di neprijatelja bit Êe sve lukaviji, sve uËestaliji i sve æeπÊi. Oni kojiodbace svjetlo i istinu postat Êe joπ tvri i nepristupaËniji, a njihovoneprijateljstvo protiv onih koji ljube Boga i dræe Njegove zapovijedi bitÊe sve æeπÊe (Manuscript 33, 1911.).” (Ellen G. White Comments, TheSDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1111)

“Utjecaj Svetoga Duha predstavlja Kristov æivot u duπi. Mi sada nemoæemo vidjeti Krista niti razgovarati s Njim, ali Njegov Sveti Duh namje jednako pristupaËan na svakom mjestu. On djeluje u svakome i prekosvakog tko primi Krista. Oni u kojima prebiva Sveti Duh donose duhov-ne rodove — ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrotu, vjernost,krotkost, uzdræljivost (Manuscript 41, 1897.).” (Ellen G. White Com-ments, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1112)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. Razmislite o slici razapinjanja prohtjeva tijela. ©to to znaËi?

Kako Êemo to uËiniti? Koliko Ëesto to moramo Ëiniti? Zaπto Pavaorabi tako snaæan glagol? ©to nam takva uporaba rijeËi govori oteæini bitke s naπim “ja”?

2. Koju ulogu igra ljudsko nastojanje u nastajanju ploda Duhai igra li je uopÊe? ©to iz vlastitog iskustva znamo o toj ulozi?

3. Pavao kaæe da oni koji Ëine djela tijela neÊe naslijediti Boæjekraljevstvo. Kako pomiriti ovu Pavlovu tvrdnju s tvrdnjom da sespaπavamo vjerom, a ne djelima?

4. Koja je najveÊa borba s kojom se suoËavamo u osobnom hodus Gospodinom? Nije li to grijeh i πto grijeh Ëini naπoj zajednici sBogom? Koji krπÊanin u svojem æivotu nije osjetio otuenje, sumnjui razoËaranje kao posljedicu grijeha, posebno zato πto nam je obe-Êana pobjeda nad tim grijehom? S obzirom na ovu Ëinjenicu, ukontekstu pobjede nad grijehom, zaπto se moramo uvijek prisjeÊatida naπe spasenje poËiva u potpunosti na onome πto je Krist uËinioza nas?

SAÆETAKIako se u æivotu svakog vjernika odvija sukob izmeu æelja tijela i

æelja Duha, krπÊanski æivot ne mora biti osuen na neuspjeh. BuduÊi daje Krist pobijedio silu grijeha i smrti, i mi moæemo pobijediti ako unama vlada Duh dajuÊi nam svakodnevno obilje Boæje milosti koje namomoguÊuje da ovladamo tjelesnim æeljama.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:2699

Black

100

Nebeska utakmica (1)

Od trenutka kad je bila mlada djevojka, Sahana je voljela Boga i od-lazila je u crkvu svake nedjelje. Ponekad je poæeljela da bogosluæja ne budutako glasna i Ëak pretjerano buËna. Zavrπila je studij i dobila mjestopredavaËice na æenskom koledæu. Æivjela je s roditeljima, kao πto je obiËaju Indiji. Znala je da Êe joj roditelji uskoro izabrati muæa.

Uæivala je raditi na koledæu i stekla je mnoge prijatelje. Posebno jezavoljela Marinu, jednu od nastavnica u πkoli. Jednoga dana Marina serazboljela od malarije i primljena je u bolnicu. Sahana je otiπla u bolnicuu posjet svojoj prijateljici. Dok je Ëekala pred sobom u kojoj je leæalaMarina, upoznala je muπkarca koji je takoer Ëekao da posjeti Marinu.PoËeli su razgovarati.

Sahana je saznala da je Ëovjeku ime Michael i da je pisac vjerskihknjiga. “Kojoj Crkvi pripadate? — upitala je Sahana. “Ja sam adventistsedmog dana.” rekao je Michael. Sahana je æeljela doznati neπto viπe o vjeritog Ëovjeka, ali u indijskoj kulturi nije primjereno da djevojka razgovara smuπkarcem viπe od nekoliko minuta te je razgovor zavrπio. Dakle, njezinapitanja Êe morati priËekati. Posjetila je Marinu i razgovarala s njom.

Meutim, Sahana nije mogla prestati razmiπljati o tom mladiÊu, aposebno o njegovoj Crkvi. Sahana je Ëitala Bibliju i imala je mnogo pitanjana koja njezin pastor nije znao odgovoriti. Moæda Êe Crkva u koju ideMichael imati odgovore. OdluËila je da Êe, kad se Marina bude osjeÊalabolje, pitati je viπe o Michaelu i njegovoj vjeri.

Kad je Sahana ponovno vidjela Marinu na πkolskom imanju, upitala juje: “Upoznala sam tvojeg prijatelja Michaela dok smo Ëekali da te vidimo ubolnici. On mi je rekao da je adventist. ©to je to? Znaπ li iπta o toj Crkvi?”“Znam malo.” odgovorila je Marina.

“Ja sam posjeÊivala AdventistiËku crkvu prije godinu dana. Oni imajubogosluæja subotom, jer Biblija kaæe da sedmi dan treba dræati svetim.”

“Oh”, rekla je Sahana iznenaeno. “ProËitala sam o sedmom danu uBibliji, i imam puno pitanja. Moæeπ li mi odgovoriti na njih?” Marina jepokuπala odgovoriti na Sahanina pitanja. Zatim je rekla: “Ljudi u Adven-tistiËkoj crkvi su prijateljski raspoloæeni i ljubazni. Moj muæ se pridruæiotoj crkvi, ali buduÊi da radim subotom, nisam mu se joπ u tome pridruæila.Nisam spremna odustati od svojega posla.”

“UËi li ta Crkva neπto o knjigama Daniel i Otkrivenje?” upitala je Saha-na uzbueno. “Ja ih ne razumijem, a htjela bih znati o Ëemu one govore.”

Nastavlja se.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26100

Black

101

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Izraelski proroci i kraljevi, Znaci vremena, 2001., poglavlja 41 i 42

POUKA 13 16.—23. rujna 2017.

Evanelje i Crkva“Prema tome, dok imamo povoljnu priliku, Ëinimo dobro svi-

ma, posebno onima koji po ovoj vjeri pripadaju istoj obitelji.”(GalaÊanima 6,10)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 6,1-10; Matej 18,15-17; 1. Korin-Êanima 10,12; Rimljanima 15,1; Ivan 13,34; Luka 22,3.

Neki uzgajivaËi krumpira odluËili su ostaviti najveÊe krumpire zasebe, a zasaditi manje plodove. Nakon nekoliko loπih uroda, otkrili suda je priroda smanjila njihove usjeve krumpira na veliËinu klikera. Za-hvaljujuÊi toj katastrofi, poljodjelci su nauËili vaænu æivotnu lekciju.

“Oni nisu mogli zadræati najbolje za sebe, a ono πto im nije bilovaæno iskoristiti za sjeme. Zakon æivota odredio je da æetva odraæavauloæeni trud. U prenesenom smislu, sadnja malih krumpira joπ uvijek jeuobiËajena praksa. Mi uzimamo najbolje od æivota za sebe, a sadimoostatke oËekujuÊi kako Êe nekim ludim obratom duhovnih zakona naπasebiËnost biti nagraena nesebiËnoπÊu.” (International Student Fellow-ship Newsletter, oæujak 2007.)

Pavao primjenjuje ovo naËelo u GalaÊanima 6,1-10. Umjesto da vjer-nici “jedni druge grizu i izjedaju” (GalaÊanima 5,15), crkva bi trebala bitimjesto gdje nas Duh vodi da dobrobit svojih bliænjih stavljamo ispredosobne dobrobiti. Razumijevanje da smo spaπeni miloπÊu trebalo bi nasuËiniti skromnijima, strpljivijima i suosjeÊajnijima u odnosu prema na-πim bliænjima.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26101

Black

102

NEDJELJA 17. rujna

OBNAVLJANJE PALIH

Iako Pavao ima visoka oËekivanja od krπÊanskog naËina æivota(GalaÊanima 5,16), njegov savjet vjernicima u GalaÊanima 6,1 iznenau-juÊe je realan. Ljudi nisu savrπeni; Ëak i najposveÊeniji krπÊani nisuimuni na pogreπke. Pavlove rijeËi iz GalaÊanima 5,16 u grËkom izvorni-ku pokazuju da on predvia situaciju koja Êe se dogoditi u crkvi ubuduÊnosti. Pavao upuÊuje GalaÊanima praktiËan savjet kako se nositis takvim situacijama kada do njih doe.

Kakva bi trebala biti reakcija krπÊana kada njihov brat po vjerizapadne u greπno ponaπanje? GalaÊanima 6,1; Matej 18,15-17.

..................................................................................................................................

Da bismo imali koristi od Pavlovog savjeta u GalaÊanima 6,1, mora-mo shvatiti odreenu situaciju koju je Pavao imao na umu. Radi se odvije rijeËi koje su uporabljene u prvoj polovici reËenice. Prva rijeË je“zatekne se” (KS “upadne”). Ona doslovce znaËi “biti otkriven, zateËenili iznenaen”. Kontekst i razliËite nijanse povezane s ovom rijeËju uka-zuju na to da je Pavao imao na umu dva aspekta. Reakcija se odnosi nesamo na vjernika koji “zatekne” drugog vjernika dok Ëini nedjelo, veÊi ako sami “upadnemo” u takvo ponaπanje (vidi Izreke 5,22) koje bismou najboljem sluËaju æeljeli izbjeÊi.

Vjerojatnost da prijestup o kojem Pavao raspravlja nije namjeranvidljiva je iz rjeËnika koji on rabi. RijeË prevedena kao “prekrπaj” ili“grijeh”, koja potjeËe od grËke rijeËi paraptoma, ne odnosi se na namjernigrijeh, veÊ na pogreπku, posrnuÊe ili pogreπni korak. Ovo potonje poseb-no je logiËno u svjetlu Pavlovih prethodnih izjava o “hodu” u Duhu. Iakoto ni na koji naËin ne opravdava pogreπku koju je osoba poËinila, jasnodaje do znanja da Pavao ne govori o namjerno poËinjenom grijehu (1.KorinÊanima 5,1-5).

Ispravan odgovor u takvim okolnostima ne bi smio biti kazna, osu-da, iskljuËenje iz zajednice, veÊ obnova. GrËka rijeË prevedena s “obno-viti”, katartizo, znaËi i “popraviti” ili “dovesti u red”. U Novome zavjetuuporabljena je za “krpanje” mreæa za ribe (Matej 4,21), dok se u grËkojliteraturi rabi kao medicinski izraz koji opisuje proces namjeπtanjaslomljene kosti. Kao πto ne bismo napustili brata u vjeri koji je pao islomio nogu, kao vjernici Kristovog tijela trebali bismo se njeæno brinutiza naπu braÊu i sestre u Kristu koji Êe moæda posrnuti i pasti dokzajedno hodimo na putu prema Boæjem kraljevstvu.

Umjesto da primjenjujemo Matej 18,15-17, zaπto vrlo Ëestoogovaramo osobu na koju smo ljuti dopuπtajuÊi da se naπa ljutnjaprotiv te osobe razbukti, pa Ëak i da joj se osveÊujemo?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26102

Black

103


»UVAJTE SE KU©NJI

“Tada Natan reËe Davidu: ‘Ti si taj Ëovjek!’” (2. Samuelova12,7)

Ozbiljnost Pavlovih rijeËi u GalaÊanima 6,1 — da po cijenu æivotapazimo da ne padnemo u kuπnju — ne bismo smjeli uzeti olako. Prizvukæurnosti i osobne brige u Pavlovom savjetu moæe se zapaziti u naËinuna koji on upuÊuje poziv. RijeË prevedena kao “pazi” doslovce znaËi“pozorno se brinuti” ili “obratiti posebnu pozornost” (usporedi Rimlja-nima 16,17; Filipljanima 2,4). Stoga ono πto Pavao doslovce kaæe jest“dobro pazite na sebe” kako vas grijeh ne bi iznenadio. Da bi naglasioovo upozorenje, Pavao u GalaÊanima 6,1 prelazi iz drugog lica mnoæine(“sve vas”) u prvom dijelu u drugo lice jednine (“ti”) u drugom dijeluretka. Ovo nije opÊe upozorenje koje se odnosi na cijelu zajednicu; toje osobno upozorenje upuÊeno svakom pojedincu u crkvi.

Pavao ne navodi izriËito narav kuπnje protiv koje tako snaæno upo-zorava GalaÊane. Moæda nije imao na umu neki poseban prijestup, veÊje jednostavno upozoravao na opasnost od Ëinjenja grijeha od kojeg supokuπavali obratiti druge. Istodobno, njegove rijeËi u GalaÊanima 5,26koje vjernike upozoravaju da ne postanu “umiπljeni” pokazuju da ih onupozorava neka ne umiπljaju da su na neki naËin duhovno nadmoÊnijiu odnosu na one koje æele obnoviti.

Zaπto je Pavao morao upozoriti GalaÊane na duhovni ponos?Razmotrite 1. KorinÊanima 10,12; Matej 26,34; 2. Samuelova 12,1-7.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Jedna od najveÊih opasnosti za krπÊanski hod jest osjeÊaj duhovneoholosti koja nas navodi na pomisao da smo na odreeni naËin imuniprotiv Ëinjenja nekih odreenih grijeha. OtreænjavajuÊa Ëinjenica jest dasvi imamo istu greπnu narav — narav koja se protivi Bogu. Bez obuzda-vajuÊe sile Boæjega Duha pokleknut Êemo pred bilo kojim grijehom akosu okolnosti povoljne. Ovakva svijest o naπem stvarnom stanju bez Kri-sta moæe nas saËuvati da ne podlegnemo grijehu samopravednosti ipotaknuti nas na veÊu suosjeÊajnost prema onima koji grijeπe.

Koliko smo se puta uhvatili kako osuujemo druge (moæda Ëaksamo u sebi) zbog nekih grijeha koje smo nekada i sami Ëinili?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26103

Black

104

UTORAK 19. rujna

NO©ENJE BREMENA (GalaÊanima 6,2-5)

Osim obnove onih koji su pali, koje joπ upute Pavao daje vjer-nicima u Galaciji? GalaÊanima 6,2-5; vidi takoer Rimljanima 15,1;Matej 7,12.

GrËka rijeË baros prevedena je rijeËju “breme” u GalaÊanima 6,2.Ona se doslovce odnosi na teæinu ili teret koji netko mora nositi naveliku udaljenost. S vremenom je postala metafora za bilo kakvu vrstuproblema ili poteπkoÊa, kao πto je primjerice teret dugog radnog dana zasparnog vremena (Matej 20,12). Dok neposredni kontekst Pavlovog na-loga da “nose bremena jedan drugoga” svakako ukljuËuje moralne pro-puste braÊe i sestara po vjeri, koji su spomenuti u prethodnom retku,koncept noπenja bremena koji on ima na umu mnogo je opseæniji. Pav-love upute otkrivaju nekoliko duhovnih pogleda na krπÊanski æivot kojenikako ne bismo smjeli previdjeti.

Prvo, kao πto je napisao Timothy George, “svi krπÊani imaju breme.Naπa bremena mogu se razlikovati po veliËini i obliku, ovisno o tomekako je Providnost uredila naπ æivot. Za neke je to breme kuπnji i poslje-dica moralnog pada, kao πto je navedeno u prvom retku. Za druge je totjelesna bolest ili duπevni poremeÊaj, obiteljska kriza ili nedostatakzaposlenja, napadi demona i mnoge druge stvari; ali nijedan krπÊaninnije osloboen bremena.” (Galatians, str. 413)

Drugo, Bog ne æeli da svoje breme nosimo sami. Naæalost, Ëestosmo spremniji pomoÊi drugima u noπenju bremena nego πto dopuπtamoda drugi pomognu nama. Pavao osuuje ovakav stav samodostatnosti(GalaÊanima 6,3) kao ljudsku oholost, jer odbijamo priznati da i samiimamo potrebe i slabosti. Ovakva oholost ne samo da nam uskraÊujeutjehu bliænjih, veÊ ih takoer onemoguÊuje u ispunjavanju sluæbe nakoju ih je Bog pozvao.

Na kraju, Bog nas poziva da nosimo bremena svojih bliænjih jer sepreko naπih djela oËituje Boæja utjeha. Ovakav koncept temelji se naËinjenici da je crkva Kristovo tijelo. Ilustraciju za to nalazimo u PavlovimrijeËima: “Ali Bog, koji tjeπi potiπtene, utjeπi nas Titovim dolaskom.” (2.KorinÊanima 7,6) Zapazimo kako “Bog svoju utjehu nije dao zahvalju-juÊi Pavlovoj molitvi i Ëekanju na Gospodina, veÊ preko odnosa s pri-jateljem i Radosne vijesti koju je on donio. Ljudsko prijateljstvo u ko-jem nosimo bremena jedan drugoga dio je Boæje namjere za Njegovnarod.” (John R. W. Stott, The Message of Galatians, str. 158)

©to nas spreËava da traæimo pomoÊ — oholost, sram, nedosta-tak povjerenja, osjeÊaj samodostatnosti? Ako smo u nevolji, zaπtone potraæimo pomoÊ od onoga komu vjerujemo i zamolimo ga da snama ponese naπe breme?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26104

Black

105

SRIJEDA 20. rujna

KRISTOV ZAKON (GalaÊanima 6,2-5)

Pavao povezuje noπenje bremena s vrπenjem Kristovog zakona.©to on podrazumijeva pod “zakonom Kristovim“? GalaÊanima 5,14;6,2; Ivan 13,34; Matej 22,34-40.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Izraz “zakon Kristov” (ton nomon tou Hristou) ne pojavljuje senigdje drugdje u Bibliji, iako Pavao rabi sliËan izraz u 1. KorinÊanima9,21 (ennomos Hristou). Jedinstvenost ovog izraza rezultirala je broj-nim tumaËenjima. Neki pogreπno smatraju kako je ovo dokaz da je Boæjizakon dan na Sinaju zamijenjen drugaËijim zakonom, zakonom Kristo-vim. Drugi tvrde da se rijeË zakon jednostavno odnosi na opÊe “naËelo”(vidi Rimljanima 7,21), πto znaËi da noπenjem tereta bliænjih slijedimoIsusov primjer. Dok potonje tumaËenje ima odreenu teæinu, sam kon-tekst i sliËna uporaba rijeËi u GalaÊanima 5,14 ukazuje na to da je“vrπenje Kristovog zakona” samo joπ jedan poziv na ispunjenje Mojsije-vog zakona pokretano ljubavlju. Prije u svojoj poslanici Pavao je poka-zao da moralni Zakon nije ukinut s Kristovim dolaskom. Umjesto toga,moralni Zakon Ëije je vrπenje motivirano ljubavlju i dalje ima vaænuulogu u æivotu krπÊanina. On je saæeti prikaz onoga πto je Isus nauËavaotijekom svoje zemaljske sluæbe i prakticirao cijelog æivota, pa Ëak i usvojoj smrti. NoseÊi bremena bliænjih, mi ne idemo samo Isusovim sto-pama, veÊ i ispunjavamo Njegov Zakon.

U GalaÊanima 6,2 i 6,5 pojavljuje se joπ jedan problem, prividnoproturjeËje meu GalaÊanima. Meutim, ovaj problem je lako rjeπiv kadashvatimo da se Pavao koristi dvjema razliËitim rijeËima kojima opisujedvije razliËite situacije. Kao πto smo primijetili, rijeË za “breme” u drugomretku (baros) odnosi se na teæak teret koji je trebalo nositi na velikuudaljenost. Meutim, rijeË fortion iz petog retka odnosi se na brodskiteret, vojnu opremu, pa Ëak i dijete u utrobi. Dok se prvi tereti moguodloæiti, ovi drugi ne mogu. Trudna majka mora nositi vlastito dijete.Kao πto ovaj primjer pokazuje, postoje neka bremena koja nam drugiljudi mogu pomoÊi nositi kao i bremena koja nijedan Ëovjek ne moæenositi umjesto nas, kao πto je breme griænje savjesti, patnje i smrti. Zanjih se moramo osloniti iskljuËivo na Boæju pomoÊ (Matej 11,28-30).

Dok za neka bremena moæemo dobiti pomoÊ od drugih ljudi,druga moæemo jedino poloæiti pred Gospodina. Kako moæemo nau-Ëiti poloæiti pred Gospodina ono πto sami ne moæemo nositi?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26105

Black

106

»ETVRTAK 21. rujna

SJETVA I ÆETVA (GalaÊanima 6,6-10)

RijeË iz GalaÊanima 6,7 prevedena kao “ismjehivanje” (mukterizo)pojavljuje se samo ovdje u cijelome Novome zavjetu, unatoË Ëestompojavljivanju u grËkom izvorniku Staroga zavjeta. Njezino doslovno zna-Ëenje jest “okrenuti glavu od nekoga u znak prijezira”. U Starome zavje-tu ovo se najËeπÊe odnosilo na preziranje Boæjih proroka (2. Ljetopisa36,16; Jeremija 20,7), a jednom je Ëak uporabljena za slikoviti prikazbuntovniËkog odnosa prema Bogu (Ezekiel 8,17).

Pavao ovim æeli reÊi da ljudi mogu prezirati Boga, Ëak se i izrugivatiNjegovim zapovijedima, ali Ga ne mogu nadmudriti. On Êe na krajusuditi, a oni Êe morati platiti kaznu za svoja djela.

ProËitajte GalaÊanima 6,8. ©to Pavao ovdje æeli reÊi? Koje pri-mjere moæemo pronaÊi u Bibliji o karakteristikama sijanja u tijelui sijanja u Duhu? Vidi, primjerice, Djela 5,1-5; Luka 22,3; Daniel1,8; Matej 4,1.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavlova usporedba o sjetvi i æetvi nije jedinstvena. To je æivotnaËinjenica koja se pojavljuje u mnogim starim izrekama. Meutim, zna-Ëajan je naËin na koji je Pavao rabi da bi naglasio svoje prethodne izjaveo tijelu i Duhu. James D. G. Dunn piπe: “Suvremena istoznaËnica bilabi da imamo slobodu izbora, ali ne moæemo utjecati na posljedice svojegizbora.” (Galatians, str. 330)

Ako nas Bog ne izbavi uvijek od zemaljskih posljedica naπih grije-ha, ne bi nas trebao svladati oËaj zbog loπih odluka koje smo donijeli.Umjesto toga, moæemo se radovati πto nam je Bog oprostio naπe grijehei posvojio nas kao svoju djecu. Trebali bismo kapitalizirati sve moguÊ-nosti koje sada imamo i uloæiti ih u nebesku æetvu.

S druge strane, GalaÊanima 6,10 ukazuje na to da “krπÊanska etikaima dvostruko æariπte: ona je sveopÊa i sveobuhvatna, ‘Ëinimo dobrosvim ljudima’; druga æariπna toËka je odreena i specifiËna, ‘posebnoonima koji po ovoj vjeri pripadaju istoj obitelji’. Pavlov sveopÊi pozivutemeljen je na Ëinjenici da su svi ljudi stvoreni na Boæju sliku i kaotakvi beskrajno dragocjeni u Njegovim oËima. Kad god su krπÊani zabo-ravili na ovu bitnu Ëinjenicu biblijske objave, neizbjeæno su postali ærtvezasljepljujuÊih grijeha rasizma, seksizma, plemenskih i klasnih razlikai tisuÊa drugih predrasuda koje su razorile ljudsku zajednicu od Adamai Eve do danaπnjeg dana.” (Timothy George, Galatians str. 427,428)

Mi sijemo, dobro ili zlo. Pogledajmo sami sebe. Kakvu Êemoæetvu æeti?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26106

Black

107

PETAK 22. rujna


“Duh Boæji zadræava zlo pod vlaπÊu savjesti. Kad se Ëovjek uzdiæeiznad utjecaja Svetoga Duha, on æanje æetvu bezakonja. Na takvog Ëovje-ka Duh ima sve manje utjecaja i ne moæe ga zadræati da ne sije sjemeneposluπnosti. Opomene na njega djeluju sve manje i manje. Strah Boæjisve viπe iπËezava iz njegovog srca. On sije u tijelo i mora poæeti izopa-Ëenost. Sjeme koje je sam posijao dozrijeva za æetvu. On otvoreno po-kazuje prijezir prema svetim Boæjim zapovijedima. Njegovo nekada osjet-ljivo srce postaje tvrdo kao kamen. Opiranje istini uËvrπÊuje ga u beza-konju. BuduÊi da su ljudi sijali sjeme zla, pretpotopni svijet bio jepreplavljen bezakonjem, zloËinima i svakojakim neËasnim djelima.

Svi trebaju biti upoznati s tim kako i na koji naËin jedna duπa bivauniπtena. To nije rezultat nekog neopozivog proglasa koji je Bog izrekaoprotiv Ëovjeka. On ne Ëini Ëovjeka duhovno slijepim. Bog je dao dovoljnosvjetla i dokaza da Ëovjek moæe uoËiti razliku izmeu istine i zablude. AliOn ga ne prisiljava da prihvati istinu. On mu pruæa moguÊnost da slobo-dno bira: dobro ili zlo. Ako Ëovjek odbaci dokaze koji su dovoljno snaænida njegovo prosuivanje usmjere na dobro i odluËi se za zlo, drugi put Êeto uËiniti joπ lakπe. TreÊi put Êe se joπ gorljivije udaljavati od Bog i joπodluËnije stati na stranu Sotone. I nastavit Êe tako sve dok se potpunone uËvrsti u zlu i, vjerujuÊi u laæ, cijenit Êe je i braniti kao istinu. Njegovoopiranje istini donijelo je konaËno svoju æetvu (Manuscript 126, 1901.).”(Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1112)

PITANJA ZA RAZGOVOR1. ©to u praktiËnom smislu znaËi “obnoviti” brata ili sestru u

vjeri koji su pali u grijeh? Na koji naËin narav poËinjenog grijehautjeËe na proces obnove? ZnaËi li to da Êe nakon obnove biti jedna-ko kao i prije? Porazgovarajte.

2. BuduÊi da postoje odreena bremena koja moramo saminositi (GalaÊanima 6,5), na osnovi Ëega vjernik odluËuje hoÊe lipomoÊi svojem bliænjem?

3. Kako se vaπa crkva moæe usporediti s Pavlovim uputama uGalaÊanima 6? Kako moæete osobno doprinijeti promjeni?

SAÆETAKPokazatelj Boæje prisutnosti meu Njegovim narodom oËituje se u

Kristovom duhu koji se oËituje u crkvi. To moæe biti vidljivo u naËinuna koji vjernici opraπtaju i odnose se prema onima koji grijeπe, u tomekako si meusobno pomaæu u nevoljama te u djelima dobrote koja Ëinejedni drugima i onima koji nisu vjernici.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26107

Black

108

Nebeska utakmica (2)Sutradan je Marina donijela neko gradivo za Ëitanje Sahani. Kad je

Sahana Ëitala ta πtiva, bila je zadivljena kako joj iz knjiga Daniel i Otkrivenjesve postaje jasno. Kasnije joj je Marina donijela knjigu Ellen G. WhiteIsusov æivot. Sahana ju je æeljno proËitala, osjeÊajuÊi kako je Sveti DuhosvjedoËava da je to istina.

Htjela je posjetiti mjesnu adventistiËku crkvu i sama se uvjeriti moguli crkva i njezini vjernici æivjeti prema njezinim oËekivanjima. Kad su onai Marina imale slobodnu subotu, Marina ju je odvela u crkvu. Uπle su ucrkvu i Sahana je ugledala Michaela, Ëovjeka kojeg je upoznala u bolnici.Bila je iznenaena kad je saznala da je on voa ove male crkvene zajednice.

Nakon bogosluæja Sahana se povjerila svojoj prijateljici: “Ovi ljudi sutako prijateljski raspoloæeni i dragi. Ova crkva je upravo takva kao πto si mirekla da Êe biti. OsjeÊam se kao da sam konaËno pronaπala svoj duhovnidom.”

Kad se Sahana vratila kuÊi nakon bogosluæja tog dana, oduπevljeno jeispriËala svojim roditeljima o svojem iskustvu na bogosluæju. Njezini roditeljinikad nisu Ëuli o adventistima sedmog dana, pa im je Sahana objasnilaneke od temeljnih vjerovanja i rekla im o knjigama koje je proËitala. Otvorilaje Bibliju i Ëitala Deset zapovijedi i objasnila da Bog nikada nije ukinuo svojZakon, niti je to promijenio. “Isus i Njegovi uËenici dræali su te iste zakone.”— rekla im je.

Sahaninim roditeljima je bilo drago πto je ona tako sretna. Hrabrili suje da i dalje prati svoja nova uvjerenja, ali oni Êe i dalje pohaati crkvu kojusu pohaali godinama.

Sahani je ugovorna godina nastave istekla i poËela je tragati za novimradnim mjestom. Istodobno su Sahanini roditelji poËeli tragati za muæem,kako bi je udali.

“Brine me koga Êe mi moji roditelji izabrati za muæa.” povjerila seSahana Marini. “Ti i tvoj suprug ste iste vjere, ali πto ako moji roditeljiizaberu za mene nekoga tko ne æeli biti adventist? Bit Êe mi teπko dræati sesvoje vjere ako se udam za nekoga tko ne dijeli moja uvjerenja.”

Nastavlja se.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26108

Black

109


POUKA 14 23.—30. rujna 2017.

Hvalisanje kriæem“A ja sam daleko od toga da se iËim ponosim, osim kriæem

Gospodina naπega Isusa Krista, po kome je meni razapet svi-jet.” (GalaÊanima 6,14)

Biblijski tekstovi: GalaÊanima 6,11-18; Rimljanima 6,1-6; 12,1-8; 2. KorinÊanima 4,10; 5,17; 11,23-29.

Ova pouka o GalaÊanima bila je vrlo snaæna. Razlog je πto je i samaposlanica silna. ZnajuÊi svoj poziv, znajuÊi istinu koju je propovijedao(uostalom, ta je istina doπla od Gospodina kao πto je rekao nebrojenoputa), Pavao je bio nadahnut æarom starozavjetnih proroka Izaije, Jere-mije i Hoπee. Kao πto su se oni zalagali za Boæji narod u svoje vrijememoleÊi ga da se odvrati od svojih pogreπaka, Pavao to isto Ëini u svojevrijeme.

Bez obzira na razliËite okolnosti, na kraju bismo na GalaÊane moglivrlo lako primijeniti Jeremijine rijeËi: “Ovako govori Jahve: ‘Mudri nekase ne hvali mudroπÊu, ni junak neka se ne hvali hrabroπÊu, ni bogatineka se ne hvali bogatstvom. A tko se hvaliti hoÊe, neka se hvali timeπto ima mudrost da mene spozna. Jer ja sam Jahve koji tvori dobrotu,pravo i pravdu na zemlji, jer to mi je milo — rijeË je Jahvina.’” (Jeremija9,22-24) Nigdje se drugdje naπa “slavna” ljudska mudrost, naπe bogatstvoi naπa moÊ ne pojavljuje tako jasno u svoj svojoj ispraznosti i taπtinikao u podnoæju kriæa — to je srediπte Pavlove poslanice upuÊene zabludje-lom stadu u Galaciji.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26109

Black

110

NEDJELJA 24. rujna

PISANO PAVLOVOM VLASTITOM RUKOM

Usporedite Pavlove zavrπne rijeËi u GalaÊanima 6,11-18 sazavrπnim primjedbama koje piπe na kraju svojih drugih poslanica.Na koji im naËin zavrπetak Poslanice GalaÊanima nalikuje ili serazlikuje od njih? Vidi zavrπne rijeËi u Rimljanima, 1. i 2. Korin-Êanima, Efeæanima, Filipljanima, Koloπanima te 1. i 2. Solunjani-ma.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Pavlove zavrπne rijeËi nisu uvijek iste, no u njima se pojavljujenekoliko zajedniËkih elemenata: (1) pozdrav odreenim pojedincima, (2)zavrπni poticaj, (3) osobni potpis i (4) blagoslov. Kada ove tipiËne zna-Ëajke usporedimo s Pavlovim zavrπnim rijeËima u Poslanici GalaÊanima,pojavljuju se dvije bitne razlike.

Prvo, za razliku od mnogih Pavlovih poslanica, Poslanica GalaÊani-ma ne sadræi osobne pozdrave. Zaπto? Osim odsutnosti tradicionalnezahvale na poËetku poslanice, i ovo je vjerojatno daljnja naznaka nape-tih odnosa izmeu Pavla i GalaÊana. Pavao je pristojan, ali sluæben.

Drugo, ne smijemo zaboraviti da je Pavao obiËno diktirao svojeposlanice pisaru (Rimljanima 16,22). Nakon zavrπetka poslanice Pavaobi Ëesto uzeo pero i dodao nekoliko kratkih rijeËi svojom rukom i takozavrπio pismo (1. KorinÊanima 16,21). Meutim, u Poslanici GalaÊanimaPavao odstupa od svoje prakse. Kada uzima pero od pisara, on je joπuvijek toliko zaokupljen okolnostima u Galaciji da poslanici dodaje joπnekoliko reËenica. On jednostavno ne moæe odloæiti pero dok joπ jed-nom ne pozove GalaÊane da se okane svojih nerazumnih putova.

U GalaÊanima 6,11 Pavao naglaπava da je poslanicu napisao velikimslovima. Nije nam poznato zaπto. Neki smatraju da Pavao ovdje ne mislina veliËinu slova, veÊ na njihov deformiran oblik. Oni smatraju da suPavlove ruke bile ili toliko osakaÊene od progona ili deformirane odpravljenja πatora da nije bio u stanju precizno oblikovati slova. Drugimisle da su njegove izjave joπ jedan dokaz o njegovom loπem vidu. Iakosu oba glediπta moguÊa, najlogiËnije je zakljuËiti da je Pavao namjernopisao velikim slovima kako bi ukazao i istaknuo ono πto je æelio reÊi,kao kada mi naglaπavamo vaænu rijeË ili pojam tako πto ga podcrtamo,podebljamo ili napiπemo u kurzivu ili VELIKIM SLOVIMA.

Bez obzira na razlog, Pavao je uistinu æelio skrenuti pozornostËitatelja na svoja upozorenja i opomene.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26110

Black

111


HVALISANJE TIJELOM

ProËitajte GalaÊanima 6,12.13. ©to Pavao poruËuje u ovim red-cima?

..................................................................................................................................

Iako je Pavao prethodno nagovijestio plan i motivaciju svojih pro-tivnika (vidi GalaÊanima 1,7; 4,17), u GalaÊanima 6,12.13 prvi put odre-eno progovara o svojim protivnicima. On za njih kaæe da se æele “ponosititijelom”. Izraz “ponositi se” na grËkom doslovce znaËi pokazati ili stavi-ti masku “dobrog lica” (ponaπanja). RijeË za “lice” ista je u grËkomjeziku kao rijeË za glumaËku masku koja je pokazivala koju ulogu izvo-di glumac. Drugim rijeËima, Pavao kaæe kako su ovi ljudi bili velikiglumci koji su zahtijevali odobravanje publike. U kulturi utemeljenoj naËasti i sramu, oni koji pogreπno nauËavaju doimlju se kao da æele uljep-πati sliku o sebi prije nego πto se njihova braÊa Æidovi iz Galacije i drugiÆidovi krπÊani vrate u Jeruzalem.

Pavao istiËe vaænu Ëinjenicu u vezi s jednim od njihovih motiva —æeljom za izbjegavanje progona. Iako pod progonom podrazumijevamo injegove dramatiËnije oblike kao πto je tjelesno zlostavljanje, on moæebiti jednako bolan i u “blaæim” oblicima uznemiravanja i izoliranja. Pa-vao i ostali fanatiËni progonitelji u Judeji nekoÊ su provodili ovo prvo(GalaÊanima 1,13), ali je i ovaj drugi naËin imao utjecaja na krπÊane.

Æidovski vjerski voe i dalje su imali znaËajan politiËki utjecaj umnogim podruËjima. Imali su vlast kaænjavanja u ime Rima, stoga sumnogi æidovski vjernici æeljno nastojali saËuvati dobre odnose s njima.Dok su ustrajavali na obrezanju pogana i pouËavali ih da Ëuvaju Toru,buntovnici u Galaciji mogli su pronaÊi zajedniËki jezik s lokalnim æido-vima. Ne samo πto im je to omoguÊilo odræavanje prijateljskih odnosa sasinagogama, veÊ su mogli ojaËati svoje veze sa æidovskim vjernicima uJeruzalemu koji su bili vrlo nepovjerljivi u vezi s djelom koje se vrπilomeu poganima (Djela 21,20.21). Nema sumnje da su u odreenom smi-slu svojim djelima doprinijeli da njihovo svjedoËenje meu Æidovimabude uËinkovitije.

©to god je Pavao imao na umu, on vrlo jasno kaæe: “Svi koji hoÊepoboæno æivjeti u Kristu Isusu bit Êe progonjeni.” (2. Timoteju 3,12)

Razmislimo o razlozima koje su ovi ljudi imali da opravdajusvoje pogreπke. ZvuËi priliËno razumno s obzirom na situaciju. ©tonam to govori o tome da nas Ëak i “najbolji” motivi mogu zavestiako nismo oprezni? Kada ste zadnji put uËinili neπto pogreπno radiispravnih razloga?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26111

Black

112

UTORAK 26. rujna

HVALISANJE KRIÆEM (GalaÊanima 6,14)

“A ja sam daleko od toga da se iËim ponosim, osim kriæemGospodina naπega Isusa Krista, po kome je meni razapet svijet i jasvijetu!” (GalaÊanima 6,14)

Izloæivπi razloge koje su neke naveli da zahtijevaju obrezanje, Pavaoiznosi svoju evaneosku poruku GalaÊanima posljednji put, iako u sa-æetom obliku. Prema Pavlu, Evanelje ima dvije uporiπne toËke: (1) sre-diπnje mjesto kriæa (redak 14) i (2) nauk o opravdanju (redak 15). DanasÊemo se usmjeriti na ovo prvo.

BuduÊi da æivimo u 21. stoljeÊu, teπko nam je shvatiti nevjericukoju su izazvale Pavlove izjave o kriæu (GalaÊanima 6,14) u ono vrijeme.U danaπnje vrijeme Kristov kriæ je uobiËajen i dragocjen simbol kojibudi pozitivne osjeÊanje kod veÊine ljudi. Meutim, u Pavlovo vrijemekriæ nije bio neπto Ëime bi se mogli pohvaliti, veÊ neπto πto je trebaloprezirati. Ideja o raspetome Mesiji za Æidove je bila uvredljiva, a zaRimljane je bila toliko odbojna da takvim oblikom kazne nisu kaænjavalirimske graane.

Prijezir s kojim je stari svijet gledao na kriæ jasno je vidljiv iznajstarijih crteæa raspeÊa. Dio drevnog grafita koji datira s poËetka dru-gog stoljeÊa, prikazuje raspeÊe Ëovjeka s glavom magarca. Ispod kriæa iuz crteæ Ëovjeka Ëije su ruke uzdignute u molitvi, stoji natpis: “Aleksan-dar sluæi svome bogu.” Poruka je jasna: Kristov kriæ smatran je smije-πnim. Upravo u tom kontekstu Pavao hrabro izjavljuje da se on hvalisamo Kristovim kriæem!

©to je Kristov kriæ promijenio u Pavlovom donosu prema svije-tu? GalaÊanima 6,14; Rimljanima 6,1-6; 12,1-8; Filipljanima 3,8.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Kristov kriæ mijenja sve kod onoga tko vjeruje. On nas potiËe nesamo da procijenimo naËin na koji vidimo sebe, veÊ i naËin na koji seodnosimo prema svijetu. Svijet — ovo danaπnje zlo doba i sve πto onopovlaËi za sobom (1. Ivanova 2,16) — protivi se Bogu. BuduÊi da smoumrli s Kristom, svijet viπe nema silu ropstva koju je nekada imao nadnama i stari æivot kojim smo nekada æivjeli u svijetu viπe ne postoji.SlijedeÊi Pavlovu analogiju, prekid vjernika sa svijetom trebao bi bitikao da su jedan za drugog mrtvi.

Kako je kriæ utjecao na naπ odnos prema svijetu? ©to je onuËinio u naπem æivotu? Koliko se naπ sadaπnji æivot razlikuje odæivota kakvim smo æivjeli prije predaje Gospodinu koji je umro zanas?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26112

Black

113

SRIJEDA 27. rujna

NOVO STVORENJE

Nakon πto je istaknuo srediπnju ulogu Kristovog kriæa u æivotukrπÊanina, Pavao sad naglaπava drugu temeljnu toËku svoje evaneoskeporuke: opravdanje vjerom.

Kao πto smo vidjeli u ovom tromjeseËju, Pavao je obrezanje suprot-stavio Evanelju. Ipak, on se ne protivi samoj praksi. Dao je nekolikosnaænih izjava protiv obrezanja (vidi GalaÊanima 5,2-4), ali on ne æeli daGalaÊani dou do zakljuËka kako su Bogu draæi neobrezani od obreza-nih. To nije njegova namjera, jer svatko moæe imati legalistiËki pristuponome πto Ëini ili ne Ëini. GledajuÊi s duhovnog aspekta, pitanje obreza-nja samo po sebi nije vaæno. Prava vjera nije ukorijenjena u vanjskomponaπanju, veÊ izvire iz ljudskog srca. Kao πto je i sam Isus rekao,netko moæe izgledati prekrasno izvana, a iznutra je duhovno truo (Matej23,27).

©to znaËi biti novo stvorenje? GalaÊanima 6,15; 2. KorinÊani-ma 5,17. Kako ste to osobno doæivjeli?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

GrËka rijeË ktisis prevedena je kao “stvaranje”. Moæe se odnositi napojedino “stvorenje” (Hebrejima 4,13) ili na sve πto je “stvoreno” (Rimlja-nima 8,22). U svakom sluËaju, ova rijeË podrazumijeva djelovanje Stvo-ritelja, πto je i Pavlova namjera. “Novo stvorenje” ne moæe se postatiljudskim naporom bez obzira na to je li u pitanju obrezanje ili πtodrugo. Isus ovaj proces naziva “novim roenjem” (Ivan 3,5-8). To jeboæansko djelo u kojem Bog uzima osobu koja je duhovno mrtva i u njuudahnjuje duhovni æivot. Ovo je joπ jedna metafora koja opisuje djelospasenja koje Pavao najËeπÊe opisuje kao opravdanje vjerom.

Pavao joπ detaljnije opisuje ovo iskustvo novoroenja u 2. Korin-Êanima 5,17. U ovom retku objaπnjava da novo stvorenje znaËi dalekoviπe od same promjene naπeg statusa u nebeskim knjigama; ono donosipromjenu u naπ æivot danas. Timothy George kaæe: “To ukljuËuje cje-lokupni proces preobrazbe: obnovu od strane Svetoga Duha koja vodi dopokajanja i vjere, svakidaπnji proces oæivljenja i neprekidan rast u sve-tosti koji vodi do konaËne sliËnosti Kristu.” (Galatians, str. 438)

Meutim, preobrazba u novo stvorenje nas ne opravdava. Umjestotoga, ova korjenita promjena nedvojbeno pokazuje da smo opravdani.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26113

Black

114

»ETVRTAK 28. rujna

ZAVR©NE NAPOMENE (GalaÊanima 6,16-18)

Pavao daje svoj blagoslov onima koji “æive po ovom mjerilu”(GalaÊanima 6,16). S obzirom na kontekst, o kojem “mjerilu” Pavaoovdje govori?

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË prevedena kao “mjerilo” odnosi se doslovce na πtap ili vrpcukoju koriste zidari i tesari kod mjerenja. RijeË je na kraju dobila sim-boliËno znaËenje koje se odnosi na mjerila ili standarde prema kojimaneπto procjenjujemo. Primjerice, kada govorimo o kanonu Novoga zavje-ta, mislimo na 27 knjiga koje se smatraju mjerodavnima za utvrivanjavjerovanja i prakse Crkve. Stoga, ako se nauk ne moæe “mjeriti” s onimπto se nalazi u ovim knjigama, nije prihvatljiv.

©to su “biljezi Isusovi” koje Pavao nosi na svome tijelu? Na πtomisli kada kaæe da mu nitko “ne dosauje” zbog toga? Moæe liredak u GalaÊanima 6,14 odgovoriti na ovo pitanje? GalaÊanima6,17; 2. KorinÊanima 4,10; 11,23-29.

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

RijeË “biljeg” potjeËe od grËke rijeËi stigmata, od koje je nastala ihrvatska rijeË “stigma”. MoguÊe je da Pavao ovdje misli na uobiËajenupraksu obiljeæavanja robova znakom svojih gospodara kao oblik pre-poznavanja, ili na praksu nekih religija Ëiji su se sljedbenici obiljeæavaliu znak poboænosti. U svakom sluËaju, “pod ‘biljegom Isusa Krista’ Pa-vao bez sumnje podrazumijeva oæiljke koji su nastali na njegovom tijelunakon progona i nevolja (vidi 2. KorinÊanima 4,10; 11,24-27). Njegoviprotivnici nastojali su uvjeriti obraÊenike iz poganstva da prihvate biljegobrezanja kao znak prelaska na judaizam. Meutim, Pavao ima drugaËijibiljeg koji ukazuje na to Ëiji je rob postao, i za njega ne postoji drugaodanost osim Kristu. … Oæiljci koje je Pavao zadobio od svojih neprija-telja tijekom sluæbe za svojeg UËitelja vrlo rjeËito svjedoËe o njegovojodanosti Kristu.” (The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 989)

Koje biljege, tjelesne ili neke druge, imamo zbog svoje vjere uIsusa? Drugim rijeËima, koliko nas koπta naπa vjera?

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26114

Black

115

PETAK 29. rujna


“Kriæ na Golgoti privlaËi pozornost i izaziva divljenje, i na kraju Êepobijediti sve sile zemlje i pakla. U kriæu su usredotoËeni i iz njegaproistjeËu svi moguÊi utjecaji. On je veliko srediπte koje sve privlaËi, jerje na njemu Krist poloæio æivot za pali ljudski rod. Ta ærtva je prinesenada omoguÊi povratak u iskonsko savrπenstvo. »ak i viπe od toga, onaomoguÊuje Ëovjeku potpunu promjenu karaktera ËineÊi ga viπe negopobjednikom.

Oni koji Kristovom snagom pobijede velikog neprijatelja Boga i lju-di, zauzimat Êe u nebeskim dvorovima poloæaj viπi od anela koji nikadnisu pali.

Krist izjavljuje: ‘Kad ja budem podignut sa zemlje, sve Êu privuÊi ksebi.’ Ako ne postoji utjecaj koji privlaËi kriæu, on ga stvara. Tijekomgeneracija koje su dolazile, istina za dotiËno vrijeme otkrivala se kao‘sadaπnja istina’. U Kristu raspetom na kriæu ispunilo se proroËanstvo:‘Ljubav Êe se i Vjernost sastati, Pravda i Mir zagrliti.’ (Psalam 85,11) Nataj naËin kriæ je pokrenuo svijet.” (Manuscript 56, 1899.) (Ellen G. WhiteComments, The SDA Bible Commentary, sv. 6, str. 1113)

PITANJA ZA RAZGOVOR

1. ©to je znaËajno u Ëinjenici da Pavao zapoËinje i zavrπavasvoju poslanicu pozivajuÊi se na Boæju milost? Usporedite GalaÊa-nima 1,3 i 6,18.

2. U svjetlu Pavlove izjave da je “razapet … svijetu” (GalaÊanima6,14), kakav bi trebao biti odnos krπÊanina prema svijetu u danaπ-nje vrijeme? Kakav stav trebaju zauzeti krπÊani u vezi s okoliπem,rasizmom, pobaËajem i sliËno, ako su umrli svijetu?

3. Kako moæemo sa sigurnoπÊu znati da smo postali “novostvorenje” o kojem Pavao piπe?

4. Na temelju onoga πto ste nauËili ovog tromjeseËja, kako bisteizrazili Pavlove stavove o sljedeÊim temama: Zakon, djela Zakona,opravdanje vjerom, stari i novi Savez, Kristovo djelo, posveÊenje inarav krπÊanskog æivota?

SADRÆAJ

Prava religija ne oËituje se u vanjskom ponaπanju, veÊ je to stanjesrca. Kada je srce predano Bogu, æivot te osobe sve viπe Êe odraæavatiKristov karakter kako bude napredovala u vjeri. Srce treba biti pokorenoKristu; kada se to dogodi, sve ostalo Êe uslijediti.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26115

Black

116

Nebeska utakmica (3)“Ti bi se za to trebala moliti vrlo ozbiljno.” — rekla je Marina. “To je

ozbiljan izazov.” Onda je Marina dodala iznenaujuÊi komentar: “Moæda jamogu pomoÊi tvojim roditeljima pronaÊi Ëovjeka koji je adventist? Znamnekoliko ljudi.”

“Bi li stvarno mogla?” — upitala je Sahana. “To bi bilo divno!”Sahana je razgovarala s majkom o svojoj zabrinutosti. “Majko, æelim se

udati za mladiÊa koji je adventist.”“Sve te razliËite crkve su zapravo iste.” — rekla je majka. “A niti ne

poznajem ljude adventiste.”“Moja prijateljica Marina ti moæe pomoÊi pronaÊi adventistiËkog muæa

za mene.” — rekla je Sahana.“Pa, dobro; ako Marina ima nekoga u vidu, mi Êemo ga svakako uzeti

u obzir.” odgovorila joj je majka.Marina je znala da Êe se pastor Michael uskoro oæeniti. Znala je da Êe

mnogi adventistiËki mladiÊi doÊi na njegovo vjenËanje. Marina je saznala daÊe Aby, mladiÊ iz udaljene crkve, doÊi i ostati s Marinom i njezinom obitelji.Pozvala je Sahanu da doe i da se susretne s njim u Marininom domu.

Sahana se usrdno molila da je Bog dovede do uglaenog adventistiËkogmladiÊa, a osjeÊala je uvjerenje Svetoga Duha da je Ëuo njezine molitve.

Kad je mladiÊ stigao, Sahani je bilo drago da je tako uljudan i lijep.Doznala je da je inæenjer za raËunalne softvere.

Njih dvoje su razgovarali u Marininoj kuÊi nekoliko sati. Sahaniniroditelji su upoznali Abyja i bili su zadivljeni njime.

Nakon pastorovog vjenËanja Aby se vratio kuÊi i Sahana viπe nije moglarazgovarati s njim. Dva dana kasnije Abyjeva majka je zatraæila fotografijuod Sahane. Dva mjeseca kasnije Abyjevi roditelji su se susreli s Sahanomi njezinim roditeljima. Sastanak je dobro proπao. Kad su se Abyjevi roditeljivratili kuÊi, majka je rekla svojem sinu: “Ona je djevojka iz snova, djevojkakoju bih izabrala za tebe.”

Pripreme za vjenËanje su poËele. Kad je Sahani istekao ugovor o raduu πkoli, krstio ju je Abyjev otac. Tri mjeseca kasnije taj par se vjenËao.Njihov dan vjenËanja bio je trenutak kad su se drugi put vidjeli u æivotu,kao πto je obiËaj u dogovorenim brakovima. Iako su oboje bili potpunistranci na svojem vjenËanju, Sahana i Aby su uvjereni da ih je Bog vodioda se sretnu. OdluËili su zajedno krenuti u æivot s Bogom kao srediπtemsvojega doma. Sretni su i danas imaju dvoje djece.

Aby i Sahana Kurian æive u Hosuru, Indija, gdje Aby radi kao softverskiinæenjer.

Misijska iskustva preveo Ivan –idara

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26116

Black

117

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade onoπto nam ne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba,str. 415) “Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka sevaπe srce uvijek diæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, zamudrost. Neka svaki vaπ dah bude molitva.” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26117

Black

118

01 S 2. Ljetopisa 1,1 Ugovor s Bogom

02 N 1. o kraljevima 3,7.9 Kao malo dijete03 P Jakov 1,5 Traæenje mudrosti04 U 1. o kraljevima 4,33 Najmudriji meu ljudima05 S 2. KorinÊanima 6,17 Kakav epitaf!06 » Matej 6,24 Prodana Ëast07 P Izreke 10,22 Pravo blago08 S 1. o kraljevima 4,34 Na stjeciπtu

09 N Propovjednik 2,11 Kasno buenje10 P Propovjednik 11,9 Glas iskustva11 U 2. Ljetopisa 4,11 NeposveÊene sposobnosti12 S 1. o kraljevima 10,9 Hvala onome kome pripada13 » Propovjednik 10,5.6 Sramni spomenici14 P 2. Ljetopisa 12,1 “Sav Izrael s njim”15 S 1. o kraljevima 13,4 Oduzeta ruka

16 N 2. Ljetopisa 14,10 Asa je vjerovao Bogu17 P 1. o kraljevima 21,25 Izebelin razoran utjecaj18 U 1. o kraljevima 17,1 Glas u pustinji19 S 1. o kraljevima 17,13.14 Ona dijeli svoj posljednji zalogaj20 » Filipljanima 4,19 “Blaæenije je davati”21 1. o kraljevima 18,18 Ilija pred Ahabom22 S 1. o kraljevima 18,21 Boæji junaci

23 N Izlazak 20,3 Idolopoklonstvo onda i sada24 P 1. o kraljevima 18,41 »ekati Boga25 U Jakov 5,17.18 OdreÊi se sebe26 S 1. o kraljevima 19,4 Proæet obeshrabrenjem27 » 1. o kraljevima 19,9 “©to Êeπ ti ovdje?”28 P 1. o kraljevima 19,18 Danas su potrebni Ilije29 S 1. o kraljevima 19,14 U trenucima slabosti

30 N 2. Ljetopisa 20,12 Gospodnja bitka31 P 2. Ljetopisa 20,21 Borbena pjesma

JUTARNJI REDCI — SRPANJ 2017.

Pravo blago

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26118

Black

119

01 U 2. o kraljevima 1,16 VraËanje nekada i sada02 S Luka 16,10 Najbliæi posao03 » Matej 10,37.38 Zaπto Elizej?04 P Luka 9,62 Sve stavi na oltar05 S 1. KorinÊanima 15,51.52 Ilijin nasljednik

06 N 2. o kraljevima 2,21 Zagaena i proËiπÊena voda07 P Levitski zakonik 19,32 Kaænjeno ruganje08 U Psalam 33,18.19 Stol u pustinji09 S 2. o kraljevima 5,2 DjevojËica misionarka10 » Izaija 55,8.9 Boæji putovi11 P Otkrivenje 14,13 Bez ognjenih kola12 S Jona 1,2 Nevoljan prorok

13 N Izaija 26,21 Postoji granica14 P Izaija 6,8 “Mene poπalji”15 U Izaija 6,3 Poniznost — prava ili laæna?16 S Izaija 6,6.7 Æerava17 » Izaija 57,15 Bijeli kao snijeg18 P Psalam 68,32 Za sve19 S Tuæaljke 3,26 Jeremija, Boæji vjesnik

20 N Jeremija 35,18.19 Rekabovci21 P 2. Ljetopisa 32,8 Obranjena Boæja Ëast22 U 2. o kraljevima 20,3 Boæansko iscjeljenje23 S Izaija 39,4 ©to su vidjeli?24 » Habakuk 2,4 Vjera i Boæja obeÊanja25 P Estera 1,10.11 Previπe pijan da bi razmiπljao26 S Estera 4,14 Zbog Ëasa kao πto je ovaj

27 N Otkrivenje 12,17 Ljudski proglasi nasuprot Boæjim29 P Daniel 1,17 »etiri mladiÊa u Babilonu29 U 1. Ljetopisa 22,12 Izvor mudrosti30 S 1. Samuelova 2,30 Bez kompromisa31 » 1. KorinÊanima 9,27 SvjedoËenje

JUTARNJI REDCI — KOLOVOZ 2017.

“Mene poπalji”

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26119

Black

120

01 P Daniel 2,20.21 Pod Boæjom upravom02 S Daniel 2,28 Babilonski voa

03 N Daniel 3,17 »etvorica u uæarenoj peÊi04 P Daniel 4,35 Nabukodonozor poniæen05 U Daniel 6,4 Daniel, Boæji izaslanik06 S Daniel 6,17 Bog je poslao svojeg anela07 » Daniel 9,3.4 Dijeljenje tereta08 P Izaija 44,28 Boæja ruka sve pokreÊe09 S Zaharija 4,10 Prepreke su ispit vjere

10 N Ezra 7,10 Ezra, uËenik i uËitelj11 P Ezra 7,6 Znanje zahtijeva djelovanje12 U Ezra 8,22 Bog je njihov zaπtitnik13 S Nehemija 1,11 Sveta namjera14 » Nehemija 2,6 »ovjek od akcije15 P Nehemija 2,18 Gradimo16 S Nehemija 3,5 Oni koji se dræe po strani

17 N Nehemija 4,20 Nesveti savez18 P Ponovljeni zakon 15,7.8 Ne zaboravite siromaπne19 U Nehemija 6,3 “Ne mogu siÊi”20 S Izaija 58,12 Gradi, popravljaj, obnovi21 » Luka 1,15 Jedan od Boæjih velikih ljudi22 P Luka 1,17 U duhu Ilijinom23 S Amos 4,12 Jasna poruka

24 N Rimljanima 12,1 Æiva ærtva25 P Ivan 1,29 Spreman da istupi26 U Ivan 3,29.30 Ja se moram umanjivati27 S Matej 11,11 ©to ga je uËinilo velikim?28 » Filipljanima 1,29 U tamnici radi Krista29 P Matej 10,28 NajveÊa Ëast30 S Ivan 10,41.42 Istiniti svjedok

JUTARNJI REDCI — RUJAN 2017.

Bog je Zaπtitnik

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26120

Black

121

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

Knjiga koju

smo æeljno

Ëekali!NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26121

Black

122

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

SRPANJ

01. Psalam 3.

02. Psalam 4.03. Psalam 5.04. Psalam 6.05. Psalam 7.06. Psalam 7.07. Psalam 9.08. Psalam 10.


16. Psalam 18,1-25.17. Psalam 18,26-50.18. Psalam 19.19. Psalam 20.20. Psalam 21.21. Psalam 22,1-16.22. Psalam 22,17-31.


30. Psalam 30.31. Psalam 31.

KOLOVOZ

01. Psalam 32.02. Psalam 33.03. Psalam 34.04. Psalam 35,1-12.05. Psalam 35,13-28.

06. Psalam 36.07. Psalam 37,1-19.08. Psalam 37,20-40.09. Psalam 38.10. Psalam 39.11. Psalam 40.12. Psalam 41.

13. Psalam 42.14. Psalam 43.15. Psalam 44,1-12.16. Psalam 44,13-27.17. Psalam 45.18. Psalam 46.19. Psalam 47.


27. Psalam 55.28. Psalam 56.29. Psalam 57.30. Psalam 58.31. Psalam 59.

RUJAN

01. Psalam 60.02. Psalam 61.

03. Psalam 62.04. Psalam 63.05. Psalam 64.06. Psalam 65.07. Psalam 66.08. Psalam 67.09. Psalam 68,1-19.

10. Psalam 68,20-36.11. Psalam 69,1-13.12. Psalam 69,14-37.13. Psalam 70.14. Psalam 71,1-13.15. Psalam 71,14-24.16. Psalam 72.

17. Psalam 73,1-17.18. Psalam 73,18-28.19. Psalam 74.20. Psalam 75.21. Psalam 76.22. Psalam 77.23. Psalam 78,1-20.

24. Psalam 78,21-55.25. Psalam 78,56-72.26. Psalam 79.27. Psalam 80.28. Psalam 81.29. Psalam 82.30. Psalam 83.

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26122

Black

123

»ITANJE BIBLIJE REDOM

SRPANJ

01. Psalam 102-104

02. Psalam 105-10703. Psalam 108-11104. Psalam 112-11405. Psalam 115-11806. Psalam 119-12007. Psalam 121-12308. Psalam 124-126

09. Psalam 127-13310. Psalam 134-13711. Psalam 138-14112. Psalam 142-14613. Psalam 147-15014. Izreke 1-315. Izreke 4-6

16. Izreke 7-1017. Izreke 11-1318. Izreke 14-1619. Izreke 17-2020. Izreke 21-2421. Izreke 25-2722. Izreke 28-31

23. Propovjednik 1-524. Propovjednik 6-925. Propovjednik 10-1226. Pjesma 1-427. Pjesma 5-828. Izaija 1-429. Izaija 5-7

30. Izaija 8-1031. Izaija 11-13

RUJAN

01. Jeremija 50-5202. Tuæaljke 1-3

03. Tuæaljke 4-504. Ezekiel 1-305. Ezekiel 4-606. Ezekiel 7-1007. Ezekiel 11-1308. Ezekiel 14-1609. Ezekiel 17-19

10. Ezekiel 20-2211. Ezekiel 23-2512. Ezekiel 26-2813. Ezekiel 29-3214. Ezekiel 33-3515. Ezekiel 36-3816. Ezekiel 39-42

17. Ezekiel 43-4518. Ezekiel 46-4819. Daniel 1-420. Daniel 5-921. Daniel 10-1222. Hoπea 1-323. Hoπea 4-6

24. Hoπea 7-1125. Hoπea 12-1426. Joel 1-327. Amos 1-328. Amos 4-629. Amos 7-930. Obadija i Jona

KOLOVOZ

01. Izaija 14-1602. Izaija 17-2103. Izaija 22-2504. Izaija 26-2805. Izaija 29-31

06. Izaija 32-3407. Izaija 35-3708. Izaija 38-4009. Izaija 41-4410. Izaija 45-4711. Izaija 48-5012. Izaija 51-54

13. Izaija 55-5714. Izaija 58-6015. Izaija 61-6316. Izaija 64-6617. Jeremija 1-418. Jeremija 5-719. Jeremija 8-10

20. Jeremija 11-1421. Jeremija 15-1722. Jeremija 18-2023. Jeremija 21-2424. Jeremija 25-2725. Jeremija 28-3026. Jeremija 31-33

27. Jeremija 34-3728. Jeremija 38-4029. Jeremija 41-4330. Jeremija 44-4631. Jeremija 47-49

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26123

Black

124

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

SRPANJ

01. Izaija 42

02. Izreke 4303. Izaija 4404. Izaija 4505. Izaija 4606. Izaija 4707. Izaija 4808. Izaija 49

09. Izaija 5010. Izaija 5111. Izaija 5212. Izaija 5313. Izaija 5414. Izaija 5515. Izaija 56

16. Izaija 5717. Izaija 5818. Izaija 5919. Izaija 6020. Izaija 6121. Izaija 6222. Izaija 62

23. Izaija 6424. Izaija 6525. Izaija 6626. Jeremija 127. Jeremija 228. Jeremija 329. Jeremija 4

30. Jeremija 531. Jeremija 6

RUJAN

01. Jeremija 3802. Jeremija 39

03. Jeremija 4004. Jeremija 4105. Jeremija 4206. Jeremija 4307. Jeremija 4408. Jeremija 4509. Jeremija 46

10. Jeremija 4711. Jeremija 4812. Jeremija 4913. Jeremija 5014. Jeremija 5115. Jeremija 5216. Tuæaljke 1

17. Tuæaljke 218. Tuæaljke 319. Tuæaljke 420. Tuæaljke 521. Ezekiel 122. Ezekiel 223. Ezekiel 3

24. Ezekiel 425. Ezekiel 526. Ezekiel 627. Ezekiel 728. Ezekiel 829. Ezekiel 930. Ezekiel 10

KOLOVOZ

01. Jeremija 702. Jeremija 803. Jeremija 904. Jeremija 1005. Jeremija 11




27. Jeremija 3328. Jeremija 3429. Jeremija 3530. Jeremija 3631. Jeremija 37

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26124

Black

125

UPOZNAJTE SE S BIBLIJOM!Dopisnim putem upoznajte

njezine junake, proroke, pjesnike, pisce...

Dopisni biblijski teËajBIBLIJA GOVORI

26 lekcija biblijskoga gradiva iz kojih Êete na brz i jednostavannaËin steÊi najosnovnija znanja iz Biblije ili Svetog pisma —

najstarije, najviπe Ëitane i najviπe izdavane knjige. ProuËavajteovu jedinstvenu i svetu Knjigu Boæje objave — dopisnim putem,

besplatno i bez obveze, u vrijeme koje Vam odgovarate naËinom i brzinom koju sami odredite.

NaruËite joπ danas na naslov:ZNACI VREMENA, DOPISNA BIBLIJSKA ©KOLA

Prilaz Gjure DeæeliÊa 75 (p.p. 925), 10001 ZAGREB

Dopisna biblijska πkola online:www.http://biblija-govori.hr/otkrijmo/ • www.biblija.hr

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26125

Black

126

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2017.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 7.7. 14.7. 21.7. 28.7. 4.8. 11.8. 18.8. 25.8. 1.9. 8.9. 15.9. 22.9. 29.9.

Beli Manastir 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36Biograd 20.43 20.40 20.35 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.01 18.49Bjelovar 20.46 20.42 20.36 20.29 20.21 20.11 20.01 19.49 19.36 19.24 19.10 18.57 18.43Borovo 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35BraË 20.37 20.34 20.29 20.23 20.15 20.06 19.56 19.45 19.33 19.22 19.10 18.57 18.44Cres 20.50 20.47 20.42 20.35 20.28 20.18 20.07 19.56 19.44 19.32 19.19 19.06 18.53Crikvenica 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52»akovec 20.49 20.45 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.50 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Dalj 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.27 19.16 19.02 18.49 18.35Daruvar 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Delnice 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Dubrovnik 20.28 20.25 20.20 20.14 20.07 19.58 19.48 19.37 19.26 19.14 19.02 18.50 18.38Dugi Otok 20.46 20.42 20.37 20.31 20.23 20.14 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.50Djakovo 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.04 19.53 19.41 19.28 19.17 19.04 18.50 18.37Gareπnica 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 19.59 19.48 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43GospiÊ 20.46 20.43 20.37 20.31 20.23 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Grubiπno Polje 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Hvar 20.37 20.34 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.45 19.34 19.22 19.10 18.58 18.44Ilok 20.33 20.29 20.24 20.17 20.09 19.59 19.49 19.37 19.25 19.13 18.59 18.46 18.32Karlovac 20.49 20.46 20.40 20.33 20.25 20.16 20.04 19.53 19.40 19.28 19.15 19.02 18.48Knin 20.41 20.38 20.32 20.26 20.18 20.09 19.58 19.47 19.35 19.23 19.11 18.58 18.45Koprivnica 20.47 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.57 18.43KorËula 20.32 20.29 20.24 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.30 19.19 19.07 18.54 18.41Kornat 20.43 20.40 20.35 20.28 20.21 20.11 20.01 19.50 19.38 19.27 19.14 19.02 18.49Krapina 20.52 20.47 20.42 20.35 20.26 20.17 20.05 19.53 19.41 19.28 19.15 19.01 18.47Kriæevci 20.48 20.44 20.38 20.31 20.23 20.13 20.02 19.50 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Krk 20.52 20.49 20.43 20.36 20.28 20.19 20.08 19.56 19.44 19.32 19.19 19.05 18.52Kutina 20.44 20.41 20.35 20.28 20.20 20.11 20.00 19.48 19.35 19.24 19.10 18.57 18.44Lastovo 20.34 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.54 19.43 19.32 19.21 19.08 18.56 18.44Lipik 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Loπinj 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.32 19.19 19.05 18.52Makarska 20.35 20.31 20.26 20.20 20.13 20.04 19.53 19.43 19.31 19.20 19.07 18.55 18.41Maruπevec 20.49 20.46 20.40 20.32 20.25 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.13 18.59 18.45MetkoviÊ 20.32 20.29 20.25 20.18 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.18 19.05 18.53 18.40

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26126

Black

127

PO»ECI SUBOTA U SRPNJU, KOLOVOZU I RUJNU 2017.

SRPANJ KOLOVOZ RUJANMJESTO 7.7. 14.7. 21.7. 28.7. 4.8. 11.8. 18.8. 25.8. 1.9. 8.9. 15.9. 22.9. 29.9.

Mljet 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.17 19.05 18.53 18.41Naπice 20.38 20.35 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.42 19.29 19.17 19.04 18.50 18.37Nova Gradiπka 20.41 20.37 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.45 19.32 19.20 19.07 18.54 18.41Novska 20.44 20.40 20.35 20.28 20.20 20.10 19.59 19.47 19.35 19.23 19.10 18.56 18.43Opatija 20.53 20.50 20.44 20.37 20.29 20.20 20.09 19.57 19.44 19.33 19.20 19.06 18.53Osijek 20.37 20.34 20.28 20.21 20.13 20.03 19.52 19.40 19.28 19.16 19.03 18.49 18.36OtoËac 20.47 20.43 20.38 20.31 20.24 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pag 20.46 20.43 20.38 20.31 20.23 20.14 20.04 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49Pakrac 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.57 19.46 19.33 19.21 19.08 18.55 18.41Peljeπac 20.31 20.28 20.23 20.17 20.10 20.01 19.51 19.40 19.29 19.18 19.06 18.53 18.41Petrinja 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.45PloËe 20.33 20.30 20.25 20.19 20.11 20.02 19.52 19.41 19.29 19.19 19.06 18.53 18.41PoreË 20.56 20.53 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.48 19.36 19.23 19.10 18.56Poæega 20.40 20.37 20.31 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Pula 20.53 20.50 20.45 20.38 20.30 20.21 20.10 19.59 19.46 19.35 19.22 19.08 18.56Rab 20.50 20.46 20.41 20.34 20.26 20.17 20.07 19.55 19.43 19.31 19.18 19.05 18.52Rijeka 20.53 20.49 20.44 20.37 20.29 20.19 20.08 19.57 19.44 19.32 19.19 19.06 18.52Rovinj 20.56 20.52 20.47 20.40 20.32 20.23 20.12 20.00 19.47 19.36 19.23 19.09 18.56Sinj 20.38 20.35 20.29 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.22 19.10 18.57 18.44Sisak 20.46 20.42 20.37 20.29 20.22 20.12 20.01 19.49 19.37 19.25 19.11 18.58 18.44Slatina 20.41 20.38 20.32 20.25 20.17 20.07 19.56 19.44 19.32 19.20 19.07 18.53 18.40Slavonski Brod 20.38 20.34 20.29 20.22 20.14 20.04 19.53 19.41 19.29 19.17 19.04 18.51 18.37Slunj 20.48 20.44 20.39 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.15 19.01 18.48Split 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.56 19.46 19.34 19.23 19.10 18.58 18.44©ibenik 20.42 20.39 20.34 20.28 20.20 20.11 20.01 19.50 19.38 19.26 19.14 19.01 18.49Varaædin 20.49 20.46 20.40 20.32 20.24 20.14 20.03 19.51 19.38 19.26 19.12 18.58 18.44Vinkovci 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.35Virovitica 20.42 20.38 20.33 20.26 20.18 20.08 19.58 19.46 19.33 19.21 19.08 18.54 18.40Vis 20.38 20.35 20.30 20.23 20.16 20.07 19.57 19.46 19.34 19.23 19.11 18.58 18.46Vukovar 20.35 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.51 19.40 19.27 19.15 19.02 18.49 18.35Zadar 20.45 20.42 20.37 20.30 20.22 20.13 20.02 19.52 19.40 19.28 19.15 19.02 18.49Zagreb 20.49 20.45 20.40 20.32 20.25 20.15 20.04 19.52 19.40 19.28 19.14 19.01 18.47Æupanja 20.36 20.32 20.27 20.20 20.12 20.02 19.52 19.40 19.28 19.16 19.02 18.49 18.36

(Vremena u ovoj tablici navedena su po ljetnom raËunanju.)

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26127

Black

128

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

BPouka3.2017 s22 10.05.2017, 16:26128

Black

carl p. cosaert - adventisti hrvatska · svetim, milijunima ljudi pribliæio kljuËne biblijske...

Documents