carstvo protista (protoctista) -...
TRANSCRIPT
Carstvo PROTISTA (PROTOCTISTA)
PROTOPHYTA
PROTOPHYTA
Mnogi posjeduju i neka životinjska svojstva, pa se mogu kretati pomoću bičeva, ili konzumirati gotovu hranu.Nemaju mineralni skelet, ali izlučuju ciste koje služe za reprodukciju ili zaštitu u nepovoljnim uvjetima.
PROTOPHYTA - DINOFLAGELATI
PYRROPHYTA – DINOFLAGELATIJednostanični, solitarniNajčešće žive u morima kao fitoplankton, te često imaju nastavke za lebdenje. U slatkoj vodi su rijetki.Imaju dva biča koji im pomažu pri kretanju.Ciste su poznate od paleozoika, a česte u kredi i tercijaru. Povećan broj cista u sedimentu govori o stresu u fosilnom okolišu.
PROTOPHYTA - DINOFLAGELATI
Neke vrste uzrokuju noćno svjetlucanje mora (Noctiluca).Neke peridineje izlučuju toksine, koji mogu izazvati pomor riba.Neke vrste žive kao endosimbionti u koraljima, spužvama i mekušcima, a neke su parazitske.
PROTOPHYTA - AKRITARKE
AKRITARKECiste koje su nađene u stijenama kasnog pretkambrijai starijeg paleozoika.Neki ih pribrajaju dinoflagelatima.
PROTOPHYTA - KOKOLITOFORIDI
Imaju kalcitne kuglaste skelete od pločica - kokolita ili štapića – rabdolita.Važne su za stratigrafijukrede i tercijara, gdje su prema njima nazvane “nanozone”.Nalaz cjelovitih kokosfera iznimno je rijedak.
PROTOPHYTA - DIATOMEAE
ALGE KREMENJAŠICE Sigurni nalazi datiraju iz jure, a vjerojatno su se pojavile već u paleozoiku.Opalne kućice – frustule sastoje se od dva dijela, a zatvaraju se kao kutija i poklopac.Uglavnom solitarne, rjeđe kolonijske.Mogu živjeti kao bentos i kao plankton.Žive u slanoj, slatkoj i boćatoj vodi, pa i u vlažnom tlu.Danas se na dubini od 4000-6000 m taloži dijatomejski mulj.
DIATOMITI
PROTOPHYTA - CHRYSOPHYTA
SILICOFLAGELLATAESitni planktonski organizmi, koji imaju smeđe kromatofore, a pokreću se bičevima.Žive solitarno, isključivo u morskoj vodi, a skelet im se sastoji od opalnih stupića.Poznati su od krede, a dobri su provodni fosili u paleogenu i neogenu.
ALGE
Po nekim se klasifikacijama ubrajaju u PROTOPHYTA, a po nekima u PLANTAE.Fosilno su najvažnije crvene alge (RHODOPHYTA) i zelene alge (CHLOROPHYTA).Smeđe alge (PHAEOPHYTA) se rijetko fosiliziraju, ali se u novije vrijeme prepoznaju po biomarkerima (sterani) u sedimentu.
CRVENE ALGE - RHODOPHYTA
Dijele se na familije:1. SOLENOPORACEAE 2. GYMNOCODIACEAE (?)3. CORALLINACEAE Izlučuju karbonatne skelete (kalcit s dodatkom Mg).Mnoge od njih su provodni, facijesni ili litogenetski fosili.
CRVENE ALGE - RHODOPHYTA
Lithothamnium Izgrađuje litotamnijske
vapnence u miocenu Medvednice.Kamenolom u gornjem Vrapču je jedan od najstarijih u ovom dijelu Europe. Iz njega se kamen vadio već u 12. stoljeću.
ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA
Različitog oblika i ekoloških zahtjeva. Ima jednostaničnih i višestaničnih. Žive kao plankton ili bentos u slatkoj i slanoj vodi, a neke i na kopnu.Dijele se na:
1. CODIACEAE2. DASYCLADACEAE3. CHARACEAE.
ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA
U Hrvatskoj su osobito važne dazikladalne alge, koje izgrađuju plitkomorske sedimente zaštićenih okoliša paleozojske i mezozojske starosti (Mizzia, Diplopora, Clypeina)
ZELENE ALGE - CHLOROPHYTA
Haroficeje ili parožinedanas tvore livade u jezerima i potocima. Poznate su od starijeg paleozoika.Smatraju ih precima mahovina.Fosilno se sačuvaju ovapnjele ženske rasplodne strukture –nukule.