Časopis obnova br. 1. 2013.g. kulturna hegemonija

Upload: ban-kavalir

Post on 06-Feb-2018

256 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    1/100

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    2/100

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    3/100

    Zagreb, 2013.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    4/100

    4

    OBNOVAasopis za kulturu,povijest i politiku

    NakladnikUdruga ObnovaPikorov breg 8, 10 000 ZagrebZa nakladnika

    Marko Paradik

    UrednitvoAlen Horvat, Davor Dijanovi,Marko ParadikGlavni i odgovorni urednikMarko ParadikTajnik urednitva

    Nikol MaliGrafika pripremaHavo (www.havo-dizajn.hr)LekturaMartina DumboviZvjezdana Nasi

    Priprema za tisak

    HavoTisakKnjigovenica MK-COM

    ISSN1849-0697Mrene stranicewww.obnova.com.hr

    [email protected]

    AutoriMarko Paradik, mag. iur.,[email protected] Mari, student povijesti i filozofije

    na Hrvatskim studijima,[email protected] Dijanovi, student prava,[email protected] Skelin, student sociologijei povijesti na Hrvatskim studijima,[email protected] Vrani, mag.his.,

    [email protected] Bertha, student ekonomije,[email protected] ivkovi, student medicine,

    [email protected] Horvat, bacc. oec.,[email protected] Kranjina, student

    komparativne knjievnosti naFilozofskom fakultetu,[email protected]

    Fotografija na naslovniciDaorson - BiHizvor: flickr.com/photos/kata_bih

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    5/100

    5

    SADRAJ

    1. Uvodnik .........................................................................................................................................................6

    Razgovori2. Razgovor s prof.dr. Tomislavom Suniem (L.M.) ...................................................................8

    3. Razgovor s Hrvojem Hitrecom (D.D.) .......................................................................................14

    Radovi4. Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije (L.M.) ...................................265. Ideologija u romanima Michel Houellebecqa (M.P.) .......................................................386. Feminizam kao politiki program u 21. stoljeu (M.S.) ..................................................477. Medijski posredovana zbilja stvaranje medijske slikeo Domovinskom ratu (I.V.) ....................................................................................................................54

    8. Tajne Daorsona (D.B.) ..........................................................................................................................629. Sukob medicine i alternativne medicine (J.S.) ....................................................................6810. Distributizam - katolika ekonomska misao (A.H.) ........................................................77

    Pjesme11. Potraga - Davor Dijanovi .............................................................................................................8612. (opet) - Antonija Kranjina ...........................................................................................................8713. Trenutak Tiine u Pjeanom Satu - Dominik Bertha ...................................................88

    14. ovjek - Davor Dijanovi ...............................................................................................................90

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    6/100

    UVODNIK

    Potovani itatelji,

    u prvom broj asopisa Obnova obradili smo vie tema kroz prizmu kulturnehegemonije. Taj e pojam biti obraen izravno kroz razgovor s dr. TomislavomSuniem i Hrvojem Hitrecom, te kroz rad Europska nova desnica i teorija kulturnehegemonije.

    Razliitost sadraja radova organski e povezivati tema broja, pa e se veina tek-stova uobiajenim ili, u nekom sluaju, irim tumaenjem moi staviti u kontekst

    teme broja. Tako se s njome moe neizravno povezati knjievni esej Ideologija uromanima Michel Houellebecquaili socioloki rad Feminizam kao politiki program21. stoljea, s obzirom da su prevladavajue ideologije liberalizma i socijalizma tepostmodernistiki feminizam kao suvremena drutvena pojava sastavni dio iliizraz kulturne hegemonije. Isto tako rad iz podruja ekonomije Distributizam-ka-tolika ekonomska misao izravno tematizira liberalizam i socijalizam kao teorijesuprotne kranskom katolikom nauku.

    Takoer se pod temu broja mogu raunati rad povijesne i suvremene drutvenetematike vezani uz nau domovinu Medijski posredovana zbilja stvaranje medijskeslike o Domovinskom ratu. Istina o Domovinskom ratu i medijska percepcija ratasvakako su proizvod kulturne hegemonije koja promovira odreeni svjetonazor.

    Rad na temu Sukob medicine i alternativne medicineu predzadnjem odlomku izakljuku dobiva drutveni kontekst u kojem se kroz odreene pojave (ideologijaegalitarizma, kulturni relativizam) moe povezati s temom broja.

    Naravno, uvijek e biti samostalnih radova pojedinih autora bez izravne ili neiz-ravne veze s temom, ukoliko se svojim sadrajem uklapaju, prije svega, u odre-enje ovog asopisa kao asopisa za kulturu, drutvo i politiku. Takve je prirodeprimjerice rad arheoloko-poetski esej Tajne Daorsona. Umjetnost je dua kulturei estetski izraz jednog drutva pa kraj asopisa donosi etiri pjesme troje mladihpjesnika.

    Marko Paradik,glavni urednik

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    7/100

    Razgovori

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    8/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    8

    Autor: Leo Mari, student povijesti i filozofije na Hrvatskim studijima

    RAZGOVOR S PROF.

    DR. TOMISLAVOMSUNIEM

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    9/100

    9

    Prof. dr. Tomislav Suni (1953.) hrvaski je poliolog, knjievnik, prevodi-elj i bivi diploma. Sudirao je francuski i engleski jezik i knjievnos naFilozofskom fakuleu u Zagrebu, magisrirao na California Sae Uni-versiyju u Sacramenu, a dokorirao poliike znanosi na Universiy of

    California u Sana Barbari. Predavao je na California Sae Universiyju,Universiy of California, Juniaa Collegeu u Pennsylvaniji, Anglo-Ame-rican Collegeu u Pragu i na Hrvaskim sudijima u Zagrebu. Diploma-sku slubu obavljao je u Bruxellesu, Kopenhagenu, Londonu i Aliru eradio kao savjenik u Minisarsvu vanjskih poslova. Kao ugledni desniinelekualac sudjelovao je na nekoliko soina predavanja i konferen-cija e pisao za ujecajne lisove kao o su Le Monde, New York Times,id. Njegove knjige i eseji objavljivani su na engleskom, francuskom,

    panjolskom, njemakom i hrvaskom jeziku, a kao najznaajnije valjaisaknui: Agains Democracy and Equaliy: The European New Righ(1990.), Fragmeni meapoliike (1997.), Homo Americanus: Child of hePosmodern Age (2007.), La Croaie: un pays par dfau? (2010.).

    L. M.: Za poetak bih Vam se elio zahvaliti na prihvaanju ovog razgovora za prvibroj naeg asopisa. Motivi i teme prisutni u Vaim esejima i knjigama prilino su ori-

    ginalni za hrvatsko podneblje. Jedna od takvih tema je kulturna hegemonija, kojunastojimo obraditi i u ovom, prvom broju Obnove. Kako biste ukratko objasnili teo-riju kulturne hegemonije?

    T. S.:Puki reeno, ideje, nain ophoenja, tj. sve ono to koristimo u javnomsvakodnevnom govoru, kolama, sva mudrost ovog svijeta koju nam danasmediji, intelektualci Sustava i politiari serviraju dio je kulturne hegemonije.Osnovno pitanje za nas je: tko definira sve te pojmove, tko definira na jezik

    i nae uzreice? Evo banalnog primjera: nekada je vladalo uvjerenje kod svihljudi da je Zemlja plosnata. Danas vlada plosnato uvjerenje da su demokracijai parlamentarizam vrhunac ljudskosti i nepobitna empirijska injenica. Za stogodina imat emo nove plosnate mitove koje e mase ponovno uzimati zdravoza gotovo. Dominantne ideje ili zeitgeist, kao i ljudi koji njima vladaju to jekulturna hegemonija.

    L.M.: Koliki je po Vaem miljenju utjecaj desne, konzervativne i nacionalistike po-

    litike misli u hrvatskoj javnosti? Koje bismo uope medije, ustanove, udruge mogliproglasiti desnima?

    RAZGOVORI | prof.dr. Tomislav Suni

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    10/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    10

    T.S.: Slaba. Nikakva. To su, kao prvo, tri razliita pojma. Hrvatski narod je konzer-vativan i veoma desni narod, ali to je prvenstveno njegov zdrav bioloki instinkt,a ne njegovo uenje nekih akademskih teorija o desnici. No, glede teoretiziranjadesne misli, glede neke politike desne platforme, u Hrvatskoj ne postoji nikakva

    kola desnice. Razne ustanove, kao Institut Ivo Pilar ili Hrvatski studiji, moda sutrebale imati tu nakanu, ali to nije sluaj, osim kada je rije o rijetkim pojedincimakoji koriste desnu metodologiju u polju historiografije, sociologije, knjievnostii sl. Crkva je paradoksalno u Hrvatskoj

    jedina desniarska institucija, premdaona ne koristi taj naziv, niti je modasvjesna to desnica ope znai.

    L.M.: U Republici Hrvatskoj ovog tre-nutka na vlasti je lijevo-liberalna koali-cija, no, uzmemo li u obzir da je od uku-pno 22 godine od pada komunistikogsustava, na vlasti u RH 18 godina bila Hr-vatska Demokratska Zajednica - strankakoja zauzima desnu stranu hrvatskogpolitikog spektra - kako bismo trebali

    tumaiti toliku slabost desnih ideja u Hrvatskoj? Moe li se odgovornost za to traiti ukulturnoj politici Tumanove i Sanaderove vlasti ili je rije o nekim drugim uzrocimaovakvog stanja?

    T.S.: Rijei nita ne znae. Predsjednik Tuman je imao drugaiju viziju desniceod lanova HDZ-a. HDZ je pravio kardinalne greke punih 17 godina na vlasti;nikada nije pokuao pokrenuti pitanje kulturne hegemonije; nikada nije poku-ao stvarati sposobne mlade intelektualce u drutvenim znanostima koji bi bili

    u stanju nametnuti svoju kulturnu hegemoniju, svoj jezik, svoj oblik ophoenja,svoju estetiku, i svoju definiciju istine i lai. HDZ je bio na vlasti prvenstveno povlastitoj inerciji jer narod nikad nije volio ljevicu a ne po nekim svojim inte-lektualnim zaslugama. Ista je stvar i s HSP-om i ostalim desnim strankama kojenikad nisu radile na svojoj kulturno-politikoj promidbi. Upamtimo: Bilo kadau povijesti, bilo gdje na svijetu, politika vlast se dobiva tek kad je osiguranakulturno- politika vlast, tj. nadzor kulturne hegemonije. Ljevica je to u Hrvatskojpuno bolje shvatila i odradila. Kulturna promidba ne znai tambure, paki sir ili

    posjeta Etnografskom muzeju u Zagrebu. Kulturna hegemonija podrazumijevapoznavanje intelektualnih trendova u Europi i u Americi, poznavanje ideja vodilja

    Kulurna hegemonija po-drazumijeva poznavanjeinelekualnih rendova uEuropi i u Americi, poznava-

    nje ideja vodilja i sposobnosnameanja vlasiih ideja,kao i sposobnos uinii sebevjerodosojnim, bez obzirabile ideje vjerodosojne ili ne,prave ili krive. Krivo i pravou poliici nia ne znai.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    11/100

    11

    i sposobnost nametanja vlastitih ideja, kao i sposobnost uiniti sebe vjerodostoj-nim, bez obzira bile ideje vjerodostojne ili ne, prave ili krive. Krivo i pravo u politicinita ne znai. Ono to znai je poimanje (percepcija).

    L.M.:Najznaajniji kulturni fenomen u Hrvatskoj zadnjeg desetljea, a mogli bismoga nazvati i najutjecajnijom ustanovom hrvatske desnice tog razdoblja, zasigurno jeMarko Perkovi Thompson i njegov glazbeni opus. to mislite kakve su mogunostipopularne glazbe za oblikovanje politi-kog i kulturnog identiteta nekog naroda?Hoe li Thompsonovo djelo ostati samopredmet muzikolokih rasprava, ili emomoi govoriti i o dalekosenijim, politi-

    kim dosezima njegove glazbene poruke?

    T.S.: Tako je. Moda toga niti samThompson nije svjestan. On je u inoze-mnoj promidbi hrvatske desne misliuinio puno vie nego sva stranakadesnica u Hrvatskoj, a o hrvatskoj di-plomaciji da ne govorimo. Thompson

    je itekako poznat u suvremenim de-sno-nacionalistikim krugovima u za-padnoj Europi i u Americi koji vole njegov etno-rock. Moemo donekle povui iparalelu sa slovenskim Laibachom koji je vrlo poznat u nacionalistikim krugo-vima u cijeloj Europi. Dakako, danas je mladim ljudima puno drae i lake sluati

    Thompsona nego itati romane pravaa Eugena Kumiia.

    L.M.: Mislite li da danas veu vanost po ostvarenje kulturne hegemonije neke ide-

    ologije unutar drutva imaju akademske ustanove i visoka kultura, ili u 21. stoljeuipak presudnu vanost moemo pripisati medijima i popularnoj kulturi?

    T.S.:Slaem se. To je vana stvar. Nekad su mjesta visoke kulture bili vojska, gi-mnazije, sveuilita, prinevi dvori i ministarski saloni. Danas su osnovni izvoriideja, a ujedno i mjesta kultur-politike borbe, mediji i to prvenstveno elek-tronski mediji. Oni odreuju to e politiar sutradan rei. to radi Obama svako

    jutro? Gleda prvo CNN. to prvo radi Jadranka Kosor kada se probudi? Slua Hr-

    vatski radio. Nekad je bilo obrnuto. Francuski filozof, mediolog i bivi ministar,Rgis Debray, pie kako je videosfera poderala grafosferu.

    RAZGOVORI | prof.dr. Tomislav Suni

    Marko Perkovi Thompson

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    12/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    12

    L.M.:Kako gledate na ulogu intelektualca u dananjem hrvatskom postkomunisti-kom i postmodernom drutvu te koliko ona slii ulozi intelektualca na Zapadu? Kojisu uzroci ove autocenzure i politiki korektne retorike u intelektualnim krugovima?

    T.S.: To su zapravo dva pitanja. Ako prvo pitanje postavite normativno, ondamogu sugerirati to bi hrvatski intelektualci morali initi. To sam ve gore indirek-tno naveo. Ako vae pitanje zahtjeva snimku sadanje intelektualne klase u Hr-

    vatskoj, onda se treba pitati tko su onii to rade? Jadni i jadno. Loa mimikrijazapadnjatva, niti truna originalnosti,kao i nedostatak kritine svijesti. Glededrugog pitanje, tj. samocenzure o

    tome sam puno pisao. To je sloenatema, a ima svoje korijene u 1945. go-dini. No, barem nam sada nakon pada

    komunizma pomae da si ne pravimo vie iluzije o nekoj slobodi govora i mislikojim se Sustav hvali dan i no. Barem nam pomae utoliko da shvatimo kako

    je tzv. alternativa, liberalna demokracija u kojoj sada ivimo, zastraujui Sustavkoji putem svoje kulturne hegemonije i putem svojih medija, svojih plaenih psauvara, kamuflira intelektualni teror koji je puno gori nego u komunizmu.

    L.M.: Ve vie od 20 godina piete za razne europske i amerike novodesne asopise igovorite na konferencijama i tribinama novodesnih i nacionalistikih skupina. Sma-trate li da je danas internacionalizacija i ekumenizacija desnih pokreta i ideja nuniodgovor na globalizacijske trendove?

    T.S.:Nikako ne volim izraz nova desnica niti novodesno. Tu su nam etiketuprilijepili mediji 1970-ih godina. No, ako je ve tako, onda i ja moram prihvatiti

    protiv svoje volje izraz nova desnica. Nova desnica nije niti stranka, niti sekta,niti klan, niti vjera. Taj izraz podrazumijeva heterogeni skup intelektualaca, bezobzira bili oni genetiari ili literati. Osnovna im (nam) je zajednika crta odbaci-vanje modernih mitova, odbacivanje svakog dogmatizma, viestruki stav premaideji istine, i prvenstveno stalno preispitivanje vlastitih uvjerenja. Glede nekoginternacionalizma, nikako tu nije rije da moramo odbaciti svoje hrvatstvo. Ovdjesu moji geni kameni. Tu je moja sudbina. No, bitno je prebroditi klanske i ple-menske okvire te staviti hrvatske desniare u iru europsku perspektivu. U tom

    smislu, zalaem se za kontakte sa svim desnicama, bez obzira bila rije o Srbimaili veanima.

    Nova desnica nije nii sran-ka, nii seka, nii klan, niivjera. Taj izraz podrazumi-

    jeva heerogeni skup inelek-

    ualaca, bez obzira bili onigeneiari ili lierai.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    13/100

    13

    L.M.:Autor ste prve znanstvene monografije o Europskoj Novoj Desnici na engle-skom jeziku, koja je pod naslovom Europska Nova Desnica: korijeni, ideje, misliociobjavljena i u Hrvatskoj 2009. godine. Zbog spomenute knjige, a i vie drugih radovao toj i srodnim temama, esto Vas smatraju velikim poznavateljem ideologije i rada

    te europske kole miljenja. to je, po Vama, razlog neuspjeha Europske Nove Desniceu promoviranju svojih ideja u zadnjih etiri desetljea? to je dovelo do toga da danasprosjeni lan Front Nationala ne zna tko je Alain de Benoist i koje ideje zastupa No-uvelle Droite?

    T.S.:To je dobro pitanje, na koje ni samne znam odgovor. Moda je razlog umedijima koji demoniziraju tzv. Novu

    desnicu? Moda je razlog u naem ne-dovoljnom radu? Problem je u tometo tzv. Nova desnica nije centralistikakola miljenja; tu ima ogromnih razlikameu njenim simpatizerima. Vidimoovdje vrhunski paradoks desniara, akojeg gledamo i mi svakodnevno u Hrvatskoj, ak i kod desnih politikih stranaka:desniari su puno vei individualci, u pravom smislu rijei, nego ljeviari, koji su

    vie skloni dogmatskom razmiljanju, jednoumlju ali i partijskoj disciplini.

    L.M.:Za kraj, moete li rei koje su po Vaem miljenju perspektive kulturne revolucijes desna u Hrvatskoj? Postoje li mogunosti za desni mar kroz institucije u LijepojNaoj?

    T.S.:Malo smo se kasno sjetili. Ne znam. Mar kroz institucijezahtijeva desetljeaupornog rada. Sumnjam da ima vremena za to, ako desnica hoe poto-poto na

    vlast u Hrvatskoj. Ako se to dogodi u sljedeim mjesecima ili godinama, dogodite se vjerojatno scenarij slian onome iz 1991. godine, tj. rast reaktivne, a neproaktivne desnice koju e meunarodne prilike dovesti na vlast, a da sama za tonije spremna. Mislim tu na izvanredno stanje do kojeg e najvjerojatnije doikroz dvije-tri godine, ili ak ranije, u Europi i Americi raspadom liberalno-kapita-listikog Sustava.

    RAZGOVORI | prof.dr. Tomislav Suni

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    14/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    14

    Autor: Davor Dijanovi, student prava

    RAZGOVOR S

    HRVOJEM HITRECOM

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    15/100

    15

    Hrvoje Hirec (1943.) hrvaski je knjievnik i dugogodinji djelanik uhrvaskom kulurnom i poliikom ivou. Diplomirao je komparaivnuknjievnos na Filozofskom fakuleu u Zagrebu. Bio je jedan od ueme-ljielja Hrvaske demokraske zajednice (HDZ) i u dva navraa lanom

    Predsjedniva e sranke. Godine 1990. bio je prvi glavni ravnaelj Hr-vaske radioelevizije, a 1991. obnaao je dunos minisra informiranja.U drugoj polovici 1990-ih je gradski vijenik u gradu Zagrebu i zasupniku Hrvaskom saboru. Od 2006. Predsjednik je Hrvaskog kulurnog vi-

    jea, neovisne kulurne udruge u ijem lansvu je vie od isuu hrva-skih inelekualaca, knjievnika, umjenika, sveuilinih profesora, id.Auor je vie deseaka romana e filmskih i elevizijskih scenarija, odkojih su najvie raga osavili romani za djecu i mlade Smogovci (1976.)

    i Eko Eko (1979.).

    D.D.:Gospodine Hitrec, na poetku Vam se elimo zahvaliti to ste pristali na razgo-vor u prvome broju novoga asopisa Obnova. Prvi broj Obnove tematizira vanostkulture za borbu na politikome planu. Pritom polazimo od konstatacije da trenutnou Hrvatskoj lijeva politika opcija ima svojevrsnu kulturnu hegemoniju, pod imemislimo na to da su lijevi intelektualci izveli mar kroz institucije - umjetnost, film,kazalite, kole, fakultete, novine, asopise, televiziju, radio itd. i u njima nametnuli

    svoje ideje, svjetonazore i miljenja. Kao posljedica te kulturne hegemonije, tj. inje-nice da politiari na ljevici imaju zalee u intelektualnoj i novinarskoj eliti, nuno jemorala pridoi i politika vlast. Kako Vi gledate na vanost kulture u najirem smislurijei za borbu na politikome planu?H.H.:Uvijek je dobro kada se pojavi neto novo. Nije mi poznata cjelovita kon-cepcija Obnove, ali naslov asocira na dugo zazivanu i nikada izazvanu duhovnuobnovu koja je u svojoj biti kulturna obnova. Pokuaji te i takve obnove ipak

    su imali rezultata ali na drugoj strani: neumrla kvaiziintelektualna paraljevicaosjetila je smrtnu opasnost i zbila redove, dozivajui u kriku i bijesu njoj naklonapolitika sredita moi u zemlji i svijetu. Potpora je stizala brzo i efikasno u go-milama novca koje nitko u Hrvatskoj nije nadzirao pa u jednome trenutku nijebilo ni najnevanijeg kulturnog djelatnika, tzv. lijevoga svjetonazora koji nije biona jaslama navodno privatnih inozemnih pokrovitelja, iza kojih su u stvari stajalevlade njihovih zemalja. Tako je stvorena vojska probisvijeta u kulturi.

    Iz istih izvora postavljani su na noge mediji s temeljnom zadaom da ubijaju duhnaroda i promiu vrijednosti suprotne hrvatskom biu. Domaa sredita politike

    RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    16/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    16

    moi bila su i jesu pod istim kopitom gospodara svijeta pa su milom ili silompodravala klate u kulturi ljevica milom, a tzv. desnica silom, to se svodilo naisto. Nositelji prirodnoga hrvatskog osjeaja, povijesne svijesti i najobinije ljud-ske savjesti odstranjeni su iz kulturnoga ivota hrvatske drave ili marginalizirani.

    Neki su se nastavili boriti i umjetnikim djelima pridonositi onoj suvremenoj hr-vatskoj kulturi koja e ostati potomcima, ali su bili i jesu bez pravog, bez ikakvog

    utjecajnijeg medija putem kojega bimogli posredovati narodu svoja staja-lita (artikulirana stajalita istoga toganaroda) i razotkrivati prljava podmeta-nja organiziranih i dobro plaenih, mi-

    litantnih jurinika. Znai, nisu mogli upravoj mjeri stvarati klimu i podlogu zapolitiku opciju koja bi izrasla iz svijestida ve ima temelje u kulturnoj oluji, akoja je stavila stvari na svoje mjesto isada joj treba jo samo okvir.A to je okvir jedne kulture ako nijedrava? Ako drava nije tit kulture jed-

    noga naroda, onda nije nita, ako insti-tucije hrvatske drave ne tite hrvatsku

    kulturu, onda i ne trebaju postojati. Sada smo dakle u situaciji kada moemo reida su nam nitkovi oteli dravu pa se s tim moemo pomiriti ili ju uzeti natrag iuspostaviti prirodno stanje. Potonje je izglednija opcija, i sve blia. Bit e burno izanimljivo.

    D.D.: Talijanski marksist Antonio Gramsci, koji je ujedno i autor sintagme kulturna

    hegemonija, ljeviarima je kao recept za osvajanje politike vlasti poruio da osvojesvijet ideja kako bi one postale ideje svijeta. Koliko su intelektualci na hrvatskoj desniciuope svjesni vanosti ratovanja suprotnim idejama na kulturnome planu i zato suljeviari u tome ratu, barem za sada, mnogo uspjeniji?

    H.H.: Mi smo se kulturnih hegemonija nauivali u povijesti. Novost je samo danam se isto dogaa u samostalnoj hrvatskoj dravi. Parakulturna suvremena hr-vatska ljevica nije osvojila svijet ideja jer ni te ideje ni taj svijet nisu njezini nego

    tui, nije ih osvajala, nego preuzela od kolonizatora i njihovih laboratorija te pri-dodala idejama jedinoga svijeta koji je poznavala otprije i u njemu se dobro

    Parakulurna suvremenahrvaska ljevica nije osvojilasvije ideja jer ni e ideje niaj svije nisu njezini nego

    ui, nije ih osvajala, negopreuzela od kolonizaorai njihovih laboraorija epridodala idejama jedinogasvijea koji je poznavalaoprije i u njemu se dobroosjeala doino jugosla-venskog, komunisikog

    susava.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    17/100

    17

    osjeala dotino jugoslavenskog, komunistikog sustava. Naravno da je rado-sno spoznala kako su ta dva svijeta vrlo slina, kako globalizam i komunizamnjeguju isti prijezir prema malim narodima i kako te dvije ideje pod plateminternacionalizma skrivaju i otkrivaju imperijalne apetite.

    Na tim dvjema takama stara, i neko vrijeme pritajena, mrnja prema hrvatskomnarodu pretvorena je sada u divlju i legitimnu mrnju koja se slui otvorenimnasiljem nad hrvatskim nacionalnim i kulturnim organizmom. Taj rat o kojemugovorite poeo je ve svretkom pravoga rata, a buknuo poetkom stoljea kada

    je Hrvatska redom dobivala dirigirane vlade i osobe u vrhu politike kojima jeprvenstvena zadaa bila da ponite uspon hrvatske nacionalne svijesti i zatim

    ju s vremenom unite. Nositelji svijesti da je posebnost hrvatske kulture najvei

    zalog i najjaa karta u otporu novim zavojevaima postali su tako rtvama, nesamo lijevih nego i desnih podrepaa.

    D.D.: U nametanju ljeviarskih pogledana svijet, drutvo i kulturu, a taj se pogledu Hrvatskoj obino poistovjeuje i sasklonou prema (pro)jugoslavenskimplanovima i projektima, veliku ulogu

    imaju tzv. mainstream mediji. U takvemedije se nesumnjivo ubraja i Hrvatskaradiotelevizija. Kako, kao bivi ravnateljHRT-a i bivi ministar informiranja, ko-mentirate stanje u toj medijskoj kui?Posebno nas zanima Va komentar for-siranja nekadanje jugoslavenske filmskeprodukcije. to se prema Vaem miljenju

    skriva iza takvih kulturnih tendencija?

    H.H.: Prema Hrvatskoj radioteleviziji imam i osjeaje koji me prijee da budempotpuno objektivan i potrebno kritian. Na kraju krajeva, ja nisam bio samo prviravnatelj Hrvatske radiotelevizije, nego i autor koji je mnoge godine sudjelovaou stvaranju televizijskih i radijskih programa u vrijeme kada se ta kua jo zvalaimenom glavnoga grada i postajala svjesnom svoje kulturne misije, pa i realiziralamnogo toga usprkos olovnom okruju. Ono to je bitno za budunost jest razu-

    mijevanje da HRT treba biti prvorazredna hrvatska kulturna institucija, ali ujednoi industrija koja donosi prihode i koja je konkurentna na meunarodnom tritu.

    RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    18/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    18

    Potonje se postie vlastitim proizvodom koji u veoj ili manjoj mjeri ima nacio-nalne znaajke, po njima se izdvaja i postaje zanimljivim. Takvih proizvoda sadanema ili ih ima vrlo malo, a katastrofalno je stanje u dramskom programu koji

    jedini (uz dokumentarni) moe stvoriti djela trajne vrijednosti. Bez vlastitoga

    ozbiljnog dramskog programa, odvojena nedavnim rezom od hrvatske filmskeproizvodnje, Hrvatska televizija popunjava termine stranom produkcijom, izvlaiiz arhiva jugoslavenske proizvode ili emitira noviji srbijanski film.

    U svemu tome ima i izrazite tendencioznosti, koja je tek nadopuna politiko-in-formativnom programu gdje su se naselili kadrovi koji kao da su ispali iz nekogakadra spomenutih filmova. No, i oni e biti zamijenjeni jer nisu posve podobni.HTV se nalazi na skliskom terenu: jedva je od dravne postala javna televizija, a

    sada bi od javne mogla postati reimskom.

    D.D.:Ope je poznata injenica da tzv. desna opcija u Hrvatskoj ne samo da nemasvoje dnevne novine, nego ak niti tiraniji politiki ili kulturni tjednik u kojemu bi de-sni intelektualci mogli iznositi svoje ideje, razmjenjivati miljenja i osmiljavati dugo-ronije strateke projekte. Koliko su intelektualci na desnici i sami krivi za takvo stanje?H.H.: Govoriti openito o desnim intelektualcima nema veega smisla, kao i o

    njihovoj opoj krivnji. Ako jesu doista intelektualci, onda su individualci koji prijeili kasnije postaju teret politikim opcijama kojima naizgled pripadaju. Postajuneugodni. Uz to, domoljubna i rodoljubna inteligencija ima vrlo rijetke trenutkekada se izvoljeva sjediniti u djelatnom smislu, po emu je potpuno nalik svomenarodu. Ja to najbolje znam.

    D.D.: Potenciranje lijeve politike misli jasno je vidljivo i na podruju knjievnosti i knji-evne kritike. U oujku 2011. tako je Va roman to Bog dade i srea junaka bio naji-

    taniji roman u Hrvatskoj, dok je drugi najitaniji roman bio ivot nastanjen sjenamaakademika Ivana Aralice. No, u hrvatskim se medijima o tome moglo malo to proitati.S druge pak strane, kad su u pitanju knjievna djela pisaca koji se percipiraju kao zago-vornici ljeviarskih ideja i pogleda, o njima se u visokotiranim medijima piu hvalospjevikoji su vrlo esto ispod svakog ukusa. Moemo li danas uope govoriti o objektivnostiknjievne kritike ili su izvanliterarni motivi kod nas vaniji od estetske valorizacije?

    H.H.: Nikada nisam imao svoje kritiare, nitko me nije pratio pa se nisam morao

    ni osvrtati. A i ja ba ne pratim knjievna zbivanja jer mi to nije posao pa, eto, odVas prvi put ujem da je netko uope posegnuo za spomenutim romanom, kao

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    19/100

    19

    to sam nedavno u Slavoniji uo da se ita jedan drugi moj noviji roman, i tousprkos velikim naporima da me se preuti. Valjda se glas iri usmenim putem,gotovo konspirativno.

    Moje je ime bez sumnje na crnoj listi u hrvatskoj dravi kojoj sam pomagao dase rodi u okviru svojih mogunosti. Dakle, vrlo ilustrativan primjer. Nije vanoto ja to piem i je li to dobro ili loe, nego kako se zovem. A ako se ba ne moepreutjeti, onda se relativizira i u naslove stavlja nacionalno i konzervativno,ali je najbolje sprijeiti me u samome zaetku kada se recimo javim na natjeajza potporu knjievnom djelu i to zatoto piem povijesni roman pa troimvlastiti novac na istraivanja.

    Tako se javim na natjeaj raspisan uljetu 2012., a dva dana nakon nove2013. dolazi pota iz Ministarstva kul-ture da moj projekt nije prihvaen, spotpisom stanovitog Stojisavljevia.Nije to prvi put, stizala su mi takva pi-sma i od edomira Vinjia za vrijeme

    Sanaderova HDZ-a u koaliciji s SD-SS-om pa kako ne bi od HNS-a koji jeu koaliciji s SDP-om iskamio Ministar-stvo kulture i napuio ga onim klate-om o kojemu sam uvodno govorioA knjievna kritika ne postoji. Postoje samo klake za uzajamno divljenje kojenitko ne uzima ozbiljno, ali je stvar ozbiljna utoliko to e povjesniari knjievno-sti imati grdne muke da se snau u tom cirkusu.

    D.D.: Osim to ste romanopisac i dramski pisac, Vi ste takoer i filmski i televizijskiscenarist. Zanima nas kako u kontekstu svega o emu smo prethodno govorili ocje-njujete stanje u hrvatskoj kinematografiji?

    H.H.: Srednji i mlai narataj mogu razumjeti, ali ne i odobravati putove kojimsu poli mnogi redatelji i scenaristi. Nakon to su vjerojatno podosta puta udariliglavom o zid, pogledali su malo bolje oko sebe i vidjeli tko su im financijeri, tko su

    im kritiari i to se od njih oekuje pa se tako i poeli ponaati, birati teme koje eim donijeti tapanje nove internacionale.

    RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    20/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    20

    Ako pljunu po hrvatskim i opeljudskim vrijednostima, po hrvatskim braniteljimai Crkvi u Hrvata, zajamen im je sljedei projekt. Ima iznimaka, ali su iznimke. Naopisani nain ini se teta hrvatskom filmu, ali i Hrvatskoj u cjelini jer se i ljubiteljifilma u inozemstvu pitaju na festivalima kakva je to zemlja, kakav je to narod i je

    li to onaj isti koji je na tako velianstven nain izborio slobodu... Nita se ne epromijeniti dok se ne pojave nezavisni producenti s dovoljno kapitala.

    D.D.: Vie od est godina na elu steudruge Hrvatsko kulturno vijee, u ijemstatutu stoji da joj je cilj kreativno sudje-lovanje u kulturnom ivotu Republike Hr-vatske, unaprjeenje kulture u svim nje-

    zinim oblicima, te ouvanje hrvatskogakulturnog identiteta. Koliko je udrugado sada uspjela u svojem naumu, kakovidite njezinu daljnju perspektivu i hoeli udruga u budunosti nastojati privuivei broj mlaih ljudi u svoje lanstvo?

    H.H.: Hrvatsko kulturno vijee nije svjetiljka, ali je fenjer u mraku. Da ne bi postao

    svjetiljkom veega dometa pobrinula se klate od samoga poetka ne dajuinam struju, prostorije i novac. No nae su tribine pune i nije bilo vanije temeu zadnjih est godina koju nismo dotaknuli, a portal nam omoguuje dnevnipristup publici. I nas je dohvatila recesija, ali jo smo tu.

    U naim su redovima mnogi koji pripadaju i drugim, etabliranim kulturnim usta-novama, ali ondje ne mogu izraziti to osjeaju jer je samo HKV doista nezavisanu svakom smislu rijei. A glede mladih mi nikoga ne privlaimo, ne stojimo na

    uglu i ne dijelimo letke. Tko doe, dobro je doao, mlad ili star.

    D.D.: Kao predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijea nekoliko ste puta reagirali na na-pise pojedinih jezikoslovaca koji ponovno pokuavaju nametnuti ideju o tzv. srpskohr-vatskom jeziku. Posebno je otra bila reakcija na injenicu da je Ministarstvo kulture,na elu kojeg je tada bio Boo Bikupi, financijski poduprijelo autoricu koja u svojojknjizi tvrdi da hrvatski jezik ne postoji. Nije li i taj dogaaj jo jedan eklatantan pokaza-telj da ljeviarske (a u ovome sluaju i projugoslavenske) ideje i miljenja dominiraju u

    hrvatskim institucijama? I ne predstavlja li taj neveseli dogaaj, posebno ako se prisje-timo one Preradovieve po njemu si sve to jesi, napad na same temelje hrvatskoga

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    21/100

    21

    nacionalnog i kulturnog identiteta?

    H.H.:Nedavno objavljeni rezultati popisa stanovnita pokazali su da se za nepo-stojei srpskohrvatski izjasnio zanemariv broj ljudi u Hrvatskoj. aica zbunjenih

    orjunaa. Zanimljivo je da o tome nije bilo rijei u analizama, zavladala je utnjaak i meu najzadrtijim pristaama te jezine sablasti premda su dobro raspore-eni u medijima. A sluaj o kojemu govorite ve je pomalo star.

    Bio je to slabano organiziran zadnji pokuaj da hrvatski jezik ne postane jednimod slubenih jezika Europske unije, nego neka haakotuiteljska BHS utvara pokuaj protuustavan i oajan, ali ono to je iritiralo jest da je spomenutu knjigusufinanciralo Ministarstvo kulture RH, institucija koja bi trebala tititi hrvatski jezik

    kao sr hrvatske kulture. To je prevrilo mjeru pa je HKV zatraio od dravnogodvjetnitva da djeluje. Nije djelovalo, a obrazloenje zato nije, bilo je vie negosramotno.

    No, istine radi, treba rei da se doista radilo o izoliranom sluaju, da ne postoji uHrvatskoj jezikoslovac od formata koji bi takvu sablazan promicao i da tu aferudrim zauvijek zavrenom. Vjerojatno. Medijski klaunovi i klanovi koji su podralimisao da hrvatski jezik ne postoji i dalje postoje jer se moraju drati uputa da

    kao plaeni negatori hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta i nadalje kri-jumare teze o dvije federacije jednoj zapadnoj koju bi trebala u politikom igospodarskom smislu predstavljati Europska unija, i jednoj istonoj kulturnoj fe-deraciji koja bi uvala zajednike jezgre iz zlosretnoga dvadesetog stoljea dase nae ako se kota povijesti opet okrene. Tu je i odgovor zato se forsiraju novebalkanske kulturne integracije i agresivno istie navodno balkanska komponen-tna hrvatske kulture nasuprot srednjoeuropskoj i mediteranskoj.

    D.D.:Do sada smo nekoliko puta spomenuli da ljeviarski pogledi u Hrvatskoj vrloesto idu pod ruku s jugoslavenskim sentimentima. Zagovaranje politikog hibridapod nazivom srpsko-hrvatski jezik samo je jedan aspekt itave te pripovijesti. U po-sljednjih dvanaestak godina ne moe tako proi niti jedan dan, a da se u kulturnimrubrikam, tj. u onome to je od kulturnih rubrika ostalo, upadljivo ne potencirajuvijesti iz regije. Moe se tako posljednjih godina itati o jedinstvenom knjievnomtritu ideja, a ponovno se spominje i jedinstveni jugoslavenski kulturni prostor. Nepodsjea li takva medijska politika neodoljivo na razdoblje prije stvaranja prve jugo-

    slavenske drave, kad se je takoer kultura (knjievni skupovi, izlobe junoslavenskihslikara) rabila kao politiki instrument u izgradnji kasnije jugoslavenske drave?

    RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    22/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    22

    H.H.: Ne promie se jugosfera samo u kulturnim rubrikama, naravno. One i nepostoje, kao to je tono reeno, a zadravaju kulturni nadnaslov samo da bi bilekrinkom politikih stajalita autora. Recept je poznat i iz informativnih emisija:Tako je u Hrvatskoj, a sada da vidimo kako je u Srbiji. Tih dvadeset ili dvadeset

    i pet posto neizlijeivih bolesnika jo sanja jugoslavenski san i bez Beograda nemoe ivjeti. No, kako i veinu njih taj Beograd okrutno trpa meu ustae, uasnosu deprimirani, ali i dalje upaju kosu kao naputeni ljubavnici te jo zdunije za-badaju noeve u hrvatsku kulturu, krivotvore hrvatsku povijest i razaraju hrvatskusadanjost.

    Nikada ne e shvatiti da je tih ezde-set osam godina u dvije Jugoslavije

    samo kratko razdoblje u hrvatskojpovijesti koje je donijelo nesreu na-rodu, a hrvatskoj kulturi nije donijeloi pridonijelo nita, nego ju izvrgnulonasilju s istoka i drskoj krai, negiranjuhrvatskoga jezika i hrvatskoga naroda.Zato ne e shvatiti? Pa zato to neele, jer su poluobrazovani ignoranti,

    ali i zato to su uvijek dobro plaeniza izdaju, izvana ili iznutra ili u sretnojnovanoj kombinaciji

    Nikada nikakav jedinstveni jugoslavenski kulturni prostor nije postojao, niti moepostojati, niti ga se moglo niti moe uspostaviti perom, kistom i notom, negosamo batinom.No, vrijeme je da se okrenemo prema novim opasnostima iz tzv.zapadnoga kulturnog kruga kojemu doista oduvijek pripadamo, ali moramo pri-

    paziti da se taj krug ne zatvori oko nas kao oma.

    D.D.: Za kraj razgovora zanima nas Vae miljenje o tome koliki su izgledi da au-tentina desna opcija u budunosti u Hrvatskoj nametne svoje ideje na kulturnomeplanu, ojaa utjecaj u institucijama i osvoji politiku vlast?

    H.H.:Treba dovesti na vlast autentinu hrvatsku opciju koja e prevladati podjelerazboritom vladavinom, a takva opcija ne moe pokazalo se izrasti iz heredi-

    tarno optereenog krilca koje se naziva lijevim, a nije nita, ne zna nita i ostajezarobljenim u vjenoj enji za drugom domovinom koja ne postoji. Autentina

    Treba dovesi na vlas auen-inu hrvasku opciju koja

    e prevladai podjele razbo-riom vladavinom, a akvaopcija ne moe pokazalo se izrasi iz herediarno ope-reenog krilca koje se nazivalijevim, a nije nia, ne znania i osaje zarobljenimu vjenoj enji za drugom

    domovinom koja ne posoji.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    23/100

    23

    hrvatska opcija ne e morati nametati svoje ideje ako doista bude izraz narodnevolje i odraz posebnosti hrvatske kulture.

    Ideje moraju nametati samo tuinci i otuena bia zalutala u kulturu koju ne ra-

    zumiju i ne vole Mislim da smo sada na pragu novoga razdoblja koje nastupanakon tolikih razoaranja u zadnjih petnaestak godina: sve smo ve vidjeli, svesmo pokuali i svima smo dali ansu da pokau to umiju i svi su nas iznevjerilii ak (kao sada) teko uvrijedili nazivajui hrvatsku naciju sluajnom nakupinomotpadaka naroda te se na kraju brutalno obruili na hrvatsku djecu. Ovo zadnje

    je prelilo au.

    Najvaniji hrvatski interes u ovom je trenutku da se s politike scene makne ak-

    tualna vlast koja s narodom nema nita zajedniko i funkcionira kao okupacijskasila, ali istodobno odstraniti vjene figure tzv. politike elite bez obzira na boju.Osloboditi prostor za nove ljude i stvoriti mehanizme za narodni nadzor, a nenadzor nad narodom, jer sama ustavna odredba da vlast proizlazi iz naroda nijedovoljna i izaziva veselje oligarhije roene iz politikoga (stranakog) podanitvai uvjerene da narod ima isto tako podaniku narav kao i ona pa se njime lakovlada.

    Ako u tome i ima zrno istine, nije cijela istina. Istina je da smo mi sposobni, od-vani i uspravni za razliku od politike elite. Ona nije sada, i ve dugo nije, repre-zent hrvatskoga naroda. A ako ve nema nemira emu se svi ude to je zatoto narod voli svoju dravu i ne eli ju ni na jedan nain destabilizirati. Puk je stari mudar, ali mu mrak pada na oi i s tim se ne smije aliti.

    RAZGOVORI | Hrvoje Hitrec

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    24/100

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    25/100

    Radovi

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    26/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    26

    EUROPSKA NOVA

    DESNICA I TEORIJAKULTURNEHEGEMONIJEAutor: Leo Mari,student povijesti i filozofije na Hrvatskim studijima

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    27/100

    RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije

    27

    Prvih dese godina 21. soljea u Europi je obiljeilo jaanje zv. radi-kalno desnih poliikih sranaka, o predsavlja prvu ozbiljniju pri-

    jenju hegemoniji liberal-demokraske poliike misli. Prirodno, akvapromjena europskog poliikog krajolika izazvala je i nebrojenu koliinu

    medijskih i akademskih napisa ija bi svrha rebala bii ralanjivanje ipromiljanje ideologijskih i sraegijskih posavki spomenue radikalnedesnice. Kako je liberalnom auoru, sudei po veini do sad objavljenihakvih napisa, eko pravilno pojmii i bez poliiki uemeljenih predra-suda pisai o oj pojavi,1smaram porebnim u ovom radu objekivnijeprikazai jednu od inelekualnih skupina koja je osavila znaan ideo-loki ujecaj na navedenu poliiku sruju suvremene Europe. Rije je oEuropskoj Novoj Desnici.

    Vano je naglasiti da Europska Nova Desnica (fr. Nouvelle Droite) nije politikipokret, nego filozofska kola miljenja. Nastala je u Francuskoj krajem 1960-ihkao odgovor na ljeviarski studenski pokret, a s vremenom su se srodne inte-lektualne skupine oblikovale i u Belgiji, Njemakoj, Italiji te ostalim zapadnoeu-ropskim zemljama. Takoer valja istaknuti da ona nema nikakvih veza s idejamaamerike i britanske Nove Desnice (en. New Right, neoconservatism), od koje jurazdvaja protivljenje amerikom liberal-demokratskom mesijanizmu, neoliberal-

    nim ekonomskim rjeenjima i novoprobuenom kranskom (protestantskom)konzervatizmu.

    Sredinji predmeti kritike te filozofske kole su liberalizam, egalitarizam,multikulturalizam, ideologija napretka i univerzalizam u svim svojim pojavnimoblicima. Nova Desnica se tako, primjerice, suprotstavlja multikulturalizmu iegalitarizmu kroz uvoenje tzv. rasnog diferencijalizma i etnopluralizma,koji po-drazumijevaju prihvaanje i potivanje zadanih razlika meu rasama i narodima

    1 Primjer liberal-demokratske politoloke analize Europske Nove Desnice pruaju najznaajnijifrancuski istraiva radikalne desnice Pierre-Andre Taguieff (Sur la Nouvelle Droite. Jalons duneanalyse critique, ditions Descartes et Cie, Pariz, 1994.) te oxfordski profesor i povjesniar faizmaRoger Griffin (Plus ca change!: The fascist pedigree of the Nouvelle Droite, The Development ofthe Radical Right in France 1890-1995, Routledge, London, 2000.; Between metapolitics and apo-liteia: the New Rights strategy for conserving the fascist vision in the interregnum, Modern andContemporary France, 2000., br. 8., str. 32.-53.; Interregnum or endgame? Radical Right Thoughtin the Post-fascist Era, Reassessing Political Ideologies, Routledge, London, 2001.). Najzapaenijupolitoloku analizu o toj problematici u nas objavio je Anelko Milardovi (Nova Desnica, Kultur-no-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1990.).

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    28/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    28

    te priznavanje prava svakom naroduna samostalan ivot unutar odreenogpodruja. Ideologiju napretka, kojoj te-melje nalazi u kranskoj i marksistikoj

    linearnoj viziji povijesti, podvrgava kri-tici s tradicionalistikih poloaja i zalaese za afirmaciju paganske ciklike vizijepovijesti. Afirmaciju paganske, pretkr-anske batine Nova Desnica smatrapotrebnim i pri sukobu s univerzaliz-mom (onim liberalno-globalistikim imarksistikim, ali i kranskim) kojeg

    smatra uzrokom svih totalitarizama u20. stoljeu. Ova kola miljenjauvelike

    je doprinijela europskoj politikoj mislii kroz svoju kritiku amerikanizacije Eu-rope, umjesto koje predlae vraanje keuropskim korijenima te na geopoliti-kom planu, suradnju s Rusijom.

    Temeljna organizacija EuropskeNove Desnice je Skupina za istraivanjei prouavanje europske civilizacije (Grou-

    pement de recherche et dtudes pour la civilisation europenne,GRECE), think-tankkoji je 1968. u Parizu pokrenuo francuski filozof Alain de Benoist. GRECE je u etiridesetljea razvila bogatu publicistiku djelatnost, objavljujui asopise Nouvellecole (od 1968.), lements (od 1973.) i Krisis (od 1988.) te vie stotina knjiga uokviru nakladnikih nizova ditions du Labyrinthe(od 1970.) i ditions Copernic(od

    1976.). Osim De Benoista, vanu ulogu u oblikovanju ideologije Europske NoveDesnice imali su i Charles Champetier, Yves Christen, Jacques Marlaud, MichelMarmin, Dominique Venner, Pierre Le Vigan, Jean-Claude Valla te kasniji disidentiod GRECE Guillaume Faye i Pierre Vial.2

    S jaanjem u Francuskoj krajem 1970-ih i poetkom 1980-ih, ideje EuropskeNove Desnice proirile su se i po ostatku Zapadne Europe, pri emu su osobito jak

    2 Groupement de recherche et dtudes pour la civilisation europenne (http://fr.wikipedia.org/wiki/Groupement_ de_recherche_et_detudes_pour_la_civilisation_europeenne)

    Alain de Benoist

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    29/100

    29

    utjecaj postigle u Belgiji (think-tank Synergies europeennes pod vodstvom RobertaSteuckersa i asopis TeKoS), Njemakoj (think-tank Thule SeminarPierrea Krebsa teasopisi Criticon i Junges Forum) i Italiji(asopisi Diorama Letterario i Elementi).

    Nakon pada komunistikog sustava uIstonoj Europi, njezina retorika i ideo-loki aparat u neto drukijem obliku postaje prisutna i u Rusiji (AleksandrDugin te think-tankovi Arctogaia i Ate-ney), Maarskoj (Gazdag Istvan), Srbiji(Drago Kalaji), Hrvatskoj (Tomislav Su-ni i Jure Vuji)3te u Ukrajini i Bugarskoj (think-tank Thule Sarmatia).

    Kako je reeno, Europska Nova Desnica je prvenstveno filozofska kola, pasvoje ideje ne iri niti kroz parlamentaristiko politiko djelovanje niti direktnomakcijomnego - kulturnom borbom. U ovom radu prikazat u osnovne strategijskesmjernice Europske Nove Desnice te njihovu vezu s teorijom kulturne hegemo-nije Antonija Gramscija. Pokuat u zatim objasniti nadahnut i nekim insider-skimkritikama razloge neuspjeha Nove Desnice u zadnja etiri desetljea nje-zina postojanja.

    GRAMSCIJEVA TEORIJA HEGEMONIJE

    Strategija Europske Nove Desnice utemeljena je velikim dijelom na misli talijan-skog komunistikog politiara i filozofa Antonija Gramscija.4Kao osnovne smjer-nice uzima se nekoliko Gramscijevih ideja koje nisu u izravnoj vezi s njegovomkomunistikom ideolokom orijentacijom.

    3 U Hrvatskoj ne postoji organizirana novodesna skupina, ali se u radu nekolicine nezavisnihintelektualaca moe pronai povezanost s novodesnim idejama i skupinama u Europi i SAD-u, priemu meu njima (kao primjerice i izmeu spomenutih Sunia i Vujia) postoje odreene razlikeu stavovima i nainu rada.

    4 Antonio Gramsci (1891.-1937.) bio je talijanski filozof, lingvist i sociolog te jedan od najznaajni-jih marksistikih mislilaca 20. stoljea. Sudjelovao je u osnivanju Komunistike Partije Italije i bio nje-zinim voom sredinom 1920-ih. Godine 1926. uhien je po nalogu faistikih vlasti u Italiji te osuenprvo na 5, a zatim i na 20 godina zatvora. Umro je teko bolestan 1937. Njegove zatvorske biljeke su

    zajedno s lancima i esejima iz 1920-ih objavljene nakon Drugog svjetskog rata te predstavljaju zna-ajan doprinos politikoj teoriji. V. Antonio Gramsci (http://it.wikipedia.org/wiki/Antonio_Gramsci)

    Kako je reeno, Europska

    Nova Desnica je prvensvenofilozofska kola, pa svoje ide-

    je ne iri nii kroz parlamen-arisiko poliiko djelova-nje nii direknom akcijomnego - kulurnom borbom.

    RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    30/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    30

    Gramsci govori o dvije razine dru-tva: civilnom drutvu, koje je sastavljenood pojedinaca, i politikom drutvu,koje je uoblieno u Dravi. Pri tome

    je hegemonija pojava koja predstavljaneku vrstu meudjelovanja izmeucivilnog i politikog drutva. U jednomsluaju, dominantna drutvena sku-pina putem civilnog drutva ostvarujesvoj utjecaj na Dravu, politiko dru-tvo; dok istovremeno Drava putemsvoje izravne dominacije i pravosudne

    vlasti ostvaruje svoj utjecaj na drutvo.5Tu se Gramsci udaljava od marksisti-kih temelja svoje filozofije u neprihva-anju ekonomskog determinizma inaglaavanju kulturnih odnosa. Povi-

    jesni in moe izvesti samo kolektivniovjek, a to pretpostavlja spoznavanjekulturno-drutvenog jedinstva kroz

    koje su mnotvo rasprenih volja, s razliitim ciljevima, drane zajedno s jednimciljem, na temelju jednakog i zajednikog poimanja svijeta, i opeg i posebnog().6Putem ostvarivanja utjecaja na kulturu, dakle, drutvena skupina ostvarujesvoju hegemoniju unutar civilnog drutva, a zatim i na politiko drutvo.

    Sredinji subjekt Gramscijeve kulturne i politike borbe je intelektualac. Za njega,svi ljudi su intelektualci, () ali nemaju svi ljudi u drutvu ulogu intelektualaca.7Objanjavajui svoje iroko odreenje intelektualca, Gramsci pie:

    Nema ljudske djelatnosti iz koje je iskljuen svaki oblik intelektualnogsudjelovanja: homo faber ne moe biti odvojen od homo sapiensa.Svaki ovjek, naposljetku, izvan svoje profesionalne djelatnosti obav-lja i odreeni oblik intelektualne djelatnosti, odnosno on je i filozof,

    5 A. GRAMSCI, Selections from the Prison Notebooks, str. 12.

    6 Isto, str. 349.7 Isto, str. 9.

    Antonio Gramsci

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    31/100

    31

    umjetnik, ovjek od ukusa, on sudjeluje u posebnoj koncepciji svijeta,on ima svjesnu crtu moralnosti, i zato doprinosi odranju koncepcijesvijeta ili promjeni istoga kako bi ostvario nove naine miljenja.8

    Svaka drutvena skupina organskioblikuje svoje intelektualce koji zatim izgra-uju i usmjeruju njezinu zajedniku svijest.9Od tih, organskih intelektualaca, ra-zlikuju se tradicionalni intelektualci kojisu specijaliziraniza odreeno podruje(znanost, tehniku, umjetnost, i sl.). Or-ganski intelektualac ide onkraj svojespecijalizacije, jer on nije samo spe-cijaliziran, nego i direktivan (usmjera-

    vajui), on je politiki subjekt. Drugimrijeima, on je dunosnik i zastupniksvoje drutvene skupine. Jo jednaposebnost Gramscijevog novog inte-lektualca jest da se on ne moe viesastojati od rjeitosti, koja je vanjski itrenutani pokreta osjeaja i strasti, nego od djelatnog sudjelovanja u stvarnomivotu, kao tvorac, kao organizator, kao stalni nagovara i ne samo kao obini

    govornik.10

    Gramsci politiko djelovanje tumai kroz pojmovnik i povijest rata, pa tako ra-zlikuje i tri vrste ratovanja (odnosno i politikog djelovanja): pozicijsko ratovanje,pokretno ratovanje i podzemno ratovanje.11Pritom naglaava da u naprednimdravama civilno drutvo zbog svoje sloenosti i mogunosti da odolijeva eko-nomskim i politikim krizama moemo usporediti s rovovskim sustavima u su-vremenom ratovanju, tj. da pripada vrsti pozicijskog ratovanja.12Pokretno ratova-

    nje, odnosno otvoreni politiki sukob s neprijateljem, vodi k porazu jer se njimeprua mogunost Dravi za ukljuivanje u sukob i mobiliziranje svih sredstava

    8 Isto.

    9 Isto, str. 5.

    10 Isto, str. 10.

    11 Isto, str. 229.-230.12 Isto, str. 235.

    U jednom sluaju, domi-nanna druvena skupinapuem civilnog druvaosvaruje svoj ujecaj naDravu, poliiko druvo;

    dok isovremeno Dravapuem svoje izravne domi-nacije i pravosudne vlasiosvaruje svoj ujecaj nadruvo.

    RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    32/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    32

    dravne hegemonije. Ono je prihvatljivo samo u trenutcima kada je potrebnoosvojiti odreene poloaje. S druge strane, pozicijsko ratovanje zahtijeva duevremensko razdoblje borbe i vee ljudske gubitke, ali pobjeda u takvom sukobu

    je odluujua. Dosljedan svojoj autorskoj metodologiji, on to usporeuje s op-

    sadom, u kojoj onaj pod opsadom (odnosno drava/reim) ukljuuje u borbuonoliko svoje snage razmjerno snazi neprijatelja.13

    Postavlja se pitanje treba li Gramscijevu teoriju hegemonije smatrati samokvalitetnom razradom komunistike (odnosno konkretnije: lenjinistike) teorijerevolucije ili bi ju se zbog njezinog uvaavanja sociolokih pojava i gibanja moglotumaiti i kao svojevrsni odmak od revolucionarnostiu smjeru vie demokratinijegshvaanja uspostave komunizma. Njegovo poimanje civilnog i politikog drutva,

    hegemonije, drave, intelektualca, politike i kulture svakako, bez obzira koji bioodgovor na gornje pitanje, nalo je svoj prostor i u djelu Europske Nove Desnice.

    GRECE I KULTURNA STRATEGIJA DESNICEOzraje u kojem je 1968. bila stvorena prva i do danas sredinja skupina EuropskeNove Desnice GRECE bilo je obiljeeno prevladavajuim ljeviarskim idejama

    na sveuilitu i medijima. Francuska politika scena bila je podijeljena na dvabloka: degolistikukonzervativnu desnicu u koaliciji sa centristima te privremenisavez komunistike i socijalistike ljevice. Izvan parlamentarnog ivota, na poli-tikoj margini nalazila se nacionalistika desnica, u kojoj su kao militanti svojupolitiku adolescenciju proveli kasniji ideolozi GRECE. Ona je jo od poratnog raz-doblja prihvaala antikomunizam, ekonomski liberalizam i atlantizam kao svojatemeljna naela, a njezino se djelovanje svodilo na neuspjeno natjecanje naizborima i direktnu akciju.14

    Nova Desnica se, po svojem nastanku vie od dva desetljea nakon Drugogsvjetskog rata, suprotstavila i ideologiji i strategiji onoga to su oni nazivali Sta-rom Desnicom. Sporne programske odrednice nalazili su, kao to je ve spome-nuto, u ekonomskom liberalizmu, geopolitikom atlantistikom usmjerenju ikatolikom tradicionalizmu, kao i u preutnom prihvaanju amerike kulturne

    13 Isto, str. 238.-239.14 M. OMEARA, New Culture, New Right, str. 43.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    33/100

    33

    dominacije u Europi. S druge strane, konzervativnoj desnici zamjerali su nemou oblikovanju vlastite ideologije i slabu protu-egalitarnu argumentaciju.15Kasnijiteoretiar Nove Desnice, Tomislav Suni tu je kritiku ovako izrazio:

    Glavni razlog zbog kojega konzervativni pokreti i reimi nisu bili u stanjuostvariti trajni politiki legitimitet nalazi se u njihovoj nesposobnosti dase uspjeno infiltriraju u kulturno okruenje kako bi masama ponudilisvoju protuideologiju. Ako konzervativni pokreti istinski ele ostvaritipolitiku stabilnost, oni na prvom mjestu moraju oblikovati vlastitu kul-turnu strategiju.16

    Ono po emu je GRECE bila jedinstvena u onodobnoj Francuskoj i Europi je

    upravo njezina kulturna strategija, odnosno reafirmacija metapolitike. Kao me-tapolitiku Alain Badiou (ugledni francuski filozof i mislilac radikalne ljevice, op.L.M.) podrazumijeva sve uinke koje je filozofija sposobna crpiti (...) iz stvarnihprimjera politike kao misli,17pa ona na neki nain predstavlja filozofsko promi-ljanje politike sa svrhom ostvarivanja odreenog povratnog utjecaja na nju.Osniva i glavni ideolog GRECE, Alain de Benoist18ujedno je bio i glavni promica-telj rada na podruju kulture. On ovako objanjava metapolitiku:

    to je to metapolitika? Sasvim sigurno ne drukiji nain bavljenja poli-tikom. Tonije bi se reklo da je tema metapolitike izrasla iz jasne svijestio ulozi ideja u povijesti i iz uvjerenja da je intelektualni, kulturni, doktri-narni, ideoloki rad prijeko potreban preduvjet za svaki oblik akcije, bezobzira na to kakva ona bila. Aktivistima onima koji se vjeno pozivajuna hitnost kako bi utedjeli na dubljem promiljanju ili koji jednostavnovie vole reaktivni od refleksivnog naina njima je to vrlo teko shvatiti.

    15 T. SUNI, Europska Nova Desnica, 74.-75.

    16 Isto, str. 71.

    17 Metapolitics (http://en.wikipedia.org/wiki/Metapolitics)

    18 Alain de Benoist (1943.) francuski je filozof, sociolog, politolog i autor vie od 50 knjiga. Stu-dirao je ustavno pravo u Parizu te filozofiju, sociologiju, sociologiju morala i povijest religija naSorbonni. U mladosti je bio aktivan u Federation des etudiants nationalistes i Europe-Action, a 1968.osniva GRECE. Bio je urednikom vie asopisa i nakladnih nizova te pisao kao suradnik za nekoliko

    novina. Knjige su mu prevoene na vie europskih jezika. V. Alain de Benoist (http://fr.wikipedia.org/wiki/Alain_de_Benoist)

    RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    34/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    34

    Da to izrazimo s pomou jedne formule: filozofija prosvjetiteljstva javilase prije Francuske revolucije, ali bez nje ova posljednja zasigurno ne bibila mogua. Prije Lenjina, uvijek je morao postojati jedan Marx.19

    Kulturna strategija GRECE sastojala se od tri koraka: (1.) putem publikacija (a-sopisa, knjiga), konferencija i javnog djelovanja nastojati iskoristiti suvremeneideje; (2.) unitavati temelje liberalne ideologije kroz afirmaciju starijih europskihideja, identiteta i zajednice; (3.) ostvariti kulturnu hegemoniju barem nad elitom,ako ne i nad cjelokupnim civilnim drutvom.20 Ideolozi GRECE smatrali su dae njihova nova ideologija imati politiki utjecaj u zapadnoeuropskom drutvusamo ako ta ideologija bude irena kao kontra-kultura unutar liberalnog okvira.21

    Sredinom 1970-ih GRECE poinje ostvarivati vei utjecaj u Francuskoj, a nji-hovi asopisi, knjige i predavanja pokreu javne rasprave o vanim drutvenimpitanjima. Mislioci ovog think-tanka piu za cijeli niz visokonakladnih francuskihlistova: Le Figaro Magazine, Valeurs actuelles, Contrepoint, itd. Dio njih lanovi su iClub de LHorloge, uglednog neokonzervativnog think-tanka koji je kasnije ostva-rio znaajan utjecaj na vladajuu konzervativnu desnicu. Godine 1981. FrancoisMitterand postaje predsjednik Francuske, koalicija socijalista i komunista preu-zima francusku vladu, a time GRECE dolazi u poloaj djelovati i vie na oporbenu

    desnicu.

    KRITIKA S DESNA

    Usprkos velikom ugledu koji je GRECE stekla u francuskom politikom i kultur-nom ivotu, sredinom 1980-ih poinje proces njezine marginalizacije te sredinjuulogu na desnici preuzima Front National (FN), do tada stranka s minornim utjeca-

    jem u francuskom politikom ivotu. lanovi GRECE prelaze u FN ili osnivaju drugamanja udruenja, dok se kao jedini znaajniji utjecaj Nove Desnice u zadnja dvadesetljea moe istaknuti geopolitiko preusmjerivanje FN-a prema protu-ame-rikanizmu. Kao to primjeuje Guillaume Faye22, bivi drugi ovjek GRECE, nova

    19 T. SUNI, Europska Nova Desnica, str. 27.

    20 M. OMEARA, New Culture, New Right, str. 46.

    21 T. SUNI, Europska Nova Desnica, str. 73.22 Guillaume Faye (1949.) je francuski novinar, pisac i filozof. Doktorirao je na parikom Institutu

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    35/100

    35

    Desnica danas je ograniena na perife-riju debate. Ona je protjerana u ideolokigeto.Ona vie ne vidi sebe kao centraluza irenje energije s konanim ciljem

    postizanja moi, nego vie kao naklad-niko poduzee koje usput organizirakonferencije, ali ima ograniene ambi-cije.23 Danas je GRECE gotovo bezna-ajna skupina ije ideje ne ostvarujuzapaeniji uspjeh ak niti na desnici, pase postavlja pitanje - zato?

    Postoje dvije vrste razloga koji sudoveli do tog stanja: objektivni i par-tikularni. Objektivne razloge moemotraiti u prestanku piramidalnog irenjaznanja, to dovodi do tee situacije za teoretske asopise i kulturalna drutva,odnosno, i do porasta vanosti medija.24 Takoer, to razdoblje druge polovice1980-ih obiljeeno je jaanjem tzv. narataja 1968., koji ovladavaju medijima iobrazovnim ustanovama te pokreu liberalnu cenzuru nastaje tzv. meki tota-

    litarizam.25 S druge strane, postoje i partikularni razlozi koji ukazuju na krivnjuelnih ljudi GRECE u neuspjehu daljnjeg irenja ideja. Guillaume Faye ih vidi ulooj ureivakoj i komunikacijskog politici GRECE, ideolokoj fosilizaciji odnosnoizostanku radikalnog miljenja te u naglaenosti kritike umjesto pozitivnih formu-lacija u retorici.26

    Prvi od partikularnih razloga ogleda se u looj vizualnoj, grafikoj ureenostipublikacija te izostanku ikakvih socijalnih, javnosti zanimljivih tema. Drugi razlog

    politikih znanosti. Od 1970. do sredine 1980-ih jedan je od najaktivnijih autora Nove Desnice.Po naputanju GRECE, radi kao novinar za vie asopisa, televizija i radijskih stanica. Godine 1998.dolazi ponovno u sredite pozornosti knjigom LArcheofuturisme, koja zajedno s djelima koja suslijedila predstavlja jezgru novog identitarijanskog pokreta u Francuskoj.

    23 G. FAYE,Archeofuturism, str. 25.

    24 Isto, str. 26.

    25 Isto, str. 30.-31.26 Isto, str. 27.

    RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije

    Guillaume Faye

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    36/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    36

    povezan je s tadanjim jaanjem FN-a jer je upravo umjereniziranje retorike iignoriranje kontroverznih tema dovelo do odlaska dijela kadrova GRECE u FN,odnosno tamo gdje se neto dogaa. Nova stranka je i medijima postala zani-mljivija od novodesne intelektualne skupine zbog tada okantne politike neko-

    rektnosti njezinog vodstva na elu s Jean-Marie Le Penom.

    Naposljetku, Faye svojim nekadanjim istomiljenicima prigovara buroaskinain razmiljanja i elegantni intelektualizam koji ih dovodi do promoviranjastavova dalekih francuskom puanstvu i desnom birakom tijelu, poput npr.pro-islamskih i pro-imigrantskih tema, zanimanja za zemlje Treeg svijeta, itd.27Sve navedeno, uz neodgovarajuu reakciju na medijsku indiferentnost premaNovoj Desnici, dovelo je do pada njezine popularnosti u zadnja dva desetljea.

    Faye predlae drukiji pristup medijima i javnosti:

    Napadi su mogunosti: oni medijatiziraju misao i omoguuju joj da po-stane otrija i reagira. S vjetinom i odlunou, mora se razbjesniti ljudeako se eli biti sluan; i najvanije, mora se sprijeiti da misao postaneburoaska.28

    Ono to moda valja smatrati najrelevantnijom kritikom strategiji Nove Desnice,

    pogotovo vezano uz ovaj rad, njezino je nerazumijevanje Gramscijevog djela.Faye pogrjeku primijeuje u shvaanju autora GRECE da je sve kulturalno, sve in-telektualno te u izostanku politike moi koja bi stajala iza kulturne borbe GRECE.Ideolozi Nove Desnice u svojem su djelovanju podcijenili politiki element.

    Kako bi se pokazalo uinkovitim, ideoloko i kulturalno djelovanjemora biti podupirano od konkretnih politikih snaga koje ga integri-raju [u svoj program, op. L.M.] i proiruju. (...) Intelektualni pokreti koji

    pridobivaju javnu panju, postavljaju izazovne probleme zajedno uzkonkretnu politiku prijetnju.29

    27 Isto, str. 30.

    28 Isto, str. 31.

    29 Isto, str. 29.-30. Faye pritom navodi kao primjer uspjenog metapolitikog djelovanja orga-nizaciju Terre et Peuple (Zemlja i narod) koju je 1994. osnovao Pierre Vial, prije jedan od ideo-loga GRECE i bliski suradnik Alaina de Benoista. Terre et Peuple je od svojeg osnivanja djelovalau suradnji s FN-om uspjeno koristei stranku kao prozor za medije, promiui putem nje svojefilozofsko-politike poglede.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    37/100

    37

    Fayeu za pravo daje i sm Gramsci koji politiku stranku vidi kao mehanizamkoji nosi u civilnom drutvu istu ulogu koju Drava nosi (...) u politikom drutvu.Politika stranka pretvara organske intelektualce u kvalificirane politike inte-lektualce, voe i organizatore svih djelatnosti i uloga pripadajuih organskom

    razvoju jednog integralnog drutva, i civilnog i politikog.30 S obzirom na to,jednom od najvanijih pogrjeaka GRECE moemo vidjeti izostanak politike ar-tikulacije njezinih ideja.

    Navedeni promaaji u oblikovanju javne komunikacije, Europsku Novu De-snicu ograniile su na njezin prostor utjecaja u odnosu na onaj koji je uivalauprva dva desetljea svojeg djelovanja. Ostaje nam vidjeti hoe li doi do pro-mjene u njezinoj kulturnoj strategiji koja bi joj vratila jai poloaj u europskom

    ideolokom spektru ili, s obzirom na drugaije drutvene odnose novog stoljea,moemo govoriti o zadnjim godinama jedne originalne europske kole miljenja.

    LITERATURA

    Guilaume FAYE,Archeofuturism: European Visions of the Post-Catastrophic Age,Arktos, 2010.

    Antonio GRAMSCI, Selections from the Prison Notebooks,International Publishers,New York, 1971.

    Anelko MILARDOVI,Nova Desnica,Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Zagreb, 1990. Michael OMEARA, New Culture, New Right: Anti-Liberalism in Postmodern Europe,

    1stBooks, Blomington, 2004.

    Tomislav SUNI, Europska Nova Desnica: Korijeni, ideje, mislioci,Hasanbegovi,Zagreb, 2009.

    Wikipedia (www.wikipedia.org)

    30 A. GRAMSCI, Selections from the Prison Notebooks, str. 15.-16.

    RADOVI | Europska Nova Desnica i teorija kulturne hegemonije

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    38/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    38

    IDEOLOGIJA

    U ROMANIMAMICHELAHOUELLEBECQAAutor: Marko Paradik, mag. iur.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    39/100

    RADOVI | Ideologija u romanima Michela Houellebecqa

    39

    Odnos umjenosi i ideologije uvijek je bio sloen iz razloga o su oboje unekom smislu refleksija zbiljnog svijea i ujedno svojevrsni izraz svjeo-nazora nekog auora. Posoje razne definicije i objanjenja pojma ideolo-gije koja se javlja u vrijeme Francuske revolucije, kada se oblikuju glavne

    ideologije kao o su socijalizam i liberalizam. Ne posoji jedinsvenadefinicija ideologije, no ipak je mogue pokuai ju odredii kroz njenedruvene uloge: 1.) pridonosi ispunjenju osobne porebe za idenieomi razvojem ljudskih bia; 2.) ideologije pribavljaju perspekivu pomoukoje se svije moe razumjei i proumaii; 3.) ideologije moivirajudjelovanje, koje moe bii usmjereno na usposavljanje ili odravanjeodreenih vrijednosi ili vjerovanja; 4.) opskrbljuju druvene skupineili iava druva skupom ujedinjavajuih naela i vrijednosi.1Rije ide-

    ologija formirao je 1796. godine Anoine Desut de Tracy iz Francuske,koji ju je nasojao usposavii kao znanos o idejama.2

    Upravo je Francuska domovina suvremenog pisca, esejista i pjesnika MichelaHouellebecqa roenog 1958., koji u svojim romanima secira, analizira, suptilnokritizira i karikira mnoge suvremene drutvene pojave: ideologije egalitarizma,liberalizma, socijalizma, multikulturalizma, feminizma, psihoanalizu, muslimanski

    fundamentalizam, new age sekte, pornografsku industriju, napredak znanosti uvidu genetike i eugenike, itd. Na francuskoj knjievnoj sceni jednako je popu-laran i kritiziran kao, primjerice, Pascal Bruckner ili Frdric Beigbeder, kojeg jenavodno naveo na pisanje.

    Smatram da se stavovi i ivot pisca trebaju iitati iz njegovih knjievnih ostva-renja. Bila bi pogrjeka izvlaiti njegove stavove iz njegova turog ivotopisa iliodnosa prema medijima, s kojima vjerojatno izvodi svojevrsni performansepa-sivnosti i kratkih odgovora danih kroz dugo promiljanje, pa oni djeluju prekovolje iznueni. Veina glavnih likova Houellbecqovog romanesknog svijeta suantiivotni, bezvoljni i defetistiki nastrojeni. Koliko su njegovi likovi izraz njegovaautobiografskog alter-ega, a koliko ideal-tipovi suvremenog ovjeka oblikova-nog prevladavajuim ideologijama, teko je rei. U najnovijem romanu Mapa iteritorijon je i sam postao lik u svojem romanu.

    1 J. KREGAR, D. POLEK, S. RAVLI, Uvod u sociologiju, str. 295.-296.2 Destutt de Tracy (http://en.wikipedia.org/wiki/Destutt_de_Tracy)

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    40/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    40

    Bitno je spomenuti da je kao knjievne uzore Houellbecqa mogue uzeti Bal-zaca, Flauberta, Baudelairea, Dostojevskog.3U graenju fabule dijeli dosta sli-nosti sa spomenutim pripadnicima realizma uzimajui dogaaje iz stvarnosti,no ipak s tom razlikom to ih on ee koristi kao digresije u svojim romanima,

    dok ih, recimo, Dostojevski i Flaubert koriste kao bazu svojih romana.4U sluajunestanka svih povijesnih izvora o francuskom drutvu u 19. stoljeu, mogli bismoto drutvo rekonstruirati koristei romane Honore de Balzaca, tako bismo moglikraj 20. i poetak 21. stoljea rekonstruirati u nekoj budunosti iz romana MichelHouelbecqa.

    Taj kroniar drutva u jednom pasusu koji objanjava naslov njegovog prvi-jenca (Podruje irenja borbe) izraava svoj stav o ideologiji liberalizma vie kao

    neizravnu kritiku i odraz stvarnosti kakva ona jest.5Njegov izravniji stav o libera-lizmu pronaao je svoj izraz u njegovoj poeziji u pjesmi Posljednja obrana od libe-ralizmaiz razloga to ona ne moe podariti smisao, put za pomirenje pojedincas njegovim blinjim u zajednici koju bismo mogli nazvati ljudskom.6Zanimljivoda se u toj pjesmi, gdje se obruava na destruktivni ekonomizam kao glavni dru-tveni kriterij liberalizma7, poziva na odbijanje liberalne ideologije u ime enciklike

    3 Da, i to je odlino. Vi ste reakcionar, to je dobro. Svi veliki pisci su reakcionari! Balzac, Flaubert,

    Baudelaire, Dostojevski: sami reakcionari. M. HOUELLBECQ, Elementarne estice, str. 220.4 Flaubert je svoj najpoznatiji roman Madam Bovarynavodno napisao na temelju novinskoglanka, dok je Dostojevski uzeo sudski proces Nehajeva za gradnju fabule i lika Petra Verhovenskogu Bjesovima.Brojni su primjeri gdje Michel Houellbecq ukomponira drutvenu stvarnost u svojeromane, pa tako, izuzev onih izravnih spominjanja osoba javnog ivota, kao likove ima i neizravnihprimjera iz stvarnosti. npr. u Elementarnim esticama doslovno je prepriao kao digresiju sluajsporazumnih kanibalizma izmeu Armina Mewisa i Bernarda Jrgena iz 2001. u Wilhelmshheu, au zavretku pripovijetke Lanzarotejasno evocira na pedofilski skandal u Belgiji u kolovozu 1996.,gdje su lanovi visokog drutva u suradnji s Jean-Michel Niholou organizirano seksualno zlostavljali

    djecu.

    5 Ekonomski je liberalizam irenje podruja borbe, njegovo irenje na sve ivotne dobi i svedrutvene stalee. Jednako tako, seksualni je liberalizam irenje podruja borbe, njegovo irenjena sve ivotne dobi i sve drutvene stalee... Neki pobjeuju na oba polja; drugi na oba gube.Poduzea se nadmeu za mlade diplomce; ene se nadmeu za neke mlade mukarce, mukarcise nadmeu za neke mlade ene; sve to stvara znatan nemir i uznemirenost. M. HOUELLEBECQ,irenje podruja borbe, str. 96.

    6 M. HOUELLEBECQ: Posljednja obrana od liberalizma, Sabrane pjesme, str. 51.

    7 ...Neosporno je dokazano da se svaki ljudski projekt Sve vie ocjenjuje prema isto ekonomskim kriterijima,

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    41/100

    41

    pape Leona XIII. o drutvenoj zadaievanelja, dok njegov prvijenac Pod-ruja irenja borbe zapoinje citatomPoslanice Rimljanima: No je odma-

    kla, dan je blizu. Svucimo sa sebe djelatame, i obucimo oruja svjetla.

    Moglo bi se rei da on vidi kran-stvo i katolianstvo kao neto to je su-protno ideologiji liberalizma. Ipak valjapriznati da su njegove simpatije premakranstvu i katolianstvu vie nostal-

    gine naravi isto kako je njegovo reak-cionarstvo zapravo nostalgija premanegdanjem stanju to se raspadapred nadiruim promjenama.

    U Elementarnim esticama, koja supo miljenju mnogih njegovo najboljeknjievno ostvarenje, istie u prologu

    upravo kranstvo kao primjer metafi-zike mutacije koja je uruila svijet an-tike. Kod tog romana, poput Dostojevskog uZapisima u mrtvom domu, kroz fabulupostupkom indukcije izvlai zakljuke o nekim drutvenim pojavama kroz digre-sije same glavne radnje fabule. Primjer je prikaz transgresije hippypokreta, nasta-log iz seksualne revolucije 1960-tih, preko rocknrolla (Woodstock) kao glazbenogmedija ija je jedna od metamorfoza metal glazba. Razni oblici te glazbe premaHouellbecqu (black metal, death metal, haevy metal) utjee na oblikovanje soto-

    nistikih supkultura i sekta 1980-tih, npr. sekta Charlesa Mansona. Sve to konanodovodi do kulta serijskih ubojica 1980-ih i 1990-ih, kada je, zanimljivo, Oscarado-bio i film Kad jaganjci utihnu, gdje je glavni lik serijski ubojica Hannibal Lecter.8

    Apsolutno numerikim kriterijima, Koji se mogu spremiti u informatike datoteke, To nije prihvatljivo i moramo se boriti za Nadzor ekonomije i za njeno podinjavanje odreenim

    Kriterijima koje bih se usudio nazvati etikima, ... Isto.8 M. HOUELLBECQ, Elementarne estice, str. 252.-252.

    RADOVI | Ideologija u romanima Michela Houellebecqa

    Michel Houellebecq

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    42/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    42

    U svojim romanima esto spominje mnoge osobe javnog ivota, pa tako uovom Micka Jagera, kojeg smatra simbolom nekanjenog zla (iznosi sumnju da

    je on poinio ubojstvo Briana Johnsona)9, i Michaela Jacksona, kao simbola egali-taristike ideologije zbog njegove hermafroditske fizionomije i rasne transforma-

    cije pomou kirurgije. Houellebecq sekao knjievnik bavi takvim pojavamaestradne/celebrity scene i pop kulture

    jer je nemogue portretirati dekaden-ciju naeg drutva bez takvih pojava,poto su one saimanje onoga tomase u liberalizmu idoliziraju.

    Za razliku od prvog romana, u ko-jemu je prevladavajua perspektivapripovjedaa u prvom licu prezenta,u Elementarnim esticamase javlja pri-povjeda u treem licu neprimjetnogperfekta, koji oznaava obraanje izneke budunosti. Naime, pripovjedanastoji na temelju fiktivnih Clifden

    Notes, osobnih dojmova i teorijskihpromiljanja glavnog lika, rekonstrui-rati ivot tog istog glavnog lika, vanog za povijest budunosti po tome to jepokrenuo bioloku revoluciju promijenivi ovjekov ivot vie nego fizika i infor-macijsko-tehnoloka revolucija od koje je ona preuzela primat.

    Roman Elementarne esticese savreno nastavlja na njegov sljedei roman Mo-gunost otoka, gdje postoje dvije perspektive pripovijedanja iz prvog lica - jedna

    glavnog lika iz sadanjosti i jedna klona glavnog lika, koji ivi u antiutopijskomsvijetu budunosti Huxleyevskog tipa, ija je alegorijska slika krajnja posljedicadananje vladajue ideologije liberalizma i socijalizma kao dijela kulturne hege-monije dananjice. Zanimljivo je da pisac doista kritiki ocjenjuje upravo Huxleyakao pisca i istie injenicu da je njegov djed bio Darwinov prijatelj koji je branioglavne teze evolucijske teorije, dok su mu otac i brat bili ugledni biolozi (bratJulien imenovan je ravnateljem UNESCO-a nakon to je napisao to se usuujemmisliti, gdje je naznaio ideje genetskog nadzora i genetskog poboljanja vrsta,

    9 M. HOUELLEBECQ, Elementarne estice, str 247.

    Roman Elemenarne esicese savreno nasavlja na nje-gov sljedei roman Mogu-nos ooka, gdje posoje dvijeperspekive pripovijedanjaiz prvog lica - jedna glavnoglika iz sadanjosi i jedna

    klona glavnog lika, koji iviu aniuopijskom svijeubudunosi Huxleyevskogipa, ija je alegorijska slikakrajnja posljedica dananjevladajue ideologije libe-ralizma i socijalizma kaodijela kulurne hegemonije

    dananjice.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    43/100

    43

    op.a.).10 Upadljiva je i slinost naslova posljednje Huxleyeve knjige Otok izdane1962., ijom interpretacijom uoava vezu i slinost izmeu fiktivnog hipijevskogliberalnog drutva i socijaldemokracije 11

    Houellebecq, drei svojim pitkim i lako itljivim stilom u Elementarnim esti-cama i Mogunosti otoka tankugranicu izmeu intelektualizma i pornografskevulgarnosti, bombardira itatelja naglaeno seksualnim slikama odnosa glav-nog lika i njegovih ena predoujui jasno ispraznost takvih odnosa. Genezanew-ageovske sekte elohmita u Mogunosti otoka, koja e postati dominantnareligija u konanoj smrti zapadnoeuropskog drutva i svojom scijentolokomnaravi dovesti do duevne i bioloke metamorfoze ovjeka u nakazna stvorenjaistog individualizma bez osobnosti, vrlo je slina genezi new-ageovskesekte ra-

    elijanaca u njegovoj pripovijetki Lanzarote.To vrlo dobro ukazuje na to koliko sunjegova djela meusobno proeta tematski i svojevrsnim organskim jedinstvomu hiperrealistikom razotkrivanju ideoloko-kulturnog stanja u kojem se naedrutvo nalazi, te kakve su njegove implikacije za nau budunost.

    Svoje razumijevanje sutine socijalizma Houellebecq je pokazao u jednomeseju u kojem se osvre na mesijansku knjigu Dostojevskog (napisanu u izgnan-stvu u Sibiru nakon njegovog preobraenja iz revolucionarnog socijalista u kr-

    anina u tzv. krugu Petraevskog, op.a.), gdje ljeviare asti ovim opisom: bagrakoja je monopolizirala intelektualnu raspravu tijekom cijelog XX. stoljea....12

    10 Isto, str. 189.

    11 Ta bijedna knjiga, no laka za itanje, izvrila je golem utjecaj na hipije, i preko njih na pristaeNew Agea. Ako se bolje pogleda, skladna zajednica opisana u Otoku ima mnogo zajednikihtoaka s onom iz Vrlog novog svijeta. ak ni sam Huxley, u svojoj vjerojatnoj ishlapjelosti, izgleda danije ni bio svjestan slinosti, ali drutvo opisano u Otoku jednako je blisko Vrlom novom svijetu kao

    to je slobodoumno hipijevsko drutvo blisko liberalnom graanskom drutvu, tonije, njegovomvedskom socijaldemokratskom izdanju. Isto, str. 191.

    12 Ovo je trenutak da se posljednji put (moemo se tome barem nadati) vratimo na nedjelalijevih intelektualaca, a najbolje se prisjetiti romana Bjesovi,objavljenog 1872., u kojem je njihovaideologija ve u cijelosti izloena i u kojem su nedjela i zloini jasno najavljeni scenom ubojstvaatova. Dakle, ime je to intuicija Dostojevskog utjecala na povijesni pokret? Apsolutno niime.Marksisti, egzistencijalisti, anarhisti i ljeviari svake vrste mogli su napredovati i zaraziti svijet ba ida Dostojevski nikad nije napisao ni retka. Jesu li barem iznjedrili kakvu ideju, kakvu novu misao uodnosu na prethodnike iz romana? Ni najmanju. Nitavno stoljee koje nita nije izmislilo. Usto je i

    visokoparno do krajnjih granica. A voli ozbiljno postaviti i najgluplja pitanja poput: moe li se pisatipoezija nakon Auschwitza? M. HOUELLEBECQ, Izai iz XX. stoljea Lanzarote i drugi tekstovi, str. 77.

    RADOVI | Ideologija u romanima Michel Houellebecqa

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    44/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    44

    U romanu Platforma, ija je glavna tema seksualni turizam (openito kao jed-nom od pojava liberalnog drutva i konkretno samom radnjom na Tajlandu iKubi) i radikalni islamizam, komentira i kubanski socijalizam. To djelo zaostaje usvojoj parcijalnoj analizi navedenih fenomena u usporedbi s analizama ostalih

    romana Houellebecqovog opusa, no ipak i neki drugi knjievni kritiari kadri suprepoznati u njoj tragove sukoba s ljevicom.13

    Houellebecqov najnoviji romanMapa i teritorij, gdje tematizira krajumjetnosti u bespuima postmoder-nizma i posvemanje komercijaliza-cije, nije izuzetak u Houellebecqovom

    ideolokom obraunu, samo to jepoprimio dozu vee rafinirane suptil-nosti i ironije. Slikar Jed slika portreteDamine Hirst i Jeff Koons kako me-usobno dijele trite umjetnosti iBill Gates i Steve Jobs razgovaraju obudunosti informatike kao odrazdominacije liberalne stvarnosti, da bi

    na kraju i sam svojim slikanjem fotoa-paratom Michelinovih karata postigaoogromnu zaradu i postao dio besmi-slene liberalne, apstraktne i neorgan-ske umjetnosti ija je jedina vrijednostnjena cijena na tritu. Upravo u likupropale i promaene egzistencije ocaglavnog lika po zanimanju arhitekta

    13 Evo kako pisac vidi kubanski socijalizam: Tako je kubansko drutvo poput svih drutava teksloeni sustav obmane sa ciljem da neki izbjegnu dosadne i mune zadae. Samo to je obmanapropala, vie joj nitko ne vjeruje i nikoga vie ne nosi nada da e jednog dana uivati u plodovimazajednikog rada. Houellebecq sad kao pravi zapadnjak ulazi u otar sukob s ljevicom. Morampriznati da je kulturna povijest dvadesetog stoljea zapravo u potpunosti povijest ljevice i da onatu igra dominantnu ulogu, kao to ju je igrala desnica (konzervativizam, kranstvo) sve do polovicedevetnaestog stoljea. Za razliku od politike, desnica jedva postoji u uoj kulturi dvadesetogstoljea. No, povijest kulture dvadesetog stoljea povijest je pojedinaca u sukobu s ljevicom (Krlea,

    Ki, Orwell, Kundera, Solenjicin, Babelj, itd.). R. JARAK, Varijanta opeljudske gluposti, Vijenac,(http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac244.nsf/AllWebDocs/pl)

    ini se da je sam Houelle-becq ime o je kroz svojaknjievna osvarenja profil-rirao socijalizam i liberali-zam, na neki nain shvaio

    povezanos ih ideolokihpojava u smislu da jedan bezdrugog ne mogu posojai

    jer oba imaju ise filozofskekorijene (prosvjeieljsvo,racionalizam) i zajednikeemeljne posulae (primje-rice prima ekonomizma,

    feiizam ehnologije, egali-arizam, vjera u napredak,id.). Tako bi prikladniji izrazili zajedniki naziv za adva ideoloka fenomena bioliberal-socijalizam.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    45/100

    45

    inspiriranog idejama Charlesa Fouriera14, Williama Morisa15 i Bauhaus pokretaWalthera Grophiusa moe se vidjeti analiziranje i poznavanje socijalizma te nje-govih kulturnih izvedenica.16Naravno, on uope nije bio svjestan koliko su izvorinjegovih ideala sudbinski utjecali na njegov ivot, u kojem on nije ostvario svoje

    ideale kroz projekte u svojoj struci ve se sasvim dobro uklopio u kapitalistiki su-stav radei na turistikim naseljima iz jednostavnog razloga jer je to profitabilno,stoga je upeatljivo da dugogodinju utnju i rezignaciju prema sinu prekidaizlaganjem svojeg svjetonazora, a dodatnu notu daje svemu simbolika njihovogodnosa kao oca i sina.

    ini se da je sam Houellebecq time to je kroz svoja knjievna ostvarenja pro-filtrirao socijalizam i liberalizam, na neki nain shvatio povezanost tih ideolokih

    pojava u smislu da jedan bez drugog ne mogu postojati jer oba imaju iste filozof-ske korijene (prosvjetiteljstvo, racionalizam) i zajednike temeljne postulate (pri-mjerice primat ekonomizma, fetiizam tehnologije, egalitarizam, vjera u napre-dak, itd.). Tako bi prikladniji izraz ili zajedniki naziv za ta dva ideoloka fenomenabio liberal-socijalizam. Veina u naem drutvu jo uvijek ivi u lanoj dihotomijitih pojmova pa si ih predstavljaju kao dijametralno suprotne pojmove. Postojifama u drutvu da su oni koji sebe smatraju ljeviarima i socijalistima protivkapitalistikog sustava liberalizma, a pritom se zanemaruje i ne shvaa injenica

    14 Charles Fourier (1772.-1837.) napisao je spis pod naslovom Novi ljubavni svijet, koji je dugo biobriljivo uvan i ostao neobjavljen sve do 1967. Francusko izdanje Sabranih djela iz 1841. objavljujesamo par dobro proienih fragmenata. Taj socijal-utopist, arki borac za emancipaciju ovjekaopenito, a ene posebno, razrauje u svojem Novom ljubavnom svijetu teoriju o drutvu kojee se zvati harmonija, a temeljni pokreta bit e mu seksualne strasti osloboene svih ograda,ukljuujui poligamiju, incest, pedofiliju, sadizam, mazohizam i tako redom. V. prim. prevoditelja uM. HOUELLEBECQ, Mapa i teritorij, str. 198.

    15 William Moris (1834.-1896.) je postao blagajnik National Liberal League 1879. a ve u prosincuna poticaj Friedrich Engelsa i Elanore Marx osniva Socialist League. Inae arhitekt, tekstilni dizajneri slikar blizak prerafaelitima.

    16 Neobino je to to je Grophius, kada je osnovao Bauhaus, bio tono na istoj liniji - modamalo manje politikoj, s vie duhovnih preokupacija- iako je zapravo i on bio socijalist. UBauhausovoj proklamaciji iz 1919. izjavljuje da eli premostiti suprotstavljenost izmeu umjetnosti iobrta, proglaava pravo na ljepotu za svakoga: tono program Williama Morrisa. Ali malo-pomalo,kako se Bauhaus pribliavao industriji, on je sve vie postajao funkcionalist i produktivist; unutarpredavakog tijela Kandinsky i Klee su bili marginalizirani i u asu kad ga je Goering zatvorio, Institut

    je u svakom asu ve bio potpuno preao u slubu kapitalistike proizvodnje. M. HOUELLEBECQ,Mapa i teritorij, str. 205.

    RADOVI | Ideologija u romanima Michel Houellebecqa

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    46/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    46

    koalicije u naem politikom ivotu izmeu HNS-a kao liberalne i SDP-a kao so-cijalistike stranke, koja je po prirodi stvari sasvim logina. Kao jo jedan stvarniprimjer njihove suradnje moe se navesti i Subversive film festival, gdje publikuSlavoja ieka uope ne smeta da su sponzori i pokrovitelji tog festivala dio libe-

    ralnog kapitalizma, kojeg on s pozicije deklariranog ljeviara toboe kritizira. Za-pravo su ljudi poput njega potrebni jer ga oni samo jaaju. Na kraju, kao jo jedanargument moemo uzeti primjer iz povijesti ve spomenutih ezdesetosmaa,koji su se kao ljeviari borili protiv kapitalistikog liberalnog sustava samo da bise uklopili u taj sustav zauzevi kljune pozicije u dravnim ustanovama.

    LITERATURA:

    Michel HOUELLEBECQ, Elementarne estice, Litteris, Zagreb, 2004. Michel HOUELLEBECQ, Lanzarote i drugi tekstovi,Litteris, Zagreb, 2007. Michel HOUELLEBECQ, Mapa i teritorij, Litteris, Zagreb, 2011. Michel HOUELLEBECQ, Sabrane pjesme, Litteris, Zagreb, 2007. Michel HOUELLEBECQ, irenje podruja borbe,Litteris, Zagreb 2004.

    Rade JARAK, Varijanta opeljudske gluposti, Vijenac, broj 244., 10. srpnja 2003. (http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac244.nsf/AllWebDocs/pl)

    Josip KREGAR, Darko POLEK, Slaven RAVLI, Uvod u sociologiju,Pravni fakultet, Zagreb, 2005.

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    47/100

    RADOVI | Feminizam kao politiki program u 21. stoljeu

    47

    FEMINIZAM

    KAO POLITIKIPROGRAM U21. STOLJEUAutor: Marina Skelin, student sociologije i povijesti na Hrvatskim studijima

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    48/100

    OBNOVA | asopis za kulturu, drutvo i politiku

    48

    Feminizam u javni diskurs ulazi kao moderan se ideja deriviranih izprosvjeieljske vizije svijea e ujedno kao i opozicija isom.1 Ideja pro-svjeieljskog subjeka emeljila se na koncepciji osobe kao popuno cen-rirane, jedinsvene individue, obdarene sposobnou razuma, svijesi i

    djelovanja. 2 Prehodno opisan subjek zahijeva pusii svoj glas i biiaker poliikog ivoa iz ega proizlazi bazino objanjenje buduegfeminisikog diskursa. Usporedno jes, meuim, enja za racionalno-u i vlasi nad prirodom puem ljudskog konsruka kulure sama posebi svorila vrijednosnu opoziciju prema enskom koje je u odnosu namuko promarano analogno sa shvaanjem binariea priroda-kulura,e je iz valorizacije kulure kao nadmone prirodi proizalo poisovjei-vanje ena i mukaraca s om dihoomijom.3

    Reim istine koji je stvorio uvjet za nastanak feministike misli ujedno je i stvo-rio jaz izmeu mukog i enskog te posljednje, subordinirao prvom. Pojam re-im istine uveo je u socijalnu filozofiju Michel Foucault, a oznaava drutvenifenomen da svako drutvo prema njegovoj teoriji moi ima svoj vlastiti poredakistine jer prihvaa i proizvodi odreene diskurse koji za to drutvo djeluju kaoistiniti.4 Promatrajui stoga valove feminizma od njegova nastanka do danasmoemo sociologijskim pristupom vrijednostima koji zahtijeva dinamian i di-

    ferencijalan pristup, zahvatiti strukturalne i povijesne determinante te drutvenenositelje vrijednosti i biti usmjeren analizi drutvenih snaga koje vrijednostistvaraju, odravaju, opovrgavaju.5 Dotino jest posebice nuno jer je funkcija

    1 Encyclopedia of Social Theory , Vol. I , ed. George Ritzer ,Sage Publications, Thousand Oaks-Lon-don-New Delhi, 2005., str. 268.

    2 Michael HARALAMBOS, Martin HOLBORN, Sociologija-teme i perspektive, Golden Marketing,Zagreb, 2002., str. 922. Stuart Hall tvrdi da je u zapadnim drutvima kroz povijest dominirala

    odreena koncepcija identiteta te stoga razlikuje predmoderni identitet, prosvjetiteljski, sociolokii postmoderni identitet.

    3 Michael HARALAMBOS, Martin HOLBORN, Sociologija-teme i perspektive, Golden Marketing,Zagreb, 2002., str.140 i 189.

    4 Dinko UPAN, Foucaultova teorija moi i kritika pojma rod, asopis za suvremenu povijest(dalje: SP), br.1., 7.-24. (2009.), str. 9.

    5 Vrijednosti su drutveno-historijske uvjetovane , relativno stabilne , specifine tvorevine i kon-stituente individualne, grupne i/ili drutvene svijesti, i to one a) koje nastaju iz iskustva i/ili se preu-

    zimaju iz kulture temeljem potrebe za orijentacijom, regulacijom i prevladavanjem odnosa premasvijetu koji nas okruuje i sebi samima; b) koje se javljaju u obliku implicitnih ili eksplicitnih simbola

  • 7/21/2019 asopis Obnova br. 1. 2013.g. Kulturna Hegemonija

    49/100

    49

    feminizma primarno politiki program te u sebi nosi vrijednosti i pretpostavljanositelje istog. Postoje tri vala feminizma; prvi