cementa u lukamaseminar.tvz.hr/materijali/materijali15/15e07.pdfvijčani transporteri ostvaruje se...
TRANSCRIPT
1
Kontrolno-nadzorni sustav iskrcaja
cementa u lukama
Program stručnog usavršavanja ovlaštenih
inženjera elektrotehnike u graditeljstvu
mr.sc. Goran Malčić v.pred.
XV. Tečaj, 15. i 16. studenog 2013.
Uvod
- U današnje vrijeme automatizacija transportnih sustava rasutog cementa kao i automatizacija strojeva za prijenos i distribuciju cementa sa brodova u lukama, u pogledu implementirane sklopne i upravljačke opreme postala je prilično složena.
- Procesi kojima se upravlja su naizgled jednostavni, no zahtjevi korisnika odnosno naručitelja takvih sustava nisu samo puko uključivanje i isključivanje elektromotornih pogona, nego kompleksni samostalni sustavi opremljeni modernom industrijskom računalnom tehnologijom.
- U radu je prikazana izrada sustava automatizacije stroja za istovar rasutog cementa sa brodova u luci JurongPort Singapore koji je zadovoljio specifikacimjama danim od naručioca njemačke tvrtke IBAU Hamburg.
Uvod
- IBAU Hamburg je tvrtka koja je na tržištu cementnig transportnih sustava prisutna od 1975g. Svoj prvi shipuloader izgradila početkom 90-tih godina te ima preko 20 godina iskustva u tom području
- Njihovi strojevi za istovar rasutog cementa su bazirani na vijčanom prijenosu (eng. screw conveyer) za koji se računa da troši 0,4 do 0,5 kWh po toni pretovarenog cementa iz broda na kopno
- Za razliku od pneumatskog transporta cementa, ovakav način istovara troši 60 do 65% manje električne energije, ali s druge strane u pogledu ispuštanja cementne prašine u okolinu ne može se mjeriti s pneumatikom
- Kapacitet istovara standardnih shipunloadera je od 300 do 800 t/h. Po tome se razlikuju strojevi izrađeni u Jurong Portu koji su ovoga trena po kapacitetu jedni od najvećih na svijetu jer mogu istovarati do 1500 t/h, a u pojedinim mjerenjima i više od toga.
Tehnologija
Shipunloader je sastavljen od sljedećih glavnih dijelova
2
Tehnologija
• IBAU istovarivač rasutog materijala iz brodova (eng. shipunloader) je dizajniran za istovar rasutog materijala iz brodova kao što su OPC (eng.
Ordinary Portland Cement, najčešće korišteni tip cementa), GGBFS (eng. Ground Granulated Blast Furnace Slag – troska iz čeličana) i leteći pepeo – ukratko za cement i materijale koji se koriste u cementnoj industriji.
Tehnologija
Od tovarnog prostora na brodu
materijal se prenosi preko:
1.Hidrauličkog ‘pick-up’ uređaja,
2.vertikalnog vijčanog
transportera (eng. vertical screw
conveyor),
3. dva horizontalna vijčana
transportera (eng. horizontal
and gantry screw conveyor)
4. slobodnim padom na trakasti
transporter.
Dalje cement odlazi sustavom
trakastih konvejera i
vjedričastih elevatora prema
više silosa cementa.
Tehnologija
• Uređaj se giba uzdužno uz lučku obalu pomoću elektromotornih
pogona koji preko reduktora prenose moment na kotače koji su na
tračnicama.
Tehnologija
• Kružno gibanje oko centralne osi rotacije ostvareno je također
elektromotornim pogonima koji moment prenose direktno na
zupčanik koji je ugrađen u tijelo istovarivača.
3
Tehnologija
• Podizanje i spuštanje horizontalne i vertikalne ruke unutar kojih se nalaze vijčani transporteri ostvaruje se hidrauličkom cilindrima.
Gibanje istovarivača
Za vrijeme istovara oba vijčana transportera (vertikalni i horizontalni) na horizontalnoj ruci puna su cementa, što značajno povećava moment za
zakretanje horizontalne ruke. Osim toga, kada vertikalni vijčani transporter s pick-up uređajem na svome dnu ulazi u cementni materijal bočno, što je i najčešća varijanta, moment za zakretanje horizontalne ruke također raste.
Da bi se zaštitila konstrukcija horizontalne ruke od oštećenja zbog porasta momenta, moment zakreta horizontalne ruke se kontinuirano kontrolira.
Gibanje istovarivača – zakretno gibanje
Sva hidraulička oprema se nalazi u hidrauličkom kontejenru. Postoje 3 pumpe – glavna, pomoćna i sigurnosna pumpa (emergency pump). Glavna i pomoćna
pumpa rade stalno kada je stroj u radnom modu, dok sigurnosna radi samo kod otkaza glavne ili pomoćne i pokreće se ručno. Unutar hidrauličkog kontejnera nalazi se elektro-ormarić za prikupljanje signala.
Gibanje istovarivača - hidraulika
4
‘Pick-Up’ uređaj za zahvat cementa
Količina cementa koji se istovara mjeri
se u tonama po satu i ta veličina ima
ekvivalent u struji motora vertikalnog
transportnog vijka, koja se
kontinuirano očitava u kontrolnom
sustavu.
Dakle, struja je izravna mjera koliko
cementa se nalazi u transportnom
sustavu i ona je regulacijska veličina o
kojoj ovisi brzina pick-up uređaja.
Kako struja raste, tako brzina pick-up
uređaja pada.
Za velike struje opterećenost sustava je
maksimalna, te se pick-up uređaj
potpuno zaustavlja, čime se prekida tok
cementa u transportnom sustavu.
Sustav podmazivanja na stroju potpuno je automatiziran te uključuje podmazivanje svih ležajeva, osim ležajeva motora. Sustav je izrađen od dvije
pneumatske pumpe koje pumpaju i tlače mast za podmazivanje na 200 bar u tlačni cjevovod.
Mast za podmazivanje uzima se iz dviju bačava (svaka
pumpa za jednu bačvu) na kojima se mjeri razina masti (dva digitalna signala – puna
i prazna bačva).
Stlačena mast se u cjevovodu propušta prema
ležajevima otvaranjem i zatvaranjem
elektromagnetskih ventila (jednoradni). Količina masti koju ventil propusti mjeri se
preko senzora protoka masti koji za svaki gram masti
daje jedan digitalni impuls.
Podmazivanje
Otprašivač
Na kraju linije transporta cementa nalazi se vrećasti otprašivač opremljen ventilatorom i dozatorom. Princip rada otprašivača temelji se na podtlaku koji
stvara ventilator i na taj način uvlači prašinu iz transportnog sustava na vreće.
Vreće se u pravilnim vremenskim razmacima pomoću otvaranja
pneumatskih ventila udaraju komprimiranim zrakom i čiste
Osim vremenskim razmacima,
kontrola otvaranja pneumatskih ventila može se ostvariti i analognim signalom sa senzora
diferencijalnog tlaka koji mjeri veličinu podtlaka u sustavu.
Na samom tijelu otprašivača nalazi se senzor ispunjenosti
prašinom koji u slučaju prorade aktivira alarm i zaustavlja proces istovara cementa.
Napajanje sustva
Sustav se napaja iz lučkog SN razvoda sa naponom 20kV preko kabela koji se namata na kabelsko kolo (eng. cable reel). Prilikom gibanja shipunloadera
kabel se namata/odmata sa kabelskog kola i leži na kabelskim ljestvama.
Napetost kabela održava magnetna
spojka. Pogonski motor kabelskog kola mora biti
uključen bez obzira u kojem smjeru se
giba stroj.
5
NN razvod Elektrokontejner je izveden u dvije prostorije – MCC i predprostor gdje je smješteno računalo i kompresor. U MCC prostoriji su ormari sa sklopnom i
upravljačkom opremom raspoređeni na obje strane
Napajanje sustva
Stroj ima masu preko 500 tona čelika, pa je dosta pažnje pridodano pravilnom odvođenju atmosferskih pražnjenja.
Upravljanje sustavom
Upravljanje sustavom temelji se na PLC uređaju tvrtke Mitsubishi Q10UD (E)HCPU, razvod I/O sustava ostvaren je preko ProfiBus industrijske računalne
mreže. SCADA aplikacija je izvedena sa Wonderware InTouch 10.1 programskim paketom.
Upravljanje sustavom
6
Upravljanje sustavom
Svi motorni pogoni prema zahtjevu naručioca opremljeni su i kutijama sa tipkalima i preklopkama za lokalno upravljanje.
Pomoćno napajanje
Pomoćno napajanje ostvaruje se preko diesel agregata snage 60kW preko kojega se pokreću samo pogoni koji mogu dovesti shipunloader u parkirni
položaj.
U slučaju da nestane glavnog
napajanja u trenutku dok je stroj iznad broda,
nužno je dovesti stroj u parkirni
položaj da brod može zatvoriti spremnike sa
cementom.
Upravljanje sustavom
Svi procesni parametri prate se preko nadzornog sustava i pamte se jednu godinu.
Zaključak
- Izgradnja sustava automatizacije ovakvih transportnih sustava traži od projektanta izvrsno poznavanje sklopne i upravljačke opreme jer se na stroju nalaze gotovo svi tipovi sustava koje nalazimo u procesnim postrojenjima.
- Pri izradi programske podrške nužna je suradnja sa tehnolozima, ali kod
puštanja sustava u pogon komunikacija sa operaterima je od ključnog značaja
- Dobro poznavanje tehnologije odnosno procesa i opreme kojom se upravlja, preduvjet je za izradbu ovakvih sustava.
- Izradba ovakvih aplikacija pokazuje kako je za automatizaciju procesa
potrebno poznavati i upotrijebiti znanja iz raznih područja tehničke struke.