cementne sirovine_seminar.pdf
TRANSCRIPT
SEMINARSKI RAD
CEMENTNE SIROVINE
STUDENT: MIRELA BUREČIĆ
PROFESOR: Doc. dr. sc. SIBILA BOROJEVIĆ ŠOŠTARIĆ
KOLEGIJ: PRIMJENJENA MINERALOGIJA I PETROLOGIJA
AK. GODINA: 2011/2012
Zagreb, ožujak 2012.
- 2 -
SADRŽAJ
1. UVOD……………………………………………………………………………………..3
2. POVIJEST CEMENTA…………………………………………………………………....3
3. O CEMENTU……………………………………………………………………………...4
4. VRSTE I SVOJSTVA SILIKATNOG CEMENTA……………………………………...5
5. VRSTE I SVOJSTVA ALUMINATNOG CEMENTA………………………………….8
6. PROIZVODNJA CEMENTA…………………………………………………………….9
7. PRIMJENA……………………………………………………………………………….13
8. NALAZIŠTA……………………………………………………………………………..13
9. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………….16
10. POPIS LITERATURE……………………………………………………………………17
11. POPIS SLIKA…………………………………………………………………………….18
- 3 -
1. UVOD
Cement je građevinski vezivni materijal dobiven usitnjavanjem i pečenjem vapnenca i lapora u fini
prah. Vapnenac je sedimentna stijena sastavljena od minerala kalcita; osim toga može sadržavati i
male količine drugih minerala: gline, sporogelita, dijaspora, hidrargilita, limonita, hematita, kremena,
cirkona, turmanlina i granita. Nastao je taloženjem. Lapor je mehanička sedimentna stijena, siva do
žućkasta smjesa nastala čvrstim povezivanjem glina pomoću vapnene otopine. Lapor je mješavina
gline i vapnenca. Cement se koristi za dobivanje mortova, žbuka i betona kada se miješa o određenim
omjerima sa pijeskom, tucanikom i vodom. Cement je zajednički naziv za sva veziva s izrazito
hidrauličkim svojstvima, što znaci da vežu i stvrdnjavaju u dodiru s vodom, svejedno da li se nalaze
na zraku ili pod vodom, jer reakcijom s vodom daju stabilne ili netopljive produkte. CEMENT je
praškasti materijal, koji pomiješan s vodom, kemijskim reakcijama i pratećim fizikalnim procesima
prelazi u očvrsnulu cementnu pastu ili cementni kamen. Riječ cement dolazi od latinskih rijeci
caedare = lomiti i lapidem = kamen.
2. POVIJEST CEMENTA
Stari Rimljani su poznavali i koristili beton. Oko 300. godina prije nove ere betonom su izgrađeni
mnogi rimski putevi i toplice, Colosseum i Pantheon u Rimu, kao i akvedukt Pont du Gard u južnoj
Francuskoj. Rimljani su otkrili da je cementa postojan pod vodom te je korišten za izgradnju luke.
Cement je pravljen dodavanjem drobljenog vulkanskog pepela u vapno, kasnije nazvan "pozzolanic"
cement, po mjestu Pozzuoli u blizini Vesuvius. U područjima kao što su Velika Britanija, gdje nema
vulkanskog pepela, drobljena opeka ili crijep je korišten kao zamjena. Rimljani su, dakle, vjerojatno
prvi otkrili svojstva cementnih materijala.
Uz Rimljane, i Grci su koristili kalcinirani vapnenac, a poslije su dodavali vapno i vodu, pijesak i
lomljeni kamen ili opeku i lomljeni crijep, te se to smatra jednim od prvih betona u povijesti. Marko
Vitruvije Pollio, rimski arhitekt i inženjer u 1. stoljeću prije Krista napisao je "Deset knjiga o
arhitekturi" gdje otkriva povijesni uvid u drevne tehnologije te objašnjava nastajanje betonskih
podova. Velike srednjovjekovne katedrale, kao što su Durham, Lincoln i Rochester u Engleskoj i
Chartresu i Rheims u Francuskoj, izgradili visoko kvalificirani zidari. Unatoč tome što nisu imali
saznanja o tehnologiji kakvu danas posjeduju stručnjaci, građevine su napravljene kvalitetno što
dokazuje njihovo postojanje sve do danas.
- 4 -
Joseph Aspdin je 1824 g. patentirao materijal koji je u očvrslom stanju crvenkastožutom bojom
odgovarao vrlo dobrom građevinskom kamenu iz okolice Portlanda, a nazvao ga je „Portland
cement“. Dok se Aspdin smatra izumiteljem Portland cementa, cement s Aspdin nije proizveden na
dovoljno visokoj temperaturi da bi bio preteča modernog Portland cementa. Ipak, njegova je
inovacija velika i taj razvoj se smatra napretkom. Aspdinov brod koji je prevozio barele cementa je
potonuo kod otoka Sheppey u Kentu( Engleskoj). Velika količina cementa je završila u moru te se
stvrdnula, a te stvrdnute naslage se nalaze još uvijek tamo.
Nekoliko godina kasnije, 1845., Isaac Johnson je napravio prvi moderni portland cement
zagrijavanjem mješavine krede i gline na mnogo višim temperaturama, sličnim onima koje se koriste
danas (1400-1500 °C).
Preuzeto iz Chang, L.Y.L. 2001. Industrial mineralogy: Materials, Processes, and Uses. Prentice Hall; 1 edition, pp.
472.
3. O CEMENTU
1)Cementi se prema svojem mineralnom sastavu dijele u dvije skupine:
• silikatni cementi,
• aluminatni cementi
Silikatni su oni cementi kod kojih su glavni minerali klinkera silikati, a prema sastavu
se mogu podijeliti u podgrupe:
• čisti Portland cement,
• Portland cement s dodacima,
• pucolanski cement,
• metalurški cement,
• miješani cement,
• bijeli cement
Aluminatni cementi kao glavne minerale klinkera sadrže kalcijeve aluminate.
2) Prema namjeni cementi se dijele na :
- 5 -
• cemente opće namjene u koje spada većina silikatnih cemenata
• cemente posebne namjene ili specijalne cemente gdje spadaju
� cementi niske topline hidratacije,
� sulfatno otporni cementi,
� bijeli cement,
� aluminatni cementi
Preuzeto iz http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf
4. VRSTE I SVOJSTVA SILIKATNOG CEMENTA
Udio pojedinih sirovina u mješavini određuje nastajanje minerala klinkera (silikatni, aluminatni), a o
sastavu klinkera i dodataka cementu ovise svojstva betona pri ugradnji. Minerali silikatnog sastava
su:
Alit (3CaO·SiO2) -je najzastupljeniji mineral silikatnog klinkera, kada reagira s vodom oslobađa
znatne količine gašenog vapna (Ca(OH)2) i topline. Nakon 7 dana razvija potpunu čvrstoću.
Belit (2CaO·SiO2) je drugi po redu najzastupljeniji mineral silikatnog sastava. Ima ista svojstva kao i
alit ali su njegove karakteristike i očvrsnjivanje nešto slabije izražene. Nakon 28 dana razvija
potpunu čvrstoću.
Trikalcij aluminat (3CaO·Al2O3) u kontaktu s vodom vrlo brzo hidratizira, što dovodi do smanjanja
obradivosti betona, te je potrebno dodati gips kako bi se usporila hidratacija, prema reakciji:
3CaO· Al2O3+ 3(CaSO4·2H2O)+aq �3CaO· Al2O3 · 3CaSO4 ·31H2O
Pojavljuju se u kristalnom i amorfnom obliku.
Velika količina trikalcij aluminata nije poželjna u cementu jer se oslobađa velika količina vode koje
onda ostavljaju šupljine u betonu. Aluminat dovodi do razvoja čvrstoće unutar 24 sata.
Celit (4CaO·Al2O3·Fe2O3) jednako pridonosi razvoju čvrstoće kao i alit u svim periodima nastajanja
ali nije bitan za konačnu čvrstoću. Ako je potrebno smanjiti udio trikalcij aluminata dodaje se
željezna ruda u sirovinsko brašno.
- 6 -
Vapno (Ca(OH)2) oslobađa se pri hidrataciji alita i belita čini 15-20 % mase
cementnog kamena. Reagiranjem određene tvari s vapnom nastaju korozije betona. Dodatkom troske
ili pucolana korozija betona se smanjuje.
Čisti portland cement sastoji je od minerala klinkera i dodatka gipsa.Portland cement s dodacima
proizvodi se mljevenjem običnog portland klinkera uz dodatak gipsa i do 35% troske ili vapnenca.
Ovaj cement je mnogo povoljniji za gradnju jer je otporan na sulfide. Dodatkom vapnenca smanjuje
se propusnost betona.
Metalurški cement, pucolanski cement i miješani cement se proizvode mljevenjem portlandskog
klinkera uz dodatak više od 35% troske, pucolana ili njihove mješavine. Ovi cementi pokazuju
izrazitu otpornost na kemijske utjecaje.
Bijeli cement je prema sastavu čisti portland cement, a njegov se klinker proizvodi iz vapnenaca
visoke čistoće i kaolina (gline) bijele boje. Čvrst je, zbog bjeline se koristi u dekorativne svrhe.
Cementne sirovine, osim glavnih oksida (CaO, SiO2, Al2O3 i Fe2O3), sadrže druge primjese u obliku
minerala ili oksida. Pojavljuje se magnezijev oksid, kalcijev oksid, alkalije, te oksidi P2O5, TiO2 i
BaO u vrlo malim količinama.
Slika 1 Sulfatna korozija cementnog kamena
- 7 -
(http://www.korak.ws
Slika 2 Klinker
(http://cementboardss.com/clinker-cement)
Preuzeto iz http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf
5. VRSTE I SVOJSTVA ALUMINATNOG CEMENTA
Aluminatni cement spada u specijalne cemente a proizvodi se mljevenjam klinkera, dobivenog
taljenjem ili sinteriranjem. Kemijski i mineraloški se bitno razlikuje od silikatnog
cementa. Glavni mineral je monokalcijev aluminat (CA) kojeg sadrži preko 45 %. Aluminatni cement
se klasificira i označava prema udjelu aluminata. Osnovna oznaka je KAC što označava kalcij
aluminatni cement. Nakon oznake KAC se upisuje brojka koja označava udio kalcijevog aluminata.
Tri su osnovne skupine aluminatnog cementa:
- Cement sa niskim udjelom aluminata (npr. KAC 40),
- Cement sa srednjim udjelom aluminata (npr. KAC 50),
- Cement sa visokim udjelom aluminata (npr. KAC70).
- 8 -
Cement sa niskim i srednjim udjelom aluminata proizvodi se iz vapnenca visoke čistoće i boksita koji
može sadržavati različit udio željezova oksida, pa se često klasificira i kao cement s niskim
sadržajem željeza ili cement s visokim sadržajem željeza. Cement sa visokim udjelom aluminata
proizvodi se iz vapnenca visoke čistoće i aluminijeva oksida, tj. glinice. Upotreba glinice umjesto
boksita osigurava visoki udio aluminijeva oksida i nizak udio nečistoća, željeza i silicija. Ovaj
cement se ne klasificira prema udjelu željeza, jer je njegov udio zanemariv.
Svojstva aluminatnog cementa:
- Brzo stvrdnjavanje, 2-4 h
- Brzo postizanje čvrstoće, unutar 24 h
- Dobra vatrostalna svojstva
- Velika otpornost na sulfate
- Otpornost na kiseline
- Velika otpornost na abraziju
- Niske temperature primjene do –10 C
Slika 3 Cement aluminatnog sastava
(http://www.tradekorea.com/sell-leads-detail/S00006652/Strong%20Cement.html)
Primjena aluminatnog cementa:
Koristi se u građevinarstvu gdje postoje zahtjevi za brzim postizanjem čvrstoće, pri proizvodnji
vatrostalnih betona i blokova, vezivo na visokim temperaturama u kalupima na temperaturama
(1200-1500°C). Pri izradi samonivelirajućih podova, kao aditivi u PC i drugim građevnim
materijalima te obloge otporne na sulfate, kiseline, koroziju i abraziju.
Preuzeto iz http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf
- 9 -
6. PROIZVODNJA CEMENTA
Proces proizvodnje cementa uključuje pet faza:
• Eksploatacija mineralnih sirovina
• Priprema (oplemenjivanje i homogenizacija) mineralnih sirovina za proizvodnju
klinkera
• Miješanje mineralnih sirovina i proizvodnja klinkera
• Mljevenje klinkera i dodavanje aditiva
• Pakiranje cementa
Eksploatacijom mineralne sirovine (najčešće vapnenca i lapora) dobiva se materijal širokog
granulometrijskog sastava i nejednolikog kemijskog sastava. Veličina zrna može se kretati od
nekoliko milimetara pa do 1,5 ili više metara, a kemijski sastav varira kako se prostorno mijenja
sastav ležišta. Najčešće su kamenolomi povezani u proizvodni proces i drobilice se nalaze u sklopu
postrojenja za proizvodnju cementa, ali postoje i slučajevi gdje je potrebno prethodno prilagoditi
granulometrijski sastav na zrna veličine od 30 – 150 mm. Ujednačeni kemijski sastav mineralne
sirovine vrlo je važan za kvalitetu i svojstva cementa, stoga se mineralna sirovina pred homogenizira.
Ovo se postiže uzimanjem uzoraka iz minskih bušotina radi kemijske analize, tako se dobivaju
podaci o raspodjeli kemijskog sastava stijenske mase. Kod povoljnog rasporeda mineralnih supstanci
u ležištu, odminirana sirovina se može homogenizirati već pri utovaru i transportu. Ili se pak pred
homogenizacija odvija na deponijama tako što se sirovina deponira vertikalno u slojevima a
eksploatira horizontalno presijecajući slojeve. Ovako homogenizirani i granulometrijski obrađeni
materijal čini ulazni materijal postrojenja u proizvodnji cementa.
Daljnji proces se sastoji od mljevenja potrebnih sirovina na veličinu zrna tipično ispod 90 µm, te
doziranja i miješanja istih sirovina, čiji omjeri ovise o sastavu pojedine sirovine te vrste cementa koji
se proizvodi. Iz ovako pripremljene mješavine, na visokoj temperaturi (1400-1500 °C) u rotacionoj
peci nastaje klinker. Rotaciona peć je u osnovi čelični cilindar promjera nekoliko metara i dužine 50
– 200 metara, iznutra obložen visoko temperaturnim ciglama. Blago je nagnut na jednu stranu i na
donjem kraju opremljen plamenikom, dok gornji kraj čini ulaz za sirovinu. Rotacija oko uzdužne osi
uzrokuje postupno gibanje materijala s višeg, hladnijeg kraja prema nižem, gdje se na koncu ispušta i
hladi. U rotacijskoj peći se odvija niz reakcija od kojih su neke vrlo kompleksne (evaporacija
- 10 -
volatila, kalcinacija, sinteriranje, taljenje, raspadanje postojećih minerala i formiranje novih,
hlađenje) a njihov produkt su granule klinkera, tamno smeđe boje i veličine 1-25 mm.
Slika 4 Rotacijska peć za proizvodnju klinkera
(http://www.tradekorea.com/sell-leads-detail/S00006652/Strong%20Cement.html)
Dobiveni klinker se tada melje na dimenzije cementa uz istovremeno dodavanje gipsa i eventualno
drugih dodataka. Kod suvremenog procesa proizvodnje cementa radi se o suhom postupku
proizvodnje u rotacijskoj peći, s predgrijačem i predkalcinatorom. Sitne čestice mljevene i miješane
sirovine u suhom stanju zagrijavaju se u tornju za predgrijavanje ili predgrijaču. Predgrijač je niz od
4 do 5 aerociklona gdje sirovinsko brašno prolazi kroz protustruju vrućeg zraka, stvorenu koristeći
toplinu peći i toplinu hlađenja klinkera. Na taj način je omogućen vrlo efikasan prijenos topline na
čestice sirovine, koja se pri tome djelomično kalcinira i oslobađa od vlage prije ulaska u rotacijsku
peć. Nakon izlaska iz peći klinker se hladi u uređaju za hlađenje a toplina dobivena hlađenjem se
ponovno iskorištava u tornju za predgrijavanje. Najnovije dostignuće u proizvodnji ovim postupkom
je predkalcinator, uređaj koji funkcionira na istom principu kao i predgrijač a nalazi se između
predgrijača i peći. Ovdje se uz dodatak goriva postižu veće temperature te se prije ulaska u peć
kalcinira 80-90 % sirovine.
- 11 -
Slika 5 Mlin za mljevenje klinkera
(http://www.rotarydryerschina.com/cement-mill/789784.html)
Postoje i drugi postupci proizvodnje cementa a razlikuju se upravo u gore opisanom segmentu (vrsta
peći, predgrijač i predkalcinator, vrsta hladnjaka te suho ili mokro stanje suspenzije). Prvi postupak
proizvodnje cementa bio je mokri postupak, gdje suspenzija sirovine i vode ulazi neposredno u peć
bez predgrijavanja, a prednost mu je bila tehnološka jednostavnost miješanja sirovina u obliku
vodene suspenzije. Ovaj postupak se sve slabije koristi zbog male energetske učinkovitosti, jer se kod
mokrog postupka se mnogo energije troši na evaporaciju vode iz suspenzije, a toplina iz peci i
hlađenja klinkera se ne 'reciklira' u tornju za predgrijavanje. Suvremeni postupci imaju značajno veću
energetsku učinkovitost. Osim rotacijskih peći, za proizvodnju cementa koriste se i vertikalne
(šahtne) peći gdje nije potrebno mljevenje sirovine, već samo drobljenje jer klinker nastaje taljenjem,
dok je kod rotacionih peći za nastanak klinkera dominantno sinteriranje1 sitnih mljevenih čestica.
Vertikalne peći se koriste za proizvodnju nekih vrsta specijalnih cemenata, među koje spada i
aluminatni (naziva se još taljenim ili boksitnim cementom).
1 Sinteriranje- je proces stvaranja adhezije među česticama praha utjecajem visoke temperature ali ispod temperature
taljenja (npr. sitno mljevene čestice sirovina za proizvodnju cementa, na visokoj temperaturi u rotacijskoj peći, međusobno se povezuju i tako okrupnjuju tvoreći klinker)
- 12 -
Slika 6 Vertikalna (šahtna) peć za proizvodnju cementa
(http://www.ecvv.com/product/2947655.html)
- 13 -
Slika 7 Proces proizvodnje cementa
(http://www.ecvv.com/product/3491083.html)
Preuzeto iz Chang, L.Y.L. 2001. Industrial mineralogy: Materials, Processes, and Uses. Prentice Hall; 1 edition, pp.
472.
7. PRIMJENA
Koristi se za proizvodnju transportnih, pumpanih betona, za radove u cestogradnji i izradu cestovnih
objekata, tunela, mostova i vijadukata, pri podzemnim radovima kod temeljenja, za izradu betonskih
konstrukcija velikog presjeka i zapremnine, izradu raznih industrijskih podloga i glazura, izradu
gotovih betonskih proizvoda i armiranog betona, izgradnju nosivih betonskih konstrukcija stambenih,
poslovnih i industrijskih objekata, izradu betonskih konstrukcija u morskom okruženju, sastav morta
za zidanje i žbukanje.
Preuzeto iz http://www.cemex.hr/ce/ce_vp_rc.asp
8. NALAZIŠTA
Regije u Republici Hrvatskoj u kojim se nalaze ležišta mineralnih sirovina su: Hrvatsko Zagorje,
Medvednica, Slavonija, Kordun- Banija, Istra te Dalmacija. Možemo vidjeti da je rasprostranjenost
velika te obuhvaća gotovo sve dijelove Hrvatske. Mnoga od tih ležišta nisu aktivna te se samo iz
nekih vade cementne sirovine koje se dalje prerađuju. U RH danas postoje četiri proizvođača
- 14 -
cementa, od kojih „Holcim“, „Dalmacijacement“ i „Našicecement“ proizvode silikatne cemente (čisti
i miješani portland cement), dok „Istracement“ proizvodi specijalne, aluminatne cemente. Proizvodna
postrojenja smještena su u blizini eksploatacijskih polja radi manjih transportnih udaljenosti te
odmah i manjih troškova.
Slika 8 Nalazišta cementnih sirovina u RH
(http://www.hgi-cgs.hr)
Opis nalazišta:
HRVATSKO ZAGORJE
Pregrada 1954. godine istražene su naslage lapora, kao dobar izvor za proizvodnju cementa. U
analiziranom uzorku plavičastog lapora bilo je 75,6 % CaCO3 , te u slično obojenom pješčanom
laporu čak 72,3 % CaCO3. To nalazište se smatralo vrlo povoljnim, jer je na površini bio sloj gline.
- 15 -
Lobor- Analizirano je područje Lobora u kojem se nalazio veliki sloj lapora koji je sadržavao čak
78,66 % CaCO3 . Postotak je bio veći od optimalne količine. Debljina lapora je bila 100 m, duljina
produktivne zone čak 800 m , širina 200 m.
Podrute- Sirovinska baza je u ovom području raznolika, mogu se rabiti badenski i panonski lapori,
litotamnijski vapnenac i miocenski tufovi. Ova lokacija se smatrala kao moguće mjesto za otvaranje
tvornice nakon što je ona u Podsusedu zatvorena.
Ove tri spomenute lokacije sadrže velike udjele karbonatnih komponenti. Niži sloj badenskih
laporitnih naslaga, koji čine zelenkasti, sili, ili žutosivi stilovi sadrže čak 65 % karbonatnih
komponenti dok u višim dijelovima udio raste od 70-93 % karbonata.
MEDVEDNICA
Podsused- Poznata zagrebačka tvornica podignuta je 1908. Godine. U početku su za sirovinu koristili
gornjepanonske lapore, na nakon 30 godina se počeo koristiti i litotamnijski vapnenac iz
kamenoloma Bizek, udaljenog 3 km. Smjesa je bila u omjeru 54:46 , mješavina lapora i vapnenca a
manjak SiO2 nadomješten je dodavanjem tufa.
SLAVONIJA
Pakrac U cijelom okolnom području kod Voćina i Našica pronađeni su lapori i vapnenci. S prostora
Kusonja analizirano je 9 uzoraka lapora i utvrđen je sljedeći sastav CaO (30,1%), CaCO3 (69,4%),
SiO2 (20,30%), Al2O3 (5,38%), te se žarenjem izgubi 32,02 %. S obzirom da je udio karbonata malen
a silikatni udio visok tim laporima je potrebno dodavati vapnence.
Našice- Postoje 2 značajna ležišta koja su istražena 1954. godine prije otvaranja tvornice cementa.
Prvo ležište je Bukova glava u kojem su pronađene naslage glinovitih lapora, lapora i vapnenaca. Na
vrhu se nalazio 3-10m debeo sloj gline, pijeska i jalovine. Drugo ležište je Vranović koje je
izgrađeno od panonskih lapora i glinovitih vapnenaca debljine od 10-20 m.
- 16 -
KORDUN- BANIJA
Krnjak Lapori se izmjenjuju s naslagama sitno-zrnatih vapnenačkih breča, te s brečama i
konglomeratima krupnijih zrna. Duljina zone je 570m, a debljina lapora 35-50m. Mogu se razlikovati
2 tipa lapora: tvrdi, tamnosivi lapor sa glinovitom komponentom, te uškriljeni lapor.
ISTRA
U Istri su postojale 3 tvornice cementa od kojih su dvije nedavno zatvorena, te možemo zaključiti da
je ovo područje bogato stijenama iz kojih nastaje cement. Tvornica Koromačno je jedina rabila lapor
za izradu kao osnovu sirovinu za izradu cementa. Cijelo područje Istre, a posebice središnja Istra, je
prekriveno srednjeoceanskim flišnim laporima. U Umagu je najviše koristio gornjokredni vapnenac,
koje se dodavao prapor ili crvenica. Vapnenac je lomljen u obližnjem kamenolomu a vađen je čak sa
dubine koja je ispod razine mora. Pula je jedina do danas uspjela sačuvati tvornicu. Bave se
proizvodnjom Portland cementa, bijelog cementa i taljenog cementa. Smatra se da je u povijesti ta
tvornica bila opskrbljivana kamenom iz kamenoloma „Max“ na Muzilu.
DALMACIJA
„Zemlja cementa“- izjava koja najbolje objašnjava kako je ovaj dio Hrvatske bogat sirovinama za
proizvodnju cementa. Pritom se misli osobito na Kaštelanski zaljev- Solin, Omiš, okolica Nina i
Konavle. Kod Nina sirovina koja se koristila za cement su bili oceanski lapori, koji su uz dodatak
vapnenca davali cement. (40% lapora, 60% vapnenca). U kaštelanskom zaljevu je u povijesti bilo 5
tvornica cementa. Na tom području se nalazio vapnenački lapor koji je bio čist te je davao portland
cement. U Omišu se prerađivao srednjooceanski vapnenački lapor, koji je sadržavao 76 % kalcijevog
karbonata.
Preuzeto iz Marković, S. 1998. Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja, Zagreb, pp. 544.
9. ZAKLJUČAK
Po proizvodnji cementa Hrvatska je na 55 mjestu sa 3.520.000,00 tona cementa godišnje. Smatram
da s obzirom na svoje mogućnosti te na količinu sirovina koje posjedujemo ta količina može biti i
- 17 -
puno već, dok s druge strane s obzirom na veličinu naše zemlje proizvodimo mnogo više nego druge
zemlje koje su površinom znatno veće. Hrvatska posluje po Europskim standardima HRN EN197-
1:2003 . Gledano sa ekološke strane, proizvodnja cementa je imala 5 % utjecaja kod globalnog
zatopljenja na svjetskoj razini. Mnoge zemlje svijeta koje ne posluju po određenim standardima
odlažu sirovine na neprimjerena mjesta te time uništavaju okoliš. U RH postoje 4 tvornice koje se
bave proizvodnjom cementa. To su „Dalmacija cement“, „Našice cement“ i „Holcim“ koji proizvode
portland cement, dok tvornica „Istra cement“ proizvodi specijalni aluminatni cement.
10. POPIS LITERATURE
Chang, L.Y.L. 2001. Industrial mineralogy: Materials, Processes, and Uses. Prentice Hall; 1
edition, pp. 472.
Kogel, J.E., Trivedi, N.C., Barker, J.M., Krukowsk, S.T., 2006. Industrial Minerals & Rocks:
Commodities, Markets, and Uses. Society for Mininig, Metallurgy and Exploration (SME), pp.
1548.
Marković, S. 1998. Hrvatske mineralne sirovine. Institut za geološka istraživanja, Zagreb, pp.
544.
Vrkljan, M. 2001. Mineralogija i Petrologija osnove i primjena. Rudarsko-Geološko-Naftni
fakultet, Zagreb, pp. 207.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Cement#Neke_vrste_portland_cementa_u_Hrvatskoj_prema_normi_
HRN_EN_197-1:2003
http://www.understanding-cement.com/history.html
http://www.grad.unizg.hr/_download/repository/7_predavanje-CEMENT.pdf
http://bs.wikipedia.org/wiki/Spisak_dr%C5%BEava_po_proizvodnji_cementa
http://www.poslovni.hr/tag/tvornice-i-proizvodnja-cementa-u-rh-13640.aspx
SLIKE:
http://cementboardss.com/clinker-cement/
http://www.daviddarling.info/encyclopedia/C/AE_cement.html
http://www.constructionweekonline.com/article-14256-qassim-cement-third-quarter-net-profit-
rises-7/
- 18 -
11. POPIS SLIKA
Slika 1 Sulfatna korozija cementnog kamena .................................................................................................. - 6 -
Slika 2 Klinker ................................................................................................................................................... - 7 -
Slika 3 Cement aluminatnog sastava ............................................................................................................... - 8 -
Slika 4 Rotacijska peć za proizvodnju klinkera .............................................................................................. - 10 -
Slika 5 Mlin za mljevenje klinkera ................................................................................................................. - 11 -
Slika 6 Vertikalna (šahtna) peć za proizvodnju cementa ............................................................................... - 12 -
Slika 7 Proces proizvodnje cementa ............................................................................................................... - 13 -
Slika 8 Nalazišta cementnih sirovina u RH ..................................................................................................... - 14 -