centralen depozitar za hartii od vrednost ad - skopje
TRANSCRIPT
CENTRALEN DEPOZITAR ZA
HARTII OD VREDNOST
AD - Skopje
FINANSISKI IZVE[TAI
za godinata zavr{ena na 31 dekemvri 2011,
so izve{taj na ovlastenite revizori
2
FINANSISKI IZVE[TAI
za godinata zavr{ena na 31 dekemvri 2011,
so izve{taj na ovlastenite revizori
SODR@INA
Strana
IZVE[TAJ NA REVIZORITE 3 - 4
BILANS NA USPEH 5
IZVE[TAJ ZA SEOPFATNA DOBIVKA 6
IZVE[TAJ ZA FINANSISKA SOSTOJBA 7
IZVE[TAJ ZA GOTOVINSKIOT TEK 8
IZVE[TAJ ZA PROMENI NA GLAVNINATA 9
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI 10 - 32
3
B i Q,
Boro i Qup~o
Revizija, Procenka
i Finansiski
Drezdenska br 52
1000 Skopje
Tel: + 389 (02) 3066-604
+ 389 (02) 3061-185
d.o.o. - Skopje Konsalting Makedonija Faks:+389 (02) 3049-919
IZVE[TAJ NA NEZAVISNIOT REVIZOR
Do Akcionerite i Odborot na direktori na CENTRALNIOT
DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST AD - Skopje
Nie izvr{ivme revizija na prilo`enite finansiski izve{tai na
Centralniot depozitar za hartii od vrednost AD – Skopje(“Dru{tvoto”)
{to gi vklu~uvaat izve{tajot za finansiskata sostojba zaklu~no na 31
dekemvri 2011 godina, kako i bilansot na uspeh, izve{tajot za seopfatna
dobivka,izve{tajot za promeni vo glavninata i izve{tajot za pari~ni
tekovi za godinata {to zavr{i toga{ i pregledot na zna~ajnite
smetkovodstveni politiki i drugi objasnuva~ki informacii.
Odgovornost na rakovodstvoto za finansiskite izve{tai
Rakovodstvoto na Dru{tvoto e odgovorno za podgotvuvaweto i objektivnoto
prezentirawe na ovie finansiski izve{tai vo soglasnost so Me|unarodnite
standardi za finansisko izvestuvawe {to se prifateni i objaveni vo
Republika Makedonija, i interna kontrola {to e relevantna za
podgotvuvaweto i objektivnoto prezentirawe na finansiskite izve{tai
{to se oslobodeni od materijalno pogre{no prika`uvawe, bez razlika dali
e rezultat na izmama ili gre{ka.
Odgovornost na revizorot
Na{a odgovornost e da izrazime mislewe za ovie finansiski izve{tai vrz
osnova na na{ata revizija. Nie ja sprovedovme na{ata revizija vo soglasnost
so Me|unarodnite standardi za revizija. Tie standardi baraat da gi
po~ituvame eti~kite barawa i da ja planirame i izvr{ime revizijata za da
dobieme razumno uveruvawe za toa dali finansiskite izve{tai se
oslobodeni od materijalno pogre{no prika`uvawe.
Revizijata vklu~uva izvr{uvawe na postapki za pribavuvawe na revizorski
dokazi za iznosite i obelodenuvawata vo finansiskite izve{tai. Izbranite
postapki zavisat od rasuduvaweto na revizorot, vklu~uvaj}i ja i procenkata
na rizicite od materijalno pogre{no prika`uvawe na finansiskite
izve{tai, bez razlika dali e rezultat na izmama ili gre{ka.
6
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST AD- Skopje
IZVE[TAJ ZA SEOPFATNA DOBIVKA
Bele{kite se sostaven del
na ovie finansiskite izve{tai
7
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST AD- Skopje
IZVE[TAJ ZA FINANSISKA SOSTOJBA
Bele{kite se sostaven del
na ovie finansiski izve{tai
8
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST AD- Skopje
IZVE[TAJ ZA PARI^NIOT TEK
Bele{kite se sostaven del
na ovie finansiski izve{tai
9
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST AD- Skopje
IZVE[TAJ ZA PROMENI NA KAPITALOT
Bele{kite se sostaven del
na ovie finansiski izve{tai
10
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
1. OP[TO
Centralniot depozitar za hartii od vrednosta AD Skopje (vo
ponatamo{niot tekst “ Dru{tvoto”) e osnovan kako Dru{tvo za utvrduvawe
i poramnuvawe na obvrskite vrz osnova na hartii od vrednosta i vodewe na
Registar na hartii od vrednosta vo Republika Makedonija, so sklu~uvawe na
Dogovor za osnovawe me|u osniva~ite koi se isklu~ivo banki, brokerski
dru{tva i osiguritelni kompanii. Dru{tvoto e vpi{ano vo trgovskiot
registar na 31.10.2001 godina pod broj T.reg. 3726/2001.
Centralniot depozitar za hartii od vrednost rabotel na neprofitna osnova
(zaklu~no do 01.01.2006 godina), a vi{okot na prihodi nad rashodi mo`el da
go koristi za negov razvoj. Po 1 Januari 2006 godina, Dru{tvoto stanuva
profitna organizacija koj {to ostvarenite dobivki vo bilansot na uspeh
mo`e da gi deli kako dividendi na svoite akcioneri.
Spored Re{enieto na Zavodot za statistika na RM br.27-6410/1 od 05.11.2001
godina, osnovna dejnost na Dru{tvoto e drugo finansisko posreduvawe
nespomnata na drugo mesto, so {ifra na dejnost br.65.23.
Vkupniot broj na vraboteni na Dru{tvoto na den 31 Dekemvri 2011 godina
iznesuva 20 vraboten (2010: 20 vraboten).
2. OSNOVI ZA SOSTAVUVAWE NA FINANSISKITE
IZVE[TAI
2.1 Osnov za podgotovka na finansiskite izve{tai
Finansiski izve{tai, se izgotveni vo soglasnost so Me|unarodnite
Smetkovodstveni Standardi (MSS) i Me|unarodniot Standard za
Finansisko Izvestuvawe (MSFI) objaveni vo Republika Makedonija vo
Pravilnikot za vodewe smetkovodstvo vo Slu`ben Vesnik na RM br.159/2009
primenlivi od 1 januari 2010 godina.
Finansiskite izve{tai se podgotveni so sostojba na i za godinite koi
zavr{uvaat na 31 dekemvri 2011 i 2010 godina. Tekovnite i komparativnite
podatoci vo finansiskite izve{tai se izrazeni vo iljadi makedonski
denari, osven ako ne e poinaku navedeno.
11
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
2.2. Osnovni smetkovodstveni metodi
Finansiskite izve{tai se sostaveni vrz osnova na metodot na nabavna
vrednost, osven za nedvi`nostite, postrojkite i opremata (NPO) i
nematerijalnite sredstva, kaj koi se vr{eni korekcii vo minatite godini
vrz osnova na principot na revalirizacija so primena na unificirani
koeficienti na porast na cenite na proizvoditelite na industriski
proizvodi, koi gi objavuva Dr`avniot zavod za statistika na Republika
Makedonija (Bele{ki 3.9 i 3.10).
2.3. Koristewe na procenki i rasuduvawe
Pri podgotvuvawe na ovie finansiski izve{tai Dru{tvoto primenuva
odredeni smetkovodstveni procenki. Odredeni stavki vo finansiskite
izve{tai koi nemo`at precizno da se izmerat se procenuvaat. Procesot na
procenuvawe, vklu~uva rasuduvawe zasnovani na poslednite raspolo`livi
informacii.
Procenkite se upotrebuvaat pri procenuvawe na korisniot vek na upotreba
na sredstvata, objektivnata vrednost na pobaruvawata odnosno nivnata
nenaplatlivost, objektivnata vrednost na vlo`uvawata raspolo`livi za
proda`ba i sl.
Vo tekot na periodite odredeni procenki mo`e da se revidiraat dokolku se
slu~at promeni vo vrska so okolnostite na koi {to bila zasnovana
procenkata ili kako rezultat na novi informacii, pogolemo iskustvo ili
posledovatelni slu~uvawa.
Efektite od promenite vo smetkovodstvenite procenki se vklu~uvaat vo
utvrduvawe na neto dobivkata ili zagubata vo periodot na promenata i ili
vo idnite periodi dokolku promenata vlijae i na dvete.
2.4. Kontinuitet vo raboteweto
Finansiskite izve{tai se izgotveni vrz osnova na pretpostavkata na
kontinuitet vo raboteweto, odnosno deka Dru{tvoto }e prodol`i da raboti
vo dogledna idnina. Dru{tvoto nema namera, nitu potreba da go likvidira
ili materijalno da go ograni~i opsegot na svoeto rabotewe.
12
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
3. OSNOVNI SMETKOVODSTVENI POLITIKI
Osnovnite smetkovodstveni politiki i procenki koristeni pri
sostavuvawe na finaisiskite izve{tai se dadeni podolu.
Smetkovodstvenite politiki se koristat konzistentno vo tekot na
razgleduvaniot period.
3.1. Prihodi od proda`ba
Obezbeduvawe na uslugi
Prihodite od izvr{enite uslugi se priznavaat vo bilansot na uspeh spored
stepenot na izvr{enost na uslugite na dadumot na bilansot na sostojba i
koga prihodot mo`e verodostojno da se izmeri, koga e verojatno deka
Dru{tvoto }e ima priliv na ekonomski koristi, tro{ocite za
transakcijata i za dovr{uvawe na transakcijata mo`e da se izmerat i
soodveten dokaz za transakcijata postoi.
3.2. Prihodi od finansirawe
Prihodite od finansirawe koi se presmetani do datata na bilansot na
sostojba, se iska`uvaat kako prihodi vo godinata na koja se odnesuvaat,
nezavisno dali se naplateni. Tie se sostojat od prihodi od dividendi,
kapitalni dobivki od proda`ba na hartii od vrednosta, prihodi od kamati i
kursni razliki.
Dividendite se priznavaat kako prihodi koga }e se utvrdi pravoto za
primawe na istata.
Kamatite se priznavaat na presmetkovna osnova za periodot za koi se
odnesuvaat.
3.3. Rashodi od finansirawe
Rashodite od finansirawe koi se presmetani do datata na bilansot na
sostojba, se iska`uvaat kako rashodi vo godinata na koja se odnesuvaat,
nezavisno dali se naplateni. Tie se sostojat od rashodi od kamati provizi i
kursni razliki.
Kamatite se priznavaat na presmetkovna osnova za periodot za koi se
odnesuvaat.
13
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
3.4. Kursni razliki
Delovnite promeni vo stranska valuta se iska`uvaat vo denari spored
kursot va`e~ki na denot na delovnata promena. Site monetarni sredstva i
obvrski iska`ani vo stranska valuta se prevrednuvaat vo denari spored
sredniot kurs va`e~ki na denot na bilansot na sostojba.
Pozitivnite i negativnite kursni razliki {to nastanale so presmetka na
pobaruvawata i obvrskite vo stranska valuta vo nivnata denarska
protivvrednost se iska`ani vo bilansot na uspeh kako prihodi, odnosno
rashodi od finansirawe vo godinata na koja se odnesuvaat. Va`e~kite
sredni kursevi na stranski valuti na 31 Dekemvri 2011 i 2010 godina se
slednite:
vo denari 2011 2010
USD 47.53 46.31
EUR 61.50 61.51
3.5. Danok od dobivka
Danokot na dobivka se sostoi od tekoven i odlo`en danok. Danokot na
dobivka se priznava vo bilansot na uspeh na Dru{tvoto.
Osnovica za presmetka na danok od dobivkata prestavuvaat dano~no
nepriznaeni rashodi, utvrdena spored dredbite od Zakonot za danok od
dobivka. Stapkata na danokot od dobivka vo Republika Makedonija iznesuva
10%.
Odlo`eniot danok od dobivka se presmetuva so primena na metodot na
obvrski za site vremenski razliki koi se javuvaat na datumot na bilansot na
sostojba kako razlika pome|u dano~nata osnova na sredstvata i obvrskite i
nivnata smetkovodstvena vrednosta, za celite na finansiskoto izvestuvawe.
Odlo`enite dano~ni sredstva i obvrski se merat spored va`e~kite zakonski
dano~ni stapki koi bile na sila i imaat pravno dejstvo na datumot na
izve{tajot za finansiska sostojba.
3.6. Pari~ni sredstva
Pari~nite sredstva i pari~nite ekvivalenti se evidentiraat vo bilansot na
sostojbata po nominalna vrednost. Za celite na izve{tajot za pari~niot
tek, pari~nite sredstva i pari~nite ekvivalenti se sostojat od gotovina vo
blagajna, pari~ni sredstva vo denarski i devizni smetki vo banki, denarski
depoziti po viduvawe i oro~eni depoziti so rok na dostasuvawe do tri
meseci.
14
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
3.7. Pobaruvawa od kupuva~i
Pobaruvawata od kupuva~i gi opfa}aat site pobaruvawa od proda`bi na
u~inoci, evidentirani po fakturna vrednosta, namaleni za ispravkata na
vrednosta za somnitelni i sporni pobaruvawa.
So tovarewe na rashodite se formira ispravka na vrednosta za site
pobaruvawa za koi se smeta deka se nenaplatlivi na datumot na bilansot na
sostojba. Indikatori za nenaplativosta na pobaruvawata se slednite:
docnewe pri isplata na pobaruvawata, insolventnost na kupuva~ite,
mo`nost za likvidacija ili ste~aj na kupuva~ite i drugo.
Ispravkata na vrednosta na somnitelni i sporni pobaruvawa se vr{i so
tovarawe na rashodite vo bilansot na uspeh za site pobaruvawa od
dru{tvoto koi se vo postapka na ste~aj vo iznos od 100% od nivnata
nominalna vrednosta. Za site pobaruvawa koi se dospeani i postari od 3
godini se vr{i ispravka na vrednosta vo iznos od 100%, za pobaruvawa so
starost od 2 do 3 godini se vr{i ispravka od 75% i za pobaruvawa so starost
od 1 do 2 godini ispravka od 50% od nivnata nominalna vrednost.
3.8. Dolgoro~ni vlo`uvawa
Dru{tvoto gi klasificira svoite vlo`uvawa kako finansiski sredstva
raspolo`livi za proda`ba i finansiski pobaruvawa od dadeni pozajmici.
Klasifikacijata zavisi od celta za koja se izvr{eni vlo`uvawata.
Rakovodstvoto gi klasificira svoite vlo`uvawa vo momentot na
inicijalnoto priznavawe i vr{i povtorna procenka na klasifikacijata na
sekoj presmetkoven datum.
Finansiskite sredstva raspolo`livi za proda`ba se onie sredstva, koi se
klasificirani vo ovaa kategorija ili onie {to ne se klasificirani vo
nitu edna druga kategorija. Tie se vklu~eni vo netekovnite sredstva osven
ako rakovodstvoto nema namera da go otu|i vlo`uvawata vo rok od 12 meseci
od datumot na bilansirawe.
Nabavkite i proda`bite na vlo`uvawa se evidentiraat na datumot na
transakcijata, dadumot na koj {to Dru{tvoto ima obvrska da go kupi ili
prodade sredstvoto.
Vlo`uvawata inicijalno se priznavaat po nabavna vrednost zgolemena za
tro{ocite na transakcijata. Vlo`uvawata prestanuvaat da se priznavaat po
istekot na pravata za primawe na gotovinski tekovi od vlo`uvawata ili po
15
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
nivnoto prenesuvawe, a Dru{tvoto zna~itelno gi prenelo site rizici i
koristi od sopstvenikot. Finansiskite sredstva raspolo`livi za proda`ba
se posledovatelno evidentirani po nivnata objektivna vrednost.
Nerealiziranite dobivki i zagubi koi se javuvaat od promeni vo
objektivnata vrednost se priznavaat vo kapitalot. Vlo`uvawata vo akcii za
koi ne postojat objektivni vrednosti se priznavaat po nabavna vrednost
namalen za zagubi od o{tetuvawe.
Objektivnata vrednost na kotiranite vlo`uvawa se baziraat na tekovnite
ceni na kotacija. Dokolku pazarot za nekoe finansisko sredstvo ne e
aktiven, Dru{tvoto utvrduva objektivna vrednost po pat na upotreba na
tehnika na procenka.
3.9. Nedvi`nosti, postrojki i oprema
(1)Op{ta objava
Vo soglasnost so va`e~kite smetkovodstveni propisi na R.Makedonija,
nedvi`nostite, postrojkite i opremata na Dru{tvoto bile iska`ani po
nabavna vrednost zgolemena za revalorizacija.
Revalorizacijata bila presmetuvana so primena na zvani~no objaveni
koeficienti na porast na indeksi na proizvodi na malo koi se primeneti
vrz prvobitnata nabavna ili revalorizirana vrednost i vrz ispravkata na
vrednost, a neto efektot e vklu~uvan vo iznosot na revaloriziracionite
rezervi na dru{tvoto. Vrednosta na nedvi`nostite, postrojkite i opremata na 1 januari 2005 godina, datumot na premin kon novite smetkovodstveni standardi, be[e opredelena kako pretpostavena vrednost na toj datum.
Nabavkite na osnovnite sredstva vo tekot na godinata se evidentiraat po
nabavna vrednost. Nabavnata vrednost na osnovnite sredstva se sostoi od
fakturnata vrednost na nabavenite osnovni sredstva zgolemena za site
tro{oci nastanati do nivnoto stavawe vo upotreba vo soglasnost so MSS16
– Nedvi`nosti, postrojki i oprema.
Izdatocite napraveni za zamena na del od sredstvo od nedvi`nostite,
postrojkite i opremata se priznavaat vo sega{nata vrednost na toa sredstvo
dokolku e verojatno deka Dru{tvoto }e ima idni ekonomski poleznosti od
toj del i dokolku negovata vrednost mo`e da se izmeri verodostojno. Site
ostanati izdatoci za sekojdnevno odr`uvawe na nedvi`nostite, postrojkite
i opremata se priznavaat vo bilansot na uspeh vo momentot na nastanuvawe.
16
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
Pozitivnata razlika nastanata pri proda`ba na osnovni sredstva se
evidentira vo korist na kapitalna dobivka, a negativnata razlika se kni`i
na tovar na kapitalna zaguba. Neotpi{anata vrednost na otu|enite i
rashoduvani osnovni sredstva se kni`i na tovar na vonrednite, odnosno
ostanatite rashodi.
(2) Amorizacija
Amortizacijata na nedvi`nostite, postrojkite i opremata se presmetuva
spored procenetiot vek na upotreba na osnovnite sredstva, po stapki koi ne
se povisoki od propi{anite vo Nomenklaturata na sredstvata za
amortizacija. Nabavnata ili revalorizirana vrednost na nedvi`nostite, postrojkite i opremata se amortizira vo ednakvi godi{ni iznosi vo tekot na
predvideniot vek na upotreba na nedvi`nostite, postrojkite i opremata. Amortizacija ne se presmetuva na zemji{teto, {umite i investiciite vo
tek.
Propi{anite stapki na amortizacijata za nedvi`nostite, postrojkite i opremata {to gi poseduva Centralniot depozitar za hartii od vrednost AD,
Skopje se kako {to sledi:
Nedvi`nosti 2.5%
Kompjuterska oprema 25%
Kancelariska oprema 20%
Transportni sredstva 25%
Koga amortiziranite sredstva se stavaat von upotreba, ili na bilo koj
na~in se otu|uvaat, soodvetnata nabavna vrednost i ispravkata na vrednosta
se iska`uvaat od soodvetnite smetki. Prihodite ili tro{ocite ostvareni
so otu|uvawata se evidentiraat kako ostanati prihodi ili operativni
tro{oci, soodvetno.
3.10. Nematerijalni sredstva
Edno sredstvo se priznava za nematerijalno koga e sigurno deka subjektot go
poseduva istoto, mo`e da go identifikuva i koe nema fizi~ka sodr`ina.
Nematerijalni sredstva nabaveni od Dru{tvoto se prika`ani spored
nabavnata vrednost namalena za akumuliranata amortizacija i zagubi poradi
o{tetuvawe.
Posledovatelnite izdatoci na nematerijalnite sredstva se kapitaliziraat
samo koga ja zgolemuvaat idnata ekonomska poleznost od nematerijalnite
sredstva. Site ostanati izdatoci se priznavaat vo bilansot na uspeh kako
tro{oci vo momentot na nastanuvawe
17
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
Amortizacijata se prika`uva vo bilansot na uspeh, a se obezbeduva po
proporcionalna metoda na na~in da se otpi{e nabavnata vrednost na
sredstvata vo tekot na nivniot procenet vek na traewe. Na nematerijalnite
sredstva im se presmetuva amortizacija od momentot koga se raspolo`livi
za upotreba.
Stapkite za amortizacija za tekovniot i sporedbenite periodi e kako {to
sledi:
Licenci i prava 25%
3.11. O{tetuvawe na sredstvata
Sredstvata koi imaat neograni~en vek na koristewe i ne se amortiziraat se
predmet na godi{na analiza za mo`nosta za nivno o{tetuvawe. Sredstvata
koi se amortiziraat se predmet na analiza za mo`nosta za nivno o{tetuvawe
sekoga{ koga postojat uslovi koi uka`uvaat deka nivnata sega{na vrednosta
e povisoka od nivnata nadomestuva~ka vrednosta {to poka`uva deka istite
se o{teteni. Zagubata poradi o{tetuvawe se evidentira za iznosot za koj
sega{nata vrednosta ja nadminuva nadomestuva~kata vrednosta.
Nadomestuva~kata vrednosta prestavuva povisoka vrednosta od neto
proda`nata vrednosta na sredstvoto namalena za tro{ocite za proda`ba i
upotrebnata vrednosta na sredstvoto.
3.12. Obvrski sprema dobavuva~i
Obvrskite sprema dobavuva~i se iska`uvaat vo visina na nominalnata
iznosi {to proizleguvaat od delovnite transakcii.
Obvrskite sprema dobavuva~i se otpi{uvaat po ostekot na rokot na
zastarenost ili so vonprocesno poramnuvawe, so tovarewe na ostanatite
prihodi.
3.13. Akcionerski kapital
Osnovna glanina
Osnovnata glavnina se priznava vo visina na nominalnata vrednost na izdadenite i uplateni akcii. Dopolnitelnite tro[oci, dokolku ima, koi se povrzani so emisijata na akcii, se priznavaat kako odbitna stavka na kapitalot.
18
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
Otkupeni sopstveni akcii
Koga Dru[tvoto otkupuva sopstveni akcii, iznosot na plateniot nadomest, vklu~uvaj]i gi i direktnite zavisni tro[oci, se priznavaat kako namaluvawe vo kapitalot. Otkupenite akcii se klasificiraat kako sopstveni akcii i pretstavuvaat negativna stavka vo vkupniot kapital. Koga sopstvenite akcii posledovatelno se prodadeni, dobieniot iznos se priznava kako zgolemuvawe vo kapitalot, i vi[okot ili kusokot od transakcijata se prenesuva na/od premija od akcii.
Dividendite se priznavaat kako obvrska vo periodot vo koj se donesuva
odluka za raspredelba.
Zakonski rezervi
Zakonski rezervi se formiraat od ostvarenata dobivka vrz osnova na
zakonskite odredbi i so raspored na revalorizacionite rezervi, a mo`at da
se upotrebat za pokrivawe na zagubata. Soglasno zakonskite odredbi,
Dru{tvoto e dol`no da izdvoi od dobivkata za tekovnata godina minimum
15% za zakonski rezervi, se dodeka rezervite ne dostignat 20% od osnovnata
glavnina na Dru{tvoto. Dokolku iznosot na ova rezerva ne nadminuva 20% od
vrednosta na osnovnata glavnina, istata mo`e da bide upotrebena samo za
pokrivawe na zagubi. Dokolku rezervata nadmine 20% od akcionerskiot
capital na Dru{tvoto, mo`e da bide upotrebena za isplata na dividend so
prethodna odluka na Sobranieto na akcioneri.
Revalorizacioni rezervi
Revalorizacionata rezerva se formira vrz osnova na izvr{ena godi{na
revalorizacija soglasno iznesenoto vo to~kata 2.2. i 3.9 na ovie bele{ki. Vo
soglasnost so zakonskite propisi, saldoto na revalorizacionata rezerva po
godi{nata presmetka se evidentira vo ramkite na kapitalot. Ovaa rezerva
ne e predmet na raspredelba.
3.14. Koristi za vrabotenite
Dru{tvoto ima penziski planovi, soglasno doma{nata regulativa za
socijalno osiguruvawe spored koja pla}a pridonesi za penzisko osiguruvawe
na svoite vraboteni. Pridonesite, vrz osnova na platite, se pla}aat na
dr`avniot penziski fond koj e odgovoren za isplata na penziite. Ne
postojat dopolnitelni obvrski vo vrska so ovie penziski planovi.
Kratkoro~nite koristi za vrabotenite se merat na nediskontirana osnova i
se koga soodvetnata usluga }e se dobie.
19
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
Dru{tvoto priznava obvrska i rashod za iznosot koj {to se o~ekuva da bide
isplaten kako bonus ili kako udel vo dobivkata i dokolku dru{tvoto ima
sega{na pravna ili izvedena obvrska da vr{i takvi isplati kako rezultat
na uslugi dadeni vo minatiot period i dokolku obvrskata mo`e da se
proceni verodostojno.
Dru{tvoto e obvrzano da im isplati na vrabotenite koi zaminuvaat vo
penzija minimalna otpremnina koja odgovara na dva mese~ni prose~ni plati
nema napraveno rezervirawe za ova pravo na vrabotenite bidej}i smeta deka
sumata e nezna~ajna za finansiskite izve{tai.
3.15. Rezervacii
Rezervacii (rezervi za obvrski) se priznavaat koga Dru{tvoto ima sega{na
obvrska (pravna ili izvedena) kako rezultat na minat nastan, koga e
verojatno deka }e nastanat idni odlivi na sredstva po toj osnov i koga e
mo`no da se proceni iznosot na obvrskata. Koga se o~ekuva nadomestuvawe
na del od vakva obvrska vo idnina, primer preku dogovori za osiguruvawe,
nadomestuvaweto se priznava kako posebno sredstvo, no samo koga e izvesno
deka }e bide primeno istoto. Rashodot za bilo koja rezervacija se priznava
vo bilansot na uspeh namaleno za iznosot na nadomestuvaweto. Ako efektot
od vremenskata dimenzija na parite e zna~aen, rezervaciite se diskontiraat
na nivnata sega{na vrednosta so primena na stapki pred odano~uvawe koi gi
odrazuvaat tekovnite pazarni vrednosta.
3.16 Neizvesnosti
Neizvesna obvrska e mo`na obvrska koja proizleguva od minati nastani, ~ie
postoewe }e bide potvrdeno so slu~uvawe ili neslu~uvawe na eden ili
pove}e neizvesni idni nastani, koi ne se vo celost pod kontrola na
Dru{tvoto. Neizvesni obvrski ne se priznavaat vo finansiskite izve{tai,
tuku samo se obelodenuvaat.
Neizvesni sredstva se mo`ni sredstva koi proizleguvaat od minati nastani,
~ie postoewe }e bide potvrdeno so slu~uvawe ili nesslu~uvawe na eden ili
pove}e neizvesni idni nastani, koi ne se vo celost pod kontrola na
Dru{tvoto. Neizvesni sredstva se priznavaat samo koga e verojaten
prilivot na ekonomski koristi.
20
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
3.17. Zarabotka po akcija
Dru{tvoto ja prika`uva osnovnata i razvodnetata zarabotka po akcija od
obi~nite akcii. Presmetkata na osnovnata zarabotka po akcija e napravena
so podelba na neto dobivkata za godinata koja im pripa|a na imatelite na
obi~ni akcii so ponderiraniot prose~en broj na obi~ni akcii vo tekot na
godinata. Razvodnetata zarabotka po akcija e presmetana so korekcija na
neto dobivkata za godinata koja im pripa|a na imatelite na obi~ni akcii i
ponderiraniot prose~en broj na obi~ni akcii vo tekot na periodot za
efektite na site potencijalno razvodneti obi~ni akcii, koi se sostojat od
konvertabilni obvrznici i opcii na akcii ovozmo`eni za vrabotenite.
4. UPRAVUVAWE SO FINANSISKI RIZICI
Dru{tvoto vleguva vo razli~ni transakcii koi proizleguvaat od negovoto
sekojdenevno rabotewe, a koi se odnesuvaat na kupuva~ite, dobavuva~ite i
kreditorite.
Dru{tvoto e izlo`eno na slednite rizici od koristeweto na finansiski
instrumenti:
- Krediten rizik
- Kamaten rizik
- Rizik na likvidnost
- Pazaren rizik.
Ovaa bele{ka dava informacija za izlo`enosta na Dru{tvoto na sekoj od
pogore spomenatite rizici, za celite, politikite i procesite na
Dru{tvoto za merewe i upravuvawe so rizicite kako i upravuvaweto so
kapitalot na Dru{tvoto. Ponatamo{ni kvantitativni obelodenuvawa se
prika`ani vo ovie finansiski izve{tai.
Rakovodstvoto na Dru{tvoto e odgovorno za vospostavuvawe i primena na
ramkata za upravuvawe so rizici.
Ramkata za upravuvawe so rizici e vospostavena so cel identifikuvawe i
analiza na rizicite so koi Dru{tvoto se soo~uva, postavuvawe na soodvetni
limiti na rizicite, kako i kontrola i sledewe na rizicite i pridr`uvawe
na limitite.
21
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
4.1 Krediten rizik
Dru{tvoto e izlo`eno na krediten rizik e vo slu~aj koga negovite kupuva~i
nema da bidat vo sostojba da gi ispolnat svoite obvrski za pla}awe.
Dru{tvoto nema zna~ajna koncentracija na krediten rizik, so ogled deka
klienti se site brokerski dru{tva i akcionerski dru{tva vo Republika
Makedonija. Politika na Dru{tvoto so cel da se namali kreditniot rizik e
celosna naplata na pobaruvawata pri smata proda`ban a uslugite, dodeka za
pobaruvawata koi ne mo`at da se naplatat se vr{i nivna redovna ispravka
na vrednosta so cel istite da se dovedat do nivnata objektivna nadomestliva
vredsnost.
4.2. Kamaten rizik
Dru{tvoto e izlo`eno na rizik od promeni od kamatni stapki, koi se
odnesuvaat na koristenite krediti i pozajmici dogovoreni po varijabilni
kamatni stapki. Ovoj vid na rizik zavisi od dvi`ewata na finansiskite
pazari i Dru{tvoto nema na~in da go namali. Na datumot na bilansot na
sostojba, Dru{tvoto nema obvrski po osnov na pozajmici i krediti, pa
spored toa nema izlo`enost na vakov rizik.
4.3. Rizik na likvidnost
Rizik na likvidnost e rizik deka Dru{tvoto nema da bide sposobno da gi
ispolni svoite finansiski obvrski vo ramkite na nivnata dospeanost.
Dru{tvoto ima implementirano smetkovodstveni i kontrolni politiki i
kontinuirano gi sledi svoite pari~ni tekovi.
Dru{tvoto sekoga{ se osigura deka ima dovolno gotovina na raspolagawe za
podmiruvawe na dospeanite obvrski. Ova gi isklu~uva potencijalnite
vlijanija na nepredvidlivi situacii, kako prirodni katastrofi ili
politi~ki turbulencii vo regionot.
4.4. Pazaren rizik
Pazaren rizik e rizik deka promenite na pazarnite ceni, kako i promenite
vo deviznite kursevi i kamatnite stapki }e vlijaat na prihodite na
Dru{tvoto ili na vrednosta na poseduvanite finansiski instrumenti.
Celta na upravuvaweto so pazaren rizik e da ja upravuva i kontrolira
izlo`enosta na Dru{tvoto vo prifatlivi parametri.
22
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
4.5. Dano~en rizik
Soglasno zakonskite propisi vo R.M. finansiskite izve{tai i
smetkovodstvenite evidencii na Dru{tvoto podle`at na kontrola od
strana na dano~nite vlasti po podnesuvaweto na dano~nite izvestai za
godinata. Zaklu~no so datumot na Izvestajot na revizorite, ne e izvr{ena
kontrola na danikot od dobivka za 2011 godina, kako i na personalniot
danok od dohod i pridonesite na li~nite primawa. Spored ova, postoi
dano~en rizik za premetka na dopolnitelnite danoci i pridonesi vo slu~aj
na idna kontrola od strana na dano~nite vlasti i istiot e izrazen preku
iznosite dadeni vo bilansite za 2011 godina.
5. Utvrduvawe na objektivna vrednost
Dru{tvoto raspolaga so finansiski sredstva i obvrski koi gi vklu~uvaat
pobaruvawata od kupuva~i, depoziti vo banki, obvrskite kon dobavuva~i
kako i nefinansiski sredstva za koi golem broj na smetkovodstveni
politiki i obelodenuvawa baraat utvrduvawe na nivnata objektivna
vrednost.
Objektivnata vrednosta na finansiskite sredstva i obvrski e pribli`na na
nivnata smetkovodstvena vrednost so ogled na faktot deka istite imaat
relativno kratka dospeanost vo rok od maksimum od edna godina od datumot
na bilansot na sostojba.
6. Finansiski instrumenti
6.1. Rizik od finansirawe
Dru{tvoto vr{i finansirawe na svoeto rabotewe isklu~ivo so sopstveni
sredstva poradi {to ne koristi kratkoro~ni ili dolgoro~ni krediti od
banki i drugi dru{tva. Dru{tvoto kontinuirano ja sledi svojata
zadol`enost preku soodvetna analiza.
6.2. Rizik od devizni kursevi
Dru{tvoto ne vleguva vo transakcii vo stranska valuta, poradi {to istoto
ne e izlo`eno na sekojdnevni promeni na kursevite na stranski valuti, so
isklu~ok na pari~nite sredstva na deviznite smetki vo banki, kako i
nekolku oro~eni devizni depoziti vo banki.
23
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
Sostojbata so deviznite iznosi na sredstvata i obvrskite denominirani vo
denari na 31 Dekemvri 2011 i 2010 godina po valuti e slednata.
Sredstva Obvrski
Senzitivna analiza
10% zajaknuvawe na denarot vo odnos na slednite valuti na 31 Dekemvri bi
go zgolemilo (namalilo) kapitalot i dobivkata za godinata za iznosite
prika`ani podolu. Ovaa analiza podrazbira deka site drugi varijabli,
osobeno kamatnite stapki, ostanuvaat nepromeneti.
10% oslabuvawe na denarot vo odnos na pogore navedenite valuti na 31
dekemvri }e ima ist, no sprotiven efekt na pogore navedenite valuti za
iznosite navedeni pogore, vo uslovi koga site drugi varijabli ostanuvaat
nepromeneti.
6.3. Rizik od promeni vo kamatite
Dru{tvoto se izlo`uva na rizik od promeni na kamatni stapki vo slu~aj
koga koristi krediti i pozajmici dogovoreni po varijabilni kamatni
stapki ili koga ima plasirano sredstva kaj drugi dru{tva ili banki
dogovoreni po varijabilni kamatni stapki.
Smetkovodstvenata vrednost na finansiskite sredstva i obvrski spored
izlo`enosta na kamatniot rizik na krajot od godinite e kako {to sledi:
24
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
Slednata tabela ja poka`uva senzitivnata analiza na zgolemuvawe ili
namaluvawe za 10% na kamatnite stapki na koristenite krediti i dadenite
depoziti. Analizata e napravena na saldata na krediti i depoziti na
datumot na bilansot na sostojba. Pozitivnite iznosi se zgolemuvawe na
dobivkata, a negativnite se namaluvawa na dobivkata za soodvetniot period.
6.4. Krediten rizik
Kreditniot rizik se javuva vo slu~aj koga kupuva~ite na Dru{tvoto nema da
bidat vo sostojba da gi ispolnat svoite obvrski zap pla}awe. Pobaruvawata
od kupuva~i se sostojat od golem broj na poedine~ni salda. Ovie pobaruvawa
ne se obezbedeni so bilo kakvo obezbeduvawe vo vorma na menici, garancii
ili drug vid na kolateral.
25
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
Strukturata na pobaruvawata od kupuva~i spored nivnata dospeanost na 31
Dekemvri 2011 godina e kako {to sleduva:
Nedospeanite pobaruvawa vo iznos od 10.767 iljadi denari vo celost se
odnesuvaat na pobaruvawa od brokerskite ku}i po osnov na nadomest za
CDHV za izvr{eni transakcii vo mesec dekemvri 2011 godina. Ovie
pobaruvawa dospevaat za naplata vo mesec januari 2012 godina.
6.5. Rizik od likvidnost
Slednata tabela ja dava ro~nosta na finansiskite sredstva i obvrski na
Dru{tvoto so sostojba na 31 dekemvri 2011 godina spored nivnata dospeanost:
7. Segmentno izvestuvawe
So ogled na svojata golemina i aktivnosti, Dru{tvoto vo tekot na svoeto
rabotewe ne e organizirano vo posebni segmenti, nitu kako delovni (biznis)
segmenti nitu kako geografski segmenti.
Poradi ova, ne se vr{i segmentno prezentirawe na raboteweto na
Dru{tvoto.
26
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
8. PRIHODI OD PRODA@BA
9. OSTANATI OPERATIVNI PRIHODI
10. TRO[OCI ZA MATERIJALI I POTRO[NI DOBRA
27
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
11. TRO[OCI ZA VRABOTENITE
12. OSTANATI OPERATIVNI RASHODI
13. PRIHODI OD FINANSIRAWE
28
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
14. RASHODI OD FINANSIRAWE
15. DANOK OD DOBIVKA
Usoglasuvawe na efektivnata dano~na stapka
16. PARI^NI SREDSTVA I HARTII OD VREDNOST
29
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
17. DEPOZITI VO BANKI
18. POBARUVAWA OD PRODA@BA
Promeni vo ispravkata na vrednosta na pobaruvawa:
30
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
19. OSTANATI KRATKORO^NI POBARUVAWA
20. OSNOVNI SREDSTVA
Revaloriziranata nabavna vrednost na osnovnite sredstva i nivnata
ispravka na vrednosta na den 31 dekemvri 2011 godina se kako {to sledi:
31
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
21. OBVRSKI SPREMA DOBAVUVA^I
22. OSTANATI KRATKORO^NI OBVRSKI I AVR
32
CENTRALEN DEPOZITAR ZA HARTII OD VREDNOST
BELE[KI KON FINANSISKITE IZVE[TAI
23. AKCIONERSKI KAPITAL
Na 31 dekemvri 2011 godina ovlasteniot akcionerski kapital se sostoi od
6.000 obi~ni akcii (2009: 6.000). Site akcii se so nominalna vrednost od
EUR 131,67.
Slednite akcioneri imaat sopstvenost pove}e od 5% od izdadenite akcii
so pravo na glas:
24. NEIZVESNI I PREVZEMENI OBVRSKI
Potencijalni i neizvesni obvrski se evidentiraat i prika`uvaat vo
finansiskite izve{tai dokolku postoi verojatnost za idni odlivi na
sredstva koi vklu~uvaat ekonomski koristi i dokolku postoi mo`nost za
razumna procenka na iznosot.
Sudski sporovi i dadeni garancii
Menaxmentot na Dru{tvoto smeta deka ne postojat potencijalni obvrski vo
smisla na sudski sporovi kade istoto e tu`eno od strana na drugi subjekti,
nitu pak ima dadeno garancii za drugi dru{tva.
25. NASTANI PO DATUMOT NA BILANSOT NA SOSTOJBA
Po datumot na bilansot na sostojba ne se slu~ile nastani koi treba da se
prika`at vo ovie finansiski izve{tai.