Češki šumari posjetili hrvatske rasadnike

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA Broj 202 Godina XVI. Zagreb listopad 2013. ISSN 1330 – 6480

Baranjski lovački domovi Nacionalni park Risnjak

Biomasa

Dani slavonske šume

Mjesečnik »Hrvatske šume« Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb Predsjednik Uprave: Ivan Pavelić Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: mr. sc. Irena Devčić, Marija Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc Uređivački odbor: predsjednik Branko

Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Stati na nebo, Mario Bošnjaković Zadnja stranica: Ježurka ježić povazdan luta, Mario BošnjakovićGrafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Narodne novine d.d., Zagreb

Naklada: 6200 kom

CJENIK OGLASNOG PROSTORA Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.impr

essu

mu

ovom

bro

ju

16 Baranjski lovački domovi

3 Bukove grane savijene pod teretom plodova

4 Veliki napori urodili plodom

5 Obnovljiva toplinska energija je ključ za energetski zaokret

8 Mogućnost upotrebe biomase na Mediteranu

10 Ante Zadro ponovio prošlogodišnji uspjeh

11 Češki šumari posjetili hrvatske rasadnike

12 Korijen za naslijeđe, krila za budućnost

13 Izvršenje plana proizvodnje ovisno i o vremenskim uvijetima

14 Dugogodišnja tradicija u izgradnji šumskih prometnica

16 Tri baranjska lovačka doma za svačiji ukus

19 Djelatnice Hrvatskih šuma u službi eko-proizvođača

21 Kanjoni, slapovi, pećine, čagljevi, biljke mesožderke…

24 Raznolikost, osebujnost i bogatstvo prirode

26 Stara ljubav između vina i hrasta

28 Jedna od najšumovitijih europskih zemalja

30 Pajasen

33 Izvrstan lijek za žuč

34 Jedan od utemeljitelja znanstvenog šumarstva u Hrvatskoj

35 Šumarska nastava i prosvjećivanje javnosti

37 Rijedak trag tetrijeba gluhana

39 NP Risnjak - 60 godina postojanja

41 Sustav koji donosi uštede u novcu i radu

42 Dječji kutak

Broj 202 | Listopad 2013. HRVATSKE ŠUME 3

aktu

alno

Teks

t/fot

o: M

arija

Gla

vaš

BOGAT UROD BUKVICE NA KONTINENTALNOM PODRUČJU

Bukove grane savijene pod teretom plodova

Zbog toga što je naša vrsta s najvećim ekološkim poten-cijalom bukva je najrasprostranjenija drvenasta vrsta u Hrvatskoj. Tipična je za brdsko – planinska područja pa je nalazimo na Macelju, Ivančici, Medvednici, Pa-

puku, Psunju, Samoborskom gorju, Gorskom Kotaru, na Dinari, Velebitu, Biokovu, Bilogori i Kalniku.

Ove je jeseni u kontinentalnom dijelu zabilježen iznimno bo-gat urod što se očituje izgledom stabala na kojima su grane ostale povijene pod teretom plodova. Takav urod ponavlja se otprilike svakih pet do deset godina, a budući da je za očuvanje bukvice nužna velika količina vlage za pretpostaviti je da je sadašnjoj kul-minaciji plodonošenja pogodovala duga zima sa snježnim pokro-vom koji se na nekim područjima zadržao na tlu čak od listopada do svibnja, nakon čega ponegdje uslijedile proljetne kiše.

Šumarski stručnjaci godinama zaduženi za praćenje sjemena i sjemenarstvo su utvrdili da intenzitet uroda prati i kvaliteta sad-nica. Zato je za očekivati da će na proljeće 2014. godine doći do prirodnog pošumljavanja i popunjavanja u šumama te da će pro-izvodnja u šumskim rasadnicima koji siju bukvicu kroz nekoliko godina polučiti uspjeh. Valja napomenuti da se bukva u Hrvatskoj i inače dobro prirodno pomlađuje jer je njena klijavost često velika (70 – 80%), no šumarska struka se može ponositi tom činjenicom, obzirom na bezobzirnu eksploataciju zbog koje je gotovo nestala iz srednjoeuropskih i zapadnoeuropskih šuma.

Negativan efekt kod ovakvih rodnih godina je pojava velikog broja šumskih glodavaca kao što su miševi, voluharice i puhovi pa je potrebna dodatna zaštita u šumi i u rasadnicima. Za takve situacije, kada su mogući žestoki napadi, Hrvatske šume su se pri-premile nabavivši rodenticid komercijalnog naziva Sorexa cebo koji sadrži aktivnu tvar difenacoum. Obzirom da međunarodna organizacija FSC brani upotrebu određenih djelatnih tvari u za-štitnim sredstvima, pa tako i svih kemijskih tvari koje su sadržane u rodenticidima, to nam je prethodnih godina predstavljalo velik problem. Istovremeno, u Republici Hrvatskoj ne postoji nijedan rodenticid registriran kao sredstvo za zaštitu bilja, a to je također jedan od uvjeta kojeg Hrvatske šume moraju ispoštovati prili-kom upotrebe bilo kojeg zaštitnog sredstva (uz dodatnu činjenicu da sredstvo mora biti registrirano i za djelatnost šumarstva te za točno određenog štetnika ili biljnu bolest). Problem smo riješili time što je u suradnji Službe za ekologiju te HŠ consulta, a nakon predočenja velikih šteta koje bi nam uslijedile zbog neupotrebe rodenticida, od FSC-a ishođeno izuzeće zabrane rodenticida na bazi djelatne tvari difenacoum za period od 2012.-2016. godine. Nakon toga, Služba za ekologiju je od Ministarstva poljoprivrede ishodila Izvanrednu dozvolu za promet neregistriranog sredstva za zaštitu bilja na bazi difenacouma, a koje se koristi i u Europskoj uniji za istovjetnu namjenu (Sorexa cebo). Sredstvo je po prvi puta praktično korišteno prošle godine.

Budući da je bukva gospodarski značajna vrsta unutar Hrvat-skih šuma urod sjemena prate i po terenu raspoređuju Proizvodna

služba u Direkciji i Odjeli proizvodnje po Upravama, podružnicama šuma. Njezino plodonošenje prati i Hr-vatski šumarski institut koji se uz to bavi istraživanjem kakvoće, odnosno vitaliteta te nadzorom kakvoće. Kod bukvice i drugog teškog sjemena listača, unutar laboratorija koriste tzv. brze (rengenografske) metode, a osobito su im zanimljive ovakve godine obilnog uro-da. Parametri uzeti u obzir kod nadzora kakvoće su: čistoća, mokrina, zdravstveno stanje, apsolutna masa, energija klijavosti i vitalitet sjemena.

Naše šumarstvo bilježi trend povećanja potreba za bukovim sjemenom što proizlazi iz povećanog interesa za bukovim drvetom na europskom tržištu.

Plod bukve (Fagus sylvatica L.) jajolik, proširen na bazi i sužen na vrhu, dug 1,3 – 3,5 cm gusto pokriven

nitasto – čekinjastim ljuskama. Plodovi dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada i pucaju na četiri dijela. U njemu su smještene po dvije sjemenke

koje se nazivaju bukvicama. Sjeme je dormantno, mikrobiotično, glatko, piramidalnog oblika s

udubljenjima na stranama i dužine od 1 do 1,60 cm.

Plodovi bukve kriju po dvije sjemenke – bukvice

4 HRVATSKE ŠUME Broj 202 | Listopad 2013.

aktu

alno

Teks

t: G

oran

Vin

cenc

F

oto:

D. D

egm

ečić

Kapitalno rogovlje u sezoni 2013 - 2014.

RIKA JELENA

Veliki napori urodili plodom

Lovište Podunavlje – Podravlje najveće je lovište kojim Hrvatske šume gospodare jelenom običnim, a kojeg se u lovačkim stručnim krugovima kao i među lovcima nazi-va popularno baranjski jelen. Na površini od 26.000 ha

u šumskim i močvarnim prostorima Kopačkog rita, jelen obični našao je najbolje moguće stanište. Prirodna dinamika područja baranjskog Podunavlja predstavlja skup ekoloških i antropogenih čimbenika koje čine jednu nedjeljivu cjelinu. Stanišni čimbeni-ci poput temperature, količine oborina, broj sunčanih sati, broj vedrih dana, visina i trajanje snježnog pokrivača, vodostaj, pri-sutnost vanjskih i unutarnjih parazita, urod žira te antropogeno modeliranje populacije uvjetuju zajedničkim djelovanjem dobru ili lošu lovnu godinu.

Sezona parenja koju nazivamo još i rika jelena, zbog ka-rakterističnog ljubavnog zova koji proizvode mužjaci u potrazi za ženkom, počinje sredinom kolovoza i proteže se kroz cijeli rujan a upravo tada su aktivnosti u lovištu najveće.

Naime, zbog hladnog i kišovitog vremena ovoga proljeća te poplava tijekom srpnja, došlo je do stagnacije u razvoju divljači i većeg ugibanja mladunčadi. Djelatnici UŠP Osijek zbog visoke vode nisu mogli unositi dodatnu hranu na čak dvije trećine lo-višta. No unatoč nedaćama stanje divljači je jako dobro o čemu svjedoči podatak da je među brojnom trofejnom divljači tijekom ove rike odstrijeljen jelen s ocjenjenim rogovljem od 232 CIC točke što predstavlja zlatnu medalju.

- Ova sezona je općenito vrlo iznenađujuća. Iako su vremen-ski uvjeti početkom godine bili loši, radom djelatnika Hrvatskih šuma - šumarija Batina, Tikveš, Darda i Osijek koji su obavili puno posla na uređenju lovišta, od košnje remiza pa do popravaka poplavom uništenih lovnogospodarskih i lovnotehničkih objeka-ta, sezona je do sada zadovoljavajuća, - govori nam dr. sc. Dražen Degmečić, rukovoditelj Odjela za lovstvo UŠP Osijek, pa nastav-lja – samo u ovom lovištu odstrijeljeno do 9. rujna 16 srnjaka od čega je najvrjednije rogovlje ocijenjeno s 113 CIC točaka. Tako-đer je odstrijeljeno 40 grla jelenske divljači kao i 6 veprova. Lovci, koji uglavnom dolaze su sa srednjoeuropskog tržišta su zadovoljni, - rekao je dr. sc. Degmečić.

Treba napomenuti kako je lovcima iz EU ove godine znatno olakšan dolazak u lov u Hrvatsku jer ne moraju prolaziti dugo-trajne procedure unošenja lovačkog oružja i streljiva te iznošenja lovačkih trofeja.

Zbog karakteristika terena i kvalitete staništa, koji je razlog kvalitete i brojnosti jelenske divljači, ovaj Bogom dani dio Hr-vatske godinama posjećuju brojni ljubitelji lova iz cijeloga svijeta. Naravno, ništa toga ne bi bilo da se u lovstvo ne ulažu velika sred-stva te da struka ne vodi brigu o kontroliranom uzgoju. Nakon rike jelena slijede skupni lovovi na divlje svinje u kojima također sudjeluje veliki broj inozemnih lovaca. Ta tehnika lovljenja vrlo je atraktivna te za sada ne postoji problem plasiranja tog proizvoda (skupni lov) na tržište lovnog turizma.

- Nestručno, pa makar dobronamjerno ali intenzivno gospoda-renje neminovno kroz duži vremenski period vodi k smanjivanju prosjeka populacijskih parametara stoga je prisutnost znanosti u praksi ovakve djelatnosti kao što je gospodarenje staništem i popu-lacijom divljači imperativ – naglasio je za kraj dr. sc. Degmečić.

Rujan je mjesec kada su aktivnosti lovaca u nizinskim lovištima u zenitu. Razlog tomu je sezona parenja

jelena, popularna rika, koja privlači veliki broj lovaca. U najpopularnijem baranjskom lovištu tako je i

ove godine, a rezultati napornog rada zaposlenika zaduženih za lovstvo osječke podružnice Hrvatskih šuma vidljivi su u velikom broju kvalitetnih trofeja

ostvarenih odstrjelom ove sezone.


aktu

alno

Teks

t: Iv

ica

Tom

ić

Fot

o: I.

Tom

ić, A

rhiv

BIOMASA

Obnovljiva toplinska energija je ključ za energetski zaokretU vrijeme globalne krize smanjenje zaliha nafte i pli-

na uzrokuju na svjetskim tržištima povećanje cijene ovih fosilnih energenata koji negativno utječu na promjenu klime. Stoga je očigledno da se današnji

pristup korištenju energije mora značajno promijeniti, a naša je budućnost u obnovljivim izvorima energije (OIE). Najveći zao-kret očekuje se u korištenju biomase i njezinih produkata jer je ona ne samo potencijalno obnovljiva, nego i vrlo slična fosilnim gorivima. Osim toga biomasa je i jedini obnovljivi izvor energije koji se može neograničeno koristiti za proizvodnju električne i to-plinske energije te tekućih goriva za vozila. O ovoj su problematici u Našicama održani 6. rujna, u sklopu festivala Dani slavonske šume, 8. hrvatski dani biomase. Ovaj međunarodni znanstveno - stručni skup, pod nazivom ”Obnovljiva toplina-ključ za energetski zaokret”, zajednički su organizirali Hrvatska udruga za biomasu, Hrvatske šume i našički ogranak Matice Hrvatske, pod pokrovi-teljstvom Ministarstva poljoprivrede.

Prisutne je izlagače i goste prigodnim riječima, u ime jed-nog od organizatora, pozdravio Vlatko Podnar, voditelj našičke podružnice Hrvatskih šuma. Obraćajući se nazočnima, predsjed-nik Hrvatske udruge za biomasu Josip Dundović naglasio je kako je težište ovogodišnjega gospodarskog skupa stvaranje mjera za enegetski zaokret u toplinskom području. U kućanstvu je to pre-lazak s fosilne na obnovljivu toplinu (energiju iz biomase i solarnu

energiju), uz poboljšanje toplinske izolacije. U drvnoj industriji to bi se ostvarilo prelaskom na biotoplane i bioenergane (kogene-racije), za opskrbu toplinom sušara iz manje vrijednih ostataka, kao što su kora, piljevina, drvni ostaci i dr. U kogeneracijskim postrojenjima primijenila bi se tehnika rasplinjavanja drvne sječke u drvni plin, koji se upotrebljava za proizvodnju električne enrgije. Nastala toplinska energija predavala bi se, kao u Austriji, u posto-jeću mrežu daljinskoga grijanja.

- Cilj skupa je nastojanje da se do 2020. godine u Hrvatskoj ostvari više od jedne petine topline iz domaćih, obnovljivih izvora energije, biomase i sunčeve energije, te poveća energetska učin-kovitost za 20 posto. Velik broj nezaposlenih u Hrvatskoj, oko 310.000, razlog je zajedničkoga djelovanja ne samo politike, već i gospodarstva i znanosti te banaka, lokalnih zajednica, sindikata

i civilnog društva - istaknuo je Dundović. Pozdravljajući nazočne, predsjednik Svjet-ske udruge za biomasu Heinz Kopetz ista-knuo je problem globalnoga zagrijavanja te nužnost odricanja od korištenja fosilnih energenata i prelaska na obnovljive izvore energije. Čak 90 posto emisije ugljikovog dioksida (CO2) u Europi, čija je koncen-tracija visokih 400 ppm, potječe od fosilnih goriva (udio 75 %). Do 2035. godine neop-hodno ih je smanjiti na 40 %, a korištenje biomase povećati sa sadašnjih 8 % na 20 %. Otvarajući skup, načelnica Sektora za drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede Aida Kopljar kazala je kako Hrvatska ima potencijale u šumskoj biomasi, a drvna je industrija primjer korištenja te obnovljive energije. Dodala je da država putem svojih institucija i ministarstva potiče razvoj poje-dinih projekata.

Teme izlaganja obuhvatile su politiku poticanja i modele financiranja, projekte za poljoprivrednu i šumsku biomasu i sunčevu

Sudionici skupa u Našicama

Težište ovogodišnjeg znanstveno - stručnog skupa 8. hrvatski dani biomase u Našicama

je stvaranje mjera za enegetski zaokret u toplinskom području, u kućanstvima,

drvnoj industriji i kogeneracijskim postrojenjima


projekata i investicija u energetska postrojenja na drvnu biomasu, Danko Kuric je u uvodnom dijelu izlaganja napomenuo kako su Hrvatske šume sklopile 24 ugovora za drvnu sječku. Od toga je 19 ugovora sklopljeno za proizvodnju električne energije iz šumske biomase. U pogonu za 2014. i 2015. godinu 16 projekata ima ugovor s HŠ-om, s planiranom instaliranom snagom 75,45 MW, a ugovorena količina sječke iznosi 688.000 tona. Naime, to je osi-gurana godišnja količina šumske drvne biomase za proizvodnju električne energije, sklapanjem višegodišnjeg ugovora s Hrvatskim šumama. Potencijali Hrvatskih šuma zasnivaju se na etatnim mo-gućnostima, godišnjim i razvojnim planovima te Šumskogospo-darskoj osnovi područja (ŠGO) Republike Hrvatske za vrijeme od 2006. do 2015. godine. Na značajan dio šumske biomase upotrebljive u energentske svrhe konkuriraju proizvođači u indu-striji papira, ploča iverica, kemijskoj industriji, lokalna potrošnja za klasično grijanje, te proizvođači drvne sječke i peleta. Predmet Javnoga poziva HŠ-a bila je godišnja prodaja 600.000 tona drvne sječke, a ugovori su sklopljeni na 14 godina. Ukupno je sklopljeno 19 ugovora za kogeneracije i 4 ugovora za toplane, a godišnja je vrijednost drvne biomase 197,9 mil. kn. Pritom se najveća učin-kovitost (85 %) postiže kod projekata u drvnoj industriji gdje je osigurana potrošnja topline. Zbog ugovornih obveza s drvnom industrijom, u budućem srednjoročnom razdoblju realno se može očekivati povećanje za 16 posto šumske drvne biomase za energet-sku uporabu. U tu svrhu HŠ će osigurati dugoročnu održivu proi-zvodnju i njeno optimalno korištenje, podizanjem višenamjenskih nasada i kultura kratkih ophodnji, uvođenjem novih tehnologija i sredstva rada te otkupljivanjem drvne mase iz privatnih šuma i dr. Godišnja potreba za drvnom biomasom iznosi 1,246 mil. tona, a današnji potencijal Hrvatskih šuma je 830.000 t, od uku-pno 1.530.000 t koliko je ima na hrvatskom tržištu (procijenjeno 500.000 t u drvnoj industriji i 200.000 t u privatnim šumama).

Josip Dundović održao je predavanje o energetskom ko-rištenju šumske biomase kroz povećanje novostvorene vrijedno-sti drva na primjeru Ciprijanović d.o.o. iz Orahovice, gdje se iz kvalitetne domaće sirovine (pilanski trupci hrasta, jasena, bukve) proizvode kvalitetne ploče i namještaj. Glavni i sporedni proizvo-di uglavnom se izvoze, a zbog energetskoga korištenja domaće, obnovljive biomase ostvaruju se znatno niži troškovi energije u odnosu na fosilna goriva i energetsku neovisnost. Za ostvarenje cilja ovogodišnjih hrvatskih dana biomase potrebno je da Vlada Republike Hrvatske konačno donese tarifni sustav poticaja za pro-izvodnju toplinske energije (grijanje i hlađenje) iz biomase, sunče-ve i geotermalne energije.

Josip Dundović

Projekcija strukture obnovljivih izvora energije u RH do 2020. godine

Heinz Kopetz, predsjednik Svjetske udruge za biomasu

Danko Kuric

energiju u Republici Hrvatskoj te dosadašnja iskustva iz Austrije. Istaknuta je sve veća važnost međunarodne suradnje Hrvatske i Austrije, pogotovo stoga što smo odnedavno postali članica Eu-ropske unije. Govoreći o razvojnoj strategiji i doprinosima Hr-vatskih šuma Sektoru obnovljivih izvora energije te o realizaciji


O austrijsko - hrvatskoj su-radnji na području obnovljivih izvora energije, smjernicama i do-sadašnjim iskustvima u Austriji govorili su Heinz Kopetz, Horst Jauschnegg, Frantz Jandrisitz i Karl Totter. U našoj susjednoj državi ko-rištenje biomase bilježi velik porast te ona čini dvije trećine svih obnov-ljivih izvora energije. Kao i u cijeloj Europi, znatno se mora ograničiti emisija CO2, uz povećanje tempe-rature zraka do 2 Celzijeva stupnja, te potpuno usmjeriti na učinkovito korištenje OIE, posebice na snagu vjetra i sunca, a bitno smanjiti upo-rabu fosilnih energenata. Biomasa treba biti iskorištena prvenstveno za toplinsku i električnu energiju, a sa solarnom energijom može se dobro kombinirati. Iskorištenje biomase za proizvodnju električne struje još uvijek je nedostatno i is-pod zakonskih propisa. Trebalo bi zabraniti korištenje loživog ulja za zagrijavanje kućanstava i dr., uz da-vanje poticaja i porezne olakšice. Prednost se daje domaćim OIE u odnosu na fosilna i nuklearna goriva, a primjer za to su energetski nezavisne (autarkične) općine Gussing i Mureck.

Poslije kratke rasprave zaključeno je kako je važna suradnja Austrije i Hrvatske, osobito tijekom iznošenja zajedničkih stajali-

Šumska biomasa- veća potražnja od raspoloživih količina

šta u Europskom parlamentu. Pritom predstavnici Udruga za bio-masu, proizvođači opreme i šumari moraju zajednički surađivati s mjerodavnim Ministarstvom gospodarstva. Članstvo u Europskoj uniji našoj državi omogućuje korištenje sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova EU za razna ulaganja.


Industrija energije iz obnovljivih izvora energije uEU- trenutno zapošljava oko 1,5 milijun ljudi, a predviđa se da bi taj broj do 2020. godine mogao

narasti do 4,5 milijuna. Projekt PROFORBIOMED strateški je projekt programa MED (MED-

transnacionalni program Europske teritorijalne suradnje financiran od strane EU kao instrument regionalne politike) u okviru cilja 2.2. Promocija obnovljivih izvora energije i poboljšanje energetske

učinkovitosti. Cjelokupna vrijednost projekta iznosi 5,587,183 eura od čega 4,239,450 eura (75,88%)

sufinancira europski fond za regionalni razvoj.

Upotreba biomase smatra se jednim od glavnih načina suočavanja sa sve većom ovisnošću Europe o fosilnim gorivima, čime se osigurava očuvanje sigurne i

održive opskrbe energijom u Europi. Udio bioma-se u potrošnji energije iz obnovljivih izvora u EU-u već je sada veći od 50 %. Akcijski plan za biomasu (COM(2005) 0628) koji je objavila Komisija određu-je mjere za povećanje razvoja energije biomase iz dr-veta, otpada i poljoprivrednih usjeva, stvaranjem tržiš-nih poticaja i otklanjanjem prepreka za tržišni razvoj. Cilj komunikacije Komisije pod nazivom „Strategija

EU-a za biogoriva” (COM(2006) 0034) je daljnje promicanje upotrebe biogoriva i priprema za njihovu široku primjenu. U toj je komunikaciji oblikovan usklađeni akcijski plan EU, uključujući mjere za povećanje potražnje za biomasom, poboljšanje opskrbe energijom, prevladavanje tehničkih prepreka te razvoj i potporu istraživačkih inicijativa. Komisija je 10. lipnja 2010. uvela sustav certificiranja za sve vrste biogoriva (IP/10/711) navodeći što sve sustavi certificiranja moraju obuhvaćati kako bi ih Komisija pri-znala. Cilj kriterija održivosti je osigurati da biogoriva postignu značajno smanjenje emisije stakleničkih plinova te da se ne crpe iz šuma, močvara ili zaštićenih prirodnih područja. Europska ko-misija je u srpnju 2011. odobrila sedam dobrovoljnih sustava na razini EU-a za poticanje korištenja biogoriva u prometu umjesto običnih fosilnih goriva.

Zemlje članice Europske unije s područja Mediterana (Italija, Francuska, Španjolska, Portugal, Slovenija i Grčka) udružene su u projektu PROFORBIOMED koji promovira i potiče upotrebu obnovljivih izvora energije razvijajući strategije za veću i kvalitet-niju upotrebu šumske biomase. Glavni cilj projekta je doprinos razvoju i promociji upotrebe drva slabije kakvoće te drvne sječke za stvaranje trajnih proizvodnih lanaca te razvoj gospodarstva u ruralnim područjima Sredozemlja. Temeljne odrednice jesu traj-nost proizvodnje biomase u mediteranskim šumama te dinamičko gospodarenje. U izvještaju PROFORBIOMEDA iz 2012., rezi-mirana je situacija upotrebe biomase u navedenim zemljama čla-nicama EU s područja Mediterana.

U novoj Direktivi o obnovljivoj energiji koja je postup-kom suodlučivanja donesena u proljeće 2009. godine (Direktiva 2009/28/EZ) utvrđeni su obvezni zajednički ciljevi kao i obvezni nacionalni cilj kojim se određuje udio energije iz obnovljivih izvo-ra u bruto ukupnoj potrošnji energije. Osim toga, sve države člani-ce moraju dostići udio od 10 % obnovljivih izvora energije u pro-metnom sektoru. Direktiva je nadalje odredila uvjete za različite mehanizme koje države članice mogu koristiti za postizanje svojih ciljeva (programi potpora, potvrde podrijetla, zajednički projekti, mjere suradnje između država članica i trećih zemalja) kao i krite-rije održivosti biogoriva i tekućih biogoriva. Države članice su, u

skladu s Direktivom, 2010. usvojile nacionalne akcijske planove za obnovljive izvore energije. Posljednje izvješće pokazuje da je od usvajanja Direktive potrošnja energije iz obnovljivih izvora značaj-no porasla. Udio energije iz obnovljivih izvora je 2010. godini u Uniji iznosio 12,7 %, cijela Europska unija i većina država članica na dobrom su putu postizanja ciljeva za 2020. godinu. Komisija u ovom izvješću ukazuje na niz čimbenika koji utječu na budu-ći razvoj, prvenstveno: odstupanja nekih država članica od svo-jih nacionalnih planova za obnovljive izvore energije, neuspješno suočavanje s administrativnim preprekama vezanim za upotrebu ak

tual

noTe

kst:

mr.

sc. I

rena

Dev

čić

F

oto:

Arh

iv

energije iz obnovljivih izvora i poteškoćama vezanim za mrežnu infrastrukturu, nedavne promjene koje ometaju nacionalne pro-grame potpora za obnovljive izvore energije te sporo prenošenje direktive u nacionalno zakonodavstvo.

No, vratimo se na zemlje Mediterana. U Sloveniji drvo je najvažniji izvor obnovljive energije. U 2009. godini više od 40 % kućanstava koristilo je drvo kao toplinsku energiju. Tržište drva za ogrjev bilo u tradicionalnom obliku cjepanica bilo u sve prisutni-jim peletima te tzv. čipsu razvija se i sve brže raste. Tome doprino-si i država sufinancirajući inicijalne investicije za kupnju modernih sustava grijanja na drvnu biomasu. U 2010. godini Slovenija je dostigla udio od 19,4 % obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji te zadani cilj od 25 % OIE (obnovljivih izvora energije) u ukupnoj potrošnji do 2020. godine ne bi trebao predstavljati problem za ovu zemlju.

No, s problemima se susreće Španjolska, gdje se upotreba šum-ske biomase svodi uglavnom na tradicionalni način korištenja drva u kućanstvu. Trenutačno 80 % potrebne energije dolazi iz fosilnih goriva, 13 % dobiva se iz nuklearnih elektrana te oko 6 % energije iz obnovljivih izvora energije. Dostizanje zadanog cilja od 20 %

MEDITERANSKE ŠUME

Mogućnosti upotrebe biomase u zemljama Mediterana


Pregled napretka zemalja članica EU kroz razdoblja

Zemlje članice 2005. 2010. međuraz-doblje

cilj2020.

Austrija 23,3% 30,1% 25,4% 34%Belgija 2,2% 5,4% 4,4% 13%

Bugarska 9,4% 13,8% 10,7% 16%Cipar 2,9% 5,7% 4,9% 13%Češka 6,1% 9,4% 7,5% 13%

Njemačka 5,8% 11,0% 8,2% 18%Danska 17,0% 22,2% 19,6% 30%Estonija 18,0% 24,3% 19,4% 25%Grčka 6,9% 9,7% 9,1% 18%

Španjolska 8,7% 13,8% 10,9% 20%Finska 28,5% 33,0% 30,4% 38%

Francuska 10,3% 13,5% 12,8% 23%Mađarska 4,3% 8,8% 6,0% 13%

Irska 3,1% 5,8% 5,7% 16%Italija 5,2% 10,4% 7,6% 17%Litva 15,0% 19,7% 16,6% 23%

Luksemburg 0,9% 3,0% 2,9% 11%Latvija 32,6% 32,6% 34,0% 40%Malta 0,0% 0,4% 2,0% 10%

Nizozemska 2,4% 3,8% 4,7% 14%Poljska 7,2% 9,5% 8,8% 15%

Portugal 20,5% 24,6% 22,6% 31%Rumunjska 17,8% 23,6% 19,0% 24%

Švedska 39,8% 49,1% 41,6% 49%Slovenija 16,0% 19,9% 17,8% 25%Slovačka 6,7% 9,8% 8,2% 14%

Velika Britanija 1,3% 3,3% 4,0% 15%

EU 8,5% 12,7% 10,7% 20,0%

do 2020. godine, za ovu zemlju mogao bi predstavljati značajni problem. U razdoblju između 2005. - 2009. Španjolska je bila u tranzicijskom razdoblju stvarajući podlogu i temelje za promociju i veću uporabu biomase. No očekivanja su bila veća od krajnjih rezultata. Jedan od razloga je i relativno zapuštena šumarska struka s obzirom na dosadašnju politiku koja se uglavnom bazirala na zaštiti i očuvanju šuma. Primjerice iako u Valenciji šume prekri-vaju preko 60 % teritorija, šumarstvo pridonosi sa svega 0,03 % regionalnog BDP-a. Profitabilnost u šumarstvu je gotovo na nuli, a razlozi napuštanja ove grane gospodarstva su uglavnom visoki troškovi, administrativne prepreke te nisko društveno prepozna-vanje šumarstva kao profitabilne grane. Rezultati ovakve politike doveli su do lošeg gospodarenja šumama, povećanog rizika od na-stanka požara, nedostatka stručnjaka iz polja šumarstva te depopu-laciji ruralnih krajeva unutrašnjosti regije. Prema izračunima koje je napravila VAERSA, španjolska državna firma, potencijal šuma Valencije za proizvodnju drva i šumske biomase je vrlo visok. Uzi-majući u obzir postojeću šumsku zalihu te načela potrajnog gospo-darenja, šume Valencije mogle bi se iskorištavati sedam puta jačim intenzitetom nego dosada (59.938 m³/god) te više od 142.600 t/godišnje biomase za proizvodnju energije.

Za razliku od Španjolske, Portugal je zemlja u kojoj se sve više koriste obnovljivi izvori energije. Zbog visoke ovisnosti o uvo-zu energije (oko 85% energije se uvozi čime uvelike nadmašuje europski prosjek) Portugal je energetskom politikom i brojnim mjerama poticao razvoj i uporabu obnovljivih izvora energije. U posljednjem desetljeću uporaba biomase kao energetskog izvora za grijanje i struju sve više raste u proizvodnom i industrijskom sektoru. Europskom Direktivom Portugal je odredio cilj od 31 % utrošene energije pridobivene iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji. Danas, više od 40 % struje dobiveno je iz obnovljivih izvora energije te oko 20 % sveukupne potrošnje u toj zemlji bazi-rano je na obnovljivim izvorima energije.

Za Francusku, ciljani postotak koji želi dostići do 2020. godi-ne je 23%. Kako bi se to postiglo proizvodnja se mora udvostru-čiti, procjenjuju domaći stručnjaci. U 2010. godini u PACA regiji (Provansa – Alpe - Azurna obala) utvrđena su 172 postrojenja za dobivanje energije iz drva, koja koriste 38.000 tona biomase go-dišnje.

Dostizanje konačnog cilja, osim Španjolskoj mogao bi biti problem i Italiji koja se obvezala do 2020. godine koristiti 17 % od ukupne energije iz obnovljivih izvora. Podaci iz 2009. godine pokazuju da je Italija koristila 3,5 % biomase u energetske svrhe od ukupne nacionalne potrošnje. Od ukupno proizvedene energi-je iz obnovljivih izvora, bioenergija obuhvaća gotovo 30 %. Prema Akcijskom planu koji je na snagu stupio 2010. godine sektor bio-mase predstavlja stratešku ulogu u talijanskoj politici razvoja ob-novljive energije. Do 2020. upotreba biomase trebala bi se popeti do 44 % ukupne obnovljive energije. Trenutno u Italiji postoji 85 proizvođača peleta uglavnom malih i srednjih poduzetnika čije tržište je bazirano na okolicu ili regiju. Godišnja potrošnja peleta u 2008. godini iznosila je 650.000 tona. Cjelokupna proizvodnja konzumira se unutar granica Italije, dakle izvoza uopće nema, dok se godišnje uveze preko 200.000 tona.

Niti Grčka ne koristi svoj puni potencijal kada su u pitanju obnovljivi izvori energije. Zastarjeli zakoni iz 80 - te bili su na snazi do nedavno, a zabranjivali su upotrebu biomase u energetske svrhe na području Atene i Tesalonika, dva najveća grada, što je uvelike otežavalo razvijanje tržišta peleta. Prema posljednjim po-dacima grčkog ministarstva okoliša i energije, bioenergija je 2010. godine obuhvaćala oko 9 % u ukupnoj potrošnji (biomasa i bio-goriva zajedno čine oko 5 %). No, razvijajući potencijal obnov-ljivih izvora energije, zakoni koji se donose favoriziraju solarnu energiju te energiju vjetra koje se subvencioniraju i do tri puta

više nego biomasa. Tržište peleta u Grčkoj tek se počelo razvijati. Prva proizvodnja krenula je krajem 2006. godine u vrijeme kada potražnje za tim proizvodom unutar zemlje nije niti bilo. Ukupna proizvodnja do 2008. popela se na 27.800 t iako je puni kapacitet proizvodnje 87.000 t. Godinu dana kasnije otvoreno je još nekoli-ko pogona za proizvodnju peleta uglavnom zahvaljujući subvenci-jama iz EU. Grčka ima jednu od najnižih stopa upotrebe biomase u Europi, pa se domaći proizvođači uglavnom okreću europskom tržištu i izvozu.

Iako se problemi mediteranskih zemalja članica EU razli-kuju, neke prednosti ali i ograničenja mogu se svesti pod zajed-nički nazivnik. Šume Mediterana karakteristične su zbog svoje multifunkcionalnosti, značajne su zbog očuvanja bioraznolikosti, zaštite tla od dezertifikacije, zaštite od požara i vrlo često bitan turistički faktor. Iskorištavanje ovakvih šuma vrlo često nije dobro prihvaćeno od lokalnog stanovništva. Edukacija i popularizacija obnovljivih izvora energije prvenstveno upotrebe biomase ključ-na je za početak napretka ovog energetskog sektora. Iskorištavanje šuma nije nužno u koliziji s biodiverzitetom i zadržavanjem turi-stičke funkcije šume. Šumski resursi su obnovljivi te gospodarenje šumom na potrajnim osnovama može doprinijeti razvoju drvnog sektora ali i zadržavanju svih bitnih funkcija mediteranske šume. Dobra zakonska legislativa temelj je razvoja ovog sektora energeti-ke, a presudan faktor šire upotrebe i popularizacije samo je jedan – SUBVENCIJE.


DANI SLAVONSKE ŠUME

Ante Zadro ponovio prošlogodišnji uspjeh

U našičkom perivoju Pejačević početkom rujna je trinaesti put održana manifestacija

Dani slavonske šume, koja je prvi put trajala dan duže tj. četiri dana. Među brojnim

štandovima i prezentacijama, najviše pozornosti privukao je štand Hrvatskih šuma gdje su, kao i ranijih godina, snage odmjerili

najbolji slavonski sjekači.

Ovogodišnje izdanje poznatoga našičkoga festivala Dani Slavonske šume okupilo je najveći dosadašnji broj izlagača, sudionika i posjetitelja tako da je odluka or-ganizatora da ga produlje za jedan dan bila pun pogo-

dak. Time su brojni znatiželjnici imali prilike upoznati se sa većim brojem sadržaja a tu priliku objeručke su prihvatile brojne udruge i organizacije kako bi se što bolje predstavile.

Ponuđenu priliku su iskoristile i Hrvatske šume, koje su uz tradicionalno sudjelovanje na Hrvatskim danima biomase koje se održavaju u sklopu festivala, organizirale predavanje o novoob-novljenom arboretumu Lisičine, koji je nanovo uređen predpri-stupnim sredstvima Europske unije.

Kao što je i bilo za pretpostaviti najzanimljivije je bilo trećega dana, kada je našički perivoj Pejačević osvanuo sa brojnim štan-dovima na kojima su se nudili brojni proizvodi karakteristični za ovaj kraj.

Na samom otvaranju, u ime Hrvatskih šuma goste je pozdra-vio voditelj UŠP Našice, Vlatko Podnar istaknuvši važnost ovoga festivala, kako za Našice tako za cijelu Slavoniju te za šumare koji gospodare slavonskim šumama.

Nakon službenog otvaranja, sjekači sa pet slavonskih po-družnica započeli su natjecanje u sjekačkim disciplinama koje je privuklo veliki broj znatiželjnika. Kao i prošle godine, turnirom su dominirali Vinkovčani koji su u pojedinačnoj konkurenciji osvojili sva tri odličja te su trijumfirali i u ekipnoj konkurenciji. Prošlogodišnji pobjednik Ante Zadro okitio se prvim mjestom i to slavivši u četiri od ukupno pet bodovanih disciplina, osvojivši ukupno 590 bodova. Drugo i treće mjesto zauzeli su njegove ko-lege, također iz Vinkovaca, Ilija Šarić sa osvojenim 571 bodom te Pero Knežević koji je sakupio ukupno 552 boda.

U ekipnome djelu, Vinkovčani su trijumfirali sa ukupno osvo-jenih 1713 bodova dok su drugi bili domaćini iz Našica sa 1422 sakupljena boda koji su za dlaku pobjegli Požežanima sa ukupno osvojenih 1409 bodova.

Sajam je kao i prethodnih godina ponudio pregršt zanimljivo-sti, pa su tako posjetitelji mogli uživati u kušanju tradicionalnih jela poput čobanca i lovačkog gulaša koje su u natjecateljskom dijelu kuhale brojne lovačke udruge. Na sajmu su se mogli kupiti i tradicionalne slavonske rukotvorine, a svoje štandove su imali i brojni renomirani proizvođači mehaničkog alata i opreme za vrt i šumu. Našičke sportske udruge imale su prilike prezentirati svoj

rad, dok su prezentaciju svojih proizvoda imali i brojni OPG-ovi i proizvođači poput vinara, voćara, pčelara, gljivara i drugih. Svoje natjecanje, pored šumara, imali su i vatrogasci dok su najmlađi imali prilike jahati konje uzgajivača iz našičkoga kraja.

Dani slavonske šume su, bez premca najznačajniji festival u Našicama i odlična prilika brojnim proizvođačima tradicionalnih proizvoda da na jednoj manifestaciji ovakvoga tipa pokažu kako suživot slavonskog čovjeka sa šumom živi i dan danas. do

gađa

jiTe

kst/f

oto:

Gor

an V

ince

nc

Natjecanje sjekača privuklo je veliku pažnju

Uvjerljivo slavlje Vinkovčana

Brojni izlagači na festivalu


doga

đaji

Teks

t: G

oran

Vin

cenc

Foto

: L. S

urać

, J. B

elan

čić

RASADNIČARSTVO

Češki šumariposjetili hrvatskerasadnike

Izvrsni odnosi koje češki šumari imaju sa svojim hrvatskim kolegama poznati su i

potvrđuju se iz godine u godinu. Tako su ove godine češki šumari rasadničari odlučili napraviti stručnu ekskurziju po hrvatskim rasadnicima šumskoga materijala, kako bi upotpunili iskustva i uživali u Hrvatskim znamenitostima. Ekskurziju je osmislila i organizirala turistička agencija HŠ tours.

Početkom rujna, posredstvom agencije HŠ tours, u Hrvat-skoj je boravila grupa šumara iz Republike Češke, koji-ma je cilj bio obići rasadnike u posjedu Hrvatskih šuma te uvjeriti se u kvalitetu poslova koje obavljaju hrvatski

stručnjaci. Gosti iz Češke koji su uposlenici Sdruženi Lesnyh Školkaru ČR iz Brna, prvoga dana posjetili su Planinarski dom Jankovac o kojem brigu vode djelatnici Hrvatskih šuma, šumarije Čačinci, UŠP Našice. Idućega jutra gosti su se uputili prema Kloš-tru Podravskome i rasadniku Limbuš, gdje ih je dočekala Mirjana Grahovac – Tremski, viši stručni suradnik u proizvodnji pri Di-rekciji Hrvatskih šuma te im ispričala specifičnosti ovoga rasadni-ka uz obavezan posjet fazaneriji Peski i obilazak najveće hrvatske pustinje Đurđevačkih peska. Put je nastavljen prema Ogulinu gdje ih je dočekao Josip Belančić, upravitelj šumarije Josipdol te ih pro-veo kroz rasadnik Oštarije, u kojem se uzgajaju vrste karakteristič-ne za podneblje gorske Hrvatske.

Idućega dana, ekskurzija je nastavljena u rasadniku Piket u Zemuniku Donjem gdje ih je dočekala direktorica rasadnika Li-dija Surać. Rasadnik Piket je osnovan 2008. godine i jedna je od tvrtki kćeri Hrvatskih šuma d.o.o., a osim šumskih sadnica, bavi se i proizvodnjom voća i povrća. U sklopu ovoga rasadnika nalazi se i akumulacijski bazen, laboratorij, sustav za grijanje plastenika i prodajni plato koji su gosti obišli tijekom svojega posjeta. Zadnjeg dana boravka u Hrvatskoj Češki šumari rasadničari posjetili su rasadnik Podbadanj gdje ih je dočekala Snježana Skorup, upravi-teljica rasadnika te ih provela uz stručno predavanje. Istoga dana

Česi u Rasadniku Oštarije

Suvremeni rasadnik Piket

gosti su krenuli put otoka Krka gdje im je stručnu pre-zentaciju o pošumljavanju održao dr. Petar Vrgoč.

Za vrijeme boravka i obilazaka mediteranskih ra-sadnika kolege iz Češke boravile su u prenoćištu Klek u Selcu kojim upravlja UŠP Ogulin. Gosti nisu krili zadovoljstvo viđenim.

- Zahvaljujemo se na profesionalnoj pripremi i organizaciji ekskurzije čeških šumara rasadničara u Hrvatskoj. Posebno zahvaljujemo svim inženjerima, tehničarima i rasadničarima iz vaših podružnica, koji su učinili da naš boravak u Hrvatskoj bude vrlo ugo-dan i nadasve edukativan – rekao je Zbynek Nečas, u ime gostiju iz Češke.


Kampanja DRVO JE PRVO! pokrenuta je u u listopadu 2007. godine zajedničkom inicijativom

Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma d.o.o. Osnovni

cilj kampanje je potaknuti povećanje uporabe drva kao materijala te time, uz dobre ekološke učinke,

neposredno jačati i konkurentnost domaćih prerađivača drva kako na domaćem, tako i na stranim tržištima.

Tijekom povijesti i pronalaženja novih gra-đevinskih i industrijskih materijala, drvo je polako gubilo primat. Beton, plastika i slični materijali istisnuli su drvo s njegovog

važnog mjesta. Međutim, uz jačanje ekološke svijesti, čovjek je ponovno shvatio nešto što je zapravo oduvi-jek bilo jasno - drvo je prirodni i obnovljivi materijal. Drvo pomaže u ublažavanju klimatskih promjena jer stabla za rast koriste sunčevu energiju, a tijekom rasta apsorbiraju ugljični dioksid iz atmosfere i oslobađaju kisik. Drvo, čak i u obliku drvnih proizvoda, zadržava ugljični dioksid tijekom cijelog svog životnog ciklu-sa sve dok ne bude spaljeno ili ne istrune, pritom ne opterećujući okoliš. Drvo je i obnovljivi resurs i izvor energije, te se ljudi sve više vraćaju energentima iz drv-nih izvora. Osim drva za grijanje, tu su i neki drugi

proizvodi kao što su briketi i peleti, te biomasa. Mnogo je izvora drvne biomase: ostaci koji nastaju prilikom raspiljivanja trupaca, u proizvodnji namještaja, ploča i dr, dok šumska biomasa nasta-je uslijed sječe i održavanja šuma. Ukoliko se šumama i drvnom sirovinom gospodari na pravilan način, nema opasnosti da će ih nestati.

Tu je Hrvatska upravo na uzornom mjestu u Europi. Hr-vatske šume gospodare šumama na potrajan, odnosno održiv na-

doga

đaji

Teks

t/fot

o: A

na Ju

riči

ć-M

usa

čin, što znači da se pomoću dobrog planiranja i nadzora siječe ma-nje stabala nego što prirasta i da se u Republici Hrvatskoj ukupna površina pod šumama povećava, a ne smanjuje.

Ekološki gledano, procjenjuje se da ako bi potrošnja drva u Europi rasla 4 % godišnje, dodatnih 150 milijuna tona CO2 go-dišnje bilo bi izdvojeno u drvnim proizvodima, a tržišna vrijednost ovakve ekološke usluge za okoliš iznosila bi oko 1,8 mlrd. eura godišnje.

Kao materijal, drvo se percipira kao: prirodno, obnovljivo, ekonomično, izolator zvuka.

„Tko bi izbrojio sve tvorničare koji traže hrastova drva! Traži ga mornar da jakošću svojom odolijeva strašnoj morskoj buri; traži ga svaki građanin da njime kuću digne jer je pod njim najsigurniji; traži ga vinogradar da spravi u nj jedan od najplemenitijih darova Božjih, rujno vino, da se čovječanstvo njime okrijepi, da sjajne du-hove na što veća djela bodri i pobjeđuje; traži ga napokon čovjek smrtnik da u tvrdom hrastovu lijesu spremi zadnje otpočivalište milom pokojniku….“ - tako je još 1890. godine o hrastovu drvu pisao Josip Kozarac slaveći Slavoniju, šumu, ljubav.

Sve to pokušava se naglasiti u sklopu projekta Drvo je prvo, koji je uključivanjem Etnografskog muzeja učinio i nove kora-ke. Naime, tom se suradnjom krenulo u novu kampanju naziva „Dajmo djeci korijene i krila!“, simbolizirajući sreću djece kojoj društvo može dati i korijene – nasljeđe, i krila - budućnost. Po-jam korijeni sinonim je za nacionalnu baštinu i asocijativno je vezan za šumu i drveće. Pojam krila simbolično povezuje igrač-ku – leptira i ujedno je metafora za kreativnu maštovitost dječ-je igre. U središtu projekta su hrvatske tradicijske dječje igračke, uvrštene i na listu zaštićenih kulturnih dobara RH i na reprezen-tativnu listu svjetske kulturne nematerijalne baštine UNESCO-a. Zamisao je da sve ustanove u kojima borave djeca (vrtići, dječje bolnice, dječji domovi i sl.) u sklopu projekta dobiju komplete drvenih igračaka, a sve u svrhu senzibiliziranja djece za tradicij-ske vrijednosti i povećanja njihovog interesa za drvene igračke, naglašavanja važnosti očuvanja starih obrta i njihova opstan-ka na tržištu rada, naglašavanja vrijednosti ekološkog pristupa očuvanju šuma kao i važnosti samog drva kao eko - materijala. Projekt je službeno započet 19. rujna u Dječjem vrtiću Vrbani III, kad je održana akcija darivanja drvenih igračaka djeci, koja su to s oduševljenjem prihvatila. Akciji su prisustvovali koordinatori pro-jekta Drvo je prvo ispred HGK, MP i HŠ, predstavnici Etnograf-skog muzeja, Radio Kaj kao medijski pokrovitelj, te predstavnici Grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom, koji je službeno predao igračke vrtiću.

NOVI KORACI KAMPANJE Drvo je prvo!

Korjen za nasljeđe,krila za budućnost


inte

rvju

Teks

t: Ve

sna

Pleš

e

Fot

o: B

. Ple

še

PROIZVODNJA

Izvršenje plana proizvodnje ovisno io vremenskim prilikama

Uprava šuma Delnice, jedna je od 16 uprava unutar poduzeća Hrvatske šume. Uprava šuma organizacijski

se sastoji od 14 šumarija, 46 gospodarskih jedinica državnih šuma i 18 gospodarskih jedinica privatnih šuma. Gospodari na površini od 98.875 ha državnih

šuma i 35.186 ha privatnih šuma. S privatnim šumama gospodara Hrvatske šume i sve su privatne šume uređene.

Drvna zaliha državnih šuma iznosi 293 m3/ha, a drvna zaliha privatnih šuma 176 m3 /ha. Godišnji prirast

državnih šuma iznosi 546.779 m3 ili 1,93 posto. Godišnji prirast privatnih šuma iznosi 136.242 m3 ili 2,03 posto.

Godišnji propisani etat državnih šuma iznosi 498.733 m3, sječe se 95 posto prirasta. Otvorenost šumskim cestama

iznosi 21,85 km na 1000 ha, a traktorskim vlakama 90 m po ha. Godišnje se izvrši uzgojnih radova na oko 900 ha

(uglavnom u prirodnim šumama).

Kako se trenutno radi i koji su trenutno najveći problemi u poslovanju, razgovarali smo s rukovoditeljem Odjela za proizvodnju Denisom Štimac.

Obzirom na ovogodišnju dugotrajnu zimu u Gorskom kotaru, na području delničke podružnice Hrvatskih šuma dosta se kasnilo s izvršenjem godišnjih planova proi-zvodnje. Kakvo je trenutno stanje s izvršenjem plana i hoće li se do kraja godine plan u potpunosti realizirati?

Poslije zaista dugotrajne i snijegom rekordno obilne zime zaposlenici delničke podružnice uložili su znatne napore da se na-doknade kašnjenja u izvršenju radova za prava tri mjeseca u godini

kada se uopće nije radilo. U navedenom razdoblju proizvelo se svega oko 20.000 m3 drvnih sortimenata. U drugom tromjeseč-ju posjeklo se preko 150.000 m3 i uspjelo se nadoknaditi nastale zaostatke u proizvodnji. I nadalje ulažemo izuzetne napore da se radovi u proizvodnji izvršavaju na vrijeme i sukladno planiranoj dinamici.

Koliko se radova u proizvodnji izvršilo vlastitim kapaci-tetima, koliko uz pomoć poduzetnika, jesu li na ispomoći bili i radnici iz drugih podružnica Hrvatskih šuma?

Do sada se vlastitim kapacitetima posjeklo i izradilo 58 po-sto radova, a na privlačenju drvnih sortimenata vlastitim kapaci-tetima izvršilo se 54 posto radova. Treba naglasiti da se u mjesecu srpnju vlastitim kapacitetima posjeklo oko 31.000 m3 i izvuklo 36.000 m3 što predstavlja rekordni mjesečni učinak u proizvodnji. Na ispomoći radnicima delničke podružnice bili su radnici sisač-ke podružnice Hrvatskih šuma. Tijekom ljetnih mjeseci nije bilo dovoljno slobodnih kapaciteta na privlačenju drvnih sortimenata, traktora što bi dodatno olakšalo izvršenje plana.

Koji su do sada najveći problemi u izvršenju proizvodnje?

Najveći problem je kašnjenje javne nabave na sječi i privlačenju drvnih sortimenata, ali treba naglasi-ti ne krivnjom Hrvatskih šuma. Delnička podružnica koja gotovo 45 posto planskih zadataka mora izvrša-vati uslugama poduzetnika na taj način ulazi u velike probleme. Uz pomoć kolega iz Direkcije i drugih po-družnica, nalazili smo i pronalazimo način, sukladno zakonskim propisima, da zaposlimo kapacitete podu-

Traktorska vlaka


RJ mehanizacija, graditeljstvo i prijevoz Ogulin radi u sastavu ogulinske podružnice Hrvatskih šuma d.o.o.

Poslovi koje obavljaju raznovrsni su i obuhvaćaju djelatnosti prijevoza drvnih sortimenata, održavanje

voznog parka i strojeva, te građevinske radove u šumarstvu.

Izgradnja jedne od zahtjevnijih šumskih cesta na terenima šumarije Perušić

zetnika i na taj način izvršimo plan. Dosta velike količine radova u proizvodnji ugovorili smo prodajom drva na panju drvopreređiva-čima i na taj način ubrzali izvršenje proizvodnje.

Neki od radnika u proizvodnji žale se na dosta visoke norme u radu, što se poduzelo da se ta problematika riješi na zadovoljavajući način?

Bilo je nekoliko slučajeva u našim šumarijama da su norma-tivi bili malo veći. Prema naputcima dobivenim od Povjerenstva izvršili smo potrebna dosnimavanja i napravili korekcije. Primjed-be su bile uglavnom vezane uz radove na privlačenju drvnih sor-timenata. Već duže vrijeme Odjel za proizvodnju nije zaprimio nikakav zahtjev za dosnimavanjem i korekcijom normativa.

Da li se u procesu proizvodnje primjenjuju nove europ-ske norme i koje su sve pripreme do sada obavljene?

Europske norme još se zvanično ne primjenjuju prilikom preuzimanja drvnih sortimenata. Svi zaposlenici koji su trebali ili će biti uključeni u taj proces, educirani su za primjenu tih normi. Za primjenu novih sortimentnih tablica snimljeno je dosta uspo-rednih podataka. Uglavnom obavljene su sve potrebne radnje te se čeka odluka o njihovoj potpunoj primjeni u proizvodnji.

Veliki je problem po mnogima i nedostatak vozila po šumarijama, ali i općenito dotrajalost voznog parka. Kako će se, ako postoji riješiti taj problem?

Odlukom Uprave Hrvatskih šuma prišlo se smanjenju vozi-la po svim organizacijskim jedinicama, ali uz određena organiza-cijska poboljšanja rada prije svega unutar samih šumarija. Šumari-je obavljaju sve potrebne poslove na terenu s raspoloživim brojem vozila. No probleme stvaraju česti kvarovi na vozilima zbog nji-hove dotrajalosti. Nadamo se da će se i taj problem s vremenom riješiti nabavom novih vozila.

Kakvi su planovi do kraja godine s izvršenjem plana pro-izvodnje kako na sječi i izvlačenju drvnih sortimenata tako i radova Biološke obnove šuma?

Nadamo se da će nam jesen biti lijepa, da nam snijeg neće kao prošle godine poremetiti izvršenje radova, te da ćemo naš velik radni zadatak na sječi drvnih sortimenata od 430.000 m3 uspjeti realizirati. Svi radovi predviđeni planom Biološke obnove šuma bit će u potpunosti izvršeni.

Izvlačenje drvnih sortimenata

RJ MGP OGULIN

Dugogodišnja tradicija u izgradnji šumskih prometnica

Prijevoz drvnih sortimenata obavljaju za potrebe ogulinske podružnice, po potrebi kad imaju slobodnih kapaciteta i za susjedne podružnice Karlovac i Gospić. Problema ni zastoja u radu nema, iako su kamioni dosta stari, prosječ-

na starost im je oko 19 godina. Da bi se kamioni, ali i ostala vozila, strojevi i traktori održavali

u ispravnom stanju, brinu zaposleni u mehaničkoj radionici. Odr-žavanje vozila i strojeva je zahtjevan posao, jer ih treba redovito servisirati te nabavljati i potrebne rezervne dijelove.

- No, kako su potpisani ugovori s dobavljačima uglavnom u redu, ni u tom dijelu poslovanja nema većih problema. Sada nam je ponešto i lakše raditi na održavanju, jer je dio starih vozila ras-hodovan, pa su i manji troškovi na održavanju, - govori upravitelj RJ Zdravko Paušić. Trenutno održavaju oko pedesetak službenih vozila i dvadesetak traktora. Kod nekih kvarova koje ne mogu sami otkloniti, vozila se odvoze u neki od ovlaštenih servisa Auto moto saveza Hrvatske.

U međuvremenu izgubili su dio poslova za koji su bili ovlašte-ni i koji im je donosio znakovitije prihode u ukupnom poslovanju.


Upravna zgrada RJ MGP Ogulin

- Naša radna jedinica bila je i uvoznik dijelova za traktore LKT na razini Hrvatskih šuma. Naši majstori odlazili su na obuku u Slovačku, a isto tako obavljali smo i servisiranje kamiona MAN pa su naši ljudi odlazili na dodatnu obuku u Njemačku, - govori Paušić.

Ističe i dobru suradnju sa srednjim strukovnim školama vezano uz obuku mladog stručnog kadra. Posjeduju licencu za praktično naukovanje koju im je izdala Hrvatska obrtnička ko-mora, pa su u mogućnosti vršiti obuku budućih automehaničara, autolimara te autoelektričara.

RJ graditeljstvo zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji, ali i izu-zetno dobroj opremljenosti strojevima i stručnosti ljudi u moguć-nosti je obaviti i najzahtjevnije radove u šumarstvu. Uz izgrad-nju i održavanje šumskih cesta i traktorskih vlaka, na području ogulinske podružnice, rade i na područjima drugih uprava šuma. Trenutno rade na području uprave šuma Zagreb, šumarije Donja Stubica (izgradnja donjeg stroja šumske ceste), na terenima šu-marije Zlatar i Kutina (na izgradnji šumskih traktorskih vlaka). Na terenima Uprave šuma Sisak, šumarija Glina rade na izgradnji protupožarnih pruga s elementima ceste. U gospićkoj podružnici rade na terenima triju šumarija: na terenima šumarije Donji Lapac i Perušić (na izgradnji traktorskih vlaka), a na terenima šumarije Karlobag (izgradnji donjeg stroja protupožarne pruge). U zimskim

mjesecima pretežno rade na terenima splitske podruž-nice uglavnom protupožarne prosjeke s elementima cesta. Obavljaju i ostale radove u građevinarstvu, pa su tako tijekom prošle godine u suradnji s RJ građevinar-stvo, mehanizacija i prijevoz Senj bili nositelji radova na gradnji županijske ceste Lič - Lukovo. Često na ra-dilištima rade i u suradnji s drugim radnim jedinicama građevinarstva Hrvatskih šuma, u radu se nadopunju-ju neovisno da li se radi o prijevozu, ili nekim drugim oblicima suradnje.

- Radna jedinica jedna je od onih koji u svom radu bilježe pozivne rezultate. Da bi se to postiglo, potreb-no je raditi tijekom cijele godine, pri tome je bitna i dobra opremljenost kvalitetnim strojevima, a rad u dvije smjene pokazao je do sad najbolje rezultate. U sektoru graditeljstva trenutno nam nedostaje strojara za rad na bagerima, no nadamo da ćemo i te probleme s vremenom otkloniti, - govori upravitelj.

U Radnoj jedinici trenutno je 68 zaposlenih. Pro-blem je što je prosječna starost zaposlenika oko 54 godina, pa to ponekad otežava samo izvršenje radova poglavito u proizvodnji. Obzirom da se radi o dosta teškim i zahtjevnim fizičkim poslovima, ima i dosta povreda na radu. Ulažu se dodatni napori u smislu preventivnog djelovanja, a i svi radnici osposobljeni su za rad na siguran način, te se redovito obavljaju i liječnički pregledi.

- Ljude treba pohvaliti, jer unatoč svim problemi-ma i zahtjevnosti posla, norme izvršavaju u potpunosti, a radne zadatke obavljaju kvalitetno i odgovorno. Veliku potporu i razu-mijevanje u obavljanju svakodnevnih poslova imamo i od strane poslovodstva ogulinske podružnice, na čemu smo im vrlo zahval-ni, - govori Paušić.

Zdravko Paušić rukovoditelj MGP Ogulin

Mehanička radionica

Kamion za prijevoz sječke

meh

aniz

acija

Teks

t: Ve

sna

Pleš

eFo

to: T

omis

lav

Ecim

ović

i Ve

sna

Pleš

e


Baranja se već dugo smatra biserom hrvatskog kontinentalnog turizma. Bajkoviti salaši, pitoreskna sela, pustare, vinogradi te naravno, Kopački rit privlače brojne goste iz cijele Europe željne mira, tišine, dobre hrane te bliskog susreta sa divljim životinjama. Hrvatske šume, UŠP Osijek uklopile su se u taj mali raj i pozivaju vas u tri svoja

objekta u kojima će svatko naći ponešto za svoj ukus.

BARANJA

Lovački dom Ćošak šume

Lovački dom Zlatna greda

turiz

amTe

kst/f

oto:

Gor

an V

ince

nc

Što vam prvo padne na pamet kada pomislite na Baranju? Kopački rit? Jelenska krda? Moćni Dunav? Mali obiteljski salaši? Ili je možda riječ o gastronomskoj ponudi, poput fiš paprikaša, šarana na rašlje, kulena, čvaraka, vrhunskih

vina... Da, Baranja je uistinu biser kontinentalnog turizma Hr-vatske. I Hrvatske šume dale su svoj obol baranjskom turizmu. Pozivamo vas da posjetite naše objekte i uvjerite se u legende o baranjskom gostoprimstvu.

Lovački dom Ćošak šume idealan je bijeg obitelji s djecom koje se žele skloniti od napornog urbanog načina života. Skriven duboko u baranjskim šumama na samome rubu Kopačkoga rita, ovaj mali lovački dom raspolaže sa 3 sobe u koje se može smjestiti 5 osoba, što ga čini idealnim intimnim mjestom za obiteljske vi-kende. U sklopu doma je i kuhinja u kojoj, kao što i priliči, pre-vladavaju lovačka i riblja jela karakteristična za ovaj kraj. Okolne šume bogate su jelenima, srnama, divljim svinjama, dok će ljubite-lji ptica doći na svoje jer se u Kopačkom ritu gnijezdi oko 260 od 293 zabilježene vrste ptica u parku. Zanimljivo će zvučati podatak da je to 78 % ukupne ornitofaune u Hrvatskoj. Oko doma često se šeće i jedna pripitomljena košuta, popularna Lenka, maskota ovoga lovačkog doma.

Osim među obiteljima, dom je omiljen i među gostima koji žele pobjeći od svakodnevnih obaveza i uistinu se odmoriti, jer je dovoljno duboko u divljini, udaljen od svih repetitora mobilnih operatera.

Za one koji se ne žele odreći udobnosti čak ni u divljini, tu je poznati lovački dom Zlatna Greda, koji se nalazi u blizini istoimenog radničkog naselja. Dom posjeduje devet soba smještaj-noga kapaciteta za 18 osoba, a poznata jela od divljači te cijenjenu baranjsku kuhinju koja se kuha u ovome domu kušale su brojne

slavne osobe, koje već godinama dolaze u ovaj dom radi lova i odmora. I ovaj dom je zaklonjen bogatim ritskim baranjskim šu-mama, gdje srne i jeleni jutrom dolaze pasti travu neposredno u okolici doma. Lovački dom nudi mogućnost obilaska ljepota Ko-pačkog rita s kočijom, vrlo vjerojatno najzanimljivijim načinom razgledavanja parka.

Radničko naselje Zlatna Greda izgrađeno je potkraj 19. stolje-ća i služilo je šumarskim radnicima i lovcima za obavljanje šumar-ske djelatnosti te za život. Mjesto je nekoć imalo školu, benzinsku crpku, gospodarske zgrade i dr., no ratni vihor bacio je Zlatnu Gredu u zaborav. Tek nedavno započeti su radovi na obnavljanju objekata koji imaju veliki turistički potencijal.

Nezaobilazna turistička atrakcija svakako je i dvorac u Tikve-šu, poznat kao Titov dvorac, kojem je baranjsko lovište Podunav-lje – Podravlje bilo omiljeno te je često pozivao diplomatsku svitu

Tri baranjska lovačka domaza svačiji ukus

LD Ćošak Šume i LD Zlatna GredaŠumarija Tikveš – Bilje

Kontakt: Vlado Jumićmob: 098/447-075

e-mail: [email protected]


Oznake na stablima i drvnim sortimentima Što znače žigovi i šarene pločice na trupcima?

Lovački dom Monjoroš

u lov po baranjskim šumama. Dvorac su gradili Habsburgovci u drugoj polovici 19. st. Već tada je ovo lovište bilo priznato u svjet-skim razmjerima, no tada je lovište bilo zatvorenog tipa i rezervi-rano isključivo za plemstvo. Na žalost, dvorac je u Domovinskom ratu devastiran i još uvijek nije otvoren za goste, no vrijedi ga obići i diviti arhitekturi karakterističnoj za taj period.

Na rubovima PP Kopački rit nalaze se i brojne pustare i sala-ši, gdje posjetitelji mogu saznati mnogo o ekonomskom razvitku poljoprivrede u ravničarskim krajevima. Pustare su, za razliku od sela, nastajale na posjedu vlastelina a stanovnici nisu bili vlasnici zemljišta kojeg su obrađivali. U centru sela uvijek bi se nalazila crkva, dok je to u pustarama bila ekonomija – zgrada u kojoj su se čuvali strojevi i repromaterijal za poljoprivredu, te silos.

Salaši su obiteljska imanja sa gospodarskim zgradama, najčešće namijenjenim poljoprivredi, koja su danas preuređena u OPG-ove. U Baranji ih ima nekoliko i postali su svojevrsna turistička atrakcija.

Ukoliko od Zlatne grede nastavite nasipom dalje prema sje-veru naići ćete na Lovački dom Monjoroš, izgrađen u austrougar-sko doba tzv. Fachwerkhaus stilom. Za ljubitelje daška povijesti u divljini baranjskih ritova, treba napomenuti da izgradnja doma datira iz 1876. godine, kada je građen i Tikveški dvorac. Slična lovačka kuća nalazi se sa druge strane granice kod Mohača u Ma-đarskoj, a riječ je o lovačkom domu Beda. Lovački dom Monjoroš raspolaže sa 4 dvokrevetne sobe i kuhinjom koja se diči lovačkim i ribljim specijalitetima. Osim lovaca, ovaj dom je cijenjen i kod ri-biča, jer se nedaleko od doma nalazi Monjoroški dunavac, rukavac Dunava koji rijetko presušuje i obiluje ribom.

I ovaj lovački dom pohode brojne slavne osobe, a jedan od posljednjih bio je Halit Ergenc, popularni Sulejman iz istoimene

turske sapunice koji je iskoristio pauzu u snimanju serijala na Mo-hačkom polju te došao na Monjoroš u lov.

U blizini Monjoroša nalazi se selo Zmajevac, poznato po broj-nim vinskim podrumima i glasovitom baranjskom vinu koje je steklo slavu još na austrijskom dvoru. U tzv. surducima, ulicama izgrađenim na mjestu vododerine nalaze se brojni gatori ili vinski

Titov dvorac u Tikvešu

LD MonjorošŠumarija Batina

Kontakt: Gizela Kalinkamob: 099/8155-145

e-mail: [email protected]


podrumi ukopani u bočne stranice surduka. Tlo koje nalazimo na baranjskom brdu Banskoj kosi pripada praporu ili lesu koje je idealno za uzgoj vinove loze i k tomu, idealno za gradnju podze-mnih vinskih podruma u kojima je konstantna temperatura oko 12-16 stupnjeva koja je idealna za sazrijevanje vina. Ljubitelji vina svakako bi trebali proći i poznatu vinsku cestu Vidikovac koja po-činje u Kneževim Vinogradima i prolazi gornjim rubom Banske kose. Za lijepa vremena pogled puca sve do Osijeka. Podno ceste je i najpoznatije baranjsko etno – selo Karanac, u kojem se na udaljenosti od 300-tinjak metara nalaze kalvinistička, pravoslavna i katolička crkva.

S druge strane Zmajevca, na samome Dunavu, u selu Batina nalazi se poznati spomenik Antuna Augustinčića Batinskoj bitci koja se dogodila između nacista i nadiruće Crvene armije krajem Drugog svjetskog rata. U studenome 1944. u proboju prema Ba-ranji život je izgubilo gotovo 1.300 pripadnika Crvene armije. Za vrijeme niskoga vodostaja Dunava i dan danas isplivaju olupine tenkova i vojnih džipova, dok se lokalni ribiči kunu kako na pote-zu prema vikendaškom naselju Zeleni otok, s vremena na vrijeme iz Dunava proviri i rep aviona.

Danas Augustinčićev spomenik, u narodu popularan kao Jul-ka, dominira nad selom te mu je, uz vinske podrume, glavna tu-ristička atrakcija.

Sjeverno od Batine nalaze se tri šokačka sela – Draž, Gajić i Topolje, a u ovom posljednjem je i prekrasna crkva sv. Petra i Pa-vla koja se nalazi na osami, a izgrađena je 1722. godine. Sagradio ju je princ Eugen Savojski u znak zahvalnosti Bogu za pobjedu nad Turcima, na istom mjestu gdje je 1687. godine potisnuo glavninu vojske Kara Mustafe u Dunav. Ovaj dio Baranje najzanimljiviji je u doba karnevala, kada cijelim krajem zavladaju Buše – drvene za-krabuljene maske ogrnute janjećim kožama, običaj koji porijeklo također vuče iz vremena turske okupacije.

Uz brojne zanimljivosti koje pruža ovaj kraj, gosti Baranju naj-više vole zbog velike gostoljubivosti lokalnog stanovništva, koja daje posebni šarm ovome mirnom i opuštenom kraju. Te dvije karakteristike garancija su odmora kakvog su upoznali brojni lju-bitelji ruralnog turizma. Hrvatske šume Vas pozivaju da ga otkri-jete i vi.

Čudesni Kopački rit

Baranjski vinogradi

Surduk u Zmajevcu sa gatorima – vinskim podrumima


SLUŽBA ZA CERTIfIKACIJU EKOLOŠKE PROIZVODNJE

Djelatnice Hrvatskih šuma u službi eko-proizvođača

radn

i dan

Teks

t/fot

o: M

arija

Gla

vaš

Prema istraživanjima provedenim u Republici Hrvatskoj svijest o ekologiji i važnosti ekološki

proizvedenih proizvoda je nažalost vrlo nisko razvijena za razliku od nekih europskih zemalja. U Hrvatskim šumama o promicanju svijesti o izravnoj vezi čistog okoliša i biološke raznolikosti, a što se odražava i

na zdravlje ljudi najviše brine Služba za certifikaciju ekološke proizvodnje.

Manje je poznato da se u Hrvatskim šumama nalazi Služba za certifikaciju ekološke proizvodnje koja djeluje već nekoliko godina i to na području cijele Hrvatske. Služba je smještena u Direkciji, krov-

noj kući Hrvatskih šuma. Glavni zadatak ove Službe je kontrola i certifikacija ekoloških proizvoda koji uključuju nedrvne šumske proizvode (bobičasto voće, ljekovito bilja, gljive i dr.), površine namijenjene ispaši pčela, šumske nasade i poljoprivredne površine gdje je sve proizvedeno bez ili sa što je najmanje moguće bioloških zaštitnih sredstava i sredstava za prihranu. Voditeljica službe je dr. sc. Jadranka Roša. Dipl. ing. šum. Vesna Rukavina i dipl. ing. šum. Dubravka Tončić zadužene su za kontrolu dok je stručna su-radnica dipl. ing. preh. teh. Nataša Palac zadužena je certifikaciju

eko proizvoda. Služba pruža usluge kontrole i certifi-kacije velikom broju proizvođača za što su Hrvatske šume ovlaštene od 2003. godine od strane Ministar-stva poljoprivrede. Od 2012. godine Hrvatske šume su akreditirane prema normi HRN 45011 od strane Hrvatske akreditacijske agencije. Osim toga, Hrvatske šume su na međunarodnom popisu Kontrolnih tijela i certifikacijskih kuća, a od stupanja Republike Hrvat-ske u Europsku uniju Službi za certifikaciju omoguće-no je djelovanje na čitavom europskom tržištu.

Djelatnice službe dužne su svakog proizvođača koji je podnio zahtjev za kontrolu i certifikaciju posje-titi najmanje jednom godišnje, a ako se ukaže potreba i više puta. Svi proizvođači obavezno su upisani u Upi-snik ekoloških proizvođača na što imaju pravo nakon prve kontrole i potvrde Službe za certifikaciju. Priprema za odla-zak na teren počinje u uredu gdje se sastavlja plan stručne kontro-le. Temeljem plana stručne kontrole koji se sastoji od pregleda do-kumentacije, terenskog obilaska i sastavljanja zapisnika, djelatnice odlaze u obilazak proizvođača. Po dolasku na teren, plan kontrole uručuje se na uvid proizvođaču. Jedan od pregleda uključuje OPG u vlasništvu Katice Patrčević smještenom na pitomom zagorskom brežuljku u Donjoj Zelini gdje ona proizvodi dva kultivara lavan-de: budrovku (Lavandula x hybrida) i pravu lavandu (Lavandula andustifolia). Lavanda je u posljednje vrijeme, uz smilje i aroniju

OPG Patrčević


Terenski obilazak

Pregled dnevnika rada

podlozi). Ako je proizvod kontroliran i certificiran od strane Hr-vatskih šuma mora nositi kodni broj HR - EKO – 05. Proizvo-đači ne mogu prvu godinu svoje proizvodnje dobiti eko znak za svoj proizvod, nego tek nakon vremenskog roka koji je propisan Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji. To vrijeme naziva se prije-laznim razdobljem i traje od jedne do tri godine, ovisno o vrsti kulture koja se proizvodi. U prijelaznom razdoblju proizvođač je dužan udovoljiti svim zahtjevima ekološke proizvodnje i otkloniti eventualne uočene nepravilnosti. Ako se radi o području koje je godinama bilo zapušteno onda se može tražiti skraćivanje prijela-znog razdoblja.

Kod uzgoja, sabiranja i sušenja bilja (koje je najosjetljivija toč-ka ovog procesa) potrebno je puno znanja i puno strpljenja. K. Patrčević je svoju iskrenu sklonost prema bilju dokazala strpljivo učeći cijeli svoj život. Najviše znanja stekla je radeći u Zavodu za zaštitu bilja na Agronomskom fakultetu.

Nakon terenskog obilaska uslijedio je administrativni dio po-sla. Djelatnica je najprije pomno pregledala dnevnik rada u koji je Patrčević obavezna svakodnevno zapisivati sve svoje aktivnosti u uzgoju, preradi i skladištenju lavande. Uslijedila je kontrola za-pisnika sastavljenog od brojnih pitanja koja daju detaljan uvid u proces proizvodnje i prodaju. To su pitanja koje djelatnice Službe za certifikaciju za svakog posjeta postavljaju proizvođačima. Prvo od njih je ima li promjena u odnosu na prošlu godinu, npr. je li se proizvodna površina povećala ili smanjila, da li se promijenio neki podatak u sustavu Arkod (nacionalni sustav identifikacije zemljiš-nih parcela), je li bilo promjena u odnosu na broj posađenih bilja-ka. Sljedeće pitanje odnosilo se na dozvoljenu prihranu. U ovome je slučaju bilo primijenjeno samo koprivino gnojivo koje osim kao bio gnojivo služi i kao biološko zaštitno sredstvo, točnije insekticid zbog čega je u redovnoj primjeni kod eko proizvođača. Uslijedila su pitanja o količini prinosa i koji su sve od biljke proizvodi nači-njeni i u kojim količinama (u ovom slučaju koliko sušenog cvijeta za bukete, mirisne jastučiće i čajeve, koliko ulja i koliko cvjetne vodice). Na pitanje ima li prošlogodišnjih zaliha gospođa je odgo-vorila potvrdno na što je upućena da Službi za certifikaciju pod-nese zahtjev za produljenjem potvrdnice. Produljenje potvrdnica također je jedan od standardnih postupaka za koje je Služba zadu-žena, a omogućava proizvođačima stavljanje u promet proizvoda proizvedenih lanjske godine. Iz pitanja o obaveznoj laboratorijskoj kontroli doznajemo kako je Služba zadužena nasumično odabrane uzorke odnijeti na analizu. Pretposljednje pitanje otkrilo je da ve-ćina proizvođača pa tako i K. Patrčević za preradu koriste usluge tvornica opremljenih pogonima za destilaciju. Posljednje pitanje u zapisniku odnosi se na prodaju, odnosno kome i koliko. Budući da na OPG Patrčević nije pronađena ni jedna nepravilnost, odno-sno zadovoljena su sva pravila proizvodnje i skladištenja djelatnica Službe sastavila je zahtjev za izdavanje potvrdnice, a K. Patrčević pregledala i potpisala.

Gospođa Patrčević, još uvijek na žalost spada među entuzi-jastične pojedince koji imaju znanja i razvijenu svijest o važnosti zdravog i prirodnog okoliša, zdrave hrane, lijekova i kozmetike koje svi mi konzumiramo. Voditeljica službe upoznala nas je s či-njenicom kako je preporuka Europske unije povećanje površine na kojoj se proizvode eko proizvodi na 10% u čitavoj Hrvatskoj. Danas je to nešto manje od 3%, što je svakako premalo. Zato treba što više i što češće informirati javnost o uzrocima i posljedi-cama (pretjerane) upotrebe kemijskih sredstava te izravno vezano, važnosti očuvanja biološke raznolikosti, odnosno treba neprestano ukazivati na dobrobiti od ekološki uzgojenih proizvoda za vodu, tlo, zrak i zdravlje općenito. Osnivanjem Službe za certifikaciju ekoloških proizvoda Hrvatske šume su se uključile u tu plemenitu misiju doprinoseći osvještavanju sugrađana svim stručnim znanji-ma.

jedna od najpopularnijih biljaka među eko proizvođačima. Na temelju dugogodišnje suradnje s eko proizvođačima i iskustva s terena J. Roša tvrdi su to ljudi koji su vrlo osviješteni po pitanju očuvanja prirode i zdravlja i koji u svoj rad ulažu puno iskrene vjere i dobre volje pa im se i bez obzira na brojne kontrole koje prođu može obratiti s punim povjerenjem. Eko proizvođačima je zdravlje važnije od novčane zarade, kao i dijelu potrošača koji se odlučuju za eko proizvode premda im je cijena viša. Srećom broj takvih proizvoda u stalnom je porastu. Imanje gospođe Patrčević u potpunosti je u skladu sa svim načelima ekološke proizvodnje i njegova vlasnica je u potpunosti ekološki osviještena osoba. Tu su tvrdnju potkrijepile djelatnice Službe za svog terenskog obilaska. Utvrdile su da nasad lavande u potpunosti odgovara svim zakon-ski propisanim kriterijima (npr. da nema ni jednog prepoznatog izvora onečišćenja u blizini, te da nije upotrijebljeno niti jedno ne-dozvoljeno sredstvo za zaštitu ili prihranu nasada) što su dodatno potvrdile zapisnikom.

Nakon obilaska terena uslijedila je kontrola s ciljem usta-novljavanja ispravnosti mikroklimatskih skladišnih uvjeta i higi-jene skladišta. Još jedna od važnih stavki u eko proizvodnji je eko znak na eko proizvodima jer nosi vizualnu poruku kupcima da je proizvod prošao sve zakonski propisane kontrole i da je doi-sta riječ o proizvodu proizvedenom na ekološki način. Od ulaska u Europsku uniju uz sada neobavezni hrvatski eko znak (okrugli zeleni žig u čijem središtu piše EKO, a u krug oko njega, hrvatski proizvod) domaći proizvodi koji su prošli certifikaciju obavezno nose ekološki znak EU (zvjezdice koje sačinjavaju list na zelenoj


šum

ska r

azgle

dnica

Teks

t/fot

o: M

arija

Gla

vaš

Krašić je najsjevernija je od četrnaest šumarija Uprave šuma, podružnice Karlovac. Na sjeveroistoku ova šu-marija graniči s UŠP Zagreb, točnije šumarijom Sa-mobor, a na sjeveru ima podužu granicu s Republikom

Slovenijom. Ostalo su unutarnje granice UŠP Karlovac gdje se istočnom granicom proteže šumarija Jastrebarsko, na jugoistoku je šumarija Draganić što predstavlja najkraću granicu, a duž zapada se prostire šumarija Ozalj. Na krajnjem sjeveru kojeg obilježavaju vanjske granice uprave smještena je gospodarska jedinica Blaževa gora. Blaževa gora čini kompleks s jedinicama Kupčina – Žumbe-

ŠUMARIJA KRAŠIĆ, UŠP KARLOVAC

Kanjon, slapovi, pećine, čagljevi, biljke mesožderke...

rak i Slapnica. Kupčina – Žumberak smještena je južno od Blaževe gore, a Slapnica istočno od Kupčine – Žumberak. Na krajnjem jugu šumarije nalazi se najmanja i izdvojena gospodarska jedinica Jazbina – Vučjak.

Zadatke i dužnosti na razini šumarije obnaša upravitelj šuma-rije Damir Gnjilac. Revirnici u šumariji su Mirjana Horvat, mr. sc. Marko Ćopić, Mario Budinšćak i Siniša Klarić. Pomoćnika revirnika je osam, šestorica su zaposlena kao poslovođe, a dvoji-ca kao čuvari šuma. Šestorica od 21 radnika su sjekači. Šumarija

Čitava šumarija Krašić je brdska, najvećim dijelom sa srednje teškim terenima pa je najzastupljenija vrsta drveća bukva, zatim kitnjak te smreka sađena kao kultura šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je to bio trend. U zadnjih dvadesetak godina šumarija podržava prirodnu obnovu i popunjavanje isključivo vrstama

koje prirodno dolaze na njezinom području. Gospodarske jedinice Blaževa gora, Kupčina – Žumberak i Slapnica smještene su na Žumberačkoj gori i površinom se u potpunosti preklapaju s Parkom prirode Žumberak -

Samoborsko gorje, četvrta jedinica Jazbina Vučjak je izvan Parka prirode.

Gospodarska jedinica Blaževa gora

Zgrada šumarije

Upravitelj šumarije Damir Gnjilac


Slap Brisalo

zapošljava šumarsku tehničarku – administratoricu, blagajnicu i čistačicu dostavljačicu.

Izvršenja uzgojno – gospodarskih radova triju gospodarskih je-dinica za 2013. godinu izvršavaju se prema godišnjim planovima gospodarenja. Gospodarska osnova najveće gospodarske jedinice Kupčine – Žumberak vrijedi do 2018. godine. Prema trenutnim podatcima, ukupna površina šumarije iznosi 7.510,61 ha, drvna zaliha 1.225.637 m3, godišnji prirast 35.281 m3, a prosječni go-dišnji etat 164.509 m3.

Najniža točka u šumariji je na oko 120 m.n.v. i nalazi se gospodarskoj jedinici Jazbina Vučjak, dok je najviša na 1.010 m.n.v. u gospodarskoj jedinici Blaževa gora. Na području šuma-rije prevladava humidna klima s oštrim zimama i svježim ljetima. Klimatološka postaja Jastrebarsko izračunala je da prosječna go-dišnja temperatura na području šumarije iznosi 9,8°C, da je naj-hladniji mjesec siječanj (-1,1°C), a najtopliji srpanj (19,8°C) te da u vegetacijskom periodu srednja temperatura iznosi 16,1°C.

Vlaga tijekom vegetacijskog perioda iznosi čak oko 80 %, a sred-nja količina padalina 86 mm što drveću osigurava stalnu dostatnu opskrbu vodom. Sljedeća prednost je neonečišćenost polutantima koju šumarija ima zahvaliti činjenici da u njezinoj blizini nema industrijskih postrojenja. Iz tog razloga šumarija još nije upotre-bljavala kemijska ili biološka zaštitna sredstva, a štete od glodavaca sprečavaju se zaštitom njihovih prirodnih neprijatelja poput lasica, sova, ježeva i drugih. Glavni nedostatci na ovim terenima su du-gotrajne zime, gdje se prvi mrazevi mogu pojaviti krajem rujna, a kasni i proljetni do kraja travnja i negativno utjecati na pomladak ili cvat. Rani snijeg u jesen i kasni snijeg u proljeće uzrokuju lomo-ve grana i debala. Plitko tlo uzrok je vjetroizvalama i nešto lošijoj strukturi drvnih sortimenata što pak uzrokuje teškoće pri izvršenju etata. Posljednja zabilježena pijavica dogodila se krajem srpnja ove godine. Dio vjetroizvala i lomova rješava se putem javnog nad-metanja, manji dio pojedinačnih izvala sa lokalnim pučanstvom. Najviše radova propisanih osnovama otpada na njege i prorede,

a samo manja površina rezervirana je za pripremne ra-dove i popunjavanje pa se tako i trenutno vrši proreda, izrađuju traktorske vlake i vrši kategorizacija sječina za 2014. godinu. Izvršenja se realiziraju u zadanim rokovi-ma. Najfrekventnija radilišta udaljena su 20 do 30 km od šumarije. Ukupna otvorenost šuma je zadovoljavajuća. Vlake se redovno izrađuju i popravljaju. Ponekad za izra-du većih šumskih vlaka pribjegavaju angažirati vanjske poduzetnike, a budući da u šumariji raspolažu samo te-renskim kombijima i motornim pilama, privatnike zovu i kod izvlačenja drvnih sortimenata. U slučaju potrebe, terenska vozila i pile popravlja radna jedinica Transport i mehanizacija stacionirana u Karlovcu. U odsjecima koji se nalaze uz granicu sa Republikom Slovenijom bilo je potrebno prijavljivati uzgojno – gospodarske radove pograničnoj policiji PP Jastrebarsko, sve do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Upravitelj šumarije ističe kako su sa slovenskom policijom imali dobru su-radnju. Svi radnici u šumariji redovito dobivaju potrebnu zaštitnu radnu odjeću i obuću.

Gospodarska jedinica Slapnica


NAJBOLJI ODABIR ZA VAŠE VOZILO OVE ZIME!

VA

Š IZ

BO

R

NAZIV AKUMULATORA AKCIJSKA CIJENA S UGRADNJOM

NAZIV GUMA AKCIJSKA CIJENA S UGRADNJOM

Popis lokacija na www.ahservis.hr i na www.autohrvatska.hr Akcija traje do 31.10.2013.rr

Akcijske cijene su maloprodajne sa uključenim PDV te kompletnom uslugom:

• Akumulator sa ugradnjom• Guma sa uključenom cijenom demontaže, montaže, balansiranje te postavljanja na vozilom kao i izmjenom gumenog ventila

Posebni uvjeti korištenja usluga i prodaje robe za članove Sindikata šumarstva i Sindikata inžinjera i tehničara šumarstva.

AH SERVIS TELEFON AH SERVIS TELEFONAH Servis Osijek

AH Servis Zagreb

AH Servis Split

AH Servis ZadarAH Servis Sl. Brod

031/531 170

01/6590 124

021/322 422

023/327 255051/512 090035/491 304

AH Servis Rijeka

12-74AH +D 680A (278X175X190) POWER BULL DT 695,00 kn

455,00 kn

498,44 kn

612,56 kn

722,20 kn

996,10 kn

12-44AH +D 420A (210X175X175) POWER BULL DT

195/65R15 91T TOYO TIRES S943

195/65R15 91T CONTINENTAL TS850

205/55R16 91H TOYO TIRES S953

205/55R16 91H CONTIWINTERCONTACT TS830P

Drvni sortimenti u promet se stavljaju prema nalo-zima Komercijalnog odjela. Najviše se prodaje pilanama u okolici Zagreba, zatim u pilane u Krašiću, Ozlju i druge pilane u neposrednoj blizini, a manji dio trupaca odlazi u Gorski Kotar.

Pod nedostupne terene spada oko 1.800 ha zaštitnih šuma, odnosno lokacije gdje su nagibi vrlo strmi, kao što je kanjon Slapnica u istoimenoj gospodarskoj jedinici. Ja-sno, na takvim područjima sijeku se samo slučajni užici. Dio šuma u g.j. Jazbina Vučjak je početkom stoljeća po-stupkom denacionalizacije vraćen crkvi Presvetog trojstva u Ozlju.

Revirnici šumarije Krašić zaduženi su i za privat-ne šume koje se nalaze u neposrednoj blizini, a duže ih prema pripadajućim katastarskim općinama. Najveći problem tih šuma su devastacije čistom sječom, odnosno nedorečenosti u zakonu.

Budući planovi šumarije uključuju sanaciju stare lu-garnice u šumskom predjelu Kalje u gospodarskoj jedinici Slapnica.

Zdravstveno stanje šuma na području šumarije Krašić je dobro. Na području cijele Uprave Hrvatski šumarski institut sustavno prati umiranje šuma i vrši procjenu oštećenosti stabala. Djelatnici šumarije redovito prate brojnost gubara i šalju izvještaje u karlovački Odjel za ekologiju. Na području šumarije pronađeni su gljiva Chalara fraxinea i kestenova osa šiškarica od kojih prva predstavlja novu karantensku bolest, a druga novog ka-rantenskog štetnika. Ove vrste redovito prate djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta.

Od divljači u šumariji se sreću srne, jeleni, divlje svinje, jazav-ci, divlje mačke, kune zlatice, kune bjelice, lasice, tvorovi, puhovi, a viđeni su i čagljevi i mrki medvjed. Sve sove i jastrebovi trajno su zaštićeni.

Sve napore kojima se svakodnevno susreću djelatnici šumarije liječi, ali i očarava zelenilo šume, gorskih livada, pašnjaka i šum i bistrina vode koja na ovome području dolazi u vidu riječica, poto-ka, slapova, kaskada, jezeraca i izvora.

Šumarija Krašić puna je tajnih zanimljivosti i ljepota. Kroz gospodarsku jedinicu Slapnica i duž istočne granice Jazbine – Vučjak teče rječica Kupčina u koju se ulijevaju brojni potoci i potočići. Među njima je i potok Slapnica koji čini glavni vodotok istoimene jedinice, nikada ne presušuje, dužine je 8 km i strmih padina od 250 do 500 m koje čine kanjon. Kanjon krase i maleni slapovi, kaskade i brojni izvori. Veliki slap u samom srcu gospo-darske jedinice Slapnica je Brisalo koga stvara potok Pisarovac i koji pada u jezerce. Drugi slap u Slapnici naziva se Vranjak, a stva-

ra ga istoimeni potok. Treći veliki slap je Sopotski slap na sjeveru gospodarske jedinice Kupčina – Žumberak koga tvori veliki potok Kupčina, a u njegovom se podnožju nalazi stari mlin.

Značajnije špilje su Zidana pećina i Čolićeva pećina u gospo-darskoj jedinici Slapnica te Pogana jama na krajnjem sjeveroistoku jedinice Blaževa gora. U Blaževoj gori nalazi se i planinarski dom Vodice s uređenim izvorom. Arheološko nalazište na području šu-marije čine zidine Starog grada Žumberka iz 13. st. pokraj sela Kekić Draga.

Unutar Blaževe gore nalazi se posebni rezervat šumske vege-tacije s funkcijom sekundarne prašume bukve i gorskog javora koja se prostire na 35,91 ha. Ova jedinica ima i posebni bota-nički rezervat unutar koga je tresetište smješteno podno Lugar-skog brijega, a predstavlja jedno od rijetkih staništa na kome raste okruglolisna rosika – naša biljka mesožderka i tri vrste gljiva kojih nema nigdje drugdje u Hrvatskoj. Nigdje drugdje u Hrvatskoj, a ni u svijetu nema bukve ravnijeg debla od Kraljice bukve osim u šumariji Krašić, odnosno gospodarskoj jedinici Blaževa gora. Ali ovo impozantno stablo ime Kraljica steklo je zbog svoje starosti i dimenzija. Visine je 38 m i promjera oko 80 cm.

Burna prošlost dovela je na Žumberačku goru senjske uskoke, grkokatoličke svećenike i ostavila za sobom jamu Jazovku, masov-nu grobnicu - zastrašujući dokaz komunističih egzekucija iz vre-mena II. svjetskog rata.

Kraljica bukva


Ova gospodarska jedinica pripada požeškoj podružnici Hrvatskih šuma, u sastavu je šu-marije Velika, a zauzima površinu 7.062 ha. Gotovo cijelo područje nalazi se na području Parka prirode Papuk, a ističe se bogatstvom i

raznolikošću flore i šumske vegetacijeuređ

ivan

je šu

maTe

kst:

Ivic

a To

mić

F

oto:

Arh

iv,

Mon

ogra

fija

Šum

e u

Hrv

atsk

oj

U sastavu Slavonskoga gorja Papuk je najprostranija i najzanimljivija planina, koja zatvara Požešku kotlinu sa sjeverne i sjevernozapadne strane. Smjer njenoga protezanja u istočnoj Hrvatskoj je oko 50 kilometa-

ra od Psunja na zapadu do susjedne Krndije na istoku. Svojim razvedenim grebenima i uvalama, bujnom vegetacijom, posebice velikim šumskim bogatstvom, znakovitom florom i faunom, te obiljem izvorske vode i gustom mrežom putova, Papuk je priklad-no područje za razvitak planinskoga turizma.

Gospodarska jedinica Južni Papuk pripada požeškoj podružni-ci Hrvatskih šuma, nalazi se na području šumarije Velika, a zauzi-ma površinu 7.062 ha. Ovaj prostor ima planinski, gorski i brdski karakter, obuhvaća najvećim dijelom južne, a manjim dijelom sje-verne, istočne i zapadne padine jedinice. Karakteriziraju ga strme i eroziji podložne strane, duboko urezani jarci te strmije i blaže nagnute padine. Prema konfiguraciji terena, najviši su sjevernoza-padni dijelovi, središnji su neznatno strmiji, a prema istoku i jugu teren postupno pada, postajući blago valovit, brežuljkast i ravni-čast. Najviši vrh je kota na nadmorskoj visini 953 m, a najniži dijelovi su uz prometnicu kod sela Kaptola, na 300 m n.v. Prema sjeverozapadu jedinica graniči s g.j. Zapadni Papuk zvečevački, na zapadu s g.j. Poljanačke šume, na istoku s g.j. Krndija kutjevačka, a južna je granica podnožje s okolnim naseljima. Svoja su korita u brdski masiv usjekli mnogi potoci, uglavnom bujičnog karaktera, poput Stražemanke, Radovanke, Veličanke, Dubočanke i dr., koji se kao i gorska bila pružaju približno u smjeru sjeverozapad - jugo-istok. Zanimljiv je potok Radovanka koji ima svojstvo ponornice jer ponire u vapnenačko podzemlje te ponovno, nakon nekoliko stotina metara, izbija na površinu svoga korita. S turističkoga sta-jališta značajan je i općepoznat izvor termalne vode na jugozapad-noj padini brda Toplička glava, koja se koristi za punjenje bazena u turističkoj Velikoj.

Gotovo cijela površina gospodarske jedinice Južni Papuk nalazi se na području Parka prirode Papuk, koje se ističe bogat-stvom i raznolikošću flore i vegetacije. Posljedica je to reljefnih kontrasta, velike različitosti geološke građe, te različitih pedoloških i klimatskih utjecaja. Pojedine biljne vrste izložene su opasnosti-ma izumiranja i nestajanja te je stoga prijeko porebno zaštititi cje-

lokupnu biljnu zajednicu ili ekosustav, primjerice oblikovanjem botaničkih rezervata. Svojom botaničkom raznolikošću posebice se ističe područje gorskoga predjela Mališčak - Lapjak. Na prosto-ru veličine 6.797 ha utvrđeno je devet šumskih zajednica, među kojima je s 2.395 ha (35 %) najzastupljenija brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamium orvale - Fagetum sylvaticae). Šuma hrasta kitnjaka s vlasuljom (Festuco drymeieae - Quercetum petra-eae), sudjeluje s 1.728 ha (25 %), a ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba, varijanta s bukvom (Epimedio - Carpinetum betuli var. Fagus sylvatica), nalazi se na 1.557 ha (23 %). Ostale zajed-nice zastupljene su u manjem ili zanemarivom postotku (bukova šuma s bekicom, šuma hrasta medunca i crnoga jasena, šuma kit-

Slap na gorskom potoku Veličanki

JUŽNI PAPUK

Raznolikost, osebujnost i bogatstvo prirode

Ova gospodarska jedinica pripada požeškoj podružnici Hrvatskih šuma, u sastavu je šumarije Velika, a

zauzima površinu 7.062 ha. Gotovo cijelo područje nalazi se na području Parka prirode Papuk, a ističe se bogatstvom i raznolikošću flore i šumske vegetacije

Pogled s Mališčaka na vrh Papuka i Ivačku glavu


Karta gospodarske jedinice Južni Papuk (Šumarija Velika)

njaka s bekicom, šuma hrasta kitnjaka i pitomoga kestena, šuma crne johe i drhtavoga šaša i šuma gorskoga javora i običnog jasena).

Brdska bukova šuma s mrtvom koprivom dolazi u visinskom pojasu od 350 do 800 m nadmorske visine, između kitnjakovo -grabovih i buko-vo - jelovih šuma. Na nižim visinama obuhvaća sjeverne strane i uvale, a u višim predjelima zauzima sunčane strane. U sloju drveća dominira bukva koja je u svom optimumu te ima veli-ku gospodarsku vrijednost, a pridola-ze kitnjak, gorski javor, mliječ, pitomi kesten, divlja trešnja, lipa i grab. Sloj grmlja je slabo razvijen (bazga, lijeska, kupina), a prizemni sloj karakteri-stičan je po mnoštvu vrsta, posebice onih s proljetnim aspektom (đurđica, visibaba, velecvjetni crijevac, obična šumarica, plućnjak i dr.). Šuma hra-sta kitnjaka s vlasuljom pojavljuje se

pretežito na južnim položajima, grebenima i izloženim stranama u zoni kitnjakovo - grabovih i bukovih šuma. Javlja se najviše u donjem rubnom dijelu gospodarske jedinice. U sloju drveća do-minira kitnjak, a graba gotovo da i nema, osim u pojedinim dije-lovima. U sloju grmlja ističu se crni jasen i brekinja, uz mjestično pojavljivanje graba. Ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba, varijanta s bukvom, pridolazi u pretežitom dijelu jedinice, u sloju drveća dominiraju kitnjak i grab, a u jarcima je znatno zastupljena bukva. Sloj prizemnoga raslinja je dobro razvijen i bogat vrstama, a najzastupljeniji su mezofiti, biljke prilagođene na umjerenu vlaž-nost staništa.

Među zanimljivom papučkom florom mogu se izvojiti po-jedine zaštićene biljke, kao što su ozimnica (Eranthis hyemalis), bo-žikovina (Ilex aquifolium), tisa (Taxus baccata) i lovorasti likovac (Daphne laureola). Svojim lijepim izgledom, osobito žutim cvjeto-vima ugodnoga blagog mirisa, posebnu pozornost privlači ozimni-ca, zeljasta trajnica koju nalazimo na rubovima šuma te svijetlim mjestima u listopadnim šumama i šikarama hrastovo - grabovog pojasa. Javlja se oko Vrha Papuka te uz potok Veličanku, a kao rijetka biljka i tercijarni relikt ugrožena je zbog branja u dekora-

tivne svrhe i promjena u staništima. Šume ove gospodarske jedinice svojim položajem, izgle-dom i dr. imaju posebice izraženu rekreacijsko - turističku i zdravstvenu funkciju, a šumovit krajolik dobra je osnovica za razvoj turizma (Rekreacijski centar u Velikoj, planinarsko - turistički objekti i povijesne građevine: plani-narski dom Lapjak, termalno kupalište, Velički grad i dr.).

Osnova gospodarenja za g.j. Južni Papuk ima rok važenja do 31. prosinca 2013., a pot-kraj srpnja obavljen je stručni pregled Godiš-njega plana gospodarenja za 2014. godinu te je povjerenstvo predložilo Ministarstvu poljopri-vrede da izda suglasnost. Plan sadrži 1500 m3 (10,71 ha) etata glavnoga prihoda i 9.523 m3

(294,63 ha) prethodnoga prihoda. U sklopu radova biološke obnove šuma planirano je, među ostalim, 68,26 ha njege podmlatka i mladika te 119,16 ha čišćenja sastojina, a radovi na zaštiti šuma nisu planirani.

Zimnica (eranthis hyemalis) -zaštićena i rijetka zeljasta biljka

Brdska bukova šuma na Papuku


bačv

arst

voTe

kst/f

oto:

Gor

an V

ince

nc

PROVENIJENCIJA HRASTA U VINARSTVU

Stara ljubav izmeđuvina i hrasta

Ova priča započinje jednom vinskom degustacijom na koju sam bio pozvan a kojoj je nazočilo nekoliko vinara

i vinskih sladokusaca. Tijekom degustacije, razvila se rasprava o tome koliko barikirana vina dobiju okusa od

hrastovine iz bačve i koliki je utjecaj bačve na krajnji proizvod. Govorilo se o američkom hrastu i njegovome utjecaju na bijela vina, zatim o bačvama napravljenim

od francuskoga hrasta, o mađarskim bačvama itd.

Kao šumar, primijetio sam da svi govore o hrastu i zemlji porijekla no nije mi bilo ja-sno kako netko može uzeti hrast kojemu je jedina karakteristika da dolazi iz npr. SAD-

a i raditi standardizirane bačve te ih tako plasirati na tržište. Koja je vrsta hrasta u igri? Gdje je porijeklo tog hrasta? Nemoguće je da isti hrast raste na istoku i na zapadu SAD-a, sa istim karakteristikama u različitom podneblju. Pa zar te stvari ne utječu na količinu ta-nina i ostalih sastojaka koje vinu odležanom u bačvi daju kompleksnost? Nisam izdržao, stoga sam posta-vio pitanje okupljenom društvu, što je pokrenulo salve smijeha i ja sam se, pomalo posramljen, povukao u uvjerenju da sam postavio poprilično glupo pitanje. No već iduće jutro, nazvao me je prijatelj koji je orga-nizirao cijeli događaj i rekao mi kako je moje pitanje

vrlo logično i zanimljivo te da je i kod njega probudilo znatiželju.To me je nagnalo da proučim temu i pronađem što je zapi-

sano o razlikama u provenijenciji hrasta kod izradi bačvi za vino. Moram priznati da sam bio vrlo iznenađen količinom i sadržajem informacija, te kako sam i pretpostavio, provenijencija hrasta igra veliku ulogu u sazrijevanju vina.

Kao prvo, potrebno je pojasniti kako većina članaka dolazi iz zemalja sa naprednom vinarskom tehnologijom poput SAD-a, Australije, Francuske i dr. U nas postoje određeni znanstveni ra-dovi, no vrlo je malo članaka napisano na tu temu.

Za početak treba naglasiti da se bačve mogu izrađivati i od drugih vrsta drva poput duda, kestena, bukve, akacije ili maha-gonija no niti jedna vrsta ne daje vinu potrebnu kompleksnost poput hrasta.

Na stranicama australskog uvoznika američkih i francuskih bačvi piše kako hrast vinu daje kompleksnost, te poetski naglaša-vaju kako hrast pretvara jednostavnu melodiju (vino) u orkestral-nu izvedbu. Utjecaj drveta, prvenstveno preko hrastovih laktona, vanilina i promjenjivih fenola, daje vinu željene arome koje su vrlo cijenjene u vinarstvu poput vanilije, badema, kave, prepečenca, duhana, kokosa i dr.

Na stranicama jedne srpske vinarije detaljno je razrađen utjecaj hrasta na vino pa tako navode kako se hrastovo drvo sastoji od 45% celuloze, 25% hemiceluloze, 23% lignina te 7% ekstrakta-bilne materije. Za celulozu se navodi kako nema posebnog utje-caja na vino. Hemiceluloza pridonosi poroznošću drvne mase jer

za bačvu je izuzetno bitna razgranatost makromolekula heksoze i pentoze za koju je bolja da je manja (50-200 monomera). Lignin se sastoji od cjevčica celuloze koje utječu na gustoću godova što također umnogome utječe na vino. Naravno, najveći utjecaj na vino imaju ekstraktabilne materije, uglavnom razni fenoli, terpeni i laktoni koji su jedini direktan izvor aroma. Dodatnim paljenjem bačve tzv. tostiranjem nastaju novi spojevi koji također igraju ulo-gu u sazrijevanju vina. Celuloza i hemiceluloza karbonizacijom se razgrađuju u karamelizirane šećere, derivate furana, koji daju vinu aromu karamele te oblikuju tijelo vinu, izraz koji sommelieri rado koriste pri opisivanju vinskog bouqueta. Lignin karbonizacijom prelazi u aromatične aldehide, od kojih najveću ulogu igra vanilin, odgovoran za aromu vanilije, dok su kod ekstraktabilnih materija laktoni odgovorni za aromu kokosa.

No možda najveći utjecaj na vino imaju tanini koji nastaju uslijed termičke razgradnje i to gallotanini te ellagtanini koji slove za grube tanine hrasta te se razgrađuju u fenole i šećere koji daju dvije, vjerojatno najznačajnije arome barikiranim vinima. Riječ je o eugenolu, odgovornom za aromu klinčića te gvajakolu, zasluž-nom za vrlo cijenjenu aromu dima.

Kao što možemo zaključiti iz navedenog, bačva, način njene obrade i tostiranje igraju vrlo značajnu ulogu u proizvodnji bariki-ranog vina. Isto tako, da bi bačva imala sve potrebno za proizvod-nju određene arome ovisi o samome hrastu od kojeg je izrađena te lokaciji na kojoj je stablo raslo, vrsti, klimi, tlu, sklopu tj. proveni-jenciji ili porijeklu hrasta.

Bačve za dozrijevanje vina uglavnom se rade od tri vrste hra-sta a to su hrast lužnjak (Quercus robur) i hrast kitnjak (Quercus pe-traea) u Europi te bijeli hrast (Quercus alba) u Sjevernoj Americi. Francuski bačvari koriste obje europske vrste ovisno o regiji, dok ostale zemlje, a tu izvor navodi Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku, Rusiju te Poljsku (ne navodi se Hrvatska!) također imaju kvalite-tan hrast za bačve, i uglavnom je riječ o hrastu kitnjaku.

Francuzi su prema provenijenciji hrasta kitnjaka kojeg sma-traju najboljim izborom za proizvodnju vinskih bačvi, podijelili 5 šumskih regija a to su Tronçais, Nevers, Allier, Bourgogne te Vosges. Tu su još i šume Limousina, no ovdje je riječ o lužnja-kovim šumama, koji ovdje raste u uvjetima koji mu garantiraju

Hrast kitnjak


Hrastova bačva najvažniji je vinski začin

Bačvarski zanat ima budućnost

smanjenu količinu tanina i ostalih aromatičnih tvari te porozniju strukturu, što je direktan rezultat loših stanišnih uvjeta. Lužnjak iz Limousina je rastom niži te ima širi prsni promjer. Iako zbog navedenih karakteristika nije pogodan za sazrijevanje vina, lužnjak iz Limousina se ekskluzivno koristi za proizvodnju bačava za fran-cuski konjak.

Kitnjak iz navedenih regija dolazi iz prirodnih šuma te najče-šće ga nalazimo u primjesi sa bukvom.

Kitnjak iz Neversa dolazi iz šuma u departmanu Nievre u sre-dišnjoj Francuskoj. Ovdje hrast raste na brežuljkastom terenu te na vlažnim i hranjivima bogatim tlima. Stabla su visoka i ravna, odrasla u prirodnim šumskim uvjetima, zbog čega su dužice pro-izvedene iz ovih trupaca srednje porozne strukture. Ove bačve vi-nima daju začinske, najčešće cimetne arome.

U istoimenom departmanu, južno od Nievrea, raste kitnjak iz Alliera koji je sličan Neverskome no poroznost mu je nešto gušća. Svoje arome otpušta polagano a pogodan je i za bijela i za crna vina.

Tronçais je najmanja regija i nalazi se unutar regije Allier, a izdvojena je jer kitnjak ovdje raste u specifičnim uvjetima. Riječ je o umjetno podignutoj šumi krajem 17. stoljeća gdje su stabla rasla u dubokim, plodnim tlima što je rezultiralo impozantnim di-

menzijama trupaca izuzetno fine strukture. Kako je Tronçais vrlo mala šuma te je proizvodnja bačava zbog toga ograničena, njih se najviše koristi za proizvodnju skupog crnog pinota iz Burgundije.

Bourgogne ili burgundski kitnjak uglavnom dolazi iz šuma u okolici grada Citeaua u departmanu Cote d'Or, jedne od najpo-znatijih vinskih regija Francuske. Njegove karakteristike su slične lužnjaku iz Limousina, no sa srednje poroznom strukturom

Hrast iz Vosgesa dolazi u nizinama gorskog djela sjeveroistoč-ne Francuske. Stabla su visoka, malog prsnog promjera i srednje poroznosti. Ovaj kitnjak postao je komercijalno iskorištavan tek krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća a cijene ga burgun-dski proizvođači Chardonnaya. Kitnjak iz Vosgesa daje slatkoću, profinjenu aromu vanilije koja se sjedinjuje s voćnim karakterom vina.

Amerikanci su se bačvarstvom počeli baviti prvenstveno kako bi zadovoljili tržište proizvodnje burbona te su za tu svrhu koristili svoj bijeli hrast (Quercus alba). No vinari su primijetili veliku razliku u cijeni između francuskih i američkih bačvi koja je iznosila više od 400 dolara po bačvi te su u proizvodnji vina počeli koristiti jeftinije, domaće bačve. Kvaliteta američkih bačvi znat-no je uznapredovala posljednjih godina. Ranijih godina rijetka su vina poput cabernet sauvignona ili zinfandela mogla podnijeti agresivne arome i okuse koju daje američki hrast. Razlog tomu je način pripreme hrastovih dužica koji se znatno promijenio, te se prilagodio francuskom načinu obrade drveta, što je podrazumije-valo duže sušenje dužica na zraku te tostiranje na većim tempera-turama. To je američkom hrastu dalo slađe, sofisticiranije okuse te blaže biljne note.

Amerikanci su tek nedavno napravili podjelu hrastovih prove-nijencija za vinske bačve stoga još nije jasno kakav utjecaj na vino ima hrastovo drvo iz pojedine regije. Bijeli hrast raste u regiji Ve-likih jezera gdje možemo izdvojiti 4 eko – područja ili klimatske zone. Riječ je o bijelom hrastu iz Minnesote, Missourija, Pennsyl-vanije te Virginije. U vinarstvu se još koristi i oregonski hrast, no ovdje je riječ o vrsti Quercus gerryanna, koja za sada ima vrlo malu ulogu, no veliki potencijal.

Uspoređujući američki i francuski hrast dolazimo do podataka da francuski daje dva i pol puta više ekstrakata fenola, no američki


daje više okusa i mirisa. Glavni razlog zašto američki hrast daje više hrastaste arome leži u većoj koncentraciji netaninskih fenolnih di-jelova, koji kod njega iznose 21 % dok se kod francuskih kreće oko 14 % kod Limousina te niže kod ostalih hrastova.

U našem susjedstvu po pitanju provenijencije hrasta u proi-zvodnji bačvi za vino, najdalje su otišli Mađari, što je i logično jer je mađarski hrast vrlo tražen među francuskim vinarima. Uzrok tomu je mišljenje s početka i kraja 19. stoljeća kako francuski hrast nije dobar za proizvodnju bordoških vina. Vinari su smatrali kako je mekša i finija struktura mađarskoga hrasta puno bolja za pro-finjena bordoška vina, no veliku ulogu igrala su i Napoleonova osvajanja.

Mađari su provenijencije hrasta za vinske bačve podijelili na dvije regije: sjeverozapadnu te sjeveroistočnu, s time da je sjeve-rozapadna cjenjenija. Mađarski hrast najsličniji je francuskom a vinu daje meku, kremastu teksturu pogotovo u ranim fazama sa-zrijevanja.

Česi su bačve uglavnom koristili u pivarskoj industriji, no juž-na Moravija ima nešto vinograda za čije potrebe su koristili mo-ravski kitnjak. No sve do nedavno, Česi nisu cijenili arome koje hrast daje vinu. Tek u posljednje vrijeme, razvojem tržišta, počela su ozbiljna ispitivanja bohemskog i moravskog hrasta kitnjaka za potrebe proizvodnje bačava u vinarstvu koji vinima daje orašaste i cvjetne arome.

U Rusiji, u južnim dijelovima Adigejske oblasti nedaleko od Sočija postoje velike količine kitnjaka pogodnog za bačvarsku in-dustriju. Iako se njegove kvalitete još ispituju, niska cijena već je potakla veliki interes vinara za masovnu proizvodnju.

Postavlja se pitanje gdje je u toj priči Hrvatska? Portal vino-gradarstvo.com donosi prilog o hrvatskom hrastu i njegovom po-tencijalu u bačvarskoj proizvodnji na svjetskom tržištu. Engleska verzija Wikipedije navodi kako su nekoć talijanski vinari izuzetno cijenili bačve izrađene od slavonskog hrasta.

Poznato je da prosječni kitnjak narastao u Hrvatskoj ima širi volumen pora od prvorazrednog francuskog hrasta. Ističe se da bi znanstvenici trebali napraviti ozbiljnu studiju o učinku zrenja domaćih vina u novim hrastovim bačvama izrađenih od hrastovi-ne različitih provenijencija. Posebnu bi pažnju znanstvenici trebali posvetiti vinima koja dolaze iz novoga svijeta, poput Čilea, Južne Afrike, Australije i Novog Zelanda jer su to zemlje koje nemaju vlastitu produkciju hrastovih bačvi, dok su u svjetskim razmjeri-ma veliki proizvođači vina. U svakom slučaju, veliki je to izazov i za vinare i za posrnulu drvnu industriju. Možda baš u proizvod-nji vinskih bačvi leži spas za mnoge drvoprerađivače. Domaćim vinarima bi sigurno bilo draže raditi vrhunsko vino u bačvama izrađenim od autohtonog hrasta. Očito je da brend postoji, no po-trebno je uložiti u dodatna istraživanja kako bi se hrast, taj ponos hrvatskih šuma, iskoristio na najbolji mogući način.

Vinograd u okolici Đakova

ESTONIJA

Jedna od najšumovitijih europskihzemalja

Estonija je bogata rijekama, većina njih pripada slijevu Baltičkog mora. Najveća je rijeka Parnu, od ostalih veće su Narva, Kasar, Emajogi. To je i zemlja s tisuću pri-rodnih jezera. Najveće je Peipsi, četvrto po veličini slat-

kovodno jezero u Europi. Oko 1/5 površine zemlje pokriveno je močvarama. Većina njih nalazi se u središnjim i istočnim dijelo-vima zemlje.

Prije 300 godina 80 posto površine zemlje bilo je pokriveno šumom. Prije stotinjak godina oko 30 posto, danas preko 50 posto ili 2,3 milijuna ha. Po šumovitosti Estonija danas zauzima četvrto mjesto u Europi iza Finske, Švedske i Slovenije. Najrasprostranje-nije su crnogorične šume bora, smreke, jele i ariša, dok od bjelo-gorice prevladavaju breza, bukva, javor, jasen i hrast.

Državnim šumama upravlja RMK državno poduzeće za gospodarenje šumama sa sjedištem u Talinu. Organizacijski se sa-stoji od 17 šumarskih uprava i 185 šumarija. Gospodari s oko 40 posto državnih šuma u zemlji. Bave se poslovima uzgoja šuma, organiziraju izvođenje šumskih radova na uzgoju i sječi, izvlače-nju i prijevozu drvnih sortimenata, prodajom drvnih sortimenata. Upravljaju i s pet nacionalnih parkova u zemlji te s četrdesetak drugih zaštićenih područja. Ukupna drvna zaliha iznosi 442,5 mi-lijuna m3, godišnji prirast iznosi 11,6 milijuna m3, a toliki je i godišnji etat. Uglavnom se sječe oko 60 posto crnogorice, te 40 posto bjelogorice. Prodaja celuloznog drva sudjeluje s oko 36 po-sto u ukupnoj prodaji drvnih sortimenata, što godišnje iznosi oko 1 milijun m3 (uglavnom smreke, bora i breze). Gotovo 85 posto celuloznog drva prodaje se putem ugovora, koji se sklapaju na rok od pet godina, dok se cijene drvnih sortimenata mijenjaju svaka tri mjeseca. Oko 15 posto celuloznog drva prodaje se na licitacijama. Cijene se dogovaraju na temelju prosječnih cijena važećih u bal-tičkim zemljama. Celulozno drvo uglavnom se prodaje u skandi-navske zemlje, zbog toga domaće pilane nemaju dovoljno sirovine za vlastite potrebe, pa se dodatne količine sirovine uvoze iz Rusije. Ogrjevno drvo prodaje se uglavnom u Estoniji i čini 15 posto od ukupno prodane količine drvnih sortimenata. U 2012. prihodi od prodaje drvnih sortimenata iznosili su 128,9 milijuna eura, a RMK je ostvarilo dobit od 9,7 milijuna eura.

Certificirano je oko jedan milijun m3 šuma. U estonskim šumama vrlo su važni i sustavi odvodnje koji su izgrađeni na oko 450.000 ha šumskog zemljišta, što znači da se gotovo 80 posto tih

Estonske šume


Estonija je država u sjevernom dijelu Europe. Najveći dio zemlje je ravničarski, prosječne visine do 50

metara nad morem, građen od morenskih nanosa debljine i do 200 metara. Južni dio zemlje brežuljkasti

je kraj s nekoliko većih uzvisina (Sakala 145 m, Otepaa 217 m, te najvišim vrhom Munamagi 318 m). U središnjem dijelu zemlje nalaze se izduženi

brežuljci ledom uravnjenih vršnih dijelova. Sjeverni dio Estonije nizak je močvarni plato, prekriven

nanosima kojeg su istaložili tokovi nastali otapanjem leda. U ovom dijelu zemlje nalaze se brojna tresetišta.

Borove šume

euro

psko

šum

arstv

oTe

kst:

Vesn

a Pl

eše

Foto

: Arh

iv

sustava nalazi u državnim šumama. Sustavi za odvodnju počeli su se intenzivnije graditi još u 19. stoljeću, čime se sačuvao dodat-ni prirast šuma i kvaliteta drva, ali i smanjili troškovi održavanja šumskih cesta.

Velika se pozornost pridaje i radovima na biološkoj obnovi šuma, posebno sadnji. Tako je u 2012. na 5000 ha zasađeno oko 16 milijuna komada sadnica, a u 2013. zasađeno je oko 17 miliju-

na komada sadnica. Godišnje se u vlastitim rasadnicima proizve-de oko 6 milijuna komada sadnica smreke, pet milijuna komada bora, te oko milijun komada sadnica breze. Uz to u rasadniku u Tartu proizvodi se autohtono ukrasno bilje. RMK je i 70 postotni vlasnik estonsko - finske tvrtke Eestias Metsataim koja se bavi pro-izvodnjom sadnog materijala za potrebe estonskih i finskih šuma.

Od ožujaka 2011., RMK daje sukladno novim zakonskim propisima, lovišta kojima je gospodarila u zakup. U Estoniji se uz uobičajene životinjske vrste poput smeđeg medvjeda, vuka, euroazijskog risa, srnjaka, mogu odstrijeliti i vrste poput losova, dabrova, risova i crvenih jelena.

Privatne šume u zemlji zauzimaju površinu od 811.208 ha, u vlasništvu je oko 80.000 šumovlasnika, prosječna površi-na šumoposjeda iznosi 12,5 ha. Udruga privatnih šumovlasnika osnovana je 1992., ima oko 40 regionalnih udruga. Nažalost ne postoji trenutno zakonska regulativa kojom bi se određivala koli-čina posječene mase i vrste drveća koje se mogu sjeći u privatnim šumama. Šumama u privatnom vlasništvu gospodari se na temelju vlastite prosudbe vlasnika, što je dovelo do nezapamćenih sječa i devastacije privatnih šuma.

U pogledu zaštite šuma, Estonija zauzima deseto mjestu u Eu-ropi, 1/3 ili 18 posto njihovih šuma nalazi se pod nekim oblikom zaštite. Treba naglasiti da Estonija ima dugu tradiciju u zaštiti pri-rode i okoliša, pa je tako već 1888. donesen Zakon o šumama kojim je najveća pozornost usmjerena na zaštitu šuma, a 1935. donesen Zakon o zaštiti prirode. Sama akcija pod nazivom World Cleanup, ili kod nas poznata pod nazivom Zelena čistka (za čisti okoliš i prirodu) pokrenuta je iz Estonije 2008.

Estonija ima pet nacionalnih parkova: Lahemaa, Karula, Somoaa, Vilsandi, Matsala. Najstariji i najveći s oko 700 km2 po-vršine je Lahemaa, što u prijevodu znači zemlja zaljeva. Prostire se sjevernom obalom zemlje, poznat je po velikim površinama neta-knutih borovih kultura i po močvarama koje u krajobrazu djeluju vrlo bajkovito. U NP Somoaa zanimljiva su tresetišta koje mjesti-mično dosežu i dubinu od sedam metara.

Uz prirodne ljepote, i bogat životinjski svijet, zemlja je vrlo raznolika i u vegetacijskom smislu. Uz 87 autohtonih biljnih vrsta koje ovdje rastu, ima i oko 500 alohtonih vrsta, drveća i grmlja, te raznih biljnih vrsta.

Jezero Piepsi u EstonijiEstonske šume


Domovina ove listopadne biljke je Kina, odakle se raširila u Indiju i Japan, a zatim kao ukrasna vrsta

u Aziju, Europu i Ameriku. Na europski kontinent unesena je polovicom 18. stoljeća

AGRESIVNI ALOHTON

Pajasen(Ailanthusaltissima)

mala

encik

lope

dija

šum

arstv

a

Pajasen, obični pajasen, kiselo drvo (Ailant-hus altissima; A. glandulosa) do 35 m viso-ko listopadno stablo iz porodice pajasenovki (Simaroubaceae), prirodno rasprostranjeno u

klimatski umjerenim područjima Kine. Krošnja mu je široko jajasta i rijetka, a korijenski sustav snažan i plitak. Kora je siva, sa svjetlijim uzdužnim prugama, dugo glatka, a kasnije uzdužno plitko izbrazdana. Iz-bojci su goli, izrazito debeli, nerijetko nepravilno sa-vijeni ili neznatno koljenčasti i krhki, crvenkastosme-đe boje. U gornjem dijelu su

fino dlakavi, sa crvenkastim lenticelama. Ožiljak otpaloga lista je izrazito velik, svjetlosmeđe boje i različitog oblika: srca-stog, zaobljeno trokutastog, polukružnog. Pupovi su zavojito razmješteni, poluku-glasti, pokriveni s 2-4 žućkastosmeđe do crvenkastosmeđe, baršunaste ljuske. Oni su sitni u usporedbi s debljinom izbojka, a nedostaje vršni pup. Listovi su vrlo ve-liki, neparno perasti, naizmjenični, dugi 40-90 cm, sastavljeni od 10-40 nasuprot-nih ili koso nasuprotno poredanih, jajasto - duguljastih liski, dugih 7-12 cm i širo-kih 2-4 cm. Liske su na vrhu ušiljene, na rubu fino trepavičasto dlakave i izrazito neugodnoga mirisa. Pri osnovi plojke li-ske nalaze se 1-4 tupa zupca na kojima je odozdo neprozirna crnkasta žlijezda koja izlučuje slatki sok (ekstrafloralni nektarij).

Cvjetovi su sitni, široki 7-12 cm, u početku žućkastozeleni, kasnije crvenka-sti, neugodnoga mirisa, s velikom količi-nom cvjetnoga soka (nektara). Skupljeni su u uočljive, do 40 cm duge i uspravne metličaste cvatove, koji se razvijaju od svibnja do srpnja. Muški cvatovi sadrže više cvjetova od ženskih te su uočljiviji, a ispuštaju intenzivan i neugodan miris, privlačan oprašivačima (pčelinja ispaša). Ocvijeće je sastavljeno od po 5 listića

čaške i vjenčića. Muški cvjetovi sadrže deset prašnika, a dvospolni obično pet. Dvospolni i ženski cvjetovi imaju 5-6 ili manje plodnih listova, posve slobodnih ili s međusobno sraslim vratovima. Zbog neugodnoga mirisa listova i cvjetova, ovu biljku u Dalmaciji zovu smrdelj. Plod je dvostruko okriljeni oraščić, sa smeđim, do 5 cm dugim i 1 cm širokim, plosnatim pe-rutkama. Smješten je u sredini perutke, a gornje je krilce spiralno zavinuto. Plodovi dozrijevaju u rujnu i listopadu, a na stablu se zadržavaju do proljeća sljedeće godine. Sjeme klije brzo i s velikim postotkom kli-javosti, a sjemenke mogu niknuti i iz ka-mena. Supke su obrnuto jajastog oblika, a prvi listovi imaju tri liske. U 1kg plodova nalazi se čak 25.000 - 33.000 sjemenki!

Pajasen je vrsta suhih staništa (kse-rofit), biljka svjetla (heliofit), oprašuje se pomoću kukaca (entomofilija), a razmno-žava vrlo lako, sjemenom i vegetativno (reznicama i izdancima iz žila). Znakovit je po brzom rastu (u petoj godini 5 i više metara) i jakoj izbojnoj snazi, a izbojci iz panja i korijenja narastu godišnje preko 3 m. Rijetko doživi starost veću od 50 go-dina. Nije zahtjevan na stanišne uvjete, uspijeva na svakom tlu, pa i na plitkim ka-menitim padinama. Ipak, veće dimenzije

postiže na boljim, rahlim tlima i zaklonjenim položajima. Traži znatnu količinu topline, otporan je prema vjetru, dimu, prašini i plinovima, lako podnosi visoke temperature i dugotrajne suše, a osjetljiv je na poplavne vode. Dobro podnosi gradsku zračnu zagađenost (prašina, štetni plinovi). Po izgledu iz daljine stablo je slično kiselom ruju (Rhus typhina).

Stablo pajasena u parkovnom ambijentu

Siva kora - plitko uzdužno izbrazdana


Vilmorinijev pajasen (Ailanthus vilmoriniana)

Tvrdo i lako obradivo drvo

Listovi i cvjetovi - jakog i neugodnoga mirisa

Domovina ove biljke je Kina, odakle se raširila u Indiju i Japan, a zatim kao ukrasna vrsta u Aziju, Europu i Ameriku. Na europski kontinent unesena je polovicom 18. stoljeća. U Hrvat-skoj se pajasen u početku upotrebljavao za pošumljavanje dalma-tinskoga krša te pjeskovitih staništa, primjerice u Đurđevačkim pijescima, a sađen je u drvoredima i parkovima, rijeko u šumskim sastojinama i kulturama. Zbog svoga brzog rasta i nagloga širenja korijenskim izbojcimna, agresivnosti i prilagodljivosti, te lučenja alelopatskih kemijskih spojeva (otrovni sastojci u kori, lišću, kori-jenu), danas je vrlo problematična vrsta, posebice u našim primor-skim područjima, od Istre do juga Dalmacije i na otocima. Tako, primjerice, na Cresu agresivno oblikuje monokulture, a često ga uočavamo duž cijele jadranske magistrale. Na taj način, osobito otrovnim kemijskim tvarima, sprječava rast drugih biljnih vrsta u svojoj okolini, potiskuje ih te ugrožava samoniklu (autohtonu) vegetaciju. Stoga se smatra jednom od najinvazivnijih vrsta drveća na svijetu i teško ju je iskorijeniti. U Hrvatskoj uspijeva na različi-tim staništima kontinentalnog i obalnog područja, a negdje se su-stavno sadi kao ukrasna biljka zbog lijepog izgleda i bujnoga rasta. Posebice je prikladan za učvršćivanje terena u području bujica te za sanaciju klizišta.

Kora i list odavno se upotrebljavaju u ljekarstvu, a kora se koristi, osobito u kineskoj medicini, kao sredstvo protiv dizente-rije, malarije, astme, gastritisa i pojedinih psihičkih bolesti. Smola iz kore upotrebljava se za pravljenje boja i lakova. Drvo je tvrdo, savitljivo, lako obradivo, dobro se polira. Na području prirodnog rasprostranjenja koristi se kao građevno drvo, za proizvodnju po-kućstva, sanduka, galanterijske robe, kvalitetnog drvenog ugljena, te za ogrjev i celulozu. Vilmorinijev pajasen (A.vilmoriniana) je drvo porijeklom iz zapadne Kine koje izraste u visinu preko 20 m. Listovi su slični onima običnoga pajasena, no tamniji su i vise. Dugi su 50-90 cm, sa 17-35 duguljastih listića koji su u donjem dijelu s 2-4 zupca, a odozgo sivi i pustenasti. Peteljka je najčešće crvenkaste boje i bodljikava. Cvjetna metlica duga je do 30 cm, a dužina pojedinih plodova iznosi 4-5 cm. Tekst: Ivica Tomić Foto: Arhiv


Dimnjača (Fumaria officinalis L.) poznata je i po nazivima dimarka crvena, runjavac,

rusnica i rusno zelje. Već prve knjige o ljekovitom bilju ističu ljekovita svojstva

ove biljke. U davna vremena koristili su je u liječenju istih bolesti kao i danas (protiv

crijevnih zatvora, vodene bolesti, gihta, jetrenih, žučnih i kožnih oboljenja).

Dimnjača

ljeko

vito

bilj

eTe

kst:

Vesn

a Pl

eše

F

oto:

Arh

iv

DIMNJAČA

Izvrstan lijek za žuč

H Marzell koji se bavio prou-čavanjem ljekovitih biljaka te praznovjerjem vezanim uz njih, opisao je vjerovanje

prema kome će se djevojka udati za deč-ka kojeg će prvog sresti, kad bude nosila na prsima dimnjaču.

Opis biljke: jednogodišnja je bilj-ka sa stabljikom dugačkom od 20 do 40 cm, koja je najčešće polegla po tlu, a rjeđe je uspravna. Stabljika je nježna, tanka, šuplja i jako razgranjena. Listovi su izmjenični, sivo zelene boje, pri dnu stabljike su na peteljkama, a gornji su sje-deći. Svi listovi su perasto izrezani. Cvje-tovi su ružičaste ili crvene boje, na vrhu ogranka sakupljeni su u grozdasti cvat. Svaki cvijet na vrhu ima tamniju pjegu.

Vrijeme cvatnje: od svibnja do ruj-na.

Stanište: obzirom da se radi i o odre-đenoj vrsti korova, nalazimo je gotovo posvuda, po vrtovima i poljima, po liva-dama, uz putove i živice.

Miris i okus: bez izraženog je mirisa ali je jako gorkog okusa.

Branje i prerada: sakuplja se cijela biljka i to u vrijeme cvatnje, te se suši na toplom i sjenovitom mjestu. Suha biljka se usitni i pohrani.

Ljekovite tvari: sadrži brojne alkaloide (fumarin, kriptokavin, koridalin, sinaktin), gorke tvari, smole, kolin i flavonoide.

Ljekovito djelovanje:- koristi se kod proljetnog čišćenja organizma ili za povremeno

pročišćavanje krvi i cijelog organizma,- posebno je učinkovita kod problema sa žuči (potiče izlučiva-

nje, ali i stvaranje žuči),- jača organizam, izaziva znojenje- pomaže pri izlučivanju katara (želuca, crijeva, pluća, mokrać-

nih organa),

- liječi poremećaj metabolizma,- izaziva pojačano mokrenje (kod vodenih i bu-

brežnih bolesti, šećerne bolesti),- potiče rad i pražnjenje crijeva (učinkovita kod

kroničnog zatvora),- liječi bolesti želuca (upalno stanje),

- učinkovita je kod izba-civanje štetnih tvari iz organizma (krvi, crijeva, bubrega, mjehura, mokraćnih putova, jetra, žuči),

- najpoznatija joj je primjena u tre-tmanu nečiste i bolesne kože te se pre-poručuje kod (osipa, lišajeva, psorijaze),

- može se koristiti i za liječenje he-moroida, šećerne bolesti, gihta, benignih i malignih tumora, ali i kod liječenja diš-nih organa.

Čaj: jedna jušna žlica usitnjene biljke prelije se s dva dl vruće vode. Poklopi se te se pusti odstajati pola sata, poslije čega se čaj procijedi. Pije se dvije do tri šalice čaja dnevno.

Čajna mješavina za proljetne i jesen-ske kure čišćenja s dimnjačom: izmiješa-ju se u jednakim dijelovima dimnjača, listovi breze, preslice, divlje maćuhice, korijen i nadzemni dio maslačka, kora krkavine i listovi matičnjaka. Dvije čajne žlice te mješavine preliju se s ¼ kipuće vode te se poslije deset minuta čaj pro-cijedi. Pije se šalica čaja dvaput na dan. Ovako pripravljen čaj djeluje kao blago sredstvo za čišćenje organizma, pospješu-je izlučivanje vode, uklanja štetne tvari iz

organizma, potiče izmjenu tvari te čisti kožu.Tinktura: Oko 200 g dimnjače prelije se s jednom litrom 60

postotnog alkohola, začepi se i pusti se odstajati mjesec dana na toplom mjestu. Uzima se po 20 kapi s čajem dva puta na dan.

Sok: svježe iscijeđen sok iz biljke uzima se u količini od jed-ne jušne žlice koja se pomiješa sa 2 dl tople vode ili čaja. Svježi sok se može umiješati u med (od kestena, ružmarina ili kadulje) i tako uzimati u liječenju bolesne jetre. Za liječenje kožnih obljenja (psorijaze, ekcema, akna, lišajeva, osipa) koristi se svježi sok kojim mažemo oboljela mjesta.

Kontraindikacije: osobe s akutnim komplikacijama želuca, jetra i žuči ne bi smjele uzimati pripravke od dimnjače.

Dimnjača - dijelovi biljke


feljt

onTe

kst:

Vesn

a Pl

eše

F

oto:

Bor

is P

leše

Stari zemljovidi

STARI ŠUMARI - VATROSLAV RAČKI

Jedan od utemeljitelja znanstvenog šumarstva u Hrvatskoj

Uz šumara Josipa Majnarića, Vatroslav Rački još je je-dan iz stare generacije šumara Gorskog kotara koji je obilježio svojim radom prvu polovicu 19. i početak 20. stoljeća. Vatroslav Rački rođen je u Fužinama

1842. Prvi je Goranin koji je svoje stručno obrazovanje iz šumar-ske struke stekao na Gospodarsko - šumarskom učilištu u Križev-cima osnovanom 1860.

Po završetku studija prvo radno mjesto dobiva 1864. na vla-stelinstvu Đakovačke biskupije, gdje radi do 1882. Tada odlazi u Zagreb, te se u Kraljevskom šumarskom nadzorništvu zapošljava kao šumarski nadzornik, tu ostaje sve do svoje mirovine 1904.

Godine 1870. položio je državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva u Zagrebu, što je još i važnije na hrvatskom jeziku, za što se i sam izborio, jer su se u ono vrijeme takvi ispiti uglavnom polagali na njemačkom jeziku.

Prvi javni istup kako šumar imao je 1866., dvije godine po okončanju studija i to u Gospodarskom listu (piše o važno-sti kemije u šumarstvu) i dnevniku Pozor (objavljuje članak pod nazivom „Naše šume“). U članku Naše šume iznosi šumarsku

problematiku tadašnje upravno - politički rascijepljene Hrvatske. Zapreka je po njemu dobrog šumarstva što na domaćem području nema organa koji bi nadzirali i rukovodili gospodarenjem šuma-ma. Rješenja u istočnim krajevima vidi u segregaciji šuma u razrje-šavanju prava služnosti te organiziranju stručnih službi od općine do vlade (tada nije bilo banske vlasti jer je to vrijeme Bachovog apsolutizma). „U zapadnim se pak predjelima, zbog nedovoljne količine hrane za stoku, koristi i lišće drveća, pa se tako iz šume odnosi ona tvar, koju je sama priroda odredila za stvaranje zemlje crnice, odnosno time se tlo lišava svake zaštite, a silna sunčana žega i studen ojalovi tlo“ pa se smanjuje prirast drveća te nije moguće pomlađivanje, piše Rački. Po njemu izlaz iz te situacije je u in-tenziviranju ratarske proizvodnje, a očuvanje šuma i unapređenje

Rački je pripremao i materijale za Riječnik hrvatskog šumarskog nazivlja, no ovaj rad nije spomenut ni u jednoj bibliografiji, niti nema tragova rukopisa

ili građe. S jedne strane trebao je poslužiti za ujednačavanje hrvatske šumarsko stručne terminologije,

s druge strane trebao je biti dokaz da je hrvatski jezik prikladan za izvođenje takvih terminologija. U toj

njegovoj zamisli mnogi su ga osporavali.


EDUKACIJA IZ PROŠLOSTI

Šumarskanastava iprosvjećivanjejavnosti

šumskog gospodarenja ne temelji se na zabranama već uklanjanju nepovoljnog stanja.

U knjizi Lučbe u šumarstvu objavljenoj 1872., ističe da šu-marima nije dovoljno da svoja znanja iz struke stječu mehanički, već naprotiv moraju imati saznanja o tome kako priroda utječe na biljku njen uzgoj i rast. Pri tome treba poznavati i tlo na kojoj bilj-ka raste, jer bez toga nije moguć ni njen uzgoj. Govori i o uzgoju biljaka u rasadnicima, a preduvjet uspješnog uzgoja je da sjeme mora biti sakupljeno s jakih i zdravih sjemenjaka.

Dvije godine prije ove knjige 1870. iz tiska izlazi i njegova knjiga O sječenju i gojenju šuma. U toj knjizi ističe da su šume najveće bogatstvo Hrvatske i Slavonije. Po njegovim riječima šume su se dosta iskorištavale, a stanje se može popraviti jedino razbori-tim gospodarenjem, sukladno načelima struke. Ova knjiga bila je i jedan od prvih šumarskih priručnika pisanih na hrvatskom jeziku, a u njoj se govori i o prirodnom pomlađivanju, uzgajanju i pror-jeđivanju sastojina. Time je uzgajanje šuma i šumarstvo postavio na znanstvene temelje, te time postao jedan od prvih utemeljitelja znanstvenog šumarstva u Hrvatskoj.

Jedan je od prvih osnivača i utemeljitelja Hrvatsko -slavonskog šumarskog društva zajedno s Vladojem Koroškenjijem, te s njim napisao je i prva društvena pravila ovog društva. Pokretač je i Šu-marskog lista, te je i urednik od 1892. do 1896.

U Šumarskom listu objavljivao je napise iz područja uzga-janja i iskorištavanja šuma, dendrometrije, kulturnog značenja šume i društvenog života. Godine 1897. preuzima uređivanje Hr-vatsko-šumarskog koledara, sve do svog umirovljenja 1904. Kao prilog Šumarskog lista počinje 1895. izlaziti Lugarski vjesnik. Za ovo glasilo izradio je i program uređivanja, a bio mu je i prvim urednikom, pa je vjerojatno bio i inicijator njegovog pokretanja. Lugarski vjesnik bio je namijenjen stručnom osposobljavanju ni-žeg tehničkog osoblja u šumarstvu, pa tako i lugarima koji su bili odgovorni za obavljanje najvećeg dijela poslova i radova u šumi.

Rački je pripremao i materijale za Riječnik hrvatskog šumarskog nazivlja, no ovaj rad nije spomenut ni u jednoj bibliografiji, niti nema tragova rukopisa ili građe. S jedne strane trebao je poslu-žiti za ujednačavanje hrvatske šumarsko stručne terminologije, s druge strane trebao je biti dokaz da je hrvatski jezik prikladan za izvođenje takvih terminologija. U toj njegovoj zamisli mnogi su ga osporavali.

Ovaj istaknuti šumarski stručnjak umro je u Đakovu 1917. godine, svojim radom ostavio je duboki trag u šumarstvu naše ze-mlje.

Stara šumarska dokumentacija

povi

jest š

umar

stva

Teks

t: Ve

sna

Pleš

eFo

to: B

oris

Ple

še

Zakon o šumama iz 1929. sadrži i odredbe koje se odnose na stručno obrazovanje šu-marskih stručnjaka, ali i na ulogu Javnih institucija iz domene šumarstva. Poljopri-

vredni i gospodarsko - šumarski fakulteti najviše su prosvjetne ustanove na kojima se teorijski obrazuju šumarski stručnjaci. Fakulteti pripadaju resoru Mini-starstva prosvjete, po unutarnjoj organizaciji su auto-nomni. Cilj pomoći Ministarstva rudnika i šuma ne

Inicijativa za pokretanje ovakvih vrsta tečajeva dolazila je uglavnom od strane privatnih lica, udruženja,

privatnih šumoposjednika ili šumskih zadruga. Uloga Ministarstva bila je da odobrava osnivanje ovakvih

škola ili tečajeva te vrši nad njima nadzor.

Lugarska značka iz vremena prije II. svjetskog rata

odnosi se samo na pomoć pri nastavi i organizaciji nastave, već i na rad nastavnika, studenata, te njihovih stručnih udruženja. Pomoć može biti pružena u materijalnom ali i moralnom smislu.

Uz postojeći studij šumarstva, po potrebi Ministarstvo šuma i rudnika otvarat će škole i održavati zasebne, stalne ili privremene tečajeve radi proširenja teorijskog i praktičnog obrazovanja šumar-skih stručnjaka i čuvara šuma. Dopunskim obrazovanjem šumar-ski stručnjaci stječu dodatna znanja iz područja uređivanja bujica, pošumljavanja krša, raznih vrsta tehnika iskorišćivanja šuma i sl.

Tečajeve mogu održavati i šumarski fakulteti za one šumarske stručnjake koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu odnosno dovoljno kvalifikacija za obavljanje navedenih radova u šumarstvu.


Zaposlenici šumarije Lokve u vrijeme Thurn taxisaZa otvaranje privatnih šumarskih stručnih škola i tečajeva potrebno je odobrenje Ministarstva rudnika i šuma, koji ujedno imaju i nadzor nad tim školama. Ovakvi tipovi škola ili tečaje-va uglavnom su bili namijenjeni pomoćnom šumarskom osoblju ili čuvarima šuma. Inicijativa za pokretanje ovakvih vrsta tečajeva dolazila je uglav-nom od strane privatnih lica, udruženja, privatnih šumoposjednika ili šumskih zadruga. Uloga je Ministar-stva da odobrava osnivanje ovakvih škola ili tečajeva te vrši nad njima nadzor.

Poseban naglasak stav-ljen je i na prosvjećivanje naroda u cilju podizanja, nje-govanja i učvršćivanja ljubavi za šumu, kao i razumijevanje njene opće i ekonomske važnosti. Pro-svjećivanja će se vršiti putem pre-davanja, tečajeva, putem popular-nih publikacija. Kod ovog oblika edukacija naroda posebno je važna i suradnja šumara sa ljubiteljima prirode, planinarskim društvima te turističkim udrugama.

Osnove znanja iz šumarstva pre-ma sporazumu s nadležnim Ministar-stvima uvedene su u nastavu na poljo-privrednim, učiteljskim, bogoslovnim i osnovnim školama.

Ministarstvo šuma i rudnika obvezuje se da moralno i mate-rijalno pomaže rad svih šumarskih udruženja, kako i svih onih udruženja koja djeluju na unapređenju šumarske struke.

Posebne odredbe propisane su za predmete historijske, nauč-ne, umjetničke vrijednosti, te prirodne ljepote i rijetkosti koje se nalaze u šumi. Pošto je za spomenute slučajeve predviđeno do-nošenje posebnih propisa, na njih se ne primjenjuje Zakon o šu-mama. No do donošenja takvih propisa Ministar šuma i rudnika propisat će mjere koje su potrebne za čuvanje tih objekata i predmeta.

Planinarski dom na Risnjaku 1934. godine

Spominju se i odredbe koje se odnose na rad Instituta za šumarska istraživanja. U tu svrhu Ministarstvo šuma i rudnika osigu-rat će potrebna novčana i druga sredstva. Ta sredstva koristit će se prigodom istraživanja, služit će za unapređenje šumarske struke, ali i za istraživanje onih problema koji su od naročite važnosti za praktično šumarstvo. Pomoć šumarskim institutima pruža se u vidu stavljanja bez odštete na raspolaganje državne šume u cilju naučnog istraživanja, isto tako obveza je organa državne šumske uprave da pomažu terenski rad instituta i njihovih organa, da im se pruža pomoć u vidu pomoćne stručne radne snage, ali i materijalno. Zbog prirode svog rada ove ustanove su najvažnija veza između šu-marske nauke i prakse.

I šumoposjednici su dužni sura-đivati sa Šumarskim institutom. Bez posebne odštete trebaju dopustiti da

se u njihovim šumama vrše znanstvena istraživanja, ukoliko to ne šteti redovitom gospodarenju. Za

oborena ili oštećena stabla vlasnik šume ima pravo na naknadu stvarne vrijednosti. Naknadu plaća institut koji vrši istraživanje.


lovs

tvo

Teks

t: Z

oran

Tim

arac

F

oto:

Arh

iv

UGROŽENE VRSTE

Rijedak trag tetrijeba gluhana

Tetrijeb gluhan je jedna od naših najljepših ptica, ali rijetka i ugrožena. Zato je u potpunosti zaštićen Zakonom o zaštiti prirode iz 2005. godine a Zakonom o lovstvu iz 2009. godine (koji je na snazi) brisan je iz popisa lovne divljači. To je pasivna zaštita. Osnovna aktivna zaštita bi bila u zaštiti pjevališta, jako važnog dijela staništa te

vrste i osiguranju mira u vrijeme razmnožavanja. U Sloveniji, primjerice, zakonski su zaštićena pjevališta, dok se kod nas na pjevalištima sječe drveće. Zato je aktivna zaštita tetrijeba gluhana na šumarima i lovcima, a posebno

na šumarima-lovcima.

Tetrijeb gluhan u Hrvatskoj još naseljava neke mirnije šumske predjele Gorskog kotara, Velike i Male Kapele, sjevernog i srednjeg Velebita i Plješivice. Staništa su mu u planinskim šumama iznad 1000 m nadmorske visine

i to šume smreke, jele, smreke-jele-bukve, smreke-ariša, molike, jele-bukve. Ljeti je i iznad granice šume zbog plodova, koji tada dozrijevaju. Na žalost, iščezao je iz naših mnogih šuma, gdje je nekada živio, pa se njegov trag danas rijetko može vidjeti.

Tetrijeb gluhan je ostatak ledenog doba, koji se s zatopljenjem povlačio na veće nadmorske visine, pa su tako nastale tzv. otoč-ne populacije. Globalnim zatopljenjem će se te otočne populaci-je smanjivati i izgubit će se još postojeća sveza između pojedinih

populacije. Tako će se još smanjiti areal te vrste, a izoliranost po-jedinih populacija imat će za posljedicu smanjenje genetske ra-znolikosti.

U dogledno vrijeme tetrijeb gluhan u Hrvatskoj neće biti lov-na divljač, no lovci-turisti mogu ga loviti u drugim zemljama, u planinskim lovištima, gdje se još očuvao i na sjeveru njegovog are-ala, gdje je brojan.

Noge šumskih koka se dosta razlikuju od nogu poljskih koka po operjalosti sve do prstiju. To dlakavo perje je zimi izrazito duže i prekriva i više od osnova prstiju. Na nogama tetrijeba gluhana se može vidjeti tvorevina, koju nema nijedna naša ptica. Po rubovima prstiju u jesen izrastaju nekoliko milimetara dugačke rožnate resi-ce, koje izgledaju kao mali češljići. Vide se u dobro ocrtanom otisku stopala.

Te svojevrsne krplje povećavaju površinu gaženja stopala, tako da tetrijeb gluhan manje propada u snijeg. Dobro služe i za kretanje po zaleđenom tlu ili ledenoj snježnoj pokorici. Prsti s resicama se manje kližu na zasnježenim i zaleđenim granama i grančicama i sigurnije ih obuhvaćaju. Resice ljeti otpadaju, a nove izrastaju u jesen.

Stopalo tetrijeba gluhana, odnosno točno ocrtan njegov otisak, dugačko je 8 do 12 cm i 7 do 11 cm široko. Otisci vanjskih prstiju su široko rašireni, tako da čine kut od skoro 180 stupnjeva. Jasno je otisnut i stražnji prst, koji je 2,5 do 3 cm dugačak. Dužina srednjeg prsta se kreće od 6 do 7 cm, a u osnovi je debeo 1,5 cm.

U mokrom, plitkom snijegu se jasno ocrtavaju re-sice, jaka blazina tabana i snažni, tupi nokti, koji služe za iskapanje hrane iz zemlje i ispod snijega. Stopalo ženke je istog oblika i za oko trećinu manje.

Trag tetrijeba gluhana, koji se uglavnom može vidjeti na sni-jegu, čini niz otisaka s većim ili manjim međusobnim razmacima, ovisno o brzini kretanja. Primjerice, pri bržem kretanju dužina koraka je od 20 do 30 cm, a u snijegu ostaju i brazdice, načinjene noktima. Kada mužjak na pjevalištu izvodi ljubavne igre, onda

Tetrijeb gluhan


Stopalo tetrijeba gluhana ljeti i zimi

Tragovi tetrijeba gluhana na pjevalištu

Otisak stopala tetrijeba gluhana na plitkom snijegu

Trag koke na plitkom snijegu

Trag tetrijeba gluhana ljeti i izmet

pravi vrlo male korake, tako da su otisci stopala tijesno jedan za drugim.

Tu se mogu vidjeti i tragovi spuštenih krila, kojima mužjak para snijeg ili drugu podatnu podlogu. Obično to nije samo jedan niz otisaka stopala s tragovima krila sa strane nego je sve izgaženo i isparano krilima. Tragovi krila se mogu vidjeti i na mjestu po-lijetanja.

Trag je i gnijezdo koje je plitka udubina, obično među kori-jenjem, pod grmom ili granama mladih četinjača. Unutrašnji pro-mjer gnijezda je 25 cm. Oskudno je nastrto grančicama, iglicama i drugim lišćem, vlatima trava, a može biti i bez toga.

U gnijezdu bude najčešće 6 do 8 žućkastobijelih jaja, gusto posutim smeđim pjegama. Jaja su po veličini i obliku slična ko-košjim. Ako su se pilići sretno izlegli, ljuske jaja su u gnijezdu razdvojene na dva nejednaka dijela. U svim drugim slučajevima neka životinja se osladila jajima, u kojima mogu biti već uveliko razvijeni pilići i leglo je propalo. Može biti i drugo i treće naknad-no leglo, ali uvijek s manjim brojem jaja.

Na pjevalištima se mužjaci bore za koke kljunom, nogama i krilima. Ti tragovi, kao i tragovi parenja se mogu vidjeti na pjeva-lištima. Na tim mjestima, ali i u gustišima, gdje se mužjaci povlače radi mitarenja poslije parenja i drugdje, mogu se naći iščupana ili otpala pera.

Otpala pera se mogu naći i uz suhe kupke od prašine ili pije-ska, gdje se tertrijebi dolaze prpošiti. Tu se vide i otisci nogu, tijela i krila. Kod nađenih pera važno je dobro poznavanje ptica, kako bi se moglo utvrditi kojoj vrsti pripada.

Tetrijeb gluhan se hrani biljnom i životinjskom hranom. Pilići u početku jedu životinjsku hranu, postepeno prelazeći na biljnu. Biljnu hranu čine pupovi, lišće, cvjetovi, plodovi i sjeme četinjača, listača i zeljastih biljaka. Omiljena hrana su jagodasti i bobičasti polodovi: šumska jagoda, borovnica, brusnica, kupina i dr. Živo-tinjsku hranu čine razni kukci u svim razvojnim oblicima, pauci, crvi i drugi beskralježnjaci, puževi, gmazovi i drugi sitni kralje-žnjaci.

Izmet tetrijeba gluhana se može naći svugdje, gdje se ta pti-ca zadržava. Najviše ga ima ispod stabla, na kojem noći. Kobasi-čast je, valjkastog oblika, u blagom luku savijen, tupih krajeva. Dugačak je 2,5 do 6 cm, a debeo od 1 do 1,5 cm. Često je, kao i kod drugih koka, na jednom kraju bijeli nastavak, koji potječe od mokraće.

Boja i izgled izmeta ovisi o hrani, koju je tetrijeb gluhan po-jeo, odnosno o njenim neprobavljivim dijelovima. Obično je u svježem stanju žućkastozelenkast, a kasnije postane žućkastosmeđ. Ukoliko se ptica hrani pretežito jagodastim i bobičastim plodo-vima, onda je izmet tamnoljubičaste boje.U izmetu se vide ostaci iglica četinjača, neprobavljeno sjeme odnosno njegovi dijelovi i ostaci kukaca. Pod stablima se može naći i kašasti izmet, a nepra-vilni grudasti oblik izmeta je od koka, dok sjede na jajima.


Jedini nacionalni park u Primorsko - goranskoj županiji, Risnjak ove godine, 15. rujna obilježava 60

godina svog postojanja. Na poticaj prof. dr. Ivana Horvata, botaničara koji je već 1927. započeo istra-živanje ovog područja, Sabor Republike Hrvatske

15. rujna 1953. proglašava ovo područje u Gorskom kotaru nacionalnim parkom.

zašt

ita p

rirod

eTeks

t: Ve

sna

Pleš

e

Fot

o:To

mis

lav

Špor

er, B

oris

Ple

še i

arhi

vOBLJETNICA

NP Risnjak -Šezdeset godina postojanjaDavne 1953. godine, u trenutku proglašenja Risnjaka

nacionalnim parkom, ukupna površina parka iznosi-la je 3.014 ha. Četrdesetak godina kasnije, 17. rujna 1993. donijet je zakon o izmjenama Zakona o progla-

šenju šume Risnjak nacionalnim parkom, a površina parka pove-ćana je za 2.500 ha. Tada su parku pripojene djelomično površine šumarija Delnice - GJ Brod na kupi, šumarije Crni lug - GJ Crni lug, šumarije Rijeka - GJ Platak , šumarije Gerovo - GJ Lividra-ga, Vršice i Lazac, te dijelovi nekih privatnih posjeda. Poslije tri godine 1997. površina nacionalnog parka uvećana je za područje izvora rijeke Kupe s njenim gornjim tokom te sadašnja površina iznosi 6.350 ha. U zoni potpune zaštite nalazi se 4.292 ha ili 67,7 posto površine, čime se ostvarila želja prof. dr. Horvata o zaštiti Risnjaka kako planine s mnogo prirodnih ljepota, te izuzetnom bogatstvu flore i faune.

Risnjak se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara. Pripada dinarskom sustavu planina sa tipično kraškim terenima, sa svim fenomenima krša te vrlo razvedenim reljefom. Mogu se izdvojiti tri geomorfološke cjeline sa svim svojim specifičnostima. Masivi Risnjaka i Snježnika pružaju se u smjeru sjever - sjevero-zapad i jug - jugoistok. Najviši vrh u masivu Risnjaka je Veliki Risnjak (1528 m), a to je ujedno i najviša kota Parka. U masivu Risnjaka viši vrhovi od tisuću metara su: Sjeverni Mali Risnjak (1428 m ) te Južni Mali Risnjak (1446 m). U masivu Snježnika više kote od tisuću metara su: Snježnik 1506 m, Lazačka glavica 1426 m, Guslica 1490 m.

Krška zaravan druga je cjelina koja zauzima središnji i jugo-istočni dio Parka. Obuhvaća predjele Smrekovac, Bukovac, Bi-jele stijene, nastavlja se prema sjeveru i istoku gdje je razbijena dolinom Kupe. Ova krška zaravan nalazi se na oko 1000 metara nadmorske visine, karakteristična je po mnogobrojnim škrapama, jamama i ponikvama. Gorske livade Leska i Šegina pripadaju toj cjelini.

Treću cjelinu sačinjava, dolina rijeke Kupe sa svojim pritoka-ma Krašičevica i Sušica. Rijeka Kupa izvire ispod sto metara visoke litice Kupičkog vrha. Izvor rijeke ima izgled ovalnog jezerca, voda izvire iz dva vertikalna kanala, jedan je dubine od 156 metara.

U klimatskom pogledu, Risnjak je znakovita granica između primorske i kontinentalne klime. Prevladava hladna klima s veli-kom količinom oborina, visokom zračnom vlagom, čestim klimat-skim obratima, čestim mrazevima, kratkim vegetacijskim razdo-bljima, te velikim snježnim pokrivačem koji se zadržava dugo na tlu. Takvi klimatski uvjeti pogoduju uspijevanju bukve, smreke i jele kao najčešćih vrsta drveća.

Dvije trećine nacionalnog parka obraslo je šumom bukve i jele, koja se prostire do nadmorske visine od 1.200 m. Pojedinačno su zastupljeni i smreka, gorski javor i brijest. Poslije 1.200 m jele je sve manje, ostaje samo bukva koja je manjih dimenzija, jer su klimatski uvjeti suroviji pa se tu proteže pojas pretplaninske bu-kve. Uz grmoliku bukvu u višoj zoni Risnjaka raste i bor krivulj. Pojavljuju se i još neke šumske zajednice poput šuma jele s milavom, zajednica jele s rebračom, u višim predjelima pretplaninska šuma smreke. Eviden-tirano je oko 1.148 raznih biljnih vrsta od koji status endema ima njih 31. Državne šume tvore uglavnom suvisle obrasle površine, dok privatne šume tvore ma-nje enklave unutar privatnih pašnjaka i državnih šuma. Za ovo područje u krajobraznom smislu znakovito je puno malih pitoresknih zaselaka, s po nekoliko kuća i malim brojem stanovnika.

Na području Nacionalnog parka i njegove uže okolice zabi-lježeno je oko 114 vrsta raznih ptica, od čega se u samom parku gnijezdi njih 78 vrsta. Većinom su to gnjezdarice, a jedna treći-na nalazi se i na Crvenom popisu ugroženih životinjskih i biljnih

Risnjak


Kupari

Snježnik

Smeđi medvjed

Izvor rijeke Kupe

vrsta. Za uspostavu praćenja stanja ptica izabrane su četiri vrste: jastrebača, šumska sova, planinski i troprsti djetlić. Tijekom in-ventarizacije na Snježniku, Guslici, Liscu, Šeginama, Risnjaku i Hrvatskom evidentirano je oko 89 vrsta danjih leptira. Od toga 11 vrsta leptira je ugroženo, osam je pronađeno uz izvor rijeke Kupe. Posebno značajna nalazišta leptira su u dolini rijeke Kupe i na pa-dinama brda Dimovac iznad mjesta Hrvatskog (zabilježeno je oko 69 vrsta). Uz to u Parku ima i mnoštvo kukaca, sisavaca, gmazova, vodozemaca. Područje Parka stanište je trima najvećim europskim predatorima: smeđem medvjedu, vuku i risu.

Nacionalni park Risnjak jedan je od najuspješnijih korisnika međunarodnih sredstava na području Gorskog kotara. Uz po-moć Svjetske banke proveli su vrlo uspješni projekt pod nazivom „Kec“ (očuvanje kraških sustava). U tijeku je projekt „Nip“ vezan uz izgradnju edukacijsko - informativnih centara u Kuparima i Razlogama. Uz pomoć Eu fondova proveli su projekte „Pannet“ (izgradnja i razvoj mreže zaštićenih područja), „Dinaris“ (istraživa-nje risova), „Od vijeglavke do soka“ i „ Sožitje“ vezano uz zaštitu biljnog i životinjskog svijeta te razvoj voćarstva.

Treba naglasiti da šume ali i cijelo područje NP Risnjak imaju vrlo veliku ulogu u razvoju turizma ne samo u Gorskom kotaru već i u cijeloj Primorsko - goranskoj županiji. Najposjećenija mje-sta unutar Parka su usponi na Risnjak i Snježnik, ali i izvor rije-ke Kupe. U ponudi imaju i sadržaje poput: promatranja divljači, sportskog ribolova, brdskog biciklizma, vožnje kočijom i sl. Vrlo je interesantna i poučna staza Leska, dužine 4,2 km, koja ima edu-kativnu i zdravstvenu funkciju. Prednost mu je što se prometno nalazi u blizini veći gradova Rijeke i Zagreba, odnosno u blizini Jadranskog mora pa je time i veća dostupnost za dolazak turista na ovo područje.

Šezdeseta obljetnica Nacionalnog parka obilježena je nizom manifestacija, koje su potrajale od travnja pa sve do rujna. Od 1. svibnja bila je postavljena izložba likovnih radova djece osnovnih

škola Gorskog kotara na temu „NP Risnjak“. Objavljen je i na-tječaj za izbor najbolje fotografije na temu prirode, krajem lipnja održan je okrugli stol na temu „Natura 2000 i velike zvijeri“. U mjesecu listopadu održat će se okrugli stol na teme: promatranje velikih zvijeri, wald pedagogije i izrade šindre. Sredinom kolovoza obilježen je tradicionalni Furmanski dan, a uz to održat će se i niz drugih prigodnih manifestacija.

Napis o Risnjaku završit ćemo riječima prof. dr. Horvata čo-vjeka koji ga je na neki način otkrio i svojim istraživanjima dao doprinos njegovoj današnjoj valorizaciji „Među vrletnim risnjač-kim stijenama i dubokim provalijama, u divnim crnogoričnim i bjelogoričnim šumama neka živi nesmetano biljni i životinjski svi-jet, a čovjek neka prolazi njegovim stazama pun poštovanja pred velikom prirodnom cjelinom u koju je zašao“.

Pogled s Risnjaka na Snježnik


info

rmat

ika

Teks

t: m

r. sc

. Nin

osla

v Pl

eše

BIG DATA

Sustav koji donosi uštede u novcu i radu

Big data je skup tehnologija koje omogućuju tvrtkama da analiziraju velike količine podataka i na temelju njih donose kvalitetne odluke. Istovremeno predstav-lja paradigmu sveprisutnog rasta digitalnih podataka iz

raznolikih izvora, te tehnologije i koncepte za iskorištavanje tako nastalih velikih podataka. Suvremene tijekove digitalnih podataka obilježavaju četiri temeljne odrednice, „4 V“ – volume (volumen), variety (raznovrsnost), velocity (brzina) i value (vrijednost).

Svi generatori (društvene mreže, baze podataka, kreditne karti-ce, medicinski uređaji, senzori i sl.) masovno i globalno proizvode podatke koji su iskoristivi, veliki i česti, a suština tih podataka nije samo postojanje golemih količina koje se proizvode diljem svijeta, nego i njihova raznolikost. Big data obuhvaća podatke s društvenih mreža i internetskih stranica, općenito nestrukturirane podatke, logove, senzorske i strojne podatke, geolokacijske podat-ke, zvuk, fotografije, video. Big data tehnologije analiziraju podat-ke kao takve, ali uzimaju u obzir i njihovu raznolikost te brzinu protoka. Big data aplikacije omogućavaju prikupljanje i sistemati-ziranje podataka iz niza raznorodnih izvora koji su pojedinoj firmi bitne, čak i iz društvenih mreža i javnih baza podataka. Osnovna prednost organiziranja tih podataka je da ih se može jednostavno i lako koristiti, uz daleko veću brzinu i frekvenciju nego kad nisu organizirani u kvalitetno skladište podataka, jer samo dobro orga-nizirani podaci mogu se detaljnije unositi i analizirati, što olakšava praćenje poslovanja i odlučivanje o budućnosti.

Big data sustav je neophodan u praksi jer omogućava ana-liziranje više tipova podataka. Također, sve više se primjenjuju napredne tehnike analiziranja tzv. prediktivno modeliranje i pred-viđanje. Kako bi Big data sustavi postali što brži i iskorišteniji, organizacije koje ih koriste moraju se više orijentirati na jedno-stavnost korištenja analitičkih tehnika i sve većeg broja/tipova po-dataka za ključne korisnike – prodavače, marketinške analitičare, stručnjake u razvoju poslovanja, stručnjake za upravljanje rizicima.

Korištenjem Big data postoji velika mogućnost povećanja efi-kasnosti u administraciji. Kako je danas većina podataka u javnim/državnim institucijama digitalna, ne postoji dobar razlog zašto te institucije ne bi međusobno digitalno komunicirale. No, stvarnost je drugačija, uobičajena je praksa da službenici u istoj organizaciji moraju printati dokumente, urudžbirati ih i potom razmijeniti, iako su to već ranije učinili razmjenom digitalnih podataka (elek-tronska pošta, razmjena mrežom i dr.) što uvelike nepotrebno po-većava troškove materijala i utrošenih radnih sati.

Taj novi informatičko - poslovni trend koji suštinski mije-nja poslovanje trgovačkih lanaca, banaka i telekom operatera, do 2016. godine rast će sedam puta brže od drugih IT tehnologija, tvrdi agencija IDC. Uz Facebook i Google, najpoznatiji korisnik Big data tehnologije je američki trgovački lanac Wallmart, koji svakog sata obradi više od milijun kupovina i to pohranjuje u svo-je baze podataka stvarajući nevjerojatnih više od 2560 terabajta

(TB) podataka po satu, a te podatke treba još dodatno obraditi kako bi se otklonile eventualne prijevare, osmislili adekvatni mo-deli nagrađivanja kupaca, optimizirala nabava i osmišljavale nove prodajne akcije.

Big data je novi način na koji tvrtke mogu analizirati stare podatke i one iz novih izvora. Tehnologija može povezati sve više različitih podataka, otkrivaju se do tada nepoznati uzorci, nove veze, uvidi i modeli poslovanja u potrazi optimalnog pristupa kombiniranju strukturiranih i nestrukturiranih podataka s ciljem da se analizom gomile podataka dobiju korisne informacije.

Upravo tehnologija Big data omogućila je Švedskoj poreznoj agenciji da unaprijed popuni građanima obrasce sa svim već do-stupnim podacima u sustavu, kao što su prijavljeni prihodi i već uplaćeni porezi, a Njemački savezni zavod za zapošljavanje preo-rao je svoju golemu bazu povijesnih podataka i na temelju svojih politika proizašlih i iz tih podataka uštedio 10 milijardi eura go-dišnje.

Imajući na umu činjenicu da nije važno koliko je velika tvrtka, nego koliko su veliki podaci kojima raspolaže i sposobnost njihova analiziranja, možemo pretpostaviti da će idućih godina pojačati pritisak na IT infrastrukturu na strani analitike i serverskih su-stava, a kako raste broj podataka i Big data trend nastavlja rasti. U svakom slučaju ulaganjem u Big data može se izvući značajna korist i steći prednost u svakodnevnim tržišnim utakmicama.

U informatičko - poslovnom svijetu, podataka koji nas okružuju svakim je danom sve više, a nastaju sve brže. Digitalni podaci generiraju se na raznim mjesti-ma, a zadnjih godina poglavito uporabom mobilnih

telefona i društvenih mreža. Činjenica je da integracija kompleksnih podataka iz heterogenih sustava nije nova ideja. Big data predstavlja pokušaj da se takve

ideje u dogledno vrijeme realiziraju.


dječ

ji ku

tak

Teks

t: A

na Ju

riči

ć-M

usa

F

oto:

Arh

iv

Opće je poznato da su šume u Republici Hrvatskoj, uz vodu, najvažniji prirodni resurs, te da je očuvanje

tog nacionalnog blaga od iznimne važnosti.

Šumarska struka svjesna je činjenice koliko je bitno od najranije dobi poučavati djecu važ-nosti šuma i njihova očuvanja, pa tako gotovo sve podružnice Hrvatskih šuma d.o.o. imaju

iskustva sa školom u šumi i na inicijativu školskih i predškolskih ustanova redovito su se, na obostrano za-dovoljstvo, odazivale suradnji. Susreti šumara i djece uvijek su bili veseli i poučni, bilo da su se odvijali u učionicama ili na poučnim objektima u samoj šumi.

Kako je interes za šumarskom pedagogijom rastao, pokazala se potreba za sustavno organiziranim preda-vanjima i radionicama. Hrvatske šume d.o.o. pripre-mile su u 2012. godini projekt „Šuma u školi, škola u šumi“, koji je, nakon predstavljanja, dobio suglasnost za provođenje od strane Ministarstva znanosti, obra-zovanja i sporta, kao i Agencije za odgoj i obrazovanje. Svrha projekta je učenicima na interdisciplinaran na-čin približiti šumu, život u šumi i važnost gospodare-

ŠKOLA U ŠUMI, ŠUMA U ŠKOLI

Novi edukativni program HŠ

nja šumama, a kroz to i posao šumara te naglasiti njegovu važnost u održavanju stabilnih šumskih ekosustava.

Ciljevi projekta su, osim dosad spomenutih, poučavanje dje-ce o važnosti očuvanja šumskih staništa, opasnostima koje šumi prijete od divljih odlagališta otpada, važnosti sprječavanja požara i posljedicama požara, integriranje spoznaja stečenih na terenu, u šumi, u cjelokupni odgojno-obrazovni proces, upoznavanje šum-skih biljaka i životinja, spoznaja da šuma može biti nadahnuće za likovne i literarne radove (integracija u obrazovni proces) te, na koncu, stvaranje ekološki educirane, svjesne i savjesne djece.

Koordinatori projekta u svih 16 regionalnih podružnica Hr-vatskih šuma kontaktirat će osnovne škola i ponuditi im surad-nju u programu „Škole u šumi, šume u školi“, a ovim putem još jednom pozivamo sve zainteresirane nastavnike da nam se i sami obrate i da zajedničkim snagama približimo šumu djeci, a djecu šumi.

Dječji vrtić »VEDRI DANI«, Zagrebodgojiteljice:

Marica Špoljar i Višnja Ajzenhamer

Dječji vrtić »PLOČE«, Pločeodgojiteljica:

Snježana Merdžan

Dječji vrtić »GustAV KRKLEc«, Krapinastarija vrtićka skupina »Loptice«

odgojiteljice:

Zdravka Galović i Davorka Klasić

Zora Mudrovičić, 6,2 god.

Lara Šuman, 6 god.

Marko Loborec, 6,6 god.

Broj 199/200 | Srpanj/Kolovoz 2013. HRVATSKE ŠUME 43Broj 202 | Listopad 2013. HRVATSKE ŠUME 43

„Umilit ćeš se djedu Neumijki, ako vlat na travčici ispraviš, a ako stablu pomogneš, on tebe za brata prima jer njemu važnijeg na svijetu nema nego li je šuma i tratina“.

“Lutonjica Toporko i devet Župančića“ - Ivana BrlićMažuranić)

...Uzjahale vile konje vranepa pojurile kroz šume, graneSvog je konja Kosjenka odvojilai od vila odjahala...

“Regoč“ - Ivana Brlić Mažuranić

Šuma i njene prirodne ljepote bile su mnogim piscima i pjesnicima inspiracija u stvaranju.Ljepotu priča i pjesama na temu prirode i šumskog okruženja krase mnoga djela i djeci nude razne poticaje i pružaju spoznaju koja

budi interes i ljubav. Nose i poruke o važnosti i značaju koje treba poštivati i održavati.Vrijedno je ponuditi djeci priče i pjesme s naglaskom na detalje koji upućuju na stvaranje osjećaja za ljepotu ali i razvoj mašte,

bogaćenje govornog stvaralaštva i poticanje likovnog izričaja. Sve to i još mnogo više u ponudi dječjem stvaralaštvu rezultira većom pažnjom i brigom za šumu i njene stanovnike.

Uz priče Ivane Brlić Mažuranić i pjesme hrvatskih pjesnika potičući dječje stvaralaštvo uživajmo u stvaranju za zajedničko dobro.Svoje stvaralaštvo predstavljaju dječji vrtići iz Zagreba, Ploča, Krapine, Josipdola i Rijeke.

Priredila: Ljilja Ivković

Dječji vrtić »ZAPRuĀE«, Zagrebskupina »Patkice«

odgojiteljice:

Aleksandra Majstorović i Ljerka Tijeglić

Alesia Bonassin, 6 god.

Katarina Blažina, 6,3 god.

Karmen Gračanin, 5,9 god.

Dječji vrtić »JOsIPDOL«, JosipdolVrtićka starija odgojna skupina »MIšIćI«

odgojiteljice:

Anita Blašković i Dijana Župan

DV »sNJEGuLJIcA«, Rijekaskupina »Patuljci«

odgojiteljice:

Nataša Mićić Ćoza i Jelena Vukobratović

Dječji vrtić »BuKOVAc«, Zagrebskupina »Žabice«

odgojiteljice:

Jelena Šošić i Lidija Dražić

Karlo Božić, 6 god.

Češki šumari posjetili hrvatske rasadnike

Documents