ceste s prikljuČnim prometnicama u osijeku mandiĆa …

Maxicon d.o.o. Kružna 22 10 000 Zagreb

Nositelj zahvata: GRAD OSIJEK F. Kuhača 9 31000 Osijek

IZGRADNJA PODVOŽNJAKA U ULICI SVETOG LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA ISPOD PRUGE OSIJEK-ZAGREB I NOVE INTRAZONSKE

CESTE S PRIKLJUČNIM PROMETNICAMA U OSIJEKU

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš

Broj projekta: 19-01/19

Voditelj izrade: Maxicon d.o.o

Valentina Habdija Žigman, mag.ing.prosp arch.

Stručni suradnici: Maxicon d.o.o

Željko Varga, mag.ing.prosp.arch

Margareta Šeparović, dipl.ing.biol., prof. biol.

mr. sc. Ivan Barbić, dipl.ing.građ.

Matea Relić, mag.ing.geod.e geoinf.

Direktor: Maxicon d.o.o.

mr. sc. Ivan Barbić, dipl.ing.građ.

Zagreb, veljača 2019.

E l a b o r a t z a š t i t e o k o l i š a u p o s t u p k u o c j e n e o p o t r e b i p r o c j e n e u t j e c a j a z a h v a t a n a o k o l i š Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge Osijek-Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim

prometnicama u Osijeku

4 Maxicon d.o.o. za projektiranje i savjetovanje, Kružna 22, Zagreb




SADRŽAJ:

1 UVOD ................................................................................................................................ 11

1.1 PODACI O NOSITELJU ZAHVATA ............................................................................................ 11 1.2 SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA .......................................................................................... 11

2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA ............................................................... 12

2.1 OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA .................................................................................................... 12 2.1.1 Horizontalno rješenje ..................................................................................................... 13 2.1.2 Vertikalno rješenje ......................................................................................................... 14 2.1.3 Nadvožnjaci ................................................................................................................... 14 2.1.4 Objekti za osiguranje trupova trasa .............................................................................. 15 2.1.5 Odvodnja ....................................................................................................................... 15 2.1.6 Projektno rješenje javne rasvjete .................................................................................. 16 2.1.7 Sanitarno fekalna i oborinska kanalizacija .................................................................... 16 2.1.8 Varijantna rješenja zahvata .......................................................................................... 16 2.1.9 Grafički prilozi ................................................................................................................ 16

3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA .................................................................. 17

3.1 LOKACIJA ZAHVATA ........................................................................................................... 17 3.2 ODNOS PREMA POSTOJEĆIM I PLANIRANIM ZAHVATIMA ............................................................ 17 3.2.1 Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16-pročišćeni tekst) .................... 18 3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12, 20A/18) ........................ 18

3.3 STANJE OKOLIŠA NA LOKACIJI ZAHVATA .................................................................................. 20 3.3.1 Meteorologija i klima .................................................................................................... 20 3.3.2 Geološka i seizmotektonska obilježja lokacije ............................................................... 23 3.3.3 Hidrogeološke i hidrološke značajke.............................................................................. 26 3.3.4 Šumski sustavi i lovstvo ................................................................................................. 43 3.3.5 Krajobraz ....................................................................................................................... 44 3.3.6 Materijalna i kulturna dobra ......................................................................................... 45 3.3.7 Stanovništvo, naselja i gospodarstvo ............................................................................ 46

4 ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE ... 47

4.1 EKOLOŠKA MREŽA (EU EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000) ......................................................... 47 4.2 ZAŠTIĆENA PODRUČJA PRIRODE ........................................................................................... 49 4.3 KLASIFIKACIJA STANIŠTA ..................................................................................................... 51

5 OPIS MOGUĆIH UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ .................................................................. 54

5.1 MOGUĆI UTJECAJ NA VODE I STANJE VODNIH TIJELA .................................................................. 54 5.2 MOGUĆI UTJECAJI NA KVALITETU ZRAKA ................................................................................ 54 5.3 MOGUĆI UTJECAJ NA KLIMU I PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA ........................................ 55 5.4 MOGUĆI UTJECAJI NA TLO ................................................................................................... 63 5.5 MOGUĆI UTJECAJ NA ZAŠTIĆENA PODRUČJA I PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE .................................... 63 5.6 UTJECAJ ZAHVATA - NASTANAK OTPADA ................................................................................ 64 5.7 MOGUĆI UTJECAJI POVEĆANOM RAZINOM BUKE ...................................................................... 64 5.8 MOGUĆI UTJECAJI NA MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA ........................................................... 65 5.9 MOGUĆI UTJECAJI NA STANOVNIŠTVO ................................................................................... 65 5.10 MOGUĆI UTJECAJI U SLUČAJU AKCIDENTA ............................................................................... 65 5.11 VJEROJATNOST ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTJECAJA ............................................................ 65




5.12 KUMULATIVNI UTJECAJI ...................................................................................................... 65 5.13 OBILJEŽJA UTJECAJA ZAHVATA ............................................................................................. 65

6 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA ............... 67

7 LITRATURA ........................................................................................................................ 68

7.1 PROJEKTNA DOKUMENTACIJA/STUDIJE/RADOVI ...................................................................... 68 7.2 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA ................................................................................ 69 7.3 PROPISI .......................................................................................................................... 70

8 PRILOZI ............................................................................................................................. 72

8.1 LOKACIJSKA DOZVOLA (KLASA: UP/I-350-05/08-01/38; URBROJ: 2158/01-12-01/13-08-5 JP OD 10.STUDENOG 2008.). ................................................................................................. 72

8.2 POTVRDA GLAVNOG PROJEKTA (KLASA: 361-03/10-01/79; URBROJ: 2158/01-12-00/01-18-11, OD 22.KOLOVZA 2018.). ................................................................................................... 73

8.3 MIŠLJENJE O POTREBI PROVEDBE POSTUPKA OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ (KLASA: 351-03/19-01/02, URBROJ: 517-03-1-1-19-2, OD 28.SIJEČNJA 2019.) ................................. 74




1 UVOD Zahvat koji se analizira ovim elaboratom je izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L.B.Mandića ispod pruge Osijek-Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama.

Planirana zahvat je definirana Idejnim rješenjem broj 55/2007 od rujna 2007.godine izrađeno u Zavodu za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek.

Zahtjev za provođenjem postupka OPUO, provodi se sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17); Prilog II, točka 9.1. Zahvati urbanog razvoja (sustavi odvodnje, sustavi vodoopskrbe, ceste, groblja, krematoriji, nove stambene zone, kompleksi sportske, kulturne, obrazovne namjene i drugo.

Nositelj zahvata oslobođen je plaćanja pristojbe za zahtjev sukladno članku 8. Zakona o upravnim pristojbama (NN 115/16).

1.1 Podaci o nositelju zahvata

Naziv i sjedište pravne osobe: GRAD OSIJEK F. Kuhača 9 31000 Osijek

OIB: 30050049642 Ime odgovorne osobe: Ivan Vrkić, gradonačelnik Kontakt: [email protected]

1.2 Svrha poduzimanja zahvata

Predmetna izgradnja radi se prvenstveno zbog toga što je Ulica sv. L. B. Mandića najopterećenija gradska transverzala, ulazno- izlazna ulica iz Osijeka u smjeru Čepina i Đakova. Osim toga, izuzetno je značajno da su uz ulicu sv. L. B. Mandića formirane značajnije i najstarije industrijsko- poslovne zone i trgovački centri što na nju dovodi veliki promet koji kao posljedicu ima usiljeni prometni tok – vožnja u koloni sa čestim zastojima tokom cijelog dana i zagušenja uz vrlo nisku sigurnost svih sudionika u prometu. Kulminaciju permanentnih prometnih problema uzrokuju čekanja na pružnom prijelazu u razini koja, zbog male međusobne udaljenosti, blokira kružni tok „Đakovština“ i križanje Županijske i Gundulićeve ulice. Kako je Gundulićeva jedina ulica koja dvosmjerno povezuje istočni i zapadni dio grada (glavna uzdužna veza – spojnica Ulice J.J. Strossmayera i Vukovarske ulice), a županijska ulica nosi glavni poprečni promet u/iz centra grada, spuštanje rampe u Ulici sv. L. B. Mandića implicira apsolutnu blokadu prometa šireg centra grada te je stoga i izrađen glavni projekt i ishođen akt za građenje podvožnjaka. Naime, izgradnja podvožnjaka je u postojećem koridoru trase Ulice sv. L. B. Mandića odnosno zahvat u prostoru je denivelacija postojećeg cestovnog u odnosu na postojeći željeznički koridor.

Opis zahvata u nastavku preuzet je iz Glavnih projekata.




2 PODACI O ZAHVATU I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA

2.1 Opis obilježja zahvata

Obuhvat zahvata je izgradnja podvožnjaka u Ulici Sv.L.B.Mandića ispod HŽ pruge Osijek – Zagreb koji obuhvaća dijelove ulica:

- intrazonske ceste u dužini od cca. 300 m - Ulica Sv.L.B.Mandića u dužini od cca. 550 - Ulica Sv. Ane u dužini od cca. 160 m (uključujući izgradnju produžetka Ulice Sv. Ane preko Ulice

Sv.L.B.Mandića do spoja na novu intrazonsku cestu)

ULICA SV. L.B. MANDIĆA U DUŽINI cca 550 m I ULICA SV. ANE U DUŽINI OD cca. 160 m

Grad Osijek planira izgradnju cestovne prometnice na potezu od Vinkovačke ulice do Ulice svetog Leopolda Bogdana Mandića (Čepinska cesta), usporedo sa željezničkom prugom Varaždin-Dalj. Isto tako u planu je deniveliranje križanja Ulice svetog Leopolda Bogdana Mandića sa prugom na način da se cesta podvožnjakom provede ispod pruge.

Željeznička pruga Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj je pruga od značaja za regionalni promet. U km 24+ 458 pruga se u razini križa sa Ulicom sv. Leopolda Bogdana Mandića (Čepinska cesta). Na tom dijelu trasa pruge je u košarastom luku polumjera 505 do 1160 m, da bi odmah iza križanja sa Čepinskom cestom prešla u dulji pravac u smjeru Našica.

Slika 2.1 Početak dionice – iz smjera Čepina

Slika 2.2 Dionica uz groblje sv. Ane

Slika 2.3 Križanje Ulice sv.L.B.Mandića s željezničkom prugom i Ulicom S.S.Kranjčevića (buduća intrazonska cesta)

Slika 2.4 Početak dionice – most preko Vinkovačke ulice (južni rub)

Za izgradnju podvožnjaka Ulice svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge traži se takva tehnologija radova koja će najmanje ometati odvijanje željezničkog prometa, te istodobno omogućiti




kontinuiranu izvedbu radova na izgradnji podvožnjaka. Zaključeno je da se to može postići ako se prethodno obavi izmještanje željezničke pruge na dovoljnu udaljenost da se mogu nesmetano izvoditi radovi na podvožnjaku u zoni buduće dvokolosiječne pruge.

INTRAZONSKA CESTA U DUŽINI OD cca. 300 m

Na dionici intrazonske ceste nalazi se potpuno neuređen prostor. Dio tog prostora nalazi se na dijelu bivše tvornice „Mobilia“, a dio između ograde tvornice i HŽ pruge. Na dijelu tvornice u toku je izgradnja trgovačkog centra „Interspar“. Lokacijskom dozvolom za izgradnju tog trgovačkog centra (Klasa: UP/I-350-05/05-01/480; Urbroj: 2158-03-1/1-05-31 R od 28.12.2005.) formiran je koridor za intrazonsku cestu, a u dijelu uz trgovački centar. Na istočnom dijelu intrazonske ceste nalazi se izgrađeni cestovni most preko Vinkovačke ulice sa širinom kolnika od 10,5 m te obostranim pješačkim stazama širine 1,50, odnosno 2,20 m, a isti se nalazi neposredno uz željeznički most.

Početak dionice (istok) je na mostu preko Vinkovačke ulice. Kolnik na samom mostu bio bi 9,00 m (kao nastavak intrazonske ceste na dionici Kašićeva – Vinkovačka za što je ishođena Lokacijska dozvola). U središnjem dijelu kolnik bi bio širine 7,50 m, dok bi na zapadnom dijelu bio 10,5 m sa središnjim razdjelnim otokom. Kako se na ovom (zapadnom) dijelu kolnik približava željezničkoj pruzi na manje od 8,00 m uz kolnik je potrebno postaviti jednostranu distantnu ogradu. Izgradili bi se kolni prilazi do k.č.br. 3965/1, 3965/8 i 3965/11.

Sa sjeverne strane bi se izgradila pješačka staza širine 1,80 m i biciklistička staza širine 2,20 m. Između kolnika i biciklističke staze bi bio zeleni pojas sa sadnjom novog drvoreda. Vrstu sadnica odredit će Investitor tokom izrade Glavnog, tj. Izvedbenog projekta. Sve ostale površine potrebno je hortikulturno urediti zatravnjivanjem.

Na spojnom djelu prema Ulici sv. L.B.Mandića izgradio bi se kolnik širine 10,50 m. Obostrano bi se izgradila pješačka staza širine 1,80 m, a jednostrano (istočna strana) biciklistička staza širine 2,20 m.

2.1.1 Horizontalno rješenje

Horizontalno rješenje se ne razlikuje od onoga u već spomenutom projektu Zavoda za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek iz veljače 2007. godine. Os intrazonske ulice je u cijelosti preuzeta iz tog rješenja. Osi ulica Sv. Ane i Sv.L.B.Mandića su zadržane kao u postojećem stanju, a osi kolosjeka HŽ pruge su u cijelosti prema projektu Granove – Sesvete.

Sve tri ceste imaju, načelno, dvotračne kolnike sa širinom trake od 3.50 m kojima je pred križanjima dodana traka za lijevo skretanje. Izuzetak je produžetak Ulice Sv.Ane gdje su se lijeve trake – zbog kratkoće dionica – protegle cijelom dužinom pa taj dio ima kolnik s četiri trake.

Rješenjem Zavoda za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek iz veljače 2007. godine predviđena je s desne strane izgradnja biciklističke staze za dvosmjerni promet širine 2.20 m i pješačke staze širine 1.80 m. U nastavku trase intrazonske ceste zbog rubnih objekata i nadvožnjaka preko Ulice Sv.L.B.Mandića obje su staze pomaknute u profilu prema kolniku, a između kolnika i biciklističke staze planirana je zaštitna traka širine 0,70 m koja na dionici preko i oko nadvožnjake ima i elastičnu sigurnosnu ogradu.

Uslijed svega ovog, u profilu koji odgovara jugoistočnom uglu groblja Sv. Ane nema mjesta za sve planirane elemente. Ako nema mogućnosti da se za izgradnju prometnice angažira i potrebni dio parcele groblja treba na suženom mjestu pješačku stazu provesti u punoj širini, a suziti ili prekinuti biciklističku stazu.




2.1.2 Vertikalno rješenje

Rješenje nivelete podvožnjaka Ulice Sv.L.B.Mandića počivalo je na analizi prolaznosti ispod nadvožnjaka HŽ pruge Osijek – Našice i intrazonske ceste. Visina mjerodavnog GRŠ je 91.10 m, a osi kolnika u mjerodavnom presjeku ceste 90.40 m. Ovo je uz predviđene visine konstrukcija dalo visine podgleda objekata:

- željezničkog na koti 89.89 i - cestovnog na koti 89,67.

Kote kolnika podvožnjaka su u kritičnim točkama koje su zbog kosog presjeka osi smještene na zapadnoj strani južnog ruba željezničkog nadvožnjaka s visinom 85.05 (svijetla visina 4.84 m) i na istočnoj strani sjevernog ruba cestovnog nadvožnjaka s visinom 84.95 (svjetla visina 4.72 m).

Tjeme vertikalnog zaobljenja je kod južnog ruba cestovnog nadvožnjaka na visini 84.41 m. Prilazna rampa (u smjeru stacionaže) ima uzdužni nagib od 4,5 %, a izlazna na dionici do križanja s Ulicom Sv. Ane nagib od 5 %. U zoni križanja i dalje taj je nagib smanjen na 2,5 %.

Tako postavljena niveleta dobro opslužuje postojeće i planirane prilaze bočnim lokacijama:

- u stacionaži 1+04,64 je niveleta niža 0,28 m - u stacionaži 4 + 15,50 je razlika 0,25 m.

Obje se ove razlike lako svladavaju u poprečnom profilu.

Niveleta Ulice Sv.Ane i njenog produžetka je određena kotom u križanju s Ulicom Sv.L.B.Mandića i rezultantnim nagibom u presjeku. Prilazni nagib križanju i izlazni nagib od križanja su gotovo simetrični (cca 3,0 %), a u daljnjem tijeku izlazni nagib povećan je na 4,5 % radi blizine gospodarskog ulaza na stacionaži 1 + 00,58. Tu je postignuta razlika visine nivelete i ulaza od 0,31 m što zadovoljava. Bilo bi dobro kada bi se mogao postići sporazum da se ulaz u lokaciju pomakne cca 20 m u smjeru stacionaže, jer bi se u tom slučaju mogao zadržati izlazni nagib rampe od 3,1 % što bi bilo znatno povoljnije za pješake.

Nagibi pješako-biciklističkih staza u Ulici Sv.L.B.Mandića ne prelaze 2,5 % s najnižom kotom na 87.11 pa je i taj dio komforno riješen.

Niveleta intrazonske ulice se uglavnom drži visina postojećeg terena, a na dijelu nadvožnjaka je horizontirana na koti 90.40 m. Konveksna niveleta bi, s obzirom na mali kut (cca 43 %) križanja trasa, previše iskomplicirala geometriju nadvožnjaka.

Trasa budućeg željezničkog koridora VC iznad Ulice sv. L. B. Mandića (prema GUP-u Grada Osijeka) ucrtana je u Situaciji prometnog rješenja. Visinski položaj pruge nije određivan i nije ga potrebno odrediti prilikom izrade predmetnog projekta. Visina će se odrediti u sklopu projektiranja koridora VC s tim da se mora zadržati niveleta Ulice sv. L.B.Mandića prema ovom projektu.

Sve gore navedene visinske kote su okvirne i mogu varirati pri izradi Glavnih, tj. Izvedbenih projekata.

2.1.3 Nadvožnjaci

Projektant je morao određujući konstruktivnu visinu cestovnog i željezničkih nadvožnjaka donijeti neke odluke.

Mjerodavno za njih je bilo uvjerenje projektanta da će, uz razumnu pretpostavku visokih podzemnih voda i uz sasvim izvjesnih potreba za potpornim zidovima duž cijelog objekta podvožnjaka u Ulici




Sv.L.B.Mandića biti – u cilju racionaliziranja cijele investicije – biti potrebno inzistirati na smanjenju dubina iskopa na trasi podvožnjaka.

Zbog toga je, kao konstruktivni sistem za nadvožnjake načelno izabrana spregnuta čelično – betonska konstrukcija.

Ovako izabrana konstrukcija ima i druge prednosti od kojih ističu:

- mogućnost da glavni nosači čelične konstrukcije poligonalno prate osi nadvožnjaka, - da se poprečne ukrute prilagode malom (svega 43o) kutu presijecanja trasa prometnica, - da se rasponske konstrukcije izvode pojedinačno i - da se betoniranje masivnih dijelova istih izvodi bez skele.

Uz takvo opredjeljenje određene su i konstruktivne visine rasponskih konstrukcija:

- za željezničke nadvožnjake 121 cm i - za cestovni nadvožnjak 73 cm.

Ove su veličine korištene za daljnju analizu prohodnosti zone nadvožnjaka i određivanje nivelete podvožnjaka u Ulici Sv.L.B.Mandića.

2.1.4 Objekti za osiguranje trupova trasa

Za osiguranje trupova trasa ili građevina uz njih planirani su slijedeći objekti: - uz intrazonsku cestu potporni zid s lijeve strane prema pruzi na dionicama prije i poslije

nadvožnjaka gdje je razlika visina GRŠ pruge i nivele ceste manja od 1,22 m (visina lica zida 1,00 m).

- uz južnu prilaznu rampu Ulice Sv.L.B.Mandića s desne strane na vanjskom rubu pješačke staze potporni zid za osiguranje postojećih građevina i kolno – pješački prilaz do njih širine 4,50 m.

- uz sjevernu prilaznu rampu Ulice Sv.L.B.Mandića s lijeve strane na vanjskom rubu pješačke staze potporni zid za osiguranje ograde Aninog groblja. Manji zidovi planirani su i uz ostale lokacije.

- u podvožnjaku planirana je zaštita kolnika od visokih podzemnih voda u obliku kade. Podzemne vode se očekuju zbog blizine Našičkog bajera.

Prikazani presjeci ovih zaštitnih objekata su načelni, a moći će se utvrditi kada na raspolaganju budu geomehanički podaci.

2.1.5 Odvodnja

U spomenutom Idejnom rješenju intrazonske ceste prezentirano je rješenje odvodnje u kojem je planirana izgradnja kolektora sanitarno fekalne mješovite kanalizacije DN 1000 kojom se kanalizacija iz Vinkovačke ulice vodi na zapad i s istočne strane Ulice Sv.L.B.Mandića prolazi ispod HŽ pruge i duž ulice vodi prema uljevu u Glavni gradski kolektor. Ovo je rješenje zadržano, a za nastavak trase južno od pruge se koristi kolno pješački pristup iza potpornog zida.

U istom rješenju planirana je izgradnja i separatne kišne kanalizacije DN 400 koja je imala priključak na postojeću kanalizaciju u Ulici Sv.L.B.Mandića. Ova se kanalizacija zbog izgradnje podvožnjaka ruši. Rješenje je izmijenjeno i dopunjeno na način da se kišne kanalizacije planiraju duž južne i sjeverne rampe podvožnjaka i prepumpnom stanicom planiranom prostoru između intrazonske ceste i HŽ pruge s istočne strane (u neposrednoj blizini najniže točke nivelete ceste) vode podignu i upuste u spomenuti mješoviti kolektor. Na krak uz sjevernu rampu se kod križanja podvožnjaka s Ulicom Sv. Ane priključuje i planirana kišna kanalizacija rekonstruiranog dijela Ulice Sv. Ane i već spomenuta kišna kanalizacija DN 400.




Dio trase intrazonske ceste zapadno od podvožnjaka oslanja se na postojeću kanalizaciju u Ulici S.S.Kranjčevića.

2.1.6 Projektno rješenje javne rasvjete

U sklopu uređenja izgradnje podvožnjaka u ulici sv.L.B.Mandića te nove intrazonske ceste i produžetka ul.Sv Ane u Osijeku, predviđena je izgradnja nove javne rasvjete.

Na predmetnoj lokaciji predviđeno je postavljanje 28 stupova visine 10 m na razmaku od 30 m za rasvjetu ulica. Predviđene snage svjetiljaka za rasvjetu ceste je min. 150 W. Ujedno je predviđeno i postavljanje svjetiljki za rasvjetu pješačkih staza koje se postavljaju na iste stupove pod kutom od 180° od svjetiljki za rasvjetu ceste. Za rasvjetu podvožnjaka predviđena je rasvjeta tipa fluo i reflektorska rasvjeta koja se postavlja na strop podvožnjaka. Predviđena angažirana snaga javne rasvjete je 27600 W trofazno. Ukupna dužina trase je cca. 750 m.

Javna rasvjeta će se napojiti kabelom PP00 4x16 mm2 koji se polaže u zemlju. Predviđen je trofazni priključak i predviđena potrošnja iznosi 40000 kWh godišnje. Predviđena je spajanje nove javne rasvjete na najbližu postojeću transformatorsku stanicu prema uvjetima HEP-a koji će biti izdani u sklopu izdavanja lokacijske dozvole.

Sva električna instalacija javne rasvjete se izvodi kabelima PP00 4x16 mm2 , spajanje rasvjetnih mjesta je po principu ulaz-izlaz, a prilikom spajanja treba paziti da se faze pravilno izmjenjuju po rasvjetnim mjestima. Zajedno s kabelom javne rasvjete polaže se čelična pocinčana traka P 25x4 mm HRN N. B4.901 Č. Na uzemljivač se spaja svaki stup preko križne spojnice u kutiji zalivenoj bitumenom. Za električni razvod se primjenjuje sistem tipa TN-C, a u stupovima TN-S, a u skladu s HRN N.B2.741. Zaštita od indirektnog dodira ostvarena je pomoću automatskog isključenja napajanja. Po završetku montaže, stupove treba označiti brojevima prema projektu.

2.1.7 Sanitarno fekalna i oborinska kanalizacija

Na predmetnoj dionici potrebno je izvesti sanitarno fekalnu i oborinsku kanalizaciju koja će povezati Vinkovačku ulicu i Ulicu svetog Leopolda Bogdana Mandića. Kanalizacija se na istočnoj strani spaja na dionicu već isprojektirane kanalizacije PE rebrasta cijev DN 1000 koja vodi od Vinkovačke ulice prema Ulici sv.L.B. Mandića (Zavod za urbanizam i izgradnju d.d. Osijek, veljača 2007. godine) i za istu je ishođena Lokacijska dozvola (Klasa: UP/I-350-05/07-01/151; Urbroj: 2158-03-1/6-07-22 RK od 02.07.2007. godine). Trasa nove kanalizacije ide sjevernom stranom novoprojektirane ceste, skreće na jug, prolazi ispod ceste i kolosjeka željezničke pruge te dalje paralelno sa Ulicom svetog Leopolda Bogdana Mandića gdje se priključuje na postojeću kanalizaciju.

Novu kanalizaciju izvesti od rebrastih PE cijevi DN 1000 mm, ukupne dužine cca 450 m.

2.1.8 Varijantna rješenja zahvata

Za zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.

2.1.9 Grafički prilozi

1. Situacijski plan s ucrtanim namjeravanim zahvatom M 1 : 1000 2. Uzdužni profil Ul. sv. L.B.Mandića M 1 : 1000/100 3. Karakteristični poprečni presjeci intrazonske ulice 4. Karakteristični poprečni presjeci Ul. sv. Ane 5. Karakteristični poprečni presjeci Ulice sv. L.B.Mandića 6. Načelni poprečni presjek kroz rasponske konstrukcije 7. Načelni poprečni presjek kroz podvožnjak

Kanalizacija

U Osijeku, svibanj 2007.g. Izradio : ART GEA Osijek

SITUACIJSKI PLAN

MJERILO = 1: 1000

Ime vlasnika: Grad OsijekBroj predmeta:932-06/07-02/..........

TUMAČ

a b

c

a b

c

d

d

e

e

f

f

g

g

h

h

PODVOŽNJAK U UL.SV.L.B.MANDIĆA/ ispod nove ceste i HŽ pruge Osijek-Našice /

NOVA INTRAZONSKA CESTA IPRODUŽETAK UL.SV.ANE

SITUACIJSKI PLAN

1 : 1000

List br. 4

S NAMJERAVANIM ZAHVATOM

82,00

83,00

84,00

85,00

86,00

87,00

88,00

89,00

90,00

91,00

92,00

K O

T E

KRUNE VANJSKOG LIJEVOG ZIDA

KRUNE VANJSKOG DESNOG ZIDA

KRUNA ZIDOVA UZ KOLNIK

N I V E L E T E

N A G I B I N I V E L E T E

K O T E T E R E N A

S T A C I O N A Ž A

P R A V C I I K R I V I N E

V I T O P E R E N J E K O L N I K A

0+00,001+00,002+00,003+00,004+00,05+00,00

po

četa

k dio

nice

-križ anje

90,3

6

90,3

9o

dvo

jak d

esn

o

90,3

5

90,3

8

04,6

4

29,4

6

52,9

0

22,6

190,4

3

45,5

5

73,1

2b

uduć a

dvo

kolo

sječ n

a-H

Ž-p

ruga

90,4

6

90,4

6

91,0

290,5

0

15,9

890,7

4

29,1

9že

ljezn

ički nadvo

žnja

k-2.ko

losje

k

že

ljezn

ički nadvo

žnja

k-1.ko

losje

k36,2

591,0

2

62,6

190,5

1

ce

sto

v ni n

advo

žnja

k54,4

7

85,8

390,2

8

09,2

490,2

8

03,2

790,2

4

54,7

490,3

1

32,7

490,3

0

križ

an

je s

ul. S

v. Ane

78.7

790,2

9

00,9

2

15,5

0

90,2

6

24,1

590,2

6

45,3

690,2

6

65,4

890,2

6

85,5

290,2

5

4+

65,4

8

5+

03,2

7kra

j dio

nice

GRŠ 91,098 GRŠ 91,100

kritičn

i pre

sjek-ju

žni p

orta

l21,7

5

89,89

90,40

89,67

kritičn

i pre

sjek-sje

vern

i porta

l

85,05 84,95

62,6

1

od

voja

k desn

o

prema postojećem i=0,025Rv=2000tg=25,00y=0,16

i=0,025L=87,63

i=0,050L=84,37

Rv=1000y=0,08

i=0,025tg=12,50

Rv=500y=0,56

i=0,095tg=23,75

prema postojećemi=0,0013

L=48,97Rv=1000y=0,27

i=0,0463tg=23,15

i=0,045L=146,50

01,8

7

90,44

90,3

6

90,3

5

90,3

8

90,4

1

90,1

7

89,4

0

88,4

8

87,2

3

86,4

2

85,3

1

85,0

5

83,85

84,9

2

84,4

1

85,0

4

48,3

7

84,7

3

84,5

3

84,9

5

84,6

5

84,4

7

88,07

87,9

9

87,4

5

86,9

0

85,7

2

88,3

8

88,6

2


NOVA INTRAZONSKA CESTA IPRODUŽETAK UL.SV.ANE

UZDUŽNI PROFIL UL.SV.L.B.MANDIĆA

1 : 100/1000

L=52,90L=57,90

20,3

7

90,2

6

90,2

6

90,2

5

90,2

4

90,26

90,1

090,1

5

89,6

4

89,2

2

89,7

7

89,0

4

R=325 m

89,4

0

89,9

0

122,6

1

89,5

0

161,8

1

90,4

5

218,1

2

88,3

590,4

5

217,1

8

274,1

9

90,2

5

332,7

4

90,2

5

346,9

1

90,4

5

371,5

1

90,4

0

400,9

2

90,4

0

88,2

0

285,8

3

89,2

3

329,1

9

88,2

0

329,1

9

89,5

0

130,4

5

87,4

3

213,6

2

87,1

9

226,1

2

87

,11

238,6

2

87

,11

273,3

3

87,1

9

285,8

3

87,4

3

298,3

3

3,0

0%

5+

03,2

7

3,0

0%

5+

03,2

7

3,0

0%

4+

09,7

4

2,5

0%

3+

54,7

4

0,0

0%

4+

09,7

4

2,5

0%

0+

78,7

2

2,5

0%

2,5

0%

0+

00,0

0

2,5

0%

2,5

0%

0+

28,7

2

0+

53,7

2

2,5

0%

0,0

0%

156,4

2

89,9

0

88,2

0

270,9

1

90,4

8

400,2

0

90,4

8

370,7

7

90,0

9

363,4

6

List br. 5

89,70

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

vlačna čvrstoća min 20 kN/mmasa min 350 g/m

ugradnja geotekstila

1:1.5

-1.03

2 Ev = 100MPa

2 Ev = 60MPa

5%5%

tučenac

min 0.30

0.30

-0.73

60 E1 0.000 GTR-+

betonski prag

1:1.5

1:1.51:1.5

5%

min 0.30

0.30

os d

esn

og

k ol o

s ijeka

os lije

vog

kolo

si jek a

2Ev = 100MPa

2Ev = 60MPa

1:1.5 5%

GTR=91,01

betonski prag

5%5%

1:1.5

5%

OS

CE

ST

E

HŽN G1. 802HŽN G1. 802

skidanje humusa cca 20 cm


-1.03

-0.73

VISINAKA RAZLIKA PRUGA - CESTA = - 1.31 m

475220 130 1305011550

238 237130 22050

400

694promjenjivo 10013050promjenjivo100

718300promjenjivo

24+227,42

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

ZA

ŠT

ITN

A T

RA

KA

BIC

IKL

IST

IČK

A S

TA

ZA

PJE

ŠA

ČK

A S

TA

ZA

6+72,44

1,503,501,001,504,500,702,201,80

PROMJENLJIVO

5,00

13,95

8,95


NOVA INTRAZONSKA CESTA IPRODUŽETAK UL. SV ANE

KARAKTERISTIČNI PROFILI NOVE INTRAZONSKE CESTE

PROFIL PRUGE JE PREUZET IZ PROJEKTA:IDEJNO RJEŠENJE DVOKOLOSJEČNEPRUGE NA IZLAZU IZ KOLODVORA OSIJEK

/ "GRANOVA"- Sesvete,veljača 2007./

PROFILa - a

PROFILb - b

-0,70

90,30

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

BE

TO

NS

KI P

OT

PO

RN

I ZID

ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA

3,0% o

s d

esn

og

k ol o

s ijeka

os lije

vog

kolo

si jek a

po

s toje

ć a p

r ug

a

1:1.5

1:1.5

1:1.5

betonski prag

+- GTR0.00060 E1

-1.03

-0.73

0.30

min 0.30

tučenac

5%5%

Ev = 60MPa 2

Ev = 100MPa 2


masa min 350 g/mvlačna čvrstoća min 20 kN/m

betonski prag

0.30

min 0.305%

5%

1:1.5

1:1.5

Ev = 60MPa 2

Ev = 100MPa 25%

HŽN G1. 802

500130 1305014050

250 250130 22050

400

de

mo

nti ra

se

13050425

VISINAKA RAZLIKA PRUGA - CESTA = - 0,78 m

-1.03

-0.73

promjenjivo 600


24+332,16

GTR=91,08

3,0%3,0%

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

ZA

ŠT

ITN

A T

RA

KA

BIC

IKL

IST

IČK

A S

TA

ZA

PJE

ŠA

ČK

A S

TA

ZA

3,0% 1:1.5

1:1.5

1,503,504,430,702,201,80PREMA SITUACIJI

5,00

/najmanji razmak osi/ 12,17

7,17

OS

CE

ST

E

1,50

1,00

PROFILc - c

SIG

UR

NO

SN

A O

GR

AD

A

SIG

UR

NO

SN

A O

GR

AD

A

-0,70

os d

esn

og

k ol o

s ijeka

os lije

vog

kolo

si jek a

1:1.5

1:1.5

1:1.5

betonski prag

+- GTR0.00060 E1

-1.03

-0.73

0.30

min 0.30

tučenac

5%5%

Ev = 60MPa 2

Ev = 100MPa 2


betonski prag

0.30

min 0.305%

5%

1:1.5

1:1.5

Ev = 60MPa 2

Ev = 100MPa 25%

HŽN G1. 802

VISINAKA RAZLIKA PRUGA - CESTA = - 1,03 m

-1.03

-0.73


24+332,16

GTR=91,11

1:1.5

90,08

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

BE

TO

NS

KI P

OT

PO

RN

I ZID

ZAŠTITNA KONSTRUKCIJA

2,5%

ZA

ŠT

ITN

A T

RA

KA

2,5%

OS

CE

ST

E

1,00

po

stoje

ć a p

r ug

a

500130 1305014050

250 250130 22050

40013050

425

promjenjivo 6001,503,504,430,702,201,80

5,00

13,89

8,89

RE

GU

LA

CIO

NA

LIN

IJA

10,63

12,38

11,85

List br. 6

80

13

0V

OD

OV

OD

PL

INO

VO

D

JA

VN

A R

AS

VJE

TA

NN

VN

TK

10,45

9,45

KA

NA

LIZ

AC

IJA



KARAKTERISTIČNI PROFILI ULICESV.ANE

PROFILd - d

PROFILe - e

88,58

90,09

7,00 7,00 1,50 1,00 1,80 0,751,501,001,800,100,50

2,05%2,05%

90,40 90,45

89,70 2,5%2,5%

0,100,40 1,80 1,50 7,00 3,50 1,80 0,10 0,40

List br. 7



KARAKTERISTIČNI PROFILI ULICESV.L.B.MANDIĆA

86,78 86,84

88.22

85,19

85,55

85,22

89,25

89,25

0,400,300,60 1,00 1,80 0,900,60 3,503,500,301,001,804,50 1,23

2,905,606,202,30

PROFILf - f

86,00 85,96

87.22

89,25

85,19

90,25

2,905,606,203,07

PROFILg - g0,300,60 1,00 1,80 0,903,50 0,40 0,330,600,301,001,80 4,270,900,403,20

84,67

84,34

PROFILh - h

89,34

90,4089,48

3,50 0,70 1,00 1,80 0,307,002,861,001,800,40

List br. 8



NAČELNI POPREČNI PRESJEK KROZ RASPONSKE KONSTRUKCIJE

90,40

max 5,00 - min 4,75

2,202,20 2,20 2,200,60 - 0,350,800,20

0,10 0,90 4,40 0,10 0,10

0,40 - 0,15

4,40 0,90 0,10

0,80 0,20

3,20 3,20

cca 12,39

0,20

cca 3,89

0,80 0,70 3,50

5,20

3,50 0,70 2,20 1,80 0,20

8,40

89,6789,89

91,10 91,10

0,10 0,90 0,101,1511,35

NAPOMENA : Zbog malog kuta križanja trasa u stvarnosti ne postojiprofil, koji odgovara prikazanom poprečnom presjeku.

Zbog toga su prikazane horizontalne i vertikalne mjerenačelne, ali važne za očuvanje integriteta prikazanoggeometrijskog rješenja .

ZA

ŠT

ITN

A T

RA

KA

BIC

IKL

IST

IČK

A S

TA

ZA

PJE

ŠA

ČK

A S

TA

ZA

SIG

UR

NO

SN

A O

GR

AD

A

1,000,75

SIG

UR

NO

SN

A O

GR

AD

A

RE

VIZ

ION

A S

TA

ZA

RE

VIZ

ION

A S

TA

ZA

RE

VIZ

ION

A S

TA

ZA

ZA

ŠT

ITN

A K

ON

ST

RU

KC

IJA

ZA

ŠT

ITN

A K

ON

ST

RU

KC

IJA

Stvarne dimenzije konstruktivnih elemenata odrediti će

statički proračun.

3,0%

List br. 9



NAČELNI POPREČNI PRESJEK KROZPODVOŽNJAK

90,40

89,67

84,41

NAPOMENA : Zbog malog kuta križanja trasa u stvarnosti ne postojiprofil, koji odgovara prikazanom poprečnom presjeku.

Zbog toga su prikazane horizontalne i vertikalne mjerenačelne, ali važne za očuvanje integriteta prikazanoggeometrijskog rješenja .

Pitanje potrebe "kade" za zaštitu kolnika definitivno ćese riješiti utvrđivanjem visine podzemnih voda.Ako tonije potrebno stupišta će se osloniti na trakaste temelje.

Dimenzije temeljnih stopa i debljine potpornih i zidova"kade" utvrditi će se temeljem geomehaničkog izvješćai proračuna,a dimenzije konstruktivnih elemenata sta-tičkim računom.

Zbog navedenog kotirani su samo elementi važni zauspostavu zadane nivelete i zadanih gabaritnih mjera.

87,11

84,6584,47

4,40 0,80 0,80 0,402,90

BIC

IKL

IST

IČK

A S

TA

ZA

PJE

ŠA

ČK

A S

TA

ZA0,40 0,80 0,80 4,100,301,001,90

2,5%

DR

EN

AŽ

A

NASIP

INS

TA

LA

CIJ

E

ŠLJUNAK

ST

UP

IŠT

E

ST

UP

IŠT

E

0,20 0,600,15

3,70

3,35

0,05

8,10

3,85 9,60

8,10 0,60 0,20 0,15 3,35

3,700,05

0,20 0,10

0,70 3,50 3,50 0,70

8,20 0,10 0,20

3,70 5,60 6,20 3,10

82,01

83,12

83,12

List br. 10




3 PODACI O LOKACIJI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA

3.1 Lokacija zahvata

Izgradnja podvožnjaka u Ulici sv. L.B.Mandića ispod pruge Osijek-Zagreb i nove Intrazonske ceste s priključnim prometnicama nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji, na području Grada Osijeka, odnosno na njegovom sjeveroistočnom dijelu. Grad Osijek kao jedinica lokalne samouprave obuhvaća prostor od 275 km2. Gradsko središte, Osijek, najveći je grad u Slavoniji i četvrti po veličini grad u Hrvatskoj. Smješten je u ravnici, na desnoj obali rijeke Drave, 22 km od ušća u Dunav. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupan broja stanovnika na području Grada iznosi 108.048 (gustoća naseljenosti Grada je 393 stanovnika na km²).

Slika 3.1 Lokacija zahvata prikazana na Topografskoj karti 1:25 000 (izvor: https://geoportal.dgu.hr/)

3.2 Odnos prema postojećim i planiranim zahvatima

Prema upravno–teritorijalnom ustroju RH, lokacija zahvata se nalazi na području Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.

Za područje zahvata na snazi su:

Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16-pročišćeni tekst)

Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni Glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12, 20A/18)




3.2.1 Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16-pročišćeni tekst)

U poglavlju UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH I OSTALIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU navodi se sljedeće:

Članak 66.

(1) Cestovni prometni sustav je u PPOBŽ utvrđen tako da mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva centralna naselja te gospodarske i druge sadržaje od važnosti za Državu i Županiju, a ostale sadržaje povezuje mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta.

(2) Pod lokalnim i nerazvrstanim cestama podrazumijevaju se i ceste koje povezuju sva ostala naselja, izdvojena građevinska područja izvan naselja i izgrađene, odnosno planirane strukture izvan građevinskih područja na prostorima poljoprivrednog zemljišta.

(3) U cestovnom prometu planira se izgradnja autoceste, četverotračne brze ceste te obilaznica naselja, uređenje kritične dionice, korekcije postojećih trasa i izgradnja novih cesta u kategoriji ostalih državnih i županijskih cesta.

Članak 67.

(1) Radi povećanja sigurnosti prometa potrebno je izgraditi suvremeni kolnik na svim državnim, županijskim i lokalnim cestama.

(2) Postojeću cestovnu mrežu potrebno je dograditi, rekonstruirati i ojačati radi povećanja propusne moći i sigurnosti prometa, povećanja nosivosti, poboljšanja elemenata i proširenja kolnika užih od 5 m.

(3) Rekonstrukcije cesta s korekcijama prometno tehničkih elemenata trase ne smatraju se promjenom trase.

(4) Ceste planirane u PPOBŽ potrebno je projektirati s najnovijim tehničko-sigurnosnim rješenjima i gdje god je to moguće međusobna križanja rješavati deniveliranjem, bez obzira da li su ista predviđena PPOBŽ-om.

Članak 68.

(1) Na svim javnim cestama potrebno je sustavno povećavati sigurnost prometa vozila, sigurnost prometa biciklima i sigurnost pješaka gradnjom namjenskih prometnih površina kada to zahtijeva gustoća odgovarajućeg prometa.

(2) Na svim cestama potrebno je sustavno poboljšavati dostupnost sredstvima javnog cestovnog prijevoza izgradnjom nedostajućih autobusnih stajališta i kolodvora.

Ocjena usklađenosti Zahvata s Prostornim planom Osječko-baranjske županije

U Prostornom planu županije (Županijski glasnik br. 6/16-pročišćeni tekst) predmetni Zahvat (izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge Osijek - Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u Osijeku) nije izričito naveden, međutim planom su dane smjernice za projektiranje križanja deniveliranjem, dok se rekonstrukcije ne smatraju promjenom trase, budući da se podvožnjak gradi na postojećoj trasi. Time je Zahvat sukladan s Prostornim planom Osječko-baranjske županije.

3.2.2 Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12, 20A/18)

U odredbama za provođenje PPUG Osijeka navodi se sljedeće:

Članak 26.




(1) U Izmjenama i dopunama PPUGO-a omogućuje se građenje javnih i nerazvrstanih cesta, osnovne i sekundarne ulične mreže, građevina za njegu i opskrbu vozila i pružanje usluga sudionicima u prometu te građevina za potrebe sustava javnog prijevoza putnika, parkirališta i garaža, trgova, kolno–pješačkih površina i mreže biciklističke i pješačke infrastrukture.

(2) Promjena oznake javnih cesta, oznake željezničkih pruga, referentnog koda zračnih luka te oznake plovnih putova odlukom nadležnog tijela ne zahtjeva izmjenu PPUGO-a.

Članak 27.

(1) Najmanja širina kolnika prometnice iznosi 5,5m, a iznimno 4,5m u postojećim ulicama kada su prostorni elementi ograničavajući faktor.

(2) U novim ulicama jedna prometna traka za dvosmjerni promet može se graditi samo iznimno i to:

- u ulicama koje ne mogu biti duže od 500m pod uvjetom da se na svakih 100m izgradi mimoilaznica najmanje širine 5,5m (uključujući izgrađenu prometnu traku) i da se dvije susjedne mimoilaznice dogledaju

- u slijepim ulicama pod uvjetom da se na svakih 100m izgradi mimoilaznica najmanje širine 5,5m (uključujući izgrađenu prometnu traku) i da se dvije susjedne mimoilaznice dogledaju.

Članak 30.

(1) Na cestama i ulicama mogu se graditi ili rekonstruirati križanja i odvojci u jednoj ili dvije razine, ovisno o tehničkoj razini ceste i prometnim potrebama.

(2) Križanja i odvojci mogu se graditi ili rekonstruirati kao prijelazna rješenja u skladu s prometnim potrebama.

Ocjena usklađenosti Zahvata s Prostornim planom uređenja Grada Osijeka

U Prostornom planu Grada Osijeka (Službeni glasnik Grada Osijeka 20A/18) predmetni Zahvat (izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge Osijek - Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u Osijeku) nije izričito je naveden. Međutim, prikazan je na kartografskim prikazima 2.1.1. Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet kao planirani most (nadvožnjak-podvožnjak). Time je Zahvat sukladan s Prostornim planom Grada Osijeka.




Slika 3.2 Izvod i PPUG Osijeka 2. Infrastrukturni sustav, 2.1. Promet, 2.1.1 Cestovni, željeznički, riječni i zračni promet

3.3 Stanje okoliša na lokaciji zahvata

3.3.1 Meteorologija i klima

Klimatska obilježja prostora Osječko-baranjske županije dio su klime šireg prostora Istočne Hrvatske gdje prevladava umjereno kontinentalna klima, koja se s obzirom na prostorni položaj javlja u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Osnovne karakteristike ovog tipa klime su srednje mjesečne temperature više od 10°C tijekom više od četiri mjeseca godišnje, srednje temperature najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednje temperature najhladnijeg mjeseca između - 3°C i +18°C. Obilježje ove klime je nepostojanje izrazito suhih mjeseci, a oborina je više u toplom dijelu godine, a prosječne godišnje količine se kreću od 700-800 mm. Od vjetrova najčešći su slabi vjetrovi i tišine, dok su smjerovi vjetrova vrlo promjenjivi.

Klimatske prilike na području zahvata okarakterizirane su na osnovu provedenih mjerenja osnovnih klimatskih elemenata na meteorološkoj postaji Osijek.

Temperatura zraka

Prosječna temperatura zraka, prema izvršenim mjerenjima za razdoblje od 1993.-1999. na meteorološkoj postaji Osijek iznosi 11,0°C. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (rjeđe se maksimum temperature javlja u kolovozu ili lipnju) s prosječnom mjesečnom temperaturom od 21,6°C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od 0,7°C. Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature. Srednja godišnja amplituda




temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek 22,3°C što je odlika kontinentalnih osobina područja.

Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature na području Županije zabilježen je u Osijeku 38,6°C izmjereno u razdoblju 1959.-1978. godine. Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u vremenu od 1959.-1978. godine u Osijeku iznosio je - 25,4°C. Međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala, čak ispod 1%.

Oborine

Prosječna godišnja količina oborine na području Osijeka zabilježena u razdoblju od 1993.-1999. godine iznosila je 748,5 mm. U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II i III mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima.

Primarni maksimum oborine, uglavnom se javlja u VI mjesecu, a sekundarni u XI mjesecu. Minimumi oborine javljaju se u XI mjesecu (primarni minimum i sekundarni u II i III mjesecu). Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine, zabilježena u Osijeku u razdoblju od 1959.-1978. iznosila je 101,2 mm. Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka.

Broj dana s maglom javlja se u prosjeku 30-50 dana godišnje. Najveći broj magli u nizinama su radijacijskog porijekla, tj. prizemne magle koje nastaju ižaravanjem tla u vedrim noćima. Pojave mraza javljaju se u prosjeku od 30-50 dana godišnje. Najveći broj dana s mrazom imaju zimski mjeseci, osobito prosinac (8 dana). Ponekad se mraz može javiti i u svibnju i lipnju, zbog utjecaja polarnih zračnih masa. U jesen se također javljaju mrazevi ali ne u tolikoj mjeri kao u proljeće, dok se jaki mrazevi javljaju tek u studenom.

Insolacija i naoblaka

Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake usklađen je i s režimom oborina. Srednja godišnja naoblaka za meteorološku postaju Osijek iznosila je 5,7 desetina, u razdoblju od 1959.-1978. godine. Najveće vrijednosti naoblake zabilježene su u jesenskim i zimskim mjesecima. Tada je insolacija, tj. trajanje sijanja sunca najmanje (najmanje registrirana insolacija je u prosincu), dok je najduže trajanje sijanja Sunca zabilježeno u srpnju. Ukupna godišnja količina insolacije u dvadesetogodišnjem razdoblju (1959.-1978.) na meteorološkoj postaji Osijek iznosila je 1.904,6 sati, odnosno 1.793,3 sata.

Strujanje zraka

Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.

3.3.1.1 Promjena klime

Na razini Republike Hrvatske tijekom 20. stoljeća izmjeren je kontinuiran porast prosječne temperature od 0,02 do 0,07°C po desetljeću. Primijećen je trend laganog pada stope godišnje količine oborina tijekom 20. stoljeća, koji se na početku 21. stoljeća nastavlja te povećanje broja suhih dana u cijeloj Hrvatskoj. Također, povećala se učestalost sušnih razdoblja, odnosno broj uzastopnih dana bez oborina.




Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata (Branković i sur. 2013)1, u bližoj budućnosti (2011.-2040.; P1) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura mogla porasti do oko 0,8°C te isto toliko u jesen, dok očekivana promjena temperature zraka zimi i u proljeće iznosi 0,2°C-0,4°C. Zimske minimalne temperature zraka na području zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C, a ljetne maksimalne temperature zraka porast će oko 0,8°C. U drugom razdoblju (2041.-2070.; P2) projiciran je porast temperature između 2,5°C i 3°C tijekom zime i ljeti (Slika 3.3. a) i c)), dok u ostale dvije sezone porast iznosi između 2°C i 2,5°C. Projekcije za treće razdoblje (2071.-2099.; P3) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. Zimi je projicirani porast temperature od 3,5°C do 4°C (Slika 3.3. b)), dok ljetni, vrlo izražen, projicirani porast temperature iznosi između 4°C i 4,5°C (Slika 3.3. d)). Porasti temperature u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni.

Slika 3.3 Razlika srednjaka skupa u T2m: zima (DJF) a) P2-P0 i b) P3-P0 te ljeto (JJA) c) P2-P0 i d) P3-P0. Mjerene jedinice su

°C. U svim točkama dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa svih modela (izvor: Branković i sur., 2013.)

Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata (Branković i sur. 2013)2, najveće promjene u sezonskoj količini oborine u prvom razdoblju (2011.-2040.; P1) projicirane su za jesen kada se može očekivati povećanje oborine između 2% i 12%, dok u ostalim sezonama model projicira povećanje oborine 2%-8%. Na području zahvata očekuje se statistički značajno povećanje godišnje količine oborine između 2% i 6%. Za drugo razdoblje (2041.-2070.; P2) na području zahvata očekuje se zimski porast količine oborine između 5% i 15% (Slika 3.4. a)), tijekom ljeta očekuje osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25% (Slika 3.4. c)), dok je za jesen projiciran porast oborine od 5% - 15%. U trećem razdoblju (2071.-2099.; P3), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% (Slika 3.4. b)). te smanjenje oborine tijekom ljeta od -15% do -25% (Slika 3.4. d)).

1 http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf 2 http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf




Slika 3.4 Relativna razlika srednjaka skupa za ukupnu količinu oborine R: klimatološka zima (DJF) a) P2-P0 i b) P3-P0 te ljeto

(JJA) c) P2-P0 i d) P3-P0. Mjerene jedinice su %. S oznakom + su označene točke u kojima dvije trećine modela daje isti predznak promjene kao srednjak skupa te je relativna razlika srednjaka skupa izvan intervala ±5% (izvor: Branković i sur.,

2013.)

Od svih opasnosti potaknutih klimatskim promjenama, Nacionalna procjena opasnosti navodi kao veliku opasnost u Hrvatskoj samo poplave (Šimac/Vitale 2012: 19). Osnovni razlog velikog rizika od poplava predstavlja smještaj Hrvatske unutar dunavskog bazena i snažni utjecaj savskog i dravskog bazena. Drugi problem predstavljaju urbana područja, na kojima kratkotrajne i intenzivne oborine u kombinaciji s lošim prostornim planiranjem uzrokuju poplave. Ostale opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, a koje su prepoznate kao rizici za Hrvatsku, uključuju porast razine mora, ekstremne temperature i oborine, suše i vjetar.

Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni poremećaj, itd.)3.

3.3.2 Geološka i seizmotektonska obilježja lokacije

3.3.2.1 Geološka obilježja

Glavninu prostora Županije čine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. U strukturi prostora posebno su važne pleistocenske naslage. Procesima zamrzavanja i odmrzavanja trošeno je površinsko tlo i nastao je pokrov koji je u doba otapanja klizio prema nižim krajevima. Takve naslage karakteriziraju podnožja gora prema Pridravskoj ravnici. Posebno su važne naslage prapora ili lesa, karakterističnog elementa u pokrovu ovog dijela Panonske ravnice. Debele naslage (i do 20 m) prekrivaju padine istaknutih dijelova, npr. Bansko brdo, Jabučku kosu i Erdutsko brdo. Znatni su dijelovi prapornog pokrova sprani i pretaloženi te čine nižu stepenicu, odnosno višu naplavnu ravnicu, koja je glavna obradiva površina. U mladim i neotpornim pleistocenskim taložinama rijeke su usjekle prostrane i znatnim dijelom močvarne nizine. To je najmlađi element u sastavu područja.

3 http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf




Prema geološkoj karti koja predstavlja izvadak iz Osnovne geološke karte karte (list Osijek, Magaš, 1:100 000, N.,Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 1987) šire područje lokacije zahvata izgrađeno je od pleistocenskih i holocenskih naslaga kvartarne starosti (Slika 3.5).

Slika 3.5 Izvadak iz Osnovne geološke karte karte (list Osijek, Magaš, 1:100 000, N.,Institut za geološka istraživanja, Zagreb,

1987

Pleistocen je predstavljen kopnenim i barskim lesom, različitim drugim varietetima lesoidnih taložina te riječnim paleoterasama. Riječna paleoterasa (t2-w-Q1) ima značajno rasprostranjenje na potezu južno od recentnog toka Drave. Ukupna debljina taložina na paleoterasi iznosi najviše do desetak metara. Ova je paleoterasa izgrađena od naslaga barskog lesa. Najčešće su gline i siltovi s manganskim konkrecijama i organskim sastojcima. Osim toga javljaju se i leće glinovitih pijesaka visokog stupnja sortiranosti.




Barski les (lb-w-Q1) je široko rasprostranjen na istraživanom području te prekriva znatan dio terena južno i jugoistočno od Osijeka. Ove su naslage vremenski i genetski istovrsne s naslagama kopnenog lesa, barsko-kopnenog i jezersko-barskog lesa samo su odlagane u prostranim plitkim močvarama. Zbog specifičnih uvjeta sedimentacije uvjetovane čestim temperaturnim kolebanjima, ovaj sediment ima poseban izgled. To je šarena taložina s čestom horizontalnom laminacijom. Od litotipova najčešći su glinoviti silt, silt i siltni pijesak. Prevladavaju sive, smeđe i žućkaste nijanse. Vapnene i rjeđe limonitne konkrecije redovito su prisutne. Bogata je zajednica mekušaca koja ukazuje na paleoklimatske i sedimentacijske promjene. Prevladavaju močvarne forme nad kopnenim. Osnovni mineralni sastojak je kvarc, a zatim feldspati, čestice stijena, karbonati i muskovit. Debljina barskog lesa je promjenjljiva, a može iznositi i do 30 m.

Jezersko-barski les (ljb-w-Q1) nalazi se uz naprijed opisanu genetsku jedinicu, ali znatno manjeg površinskog rasprostranjenja. To su akvatični talozi nešto dubljih jezersko-barskih voda s čestim uticajem vodenih tokova, odnosno struja. Zbog toga su ove naslage predstavljene izmjenom pjeskovitih siltova (pijesaka) sa glinovito-limonitičnim siltom. Litološki sastav je jednoličan na širokom prostoru, a debljina ove jedinice vidljive na površini iznosi 4-5 metara.

Barsko-kopneni les (lbk-w-Q1) zauzima manje površine u području naselja Sarvaš. Najčešći litotipovi su silt i glinovito-pjeskoviti silt. Ovaj izdvojeni genetski tip čini prijelaz koji se nalazi između kopnenog i akvatičnog lesa. Temeljna je karakteristika veoma česta i brza vertikalna i horizontalna izmjena barskog i kopnenog lesa. Debljina mu varira i dostiže najviše do 12 m. Na temelju svih prikupljenih karakteristika ovih naslaga one su izdvojene kao facijes virmskog paleofluvijala.

Kopneni les (l-w-Q1) nema veliko površinsko rasprostranjenje, nalazi se ga se u području južno od naselja Sarvaš, kao dvije izolirane pojave.

Holocenske taložine su zastupljene naslagama poplavnog područja (sedimentima povodnja), aluvijalnim sedimentima terase, sedimentima mrtvaja i barskim sedimentima.

Sedimenti povodnja (ap-Q2) nalaze se sjeverno uzduž cijelog toka rijeke Drave gdje prekrivaju velike površine. Od taložina aluvijalne terase odvojene su terasastim odsjekom visine do 2 m. Za vrijeme visokih voda na tim područjima se odlažu znatne količine sitnozrnastih i prašinastih pijesaka. Njihov mineralni sastav odgovara sastavu pijesaka aluvijalne terase.

Aluvijalni sedimenti terase (t1-Q2) široko su rasprostranjeni uzduž toka rijeke Drave. To je erozijsko-akumulacijska terasa koja je u ovom području pretežno akumulacijskih karakteristika.

Sedimenti mrtvaja (am-Q2) nalaze se u poplavnim područjima Drave i Dunava i predstavljaju zaostale dijelove napuštenog korita. Nastale su na akumulacijsko-erozijskim terasama. Uglavnom su ispunjene vodom i obrasle barskim biljem. Od taložina susrećemo prašinaste pijeske i muljeve bogate organskim ostacima. Sedimentacija se odvija i danas.

Barski sedimenti (b-Q2) razvijeni su u širem području toka rijeke Drave između Nemetina i Sarvaša. Nastajali su i nastaju u hipsometrijski najnižim dijelovima terena koji su pretvoreni u močvarišta. Ograničenog su rasprostranjenja. U takvim područjima istaložene su gline i glinoviti siltovi s znatnim udjelom organske tvari.

3.3.2.2 Seizmotektonska obilježja

Područje Osječko-baranjske županije smješteno je u pojasu Panonskog bazena koji pripada istočnom dijelu unutrašnjih Dinarida. Unutar ovog pojasa izdvojene su tri veće strukturno-tektonske cjeline: Dravska depresija, Baranja i Kopačevsko-apatinska struktura. Dravska depresija predstavlja složeno strukturirani sinklinorij s nizovima istok-zapad orijentiranih manjih struktura. Najmarkantnije strukture unutar Dravske depresije predstavljaju pragovi-horstovi, jugoistok-sjeverozapad i istok-zapad pružanja. To su Daljski lesni ravnjak istočno i Đakovačko – Vinkovački lesni ravnjak položen južno od područja zahvata.




U usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske (posebno predjeli oko Zagreba i priobalni dio) seizmička, a i tektonska aktivnost na području Županije slabije je izražena. Ipak, uz Dilj Goru i sjeverno od Osijeka (prema Belom Manastiru) nalaze se zone pojačane seizmičke aktivnosti. U njima su se do sada dogodili potresi magnituda 5,0 - 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII stupnjeva MCS ljestvice.

Slika 3.6 i Slika 3.7 prikazuju isječke iz seizmoloških karata sa označenom lokacijom zahvata na kojima su prikazani stupnjevi maksimalnih intenziteta očekivanih potresa prema MCS skali. Prema seizmološkoj karti Republike Hrvatske, M 1:100.000 područje istraživanja za povratni period od 500 i 100 godina nalazi se u prostoru s magnitudom 8º odnosno 7º MCS ljestvice intenziteta (MCS, Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica).

Slika 3.6 Seizmološka karta područja zahvata za povratni period od 500 godina (Geofizički zavod, PMF, Zagreb)

Slika 3.7 Seizmološka karta područja zahvata za povratni period od 100 godina (Geofizički zavod, PMF, Zagreb)

3.3.3 Hidrogeološke i hidrološke značajke

3.3.3.1 Hidrogeološke značajke

U hidrogeološkom smislu, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. lokacija zahvata nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA (Slika 3.8). Grupirano vodno tijelo Istočna Slavonija - sliv Drave i Dunava pruža se na krajnjem istoku Republike Hrvatske karakteriziranom prostranim ravnicama u kojima su se tijekom




kvartara istaložile debele klastične naslage. Današnji morfološki izgled terena u najvećoj mjeri je rezultat postpliocenskih gibanja koja su u ovom području snažno izražena. U mikroreljefu najjasnije se ocrtava oko 10 km široko inundacijsko područje Drave koje pretežno zauzima rubne dijelove Baranje. Ova riječna nizina ulazi u još šire inundacijsko područje Dunava i to u predjelu Kopačkoga rita, zaostale velike prirodne akumulacije kao najniže depresije ovih predjela. Na području Baranje u reljefu dominira Bansko brdo te se pojavljuju dva izražena praporna ravnjaka. U jugozapadnom dijelu vodno tijelo pruža se duž sjevernih obronaka Papučkog gorja.

Slika 3.8 Pregledna karta grupiranih tijela podzemnih voda na vodnom području rijeke Dunav, s naznačenom lokacijom

zahvata (Karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.)

Vodnim tijelom dominiraju aluvijalne naslage međuzrnske poroznosti (slika 3.3.3-2.). Litološki su zastupljeni uglavnom glina, prah i pijesak koji se miješaju u svim omjerima kako lateralno, tako i vertikalno. Krovinu kvartarnog vodonosnika čine slabopropusne glinovito - prahovite naslage debljine uglavnom oko 10 do 25 m. Vodonosnik predstavljaju propusne naslage koje se izmjenjuju s glinovito – prahovitim slojevima, što je vidljivo na uzdužnom (slika 3.3.3-3.) i poprečnom hidrogeološkom profilu (slika 3.3.3-4.).

Propusne naslage izgrađene su uglavnom od jednoličnog sitno do srednjezrnastog pijeska, dok se ponegdje pojavljuju tanji slojevi i leće šljunka. Vodonosnik je poluzatvorenog do zatvorenog tipa, a podzemna voda je pod arteškim i subarteškim tlakom. Debljina vodonosnika iznosi od 30 do 50 m na području Baranje do oko 100 m u istočnom dijelu područja. Prema rubnim dijelovima smanjuje se debljina vodonosnika. Vrijednosti hidrauličke vodljivosti se kreću prosječno u rasponu od 10 do 30 m/dan. Podina vodonosnika izgrađena je uglavnom od glinovitih i prašinastih slojeva, te lapora. Podzemne vode se uglavnom obnavljaju infiltracijom oborina kroz slabopropusnu krovinu. Za hidrografsku mrežu karakteristično je da drenira podzemne vode. Smjerovi toka podzemne vode su različiti, no generalni smjer toka podzemne vode je od zapada/jugozapada prema istoku/sjeveroistoku. U skupinu važnijih vodonosnika pripadaju i karbonatni vodonosnici na južnoj granici vodnog tijela koja obuhvaća sjeverne obronke Papuka. Stratigrafski su zastupljene naslage trijaske i miocenske starosti. Izdašnost izvora u sušnom razdoblju redovito opada na ispod desetak l/s (Nakić i dr., 2016). Najznačajnija crpilišta unutar vodnog tijela koja se koriste za vodoopskrbu su: Donji Miholjac (Q=20 l/s), Vinogradi (Q=450 l/s), Đurđenovac (Q=10 l/s), Velimirovac (Q=40 l/s), Fatovi (Q=50 l/s), Cerić-Trpinja (Q=200 l/s), Dalj (Q=10 l/s), Turska skela (Q=20 l/s), Beli Manastir (Q=50 l/s) i Mece (Q=20 l/s).




Slika 3.9 Shematska hidrogeološka karta grupiranog vodnog tijela Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava, s naznačenom

lokacijom zahvata (preuzeto iz Nakić i dr., 2016.)

Slika 3.10 Uzdužni shematski hidrogeološki profil kroz grupirano vodno tijelo Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava

(preuzeto iz Nakić i dr., 2016.)




Slika 3.11 Poprečni shematski hidrogeološki profil kroz grupirano vodno tijelo Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava (preuzeto iz Nakić i dr., 2016.)

Temperature podzemnih voda su u intervalu 10 do 13°C, a pH vrijednosti ukazuju da su vode slabo kisele, neutralno do slabo alkalne (Marković i dr., 2015). Podzemne vode uglavnom pokazuju značajke vodonosnih slojeva nastalih u reduktivnim uvjetima. Debelim krovinskim slabopropusnim naslagama su relativno dobro zaštićene od onečišćenja s površine. Na području vodnog tijela povremeno su povišene koncentracije željeza, mangana, arsena, olova, cinka, amonija, fosfata i sume tetrakloretilena i trikloretilena. Uglavnom se radi o prirodno povišenim koncentracijama navedenih parametara. Treba napomenuti da se radi o povremenim i točkastim podacima koji se ne mogu s pouzdanošću primijeniti na cijelo vodno tijelo zbog nedostatka podataka i monitoringa. Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/742, Urudžbeni broj: 375-17-1, studeni 2017.), ukupno stanje vodnog tijela Istočna Slavonija – sliv Drave i Dunava procijenjeno je kao „dobro“.

Lokacija predmetnog zahvata ne nalazi se unutar granica zona sanitarne zaštite izvorišta (Slika 3.12). Također, sva aktivna crpilišta javne vodoopskrbe nalaze se na razmjerno velikim udaljenostima od lokacije (Slika 3.9).

Slika 3.12 Pregledna karta zona sanitarne zaštite izvorišta vode namijenjene ljudskoj potrošnji, s označenom lokacijom

zahvata (karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021.)




3.3.3.2 Hidrološke značajke područja

Hidrografski se u Osječko-baranjskoj županiji ističu Drava s južnim i Dunav sa zapadnim pritocima od kojih je, dakako, najznačajnija Drava. Osnovno hidrografsko obilježje površja jest ekscentričnost tekućica. Najveće i najvažnije rijeke teku rubno. To se odražava i u reljefnoj slici kraja, a uvjetovano je geotektonskim značajkama širega prostora. Inače na vodene prilike u cjelini utjecali su još diferencirani klimamorfološki procesi u prošlosti, pri čemu su u detaljima pored hidrogeoloških osobina stijena imali značajnu ulogu i noviji društveno-gospodarski zahvati. Vodotoci na području Županije značajni za Republiku (državne vode) su međudržavne vode Dunav, Drava, Karašica (Baranja), Odvodni kanal Karašica, Borza, Hatvan, Travnik te ostali vodotoci Vuka do ceste Đakovo-Osijek, Vučica i Karašica, akumulacija Borovik i akumulacija Lapovac II, a ostale površinske vode su lokalne vode.

Osim rijeke Drave, posredan utjecaj ima i rijeka Dunav, u koji Drava utječe i o kojoj ovisi stvaranje uspora na Dravi. Sliv koji se formira unutar granica šireg područja promatranja ima neznatan utjecaj na karakteristike Drave i Dunava. Obje rijeke su recipijenti koji na graničnim profilima imaju velika slijevna područja, dovoljna da im daju čvrste režimske karakteristike. Izvorište Drave je u Dobiaškom polju (Italija), a ušće kod sela Aljmaš. Geološki sastav terena donjeg toka Drave uključuje sedimentne slojeve šljunka, pijeska, gline i ilovače, što omogućava stvaranje meandara, rukavaca, napuštenih korita i zavoja. Promatrajući hod mjesečnih protoka uočava se jak glacijalni režim (prihranjuje se sniježnicom i ledenjacima). Glavni maksimum protoka javlja se u lipnju, a sekundarni u studenom, dok je glavni minimum u siječnju, a sporedni u listopadu.

3.3.3.3 Stanje vodnih tijela

Za upravljanje vodama izdvojene su najmanje jedinice - vodna tijela. Vodna tijela na području zahvata pripadaju vodnom području rijeke Dunav, odnosno području podsliva rijeke Save koje obuhvaća dio kopnenog teritorija Republike Hrvatske s kojega vode površinskim ili podzemnim putem otječu prema rijeci Dunavu (Slika 3.13).

Površina vodnog područja rijeke Dunav iznosi 35.117 km2, što predstavlja 62% hrvatskog kopnenog teritorija. Okosnice otjecanja s vodnog područja su rijeke Sava i Drava, čija vododijelnica je reljefno određena i prolazi gorskim nizom Ivanščica - Kalnik - Bilogora - Papuk. Područje podsliva rijeke Save, na kojem se nalazi lokacija zahvata zauzima 25.764 km2 ili 73% površine vodnoga područja rijeke Dunav. Vodno područje rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj je dio šireg međunarodnog vodnog područja Dunava. Veliki broj voda vodnoga područja su granične ili prekogranične vode i imaju međudržavni značaj.




Slika 3.13 Vodno područje rijeke Dunav u Republici Hrvatskoj, s označenom lokacijom zahvata4

Vodno područje rijeke Dunav ima veliku koncentraciju površinskih voda i razgranatu mrežu tekućica, osobito u svom panonskom dijelu. Gustoća hidrografske mreže iznosi 0,3 km/km2 ako se računaju vodotoci sa slivnom površinom većom od 10 km2, odnosno 1,6 km/km2 uzmu li se u obzir svi evidentirani vodotoci.

Najveće rijeke na vodnom području su Dunav, Sava, Drava, Kupa i Mura i imaju vrlo velike slivne površine (više od 10.000 km2). Velike rijeke na području podsliva rijeke Save, sa slivnom površinom od 1.000 do 10.000 km2 su Krapina, Lonja-Trebež, Česma, Ilova-Pakra, Orljava, Biđ-Bosut. Osim toga, na području podsliva rijeke Save ima 50-ak rijeka koje imaju srednje veliku slivnu površinu (od 100 do 1.000 km2).

Stanje tijela podzemnih voda

Na vodnom području rijeke Dunav izdvojeno je 20 grupiranih vodnih tijela podzemne vode. U panonskom dijelu vodnog područja utvrđeno je 15 tijela podzemnih voda prosječne veličine 1.942 km2 te većina ima prekogranični karakter. Od 15 tijela podzemnih voda (TPV), 8 TPV sadrži vodonosnike međuzrnske poroznosti, unutar 6 TPV dominantno su zastupljeni vodonosnici međuzrnske poroznosti i znatno manjim dijelom pukotinske poroznosti, a jedno TPV sadrži vodonosnik isključivo pukotinske do pukotinsko-kavernozne poroznosti. U krškom dijelu vodnog područja izdvojeno je 5 TPV prosječne veličine 1.194 km2, od čega se tri prostiru i u susjedne države, tj. imaju prekogranični karakter.

Kako je već prethodno opisano u poglavlju hidrogeoloških značajki istraživanog područja, prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. lokacija zahvata nalazi se na području grupiranog tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA. Radi se o vodonosniku međuzrnske poroznosti, površine 5.009 km2, s obnovljivim zalihama podzemne vode od 421x106 m3/god te 84% područja umjerene do povišene ranjivosti.

Prema dobivenim podacima od Hrvatskih voda putem Zahtjeva za pristup informacijama (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/742, Urudžbeni broj: 375-17-1, studeni

4 Karta preuzeta iz Plana upravljanja vodnim područjima 2016. - 2021. („Narodne novine“, br. 66/16)




2017.) ukupno stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA procijenjeno je kao „dobro“, kao i njegovo kemijsko i količinsko stanje (tablica 3.3.3-1.).

Tablica 3.3.1 Stanje tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA

Stanje Procjena stanja

Kemijsko stanje dobro

Količinsko stanje dobro

Ukupno stanje dobro

Stanje površinskih vodnih tijela

Mala vodna tijela

Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:

tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2, stajaćicama površine veće od 0,5 km2, prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata koje se zbog veličine, a prema Zakonu o vodama odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti zaštite kako slijedi:

Sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno tijelo.

Za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica, stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa iz pripadajuće ekoregije.

Za potrebe izrade predmetnog Elaborata, Hrvatske vode dostavile su pregled stanja vodnih tijela na području planiranog zahvata prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. („Narodne novine“, br. 66/16), a prema Zahtjevu za pristup informacijama (Izvadak iz Registra vodnih tijela, Klasifikacijska oznaka: 008-02/17-02/742, Urudžbeni broj: 375-17-1, studeni 2017.).

Prema dobivenim podacima, na širem području zahvata nalazi se pet (5) malih vodnih tijela površinskih voda, i to:

1) Vodno tijelo CDRN0002_001, Drava; 2) Vodno tijelo CDRN0035_001, Hulovski kanal; 3) Vodno tijelo CDRN0106_001, Glavni Tenjski; 4) Vodno tijelo CDRN0216_001, Kanova Bara;

U nastavku je dan prikaz karakteristika i stanja gore navedenih površinskih vodnih tijela prema Planu upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021., Izvodu iz Registra vodnih tijela.




Tablica 3.3.2 Opći podaci vodnog tijela CDRN0002_001, Drava

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0002_001 Šifra vodnog tijela: CDRN0002_001 Naziv vodnog tijela Drava Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske vrlo velike tekućice - donji tok Save i Drave (5C) Dužina vodnog tijela 29.5 km + 22.4 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU, ICPDR Tjela podzemne vode CDGI-23

Zaštićena područja HR13311201, HR1000016*, HR53010002*, HR2000372*, HR2000394*, HR2001308*, HR15602*, HR15605*, HR3493049*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 25055 (prije utoka u Dunav, Drava), 25053 (Višnjevac (kod hipodroma), Drava), 25054 (Nemetin (kod Tranzita), Drava)




Tablica 3.3.3. Stanje vodnog tijela CDRN0002_001, Drava

STANJE VODNOG TIJELA CDRN0002_001

PARAMETAR UREDBA NN 73/2013*

ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA

STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitoplankton Fitobentos Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno dobro vrlo dobro dobro umjereno umjereno dobro umjereno dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro loše dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše umjereno dobro vrlo dobro loše umjereno umjereno dobro umjereno dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro loše vrlo dobro vrlo dobro loše dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše nema ocjene dobro vrlo dobro loše nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro loše vrlo dobro vrlo dobro loše dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

loše loše dobro stanje loše nema ocjene dobro vrlo dobro loše nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene dobro dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro loše vrlo dobro vrlo dobro loše dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Makrofiti, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima




Tablica 3.3.4 Opći podaci vodnog tijela CDRN0035_001, Hulovski kanal

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0035_001 Šifra vodnog tijela: CDRN0035_001 Naziv vodnog tijela Hulovski kanal Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske srednje velike i velike tekućice (4) Dužina vodnog tijela 16.1 km + 8.48 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CDGI-23

Zaštićena područja HR1000016, HR2000394, HR2001308*, HR15602*, HR15605*, HR3493049*, HRCM_41033000* (* - dio vodnog tijela)

Mjerne postaje kakvoće 21004 (Kopačevo, Stara Drava), 21018 (ustava Kopačevo, Stara Drava prije j. Sakadaš), 21005 (Sakadaš, Jezero Sakadaš)




Tablica 3.3.5 Stanje vodnog tijela CDRN0035_001, Hulovski kanal





Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro dobro loše dobro umjereno loše umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

loše loše dobro stanje loše loše umjereno vrlo dobro dobro loše dobro umjereno loše umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

umjereno umjereno dobro stanje umjereno nema ocjene umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

umjereno umjereno dobro stanje umjereno nema ocjene umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene umjereno umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Fitoplankton, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima




Tablica 3.3.6 Opći podaci vodnog tijela CDRN0106_001, Glavni Tenjski

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0106_001 Šifra vodnog tijela: CDRN0106_001 Naziv vodnog tijela Glavni Tenjski Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s šljunkovito-valutičastom podlogom (2B) Dužina vodnog tijela 17.1 km + 78.5 km Izmjenjenost Izmjenjeno (changed/altered) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CDGI-23 Zaštićena područja HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće




Tablica 3.3.7 Stanje vodnog tijela CDRN0106_001, Glavni Tenjski





Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Fluoranten Izoproturon Olovo i njegovi spojevi Živa i njezini spojevi

umjereno umjereno nije dobro umjereno umjereno umjereno vrlo dobro nema ocjene umjereno vrlo loše vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje nije dobro dobro stanje dobro stanje nije dobro

vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše vrlo loše loše vrlo dobro nema ocjene vrlo loše vrlo loše vrlo loše vrlo loše loše vrlo dobro loše vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nije dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje nije dobro dobro stanje dobro stanje nije dobro

vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro nema ocjene vrlo loše loše vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nije dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nije dobro nema ocjene dobro stanje nije dobro

vrlo loše vrlo loše nije dobro vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro nema ocjene vrlo loše loše vrlo loše vrlo loše umjereno vrlo dobro umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nije dobro nema ocjene nema ocjene nema ocjene nije dobro nema ocjene dobro stanje nije dobro

ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve procjena nije pouzdana ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve ne postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve procjena nije pouzdana nema procjene nema procjene nema procjene procjena nije pouzdana nema procjene procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana

NAPOMENA: Određeno kao izmjenjeno vodno tijelo prema analizi opterećenja i utjecaja - Nepouzdana ocjena hidromorfoloških elemenata zbog nedostatka referentnih uvjeta i klasifikacijskog sustava NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima




Tablica 3.3.8 Opći podaci vodnog tijela CDRN0216_001, Kanova Bara

OPĆI PODACI VODNOG TIJELA CDRN0216_001 Šifra vodnog tijela: CDRN0216_001 Naziv vodnog tijela Kanova Bara Kategorija vodnog tijela Tekućica / River Ekotip Nizinske male tekućice s glinovito-pjeskovitom podlogom (2A) Dužina vodnog tijela 1.14 km + 0.597 km Izmjenjenost Prirodno (natural) Vodno područje: rijeke Dunav Podsliv: rijeka Drave i Dunava Ekoregija: Panonska Države Nacionalno (HR) Obaveza izvješćivanja EU Tjela podzemne vode CDGI-23 Zaštićena područja HR1000016, HR2000394, HR15602, HR15605, HRCM_41033000 Mjerne postaje kakvoće




Tablica 3.3.9 Stanje vodnog tijela CDRN0216_001, Kanova Bara




STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE

CILJEVA OKOLIŠA

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro nema ocjene vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene

postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene

NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima

3.3.3.4 Opasnosti od poplava i plan obrane od poplava na širem području zahvata

Područje zahvata pripada branjenom području 34: Međudržavne rijeke Drava i Dunav na područjima malih slivova Baranja, Vuka, Karašica-Vučica i Županijski kanal, Sektora B - Dunav i donja Drava. Dijelovi sliva međudržavnih rijeka Drave i Dunava koji pripadaju branjenom području 34, protežu se sjevernim dijelom središnje i istočne Hrvatske, na području Virovitičko-podravske (12 %), Osječko-baranjske (58 %) te Vukovarsko-srijemske (30 %) županije. Gradovi i općine na branjenom području 34, na području Osječko-baranjske županije su: Draž, Kneževi Vinogradi, Čeminac, Bilje, Erdut, Darda, Jagodnjak, Petlovac, Osijek, Petrijevci, Valpovo, Belišće, Marijanci, Donji Miholjac, Viljevo, Podravska Moslavina.

Branjeno područje 34 čine sve zaštitne vodne građevine, odnosno svi lijevo i desnoobalni nasipi na 176,45 km donje Drave, od ušća u Dunav (rkm 0+000) do granice Virovitičko-podravske i Koprivničko-križevačke županije koja ide po desnoj obali Rog-strug kanala (rkm 176+450) te sve zaštitne vodne građevine, odnosno svi desnoobalni nasipi na 137,55 km Dunava, od granice s Mađarskom (rkm




1433+060) do granice s Republikom Srbijom kod Iloka (rkm 1295+510), kao i lijevoobalni dunavski nasip Kenđija, koji se proteže od rkm 1432+200 do 1425+900. Kod zadnje pojave velikih voda pokazalo se da na nekim dionicama postojeće nasipe treba rekonstruirati jer nemaju zadovoljavajuću visinu i dimenzije. Izgradnjom i kasnijim rekonstruiranjima obrambenih nasipa Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo omogućena je učinkovita zaštita Baranje od 100-godišnjih velikih voda Drave i Dunava, ali i očuvanje širokih poplavnih površina uz ušće Drave u Dunav čime je poboljšana i zaštita od poplava na nizvodnom području uz Dunav.

Poseban problem kod zaštite od poplava na Dunavu i donjoj Dravi čini pojava ledostaja. Na Dravi postoji vrlo veliki broj lokacija pogodnih za zaustavljanje ledenih santi i stvaranje ledenih barijera, a to su u pravilu oštre krivine, plićaci i mostovi. Najveća vjerojatnost za formiranje ledenih barijera na Dravi javlja se na potezu od ušća u Dunav pa sve do Belišća, odnosno do granice uspora uslijed velikih dunavskih voda.

Šire područje lokacije zahvata nalazi se na dionici obrane od poplava B.34.12.: r. Drava, d.o. (ušće r. Drave u r. Dunav - ušće r. Vučice, rkm 0+000 - 29+300, duljina 29,300 km). Predmetna dionica r. Drave na kojoj je smješten nasip Višnjevac-Osijek proteže se od ušća r. Drave u Dunav (rkm 0+000) do ušća r. Vučice u r. Dravu (rkm 29+300). Sastoji se od poddionica rkm 0+000 -15+000 i rkm 15+000 - 29+300. Na prvu poddionicu ove dionice d.o. r. Drave, koja se proteže od rkm 0+000 (ušće u Dunav) do rkm 15+000, naslanja se Općina Erdut s naseljem Bijelo Brdo i vikend naseljem „Ušće“ te naselja Sarvaš i Nemetin na području Grada Osijeka. Kako na pretežitom dijelu ove dionice kote terena obalnog pojasa znatno nadmašuju povjesne ekstremne vodostaje Drave, nabrojana naselja, osim vikend naselja „Ušće“, koje je na samoj desnoj obali Drave, nisu ugrožena velikim vodama Drave. Zbog toga, osim regulacijskih vodnih građevina koje su izgrađene u svrhu sprječavanja erozije obala, poboljšanja protočnosti i uvjeta plovidbe, na ovoj poddionici Drave nema izgrađenih zaštitnih vodnih građevina-nasipa (Tablica 3.3.10).

Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st., u vrijeme intezivnih ulaganja u sustav obrane od poplava, ovdje nije bilo potrebe za građenjem zaštitnih vodnih građevina. Za navedena naselja karakteristično je da su izgrađena na, u smislu zaštite od poplavnih voda Drave, povoljnim konfiguracijama terena, dok se u novije vrijeme (unazad 20-30 godina) gradilo kuće za odmor u vikend naselju „Ušće“, na lokacijama uz rijeku, izloženim poplavama, odnosno u inundacijskom području. Naselja Bijelo Brdo, Sarvaš i Nemetin locirana su na terenu koji kotama dominira iznad vodonosnog korita Drave pa ih ni ekstremni vodostaji ne ugrožavaju.

U donjoj tablici prikazani su objekti na kojima se provode mjere obrane od poplava na prvoj poddionici dionice obrane r. Drave B.34.12. koja se proteže od rkm 0+000 (ušće u Dunav) do rkm 15+000.

Tablica 3.3.10 Objekti na kojima se provode mjere obrane od poplava na širem području lokacije zahvata na prvoj poddionici dionice B.34.12. (preuzeto iz Provedbenog plana obrane od poplava BP 34, Hrvatske vode, 2014.)

Na ovoj poddionici locirana je i Luka Osijek u Nemetinu, na potezu na kojem je devedestih godina prošlog stoljeća, s ciljem osiguranja bolje protočnosti, pronosa leda i nanosa i osiguranja boljih uvjeta plovidbe, izveden prokop. Istim je presječena oštra krivina toka Drave, a u dijelu starog korita




predviđen je razvoj akvatorija Luke. Kineta prokopa je danas proširena na minimalnu širinu zatjevanu nautičkim uvjetima pa je izvedena i I faza pregrade starog korita r. Drave na rkm 14, na uzvodnoj strani buduće bazenske luke, a druge prokopu popratne regulacijske građevine tada izvedene, uglavnom su ispunile svoju funkciju i stabilizirale tok Drave. Ekstremni vodostaji ne ugrožavaju postojeće objekte na lučkom teritoriju izvedene na platou u razini maksimalno zabilježenih vrijednosti, a uzvodni dio lučkog područja još uvijek služi kao prirodni retencijski prostor-neuređeno inundacijsko područje-poplavnih voda.

Na drugu poddionicu ove dionice d.o. r. Drave, koja se proteže od rkm 15+000 do ušća r. Vučice (rkm 29+300), naslanja se Grad Osijek s naseljima Osijek, Višnjevac i Josipovac te Općina Petrijevci s naseljem Petrijevci i naseljem „Karašica“, nastalim iz vikend naselja izgrađenog u poplavnom području. Idući u uzvodnom smjeru ove poddionice, sva su naselja, osim naselja Karašica, zaštićena od velikih voda Drave.

Predmetno zahvat nalazi se unutar inundacijskog pojasa rijeke Drave i podložno je utjecaju visokih vodostaja. Rijeka Drava ima tri maksimuma u godišnjem vodostaju i protjecanju. Prva dva padaju u proljeće i rano ljeto, dok se treći, sporedni maksimum javlja u jesen kao odraz mediteranskoga kišnog režima u dijelu njezina izvorišnog područja. U tablici 3.3.3-13. prikazani su zabilježeni maksimalni godišnji vodostaji rijeke Drave na hidrološkoj postaji Osijek, u razdoblju od 1990.-2016. godine, iz čega je vidljivo da je maksimalni zabilježeni nivo visokih voda rijeke Drave u navedenom razdoblju 542 cm (25.06.1965. godine) odnosno 86,90 m.n.m.

Tablica 3.3.3-13.

Tablica 3.3.11 Mjerenja vodostaja hidrološke postaje Osijek za razdoblje od 1900.-2016. godine (podaci preuzeti sa http://hidro.dhz.hr/, prosinac 2017.)

Hidrološka postaja Osijek (šifra:5053) Kota nule vodokaza (m.n.m): 81,481

Vrsta mjerenja Info

VODOSTAJ

Ekstremi

Razdoblje: 1900. - 1908. Kota nule: 81,269 m.n.m Minimum: 6. 1. 1901. -50 cm Maksimum: 25. 5. 1907. 419 cm Razdoblje: 1909. - 1944. Kota nule: 81,481 m.n.m Minimum: 28. 1. 1933. -86 cm Maksimum: 16. 7. 1926. 482 cm Razdoblje: 1946. - 1951. Kota nule: 81,511 m.n.m Minimum: 23. 10. 1947. -74 cm Maksimum: 16. 6. 1951. 430 cm Razdoblje: 1952. - 2016. Kota nule: 81,481 m.n.m Minimum: 29. 9. 2003. -168 cm Maksimum: 25. 6. 1965. 542 cm

Prema izvodu iz Karte opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja na kojoj su prikazane mogućnosti razvoja određenih poplavnih scenarija na području zahvata, vidljivo je da se predmetni




zahvat dijelom nalazi na poplavnoj površini velike vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.14). Cjelokupni zahvat, prema Karti nalazi se izvan područja s potencijalno značajnim rizicima od poplava (PPZRP).

Poplavne linije određene su kao anvelopne poplavne linije različitih izvora plavljenja. Dubine vode za jedinstvene poplavne linije određene su korištenjem digitalnog modela terena Državne geodetske uprave i niza tehničkih i matematičko-modelskih analiza. Zahvat se nalazi na području gdje se dubina poplavnih voda kreće do 3,0 m u odnosu na kotu terena. Prema tome, planirane dijelove zahvata koji su u zoni plavljenja je potrebno projektirati i izgraditi na način da se tehničkim mjerama zaštite od opasnosti plavljenja.

Slika 3.14 Opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja na području zahvata (izvor:

http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja)

3.3.4 Šumski sustavi i lovstvo

Na širem području predmetnog zahvata šumama u državnom vlasništvu gospodari Uprava šuma podružnica Osijek, Šumarija Osijek. Šumarija Osijek smještena je u Osječko – baranjskoj županiji. Jedna je od 7 šumarija koje pripadaju Upravi šuma Podružnica Osijek. Šumariju Osijek čine tri gospodarske jedinice (GJ): Osječke nizinske šume, Kopačevske podunavske šume i Osječke podravske šume.

Prema Karti gospodarskih jedinica Hrvatskih šuma, predmetni zahvat nalazi se na području GJ Osječke podravske šume (020), Slika 4.4.




Slika 3.15 Prikaz Gospodarskih jedinica Šumarije Osijek, s označenom lokacijom zahvata (Hrvatske šume, 2019)

Gospodarska jedinica Osječke podravske šume je razdijeljena na 91 odjel. Ukupno je izdvojeno 392 odsjeka od toga 336 obrasle površine. Površina GJ Osječke podravske šume iznosi 3004,86 ha, od čega je 2556,52 ha obraslo, 345,30 ha neobraslo proizvodno, 53,32 ha neobraslo neproizvodno i 49,72 ha neplodno. Prema namjeni šume i šumska zemljišta ove gospodarske jedinice spadaju u gospodarske šume. U gospodarskoj jedinici nalaze se sljedeće vrste drveća: crna topola Populus nigra, bijela topola Populus alba i vrba Salix sp.

Lokacija zahvata smještena je na području Županijskog lovišta XIV/132 – Osijek. Županijsko lovište zauzima površinu od 6.835,0 ha i otvorenog je tipa. Ovlaštenik prava lova je LD Mursa iz Osijeka. Glavne vrste divljači su: jelen obični, srna obična, svinja divlja, zec. fazan, divlja patka te lisica.

3.3.5 Krajobraz

Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske (Bralić I., 1995), područje lokacije zahvata pripada 1. krajobraznoj jedinici nizinska područja sjeverne hrvatske. Osnovna karakteristika ovog prostora je agrarni krajobraz s kompleksima hrastovih šuma i poplavnim područjima. Kao nosioci identiteta ovog područja određeni su rubovi šuma i fluvijalo- močvarni ambijenti.

Područje grada Osijeka predstavlja ravničarski prostor u dolini rijeke Drave koje se prvenstveno odlikuje agrarnim krajobrazom bez izraženih šuma, zatim urbanim krajobrazom grada Osijeka i manjih naselja te prirodnim krajobrazom rijeke Drave. Krajobrazne karakteristike ovog područja nastale su pod značajnim antropogenim utjecajem. Agrarni krajobraz definira pravilna i gusta mreža puteva,




međa i kanala. Grad Osijek kao urbana gradska sredina nositelj je karakteristika urbanog (izgrađenog) krajobraza. Krajobrazne karakteristike definira i kontrast urbanog, agrarnog i prirodnog krajobraza rijeke Drave sa svojim inundacijskim pojasom kao različitih struktura krajobraza.

3.3.6 Materijalna i kulturna dobra

U analizi kulturne baštine ovog dijela županije korišten je Prostorni plan Grada Osijeka te podaci iz Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture.

Prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture RH na području šire lokacije zahvata nalaze se sljedeća kulturna dobra:

OZNAKA DOBRA MJESTO NAZIV VRSTA KULTURNOG DOBRA

Z-4341 Osijek Kulturno -povijesna cjelina grada Osijeka

Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelini

Z-5843 Osijek Groblje sv. Ane, Ulica sv. An Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelini

Z-6547 Osijek Židovsko groblje, Ulica Rastanka Nepokretno kulturno dobro - kulturno – povijesna cjelini

Z-5940 Osijek Židovsko groblje, Ulica Sv. Leopolda Bogdana Mandića 23


Z-6380 Osijek Arheološka zona "Mursa, Pristanište i Vijenac Ivana Meštrovića


Z-5500 Osijek Arheološko nalazište "Mađarska Retfala"

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Z-1699 Osijek Crkva sv. Jakova sa samostanom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z-1698 Osijek Crkva sv. Križa sa samostanom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z-1260 Osijek Crkva Sv. Marije Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z-1252 Osijek Crkva Sv. Mihaela Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z-1267 Osijek Crkva sv. Petra i Pavla Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z-1266 Osijek Reformirana kršćanska crkva Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno Z-1782 Osijek Crkva sv. Nikolaja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Za sva navedena dobra zadužen je Konzervatorski odjel u Osijeku.




Slika 3.16 Karta položaja kulturnih dobara evidentiranih Prostornim planom Grada Osijeka u odnosu na lokaciju zahvata

3.3.7 Stanovništvo, naselja i gospodarstvo

Osijek je četvrti grad po veličini u Hrvatskoj, najveći grad Slavonije i Baranje te sjedište Osječko-baranjske županije. Smješten je oko 13 km uzvodno od ušća s Dunavom, a uz desnu obalu rijeke Drave i predstavlja regionalno središte. U sastavu Grada Osijeka nalazi se ukupno 11 naselja, i to: Brijest, Briješće, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek, Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvrđavica i Višnjevac.

Gospodarstvo Grada Osijeka imalo je do sada osobine tradicionalne strukture, tek s nekoliko industrijskih grana koje imaju orijentaciju na tržišta izvan lokalnog područja. Prema djelatnostima, najvažniju ulogu imaju trgovina, prerađivačka industrija i građevinarstvo, i to po kriterijima ukupnog prihoda, zaposlenosti i izvoznoj orijentiranosti.




4 ODNOS ZAHVATA PREMA ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA EKOLOŠKE MREŽE

4.1 Ekološka mreža (EU Ekološka mreža Natura 2000)

Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske (Slika 4.1) predmetnI zahvat nalazi se u blizini područja području ekološke mreže značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS) HR2001308 Donji tok Drave te području ekološke mreže značajnom za ptice (POP) HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje.

Za prethodno navedena područja ekološke mreže RH definirani su ciljevi očuvanja navedeni u donjim tablicama.

Tablica 4.1.1 Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)

HR2001308 Donji tok Drave Područje ekološke mreže HR2001308 Donji tok Drave dio je regionalnog parka Drava – Mura. Ističe se bogatstvom riječnih staništa uključujući pješčane sprudove, otoke, erodirane i strme riječne obale, močvarna područja i meandre. Područje predstavlja važna staništa za vodozemce (Triturus dobrogicus i Bombina bombina), gmazove (Emys orbicularis), leptire (Lycaena dispar) i ihtiofaunu. Na ovom području nalazi se značajna populacije vidre (Lutra lutra), rogatog regoča (Ophiogomphus cecilia) i velikog tresetra (Leucorrhinia pectoralis). Područje je važno za očuvanje Livade Cnidion dubii i Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae).

1 rogati regoč Ophiogomphus cecilia 1 veliki tresetar Leucorrhinia pectoralis 1 kiseličin vatreni plavac Lycaena dispar 1 dvoprugasti kozak Graphoderus bilineatus 1 bolen Aspius aspius 1 prugasti balavac Gymnocephalus schraetser 1 veliki vretenac Zingel zingel 1 mali vretenac Zingel streber 1 crveni mukač Bombina bombina 1 barska kornjača Emys orbicularis 1 vidra Lutra lutra 1 veliki panonski vodenjak Triturus dobrogicus 1 ukrajinska paklara Eudontomyzon mariae 1 sabljarka Pelecus cultratus 1 Balonijev balavac Gymnocephalus baloni 1 istočna vodendjevojčica Coenagrion ornatum 1 zlatni vijun Sabanejewia balcanica 1 vijun Cobitis elongatoides 1 bjeloperajna krkuša Romanogobio vladykovi 1 gavčica Rhodeus amarus 1 plotica Rutilus virgo 1 Livade Cnidion dubii 6440

1 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91E0*

1 - kategorija za ciljnu vrstu/stanišni tip: 1 = međunarodno značajna vrsta/stanišni tip za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ Tablica 4.1.2 Područja očuvanja značajna za ptice (POP)

kategorija hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv staništa

znanstveni naziv vrste/šifra stanišnog tipa

status (G=gnjezdarica, P=preletnica, Z=zimovalica)

HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje




Područje ekološke mreže HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje obuhvaća površinu od 66452,81 ha. Područje karakteriziraju veliki kompleksi riječnih, močvarnih i šumskih staništa uz rijeku Dunav i uz donji tok rijeke Drave, s brojnim sprudovima, rukavcima, strmim riječnim obalama, barama i manjim rijekama. Od šuma su znažajni kompleksi lužnjakovih te topolovih i vrbovih riječnih šuma. Pašnjačkih površina je vrlo malo, kako vlažnih tako i stepskih i u tom pogledu je potrebno provesti revitalizaciju tih staništa. Ovo područje je važno mjesto migracja i zimovanja za močvarne ptice, od toga 15000 jedinki gusaka (Anser fabalis, A. anser i A.albifrons), 50000 jedinki patki (Anas platyrhynchos, A. crecca, A. penelope, A. clypeata, A. strepera, A. acuta, Aythya ferina, A. fuligula), 250 jedinki malog vranca (Phalacrocorax pygmaeus), 1100 jedinki velike bijele čaplje (Egretta alba) i 1000 jedinki žličarke (Platalea leucorodia). Području ekološke mreže važno je gnijezdilište za nacionalne populacije sljedećih vrsta: Acrocephalus melanopogon (27%), Ardea purpurea (42%), Ardeola ralloides (7,7%), Botaurus stellaris (20%), Aythya nyroca (26%) Luscinia svecica (50%), Anser anser (82%), Anas strepera (12,5%), Panurus biarmicus (33%) i Riparia riparia (22%).

1 crnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon G,P 1 mala prutka Actitis hypoleucos G 1 vodomar Alcedo atthis G 1 patka kreketaljka Anas strepera G 1 divlja guska Anser anser G 1 orao klokotaš Aquila clanga Z 1 orao kliktaš Aquila pomarina G 1 čaplja danguba Ardea purpurea G,P 1 žuta čaplja Ardeola ralloides G,P 1 patka njorka Aythya nyroca G,P 1 bukavac Botaurus stellaris G,P,Z 1 leganj Caprimulgus europaeus G 1 velika bijela čaplja Casmerodius albus G,P,Z 1 bjelobrada čigra Chlidonias hybrida G,P 1 crna čigra Chlidonias niger P 1 roda Ciconia ciconia G 1 crna roda Ciconia nigra G,P 1 eja močvarica Circus aeruginosus G 1 eja strnjarica Circus cyaneus Z 1 crvenoglavi djetlić Dendrocopos medius G 1 sirijski djetlić Dendrocopos syriacus G 1 crna žuna Dryocopus martius G 1 mala bijela čaplja Egretta garzetta G,P 1 mali sokol Falco columbarius Z 1 crvenonoga vjetruša Falco vespertinus P 1 bjelovrata muharica Ficedula albicollis G 1 ždral Grus grus P 1 štekavac Haliaeetus albicilla G 1 vlastelica Himantopus himantopus G,P 1 čapljica voljak Ixobrychus minutus G,P 1 rusi svračak Lanius collurio G 1 modrovoljka Luscinia svecica G,P 1 crna lunja Milvus migrans G 1 patka gogoljica Netta rufina G 1 veliki pozviždač Numenius arquata P 1 gak Nycticorax nycticorax G,P 1 bukoč Pandion haliaetus P 1 brkata sjenica Panurus biarmicus G 1 škanjac osaš Pernis apivorus G 1 mali vranac Phalacrocorax pygmaeus G,Z 1 pršljivac Philomachus pugnax P 1 siva žuna Picus canus G




1 žličarka Platalea leucorodia P,Z 1 siva štijoka Porzana parva G,P 1 riđa štijoka Porzana porzana G,P 1 bregunica Riparia riparia G 1 crvenokljuna čigra Sterna hirundo G 1 pjegava grmuša Sylvia nisoria G 1 prutka migavica Tringa glareola P

2

značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, patka žličarka Anas clypeata, kržulja Anas crecca, zviždaraAnas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, lisasta guska Anser albifrons, divlja guska Anser anser, guska glogovnjača Anser fabalis, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, šljuka kokošica Gallinago gallinago, crnorepa muljača Limosa limosa, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, crna prutka Tringa erythropus, krivokljuna prutka Tringa nebularia,crvenonoga prutka Tringa totanus, vivak Vanellus vanellus, veliki pozviždač Numenius arquata)

1 - kategorija za ciljnu vrstu: 1 = međunarodno značajna vrsta za koju su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 1. Direktive 92/43/EEZ, 2=redovite migratorne vrste za koje su područja izdvojena temeljem članka 4. stavka 2. Direktive 2009/147/EZ

Slika 4.1 Izvod iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske s označenom lokacijom zahvata (podloga preuzeta s

www.bioportal.hr)

4.2 Zaštićena područja prirode

Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (veljača 2019), na širem području predmetnog zahvata (do 5 km) (Slika 4.2) nalaze se sljedeća područja zaštićena Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13):

Broj Naziv Naziv prema aktu

Kategorija zaštite

Podkategorija zaštite Površina

297 OSIJEK - PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA

Park kulture u Osijeku

Spomenik parkovne arhitekture

Park 18.13

466 MURA - DRAVA Mura - Drava Regionalni park 87448.7




292 OSIJEK - PARK KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV.

Park Maršala Tita u Osijeku

Spomenik parkovne arhitekture

Park 2.5

Slika 4.2 Izvod iz Karte zaštićenih područja prirode RH na širem području zahvata (podloga preuzeta s www.bioportal.hr)

Osijek - Perivoj Kralja Tomislava

Perivoj je omeđen Mažuraničevom ulicom sa zapada, Europskom avenijom sa juga, Kuhačevom ulicom s ustoka i Promenadom sa sjevera. Određeno je 83 svojti drveća i grmlja, od kojih 12 četinjača i 71 listača.Park predstavlja svojevrsan miniarboretum, a naročito vrijedan primjerak je Sibirske bazilime,Ilex aquifolium L. (Obična božikovina), Ginkgo biloba L. (Ginko), Pinus stobrus L. (Weymounthov bor), Hedera helix L.(Obični bršljan),Acer campestre (Javor klen). 1996.g. napravljena je studija obnove, a važi do 2016.g., 20god je predugi period za nekontrolu drveća i grmlja,svakih 5god.treba se pregledati stanje parka.

Regionalni park Mura – Drava

Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela Uredbu o proglašenju Regionalnog parka Mura – Drava. Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj. Obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša. Sukladno Uredbi o proglašenju Regionalnog parka Mura - Drava njegova ukupna površina unutar svih pet županija koje obuhvaća iznosi 87.680,52 ha. Udio po županijama je različit, a dio koji se nalazi na teritoriju Osječko-baranjske županije iznosi 26.102,49 ha tj. 29.84 % u ukupnoj površini Parka. Poseban značaj ovom prostoru daju vlažna staništa koja su rijetkost na europskoj razini, a koja se još uvijek u velikoj mjeri mogu vidjeti uz ove dvije rijeke: poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale. Šire područje rijeka ujedno je i područje rasprostranjenosti velikog broja ugroženih i zaštićenih vrsta ptica kao što su mali vranac (Phalacrocorax pygmaeus), brezov zviždak (Phyloscopus trochilus), štekavac (Haliaeetus albicilla), mala cigra (Sterna




albifrons), čaplja danguba (Ardea purpurea), bijela čaplja (Egretta alba), crna roda (Ciconia nigra). Drava je ujedno i ribljim vrstama najbogatija rijeka u Hrvatskoj od kojih je 5 regionalnih endema dunavskog slijeva. Vlažna staništa ovih rijeka pogodna su staništa za brojne vrste gmazova i vodozemaca, a vrlo je značajna i izuzetno bogata fauna vretenaca te leptira. Među rijetkim i ugroženim biljkama na europskoj razini ističu se sibirska perunika (Iris sibirica), strelica (Sagitaria sagittifolia), vodoljub (Buttomus umbelatus) te kritično ugrožena vrsta u Hrvatskoj koja raste na sprudovima, kebrač (Myricaria germanica).

Osijek - Park Kralja Petra Krešimira IV

Park se nalazi gotovo u centru Osijeka. Park se dijeli na tri dijela, pripada Gornjoj četvrti Gornji grad. Europskom avenijim odjeljen je od Perivoja kralja Tomislava , a zgradom Doma zdravlja od Parka kralja Držislava. Određeno je 36 svojti drveća i grmlja, od kojih 7 četinjača i 29 listača. Ginkgo biloba L. (Ginko), Pinus stobrus L.( Weymounthov bor), Exochorda racemosa ( Kineski bisernjak), Cornus mas L( Tvrdi drijen), Quercus robur L. „Fastigiata“( kultivar „Fastigiata“hrasta lužnjaka), Acer campestre L (Javor klen). Park je u dobrom stanju, obavlja se redovita košnja trave,uklanjanje sušaca.

Unutar parka nalazi se fontana prijateljstva.

4.3 Klasifikacija staništa

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa i izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, veljača, 2019) predmetni zahvat nalazi se na kopnenom nešumskom stanišnom tipu J.2.2. Gradske stambene površine.

U širem obuhvatu predmetnog zahvata (do 2 km) prisutni su sljedeći stanišni tipovi:

- A.2.3. Stalni vodotoci - C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe - E.1.1./E.1.2. Poplavne šume vrba / Poplavne šume topola - I.3.1. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama - I.8.1. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine - J.1.1. Aktivna seoska područja - J.2.2. Gradske stambene površine.

Prema izvodu iz Karte kopnenih staništa Republike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, studeni 2017), predmetni zahvat nalazi se na stanišnom tipu J. Izgrađena i industrijska staništa (Slika 4.3).

Prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, broj 88/14) stanišni tipovi C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe, E.1.1. Poplavne šume vrba i E.1.2. Poplavne šume topola spadaju u rijetke i ugrožene stanišne tipove prema Direktivi o staništima i Bernskoj konvenciji. Stanišni tip A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica spada u rijetke i ugrožene stanišne tipove prema Bernskoj konvenciji.

Unutar stanišnog tipa C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe postoje rijetke i ugrožene zajednice na razini Hrvatske, dok unutar stanišnog tipa A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica postoje važna staništa za ishranu mingratornih ptica koja su također rijetka i ugrožena na razini Hrvatske.

Stanišni tipovi E.1.1. Poplavne šume vrba i E.1.2. Poplavne šume topola smatraju se ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima i prema Prilogu III istog Pravilnika.

Preostala staništa prisutna na širem području predmetnog zahvata ne smatraju se rijetkim i ugroženim stanišnim tipovima.




Tablica 4.3.1 Pregled ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na širem području predmetnog zahvata prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima („Narodne novine“, broj 88/14)

Ugrožena i rijetka staništa Kriteriji uvrštavanja na popis

NATURA BERN – Res.4 HRVATSKA

C.

Travnjaci, cretovi i visoke zeleni

C.2.

Higrofilni i mezofilni travnjaci

C.2.2.

Vlažne livade Srednje Europe

C.2.2.1. = 6440;

C.2.2.2. = 6410 i 6440

C.2.2.1.=!E3.43; C.2.2.3.=!E3.41; C.2.2.4.=!E3.46; C.2.2.2.1.=!E3.513

unutar klase nalaze se rijetke i

ugrožene zajednice

E.

Šume

E.1.

Priobalne poplavne šume vrba i topola

E.1.1.

Poplavne šume vrba *91E0

E.1.1.1.=!G1.1141; E.1.1.2.=!G1.1141; E.1.1.3.=!G1.1141;

E.1.2.

Poplavne šume topola

E.1.2.2. = *91E0 E.1.2.2.=!G1.1141

*prioritetni stanišni tipovi

NATURA - stanišni tipovi iz Priloga I Direktive o staništima s odgovarajućim oznakama

BERN - Res.4 - stanišni tipovi koji su navedeni u Rezoluciji 4. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije

HRVATSKA - stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske




Slika 4.3 Izvod iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske (podloga preuzeta s www.bioportal.hr)

Slika 4.4 Izvod iz Karte staništa RH na širem području zahvata (podloga preuzeta s www.bioportal.hr)




5 OPIS MOGUĆIH UTJECAJ ZAHVATA NA OKOLIŠ

5.1 Mogući utjecaj na vode i stanje vodnih tijela

Prema dobivenim podacima, na širem području zahvata nalazi se pet (5) malih vodnih tijela površinskih voda, i to:

1) Vodno tijelo CDRN0002_001, Drava; 2) Vodno tijelo CDRN0035_001, Hulovski kanal; 3) Vodno tijelo CDRN0106_001, Glavni Tenjski; 4) Vodno tijelo CDRN0216_001, Kanova Bara;

Šire područje lokacije zahvata izgrađeno je od pleistocenskih i holocenskih naslaga kvartarne starosti. Lokacija zahvata ne nalazi se na vodozaštitnom području.

Tijekom izgradnje zahvata moguća su zagađenja tla, a time i podzemnih voda izlijevanjem većih količina tvari korištenih za rad strojeva (strojna ulja, maziva, gorivo,...) u slučaju akcidenta. Pravilnim rukovanjem ovim tvarima (skladištenje u prijenosnim tankvanama, korištenje nepropusne podloge prilikom dolijevanja u strojeve) sprječava se njihovo eventualno curenje i mogućnost zagađenja tla, a time i podzemnih voda te je ovaj utjecaj sveden na minimum.

Tijekom korištenja zahvata može doći do potencijalnog onečišćenja podzemnih voda u slučaju prometnih nesreća (prevrtanje vozila koja prevoze opasne tvari i otpad) te u slučaju izlijevanja štetnih tvari (nafta i sl.) u području zahvata.

Odnos zahvata prema zaštićenim područjima sukladno članku 48. Zakona o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) može se sagledati kroz udaljenost zahvata od navedenih područja. Ranjiva područja propisana su Odlukom o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj, a kojom se utvrđuje okvir za provedbu pravnog akta EU 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja. Tim aktom određena su ranjiva područja sukladno kriterijima Uredbe o standardu kakvoće voda i provedenom monitoringu voda. Prema prilogu 2. navedene Odluke, zahvat izgradnje prometnice od Državne ceste D113 do pretovarne stanice Brač, ne nalazi se u blizini ranjivih područja, te stoga, na ista nema nikakvih utjecaja. Također, lokacija zahvata ne nalazi se na osjetljivim područjima i slivovima osjetljivih područja određenih Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10, 141/15) te na ista nema utjecaja.

Lokacija zahvata se nalazi na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode CDGI_23 – ISTOČNA SLAVONIJA – SLIV DRAVE I DUNAVA čije je stanje procijenjeno kao „dobro“ po pitanju kemijskog, količinskog i ukupnog stanja. Primarni utjecaj na stanje grupiranog vodnog tijela podzemne vode je njeno zahvaćanje, a s obzirom da zahvatom to nije obuhvaćeno, neće doći do promjene količinskog i kemijskog stanja navedenog grupiranog vodnog tijela podzemne vode.

5.2 Mogući utjecaji na kvalitetu zraka

Tijekom izgradnje zahvata utjecaj na zrak predstavljaju emisije prašine uzrokovane građevinskim radovima i kretanjem građevinskih strojeva i transportnih sredstava. Ovaj utjecaj je privremenog karaktera i ograničen na područje gradilišta te nije označen kao značajan. Također, na kakvoću zraka utjecat će i ispušni plinovi nastali uslijed rada strojeva koji će se koristiti za izgradnju i transportnih sredstava. Očekivane koncentracije ovih ispušnih plinova su premale da bi značajnije utjecale na kakvoću zraka na lokaciji zahvata i njegovoj okolici.

Tijekom korištenja zahvata utjecaj na zrak smanjen. Izgradnjom predmetnog zahvatao siguran je brži i sigurniji protok vozila što smanjuje emisije onečišćenja u odnosu na postojeće stanje. U slučaju povećanja prometnog opterećenja potrebno je izvršiti mjerenja kvalitete zraka te u skladu sa rezultatima mjerenja uvesti mjere zaštite (ubrzati protočnost, reducirati prometnu signalizaciju i dr.)




5.3 Mogući utjecaj na klimu i prilagodba klimatskim promjenama

Opasnosti od klimatskih promjena na području zahvata

Utjecaj klimatskih promjena na predmetni zahvat procijenjen je na temelju metodologije opisane u Smjernicama Europske komisije (engl. Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vulnerable investments climate resilient5). Alat za analizu klimatske otpornosti6 sastoji se od 7 modula koji se primijenjuju tijekom razvoja projekta:

Modul 1: Analiza osjetljivosti (SA), Modul 2a i 2b: Procjena izloženosti (EE), Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti (VA), Modul 4: Procjena rizika (RA), Modul 5: Identifikacija mogućnosti prilagodbe (IAO), Modul 6:Procjena mogućnosti prilagodbe (AAO) i Modul 7: Uključivanje akcijskog plana za prilagodbu u projekt (IAAP).

Na razini predmetnog Elaborata zaštite okoliša izrađuje se prvih 6 modula, uz napomenu da je moguće zanemariti module 4, 5 i 6 ukoliko je prethodno utvrđeno da ne postoji značajna ranjivost i rizik. U nastavku je provedena analiza klimatske otpornosti kroz prva tri modula te nijeje utvrđena potreba za provedbom ostala tri modula.

Modul 1: Analiza osjetljivosti projekta (SA)7

Osjetljivost zahvata na ključne klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (primarne klimatske promjene i sekundarne efekte) procjenjuje se kroz četiri teme osjetljivosti:

- imovina, - ulaz (voda, energija i dr.), - izlaz (korisnici i eventualni prihodi) i - transport.

Osjetljivost zahvata ocjenjuje se prema donjoj tablici kao:

- visoka osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost može imati značajan utjecaj na imovinu, ulaz, izlaz i transport,

- umjerena osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost može imati blagi utjecaj na imovinu, ulaz, izlaz i transport,

- zanemariva osjetljivost: klimatska varijabla/opasnost nema utjecaja.

Osjetljivost na klimatske promjene

Visoka

Umjerena

Zanemariva

Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti procijenjena je samo kroz jednu temu osjetljivosti, i to imovinu (Tablica 5.3.1).

5http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf 6 engl. climate resilience analyses 7 engl. Sensitivity analyses




Tablica 5.3.1 Analiza osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

Vrsta zahvata – IZGRADNJA PODVOŽNJAKA U ULICI SVETOG LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA ISPOD PRUGE OSIJEK-ZAGREB I NOVE INTRAZONSKE CESTE S PRIKLJUČNIM

PROMETNICAMA U OSIJEKU

TEMA OSJETLJIVOSTI

Imovina

KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI Primarni klimatski učinci

Povećanje prosječnih temperatura zraka 1 Povećanje ekstremnih temperatura zraka 2 Promjena prosječnih količina oborina 3 Povećanje ekstremnih oborina 4 Prosječna brzina vjetra 5 Maksimalna brzina vjetra 6 Vlažnost 7 Sunčeva radijacija 8

Sekundarni efekti/povezane opasnosti Dostupnost vodnih resursa/suša 9 Oluje 10 Poplave 11 Erozija tla 12 Požar 13 Kvaliteta zraka 14 Nestabilnost tla/klizišta 15 Koncentracija topline urbanih središta 16

Modul 2 a i 2b: Procjena izloženosti projekta (EE)8

Ova procjena odnosi se na izloženost opasnostima koje mogu biti prouzročene klimatskim promjenama, a vezane su uz lokaciju zahvata.

U sljedećoj tablici 5.3-2. prikazana je procjena izloženosti lokacije zahvata sadašnjim (Modul 2a) i budućim klimatskim opasnostima (Modul 2b).

8engl. Evaluation of exposure

E l a b o r a t z a š t i t e o k o l i š a u p o s t u p k u o c j e n e o p o t r e b i p r o c j e n e u t j e c a j a z a h v a t a n a o k o l i š Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge Osijek-Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u Osijeku


Tablica 5.3.2 Procjena izloženosti lokacije zahvata sadašnjim i budućim klimatskim opasnostima

Osjetljivost Izloženost lokacije — sadašnje stanje (Modul 2a) Izloženost lokacije — buduće stanje (Modul 2b)

Primarni klimatski učinci

Povećanje prosječnih

temperatura zraka

Prosječna temperatura zraka na predmetnom području iznosi 11,0°C. Srednje mjesečne temperature su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (rjeđe se maksimum temperature javlja u kolovozu ili lipnju) s prosječnom mjesečnom temperaturom od 21,6°C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od 0,7°C. Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature. Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek 22,3°C što je odlika kontinentalnih osobina područja.

Prema projekcijama promjene temperature zraka na području zahvata, u bližoj budućnosti (2011.-2040.) najveće promjene srednje temperature zraka očekuju se ljeti kada bi temperatura mogla porasti do oko 0,8°C te isto toliko u jesen, dok očekivana promjena temperature zraka zimi i u proljeće iznosi 0,2°C-0,4°C. Zimske minimalne temperature zraka na području zahvata mogle bi porasti do oko 0,5°C, a ljetne maksimalne temperature zraka porast će oko 0,8°C. U drugom razdoblju (2041.-2070.) projiciran je porast temperature između 2,5°C i 3°C tijekom zime i ljeti, dok u ostale dvije sezone porast iznosi između 2°C i 2,5°C. Projekcije za treće razdoblje (2071.-2099.) upućuju na mogući izrazito visok porast temperature te na veće razlike u proljeće i jesen u odnosu na projicirane promjene u ranijim razdobljima 21. stoljeća. Zimi je projicirani porast temperature od 3,5°C do 4°C, dok ljetni, vrlo izražen, projicirani porast temperature iznosi između 4°C i 4,5°C. Porasti temperature u ostale dvije sezone (proljeće i jesen) upućuju na porast između 3°C i 3,5°C tijekom proljeća te između 3,5°C i 4°C tijekom jeseni (Branković i sur. 2013). http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

Povećanje ekstremnih

temperatura zraka

Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature zabilježen u Osijeku iznosio je 38,6°C izmjereno u razdoblju 1959.-1978. godine. Minimum temperature javlja se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u vremenu od 1959.-1978. godine u Osijeku iznosio je - 25,4°C. Međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala, čak ispod 1%.

Moguća je pojava ekstremnih vremenskih događaja, koji uključuju povećanje broja i trajanja toplotnih udara tijekom ljeta te povećanje učestalosti i/ili intenziteta ekstremnih vremenskih prilika (olujno nevrijeme, ciklonalni poremećaj, itd.). http://klima.hr/razno/priopcenja/NHDR_HR.pdf http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf

Promjena prosječnih količina

oborina

Prosječna godišnja količina oborine na području Osijeka iznosi 748,5 mm. U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II i III mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima. Oborine u obliku snijega javljaju se prosječno 26 dana u godini, ali se ne zadržavaju dugo.

Prema projekcijama promjene oborine na području zahvata, najveće promjene u sezonskoj količini oborine u prvom razdoblju (2011.-2040.) projicirane su za jesen kada se može očekivati povećanje oborine između 2% i 12%, dok u ostalim sezonama model projicira povećanje oborine 2%-8%. Na području zahvata očekuje se statistički značajno povećanje godišnje količine oborine između 2% i 6%. Za drugo razdoblje (2041.-2070.) na području zahvata očekuje se zimski porast količine oborine između 5% i 15%, tijekom ljeta očekuje osjetnije smanjenje oborine, između -15% i -25%, dok je za jesen projiciran porast oborine od 5% - 15%. U trećem razdoblju




(2071.-2099.), kao i u drugom, tijekom zime projiciran je porast količine oborine između 5% i 15% te smanjenje oborine tijekom ljeta od -15% do -25% (Branković i sur. 2013). http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

Povećanje ekstremnih

oborina

Primarni maksimum oborine, uglavnom se javlja u VI mjesecu, a sekundarni u XI mjesecu. Minimumi oborine javljaju se u XI mjesecu (primarni minimum i sekundarni u II i III mjesecu). Maksimalne dnevne količine oborina također ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine izmjerena je u lipnju 2010. godine i iznosila je 107 mm, odnosno 123% prosječne mjesečne količine u lipnju.

Najveća dnevna količina oborine iznosi 68 mm za povratni period od 10 godina, 83 mm za povratni period od 20 godina, 107 mm za povratni period od 50 godina i 131 mm za povratni period od 100 godina.

Prosječna brzina vjetra

Prema godišnjoj ruži vjetrova na području Osijeka, najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog te jednakog udjela sjevernog i jugoistočnog smjera. Zimi je najčešće vjetar iz jugoistočnog smjera, dok su ljeti najčešći vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera. U proljeće i jesen najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog smjera i općenito su najčešća strujanja iz zapadnog smjera. Pojave tišina vezuju se uz ljeto i jesen, a u najvećem broju javljaju se vjetrovi jačine 1-2 bofora, tijekom cijele godine.

Ne očekuju se promjene izloženosti za buduće razdoblje.

Maksimalna brzina vjetra

Tijekom razdoblja s podacima na meteorološkoj postaji Osijek maksimalna 10-minutna brzina vjetra iznosila je 15,6 m/s i izmjerena je u travnju 2005. godine uz WNW smjer vjetra. Maksimalna trenutna (sekundna) izmjerena brzina vjetra iznosila je 28,8 m/s i zabilježena je u svibnju 2007. godine za S smjer vjetra. Prema 20-godišnjem razdoblju u Osijeku se javlja jak vjetar prosječno 21 dan u godini, a olujni vjetar 2 dana. http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/12_sjednica/19_procjena_ugrozenosti_stanovnistva _materijalnih_i_kulturnih_dobara_i_okolisa_za_podrucje_obz.pdf

Prema proračunu ekstremnih vrijednosti očekivana maksimalna 10-minutna brzina vjetra za povratni period od 10 godina na 10 m iznad tla iznosi 15,0 m/s, a maksimalna trenutna za istu visinu i isti povratni period 27,9 m/s. Za 100-godišnji povratni period maksimalna 10-minutna brzina vjetra iznosi 16,8 m/s, a maksimalna trenutna brzina vjetra iznosi 30,3 m/s.

Vlažnost Srednja mjesečne vrijednosti relativne vlažnosti iznose od 68% u srpnju do 88% u prosincu, a srednja godišnja vrijednost iznosi 76%.

Projicirane sezonske promjene učestalosti vlažnih (R75) i vrlo vlažnih (R95) dana su zanemarive. Jedino se na godišnjoj razini uočava porast R75 od jednog do tri dana, koji je i statistički značajan. Iako je promjena učestalosti vrlo vlažnih dana (R95) nezamjetna, udio sezonske (godišnje) količine oborine koja padne u te dane u ukupnoj sezonskoj (godišnjoj) količini oborine (indeks R95T) mijenja se u budućoj klimi. Povećanje R95T predviđeno je u proljeće, a ljeti je nešto jače izražen porast R95T (1%-5%) što ukazuje na veće količine pljuskovitih oborina koje ovdje dominiraju ljeti. U jesen na području zahvata vidljivo je povećanje R95T (više




od 6%) gdje je i statistički značajno, a može se i statistički značajno povećati na godišnjoj razini Budući da je u svim sezonama i za godinu promjena učestalosti ekstremnih oborina (R95) zanemariva, povećanja R95T su uglavnom povezana s povećanjem količina ekstremnih oborina, a u manjem dijelu i sa smanjenjem ukupne sezonske odnosno godišnje količine oborine. (Branković i sur., 2013). http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

Sunčeva radijacija

Ukupna godišnja količina trajanja sijanja Sunca iznosi oko 1.900 sati, uz napomenu da su najveće vrijednosti insolacije u srpnju. Trajanje insolacije i naoblake međusobno je povezano, a raspored naoblake u skladu je s režimom oborina. Srednja godišnja vrijednost naoblake iznosi oko 5,4 desetina, a srednji godišnji broj vedrih dana iznosi 69 (najviše u kolovozu).

Očekuje se lagani porast sunčevog zračenja.

Sekundarni efekti/povezane opasnosti

Dostupnost vodnih resursa /suša

Najznačajniji vodotok predmetnog područja je rijeka Drava, a posredan utjecaj ima i rijeka Dunav, u koji Drava utječe i o kojoj ovisi stvaranje uspora na Dravi. Rijeka Drava je najveći pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj, u koji se ulijeva na rkm 1382+300 Dunava, kod naselja Aljmaš. Ukupna slivna površina rijeke Drave iznosi 41.238 km2 od čega u Hrvatskoj 7.015 km2, a ukupna duljina rijeke iznosi 749 km od čega u Hrvatskoj 323 km. Srednji protok rijeke Drave u Hrvatskoj je 552 m3/s (izmjeren na najnizvodnijoj postaji Belišće). Lokacija zahvata nalazi se na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode CDGI_23 Istočna Slavonija - sliv Drave i Dunava površine 5.009 km2, s obnovljivim zalihama podzemne vode od 421x106 m3/god te 84% područja umjerene do povišene ranjivosti. Zahvat se ne nalazi se unutar granica zona sanitarne zaštite izvorišta, a sva aktivna crpilišta javne vodoopskrbe nalaze se na razmjerno velikim udaljenostima od lokacije.


Oluje

Prema Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša za područje Osječko-baranjske županije: http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/12_sjednica/19_procjena_ugrozenosti_stanovnistva _materijalnih_i_kulturnih_dobara_i_okolisa_za_podrucje_obz.pdf na širem području Osječko-baranjske županije je olujno nevrijeme odnosno jak vjetar izazvao katastrofalne učinke tj. velike nesreće pa je u posljednjih 10-tak godina proglašena elementarna nepogoda pet puta.

U narednom razdoblju se također mogu očekivati orkanska nevremena s katastrofalnim posljedicama za pogođeno područje. Posebna opasnost prijeti od pojave pijavica koje se u zadnje vrijeme pojavljuju i u kontinentalnom dijelu, a moguća je i pojava tuče. Pri tom su mogući ozbiljni zastoji u prometu i materijalna šteta.




Sanacija je obuhvatila intervenciju na kućama, električnim vodovima i raščišćavanju prometnica od granja i srušenog drveća, ali i jednu ljudsku žrtvu te potrebu privremenog smještaja osoba čije su kuće bile ozbiljno oštećene i privremeno neuporabljive.

Poplave

Područje zahvata pripada branjenom području 34: Međudržavne rijeke Drava i Dunav na područjima malih slivova Baranja, Vuka, Karašica-Vučica i Županijski kanal, Sektora B - Dunav i donja Drava. Na prvu poddionicu dionice d.o. r. Drave B.34.12., koja se proteže od rkm 0+000 (ušće u Dunav) do rkm 15+000, naslanja se Općina Erdut s naseljem Bijelo Brdo i vikend naseljem „Ušće“ te naselja Sarvaš i Nemetin na području Grada Osijeka. Prema Karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti poplavljivanja: http://voda.giscloud.com/map/321490/karta-opasnosti-od-poplava-po-vjerojatnosti-poplavljivanja predmetni zahvat nalazi se dijelom unutar poplavne površine velike vjerojatnosti pojavljivanja.


Erozija tla

Prema Kartama potencijalnog i stvarnog rizika od erozije tla vodom, područje zahvata se nalazi u zoni niskog rizika. http://www.mps.hr/ipard/UserDocsImages/Postpristupno%20razdoblje%20%20EAFRD/STUDIJE/LFA_studija_V4.pdf

U slučaju pojave ekstremnih oborina i suša moguće je povećanje erozije, uz napomenu da se ovi ekstremi ne očekuju. http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene

Požar

Pojava požara uobičajena je za urbano područje, a od prirodnih fenomena značajno je spomenuti mogućnost pojave uslijed dužih sušnih razdoblja, udara groma i sl. Nastanak požara pod utjecajem suše i toplinskog vala može se očekivati u srpnju i kolovozu. Na širem području zahvata požari mogu ugroziti veći broj ljudi i značajniju imovinu u svim vrstama objekata gdje boravi veći broj ljudi te u tehnološkim postrojenjima i ostalim dijelovima infrastrukture gdje se pojavljuju zapaljive tvari (plinovi, tekućine i krutine). http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/12_sjednica/19_procjena_ugrozenosti_stanovnistva _materijalnih_i_kulturnih_dobara_i_okolisa_za_podrucje_obz.pdf

Ne očekuje se povećana opasnost od pojave požara tipičnih za urbana područja, uz napomenu da je požar moguć i kao prateća nesreća u slučaju potresa (na području zahvata je umjerena do velika opasnost od potresa: 7 - 8°MCS za povratni period od 100 odnosno 500 godina.

Kvaliteta zraka

Kvaliteta zraka na širem području zahvata se prati na mjernim postajama za trajno praćenje kvalitete zraka: Osijek-1 (gradska, prometna) i Kopački rit (ruralno-regionalna, pozadinska). U 2015. godini zrak je na mjernoj postaji Osijek – 1 (aglomeracija Osijek) koja je dio državne mreže, bio I kategorije s obzirom na SO2, NO2 i CO, a uvjetno I kategorije s

Ne očekuje se promjena postojeće kvalitete zraka u širem području okruženja lokacije zahvata.




obzirom na benzen i O3. Za onečišćujuću tvar PM10 (auto.) na ovoj postaji napravljena je korekcija korekcijskim faktorima sukladno studijama ekvivalencije, te je zrak bio uvjetno II kategorije s obzirom na istu. Na području Osječko-baranjske županije (izuzimajući aglomeraciju Osijek), na mjernoj postaji Kopački rit, koja je dio državne mreže, zrak je bio I kategorije s obzirom na O3, PM10 (auto.) i PM2,5 (auto.)

Nestabilnost tla/klizišta

Na području Osječko–baranjske županije nije zabilježeno ni jedno veće aktivno klizište. Mogući su odroni na obali rijeke Drave u vikend naselju kod sela Gat, gdje je rijeka potkopala visoku obalu. Proces se ne može zaustaviti intervencijom, već se treba zaustaviti svaka daljnja gradnja uz visoke obale rijeka Drave. Na užem području zahvata nisu zabilježena klizišta. http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/12_sjednica/19_procjena_ugrozenosti_ stanovnistva_materijalnih_i_kulturnih_dobara_i_okolisa_za_podrucje_obz.pdf Zahvat se ne nalazi na području osjetljivom na erozijske procese.

U slučaju povećanja ekstremnih oborina, može se povećati rizik od pojave klizišta na kosim padinama, uz napomenu da takvih padina na neposrednom području zahvata nema. Također, klizišta mogu nastati i kao štetne posljedice u slučaju potresa ili olujnog nevremena.

Koncentracija topline urbanih

središta

Zahvat se nalazi na znatnoj udaljenosti od većih urbanih središta sa značajnom koncentracijom topline tijekom ljeta. Ne očekuju se promjene izloženosti za buduće razdoblje.




Modul 3a i 3b: Analiza ranjivosti projekta (VA)9

Ranjivost (V) se računa prema sljedećem izrazu:

V = S x E

gdje je S osjetljivost10, a E izloženost11 koju klimatski utjecaj ima na zahvat. Ranjivost zahvata iskazuje se prema sljedećoj klasifikacijskoj matrici:

Izloženost lokacije zahvata (Modul 2a i 2b)

Zanemariva Umjerena Visoka

Osjetljivost zahvata

(Modul 1)

Zanemariva

Umjerena

Visoka

Razina ranjivosti Visoka Umjerena Zanemariva

U sljedećoj tablici 5.3-3. prikazana je analiza ranjivosti zahvata na sadašnje (Modul 3a) i buduće (Modul 3b) klimatske varijable/opasnosti dobivena na temelju rezultata analize osjetljivosti zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti (Modul 1) i procjene izloženosti lokacije zahvata klimatskim opasnostima (Modul 2a i 2b).

Tablica 5.3.3 Ranjivost zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti

Vrsta zahvata – IZGRADNJA PODVOŽNJAKA U ULICI SVETOG LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA ISPOD PRUGE OSIJEK-ZAGREB I NOVE INTRAZONSKE CESTE S PRIKLJUČNIM

PROMETNICAMA U OSIJEKU

IZLO

ŽEN

OST

– S

ADAŠ

NJE

STA

NJE

Im

ovin

a

IIZLO

ŽEN

OST

– B

UDU

ĆE S

TAN

JE

Imov

ina

TEMA OSJETLJIVOSTI

Imov

ina

KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI

Ranj

ivos

t

Ranj

ivos

t

Primarni klimatski učinci

Povećanje prosječnih temp. zraka 1 Povećanje ekstremnih temp. zraka 2 Promjena prosječnih količina oborina 3 Povećanje ekstremnih oborina 4 Prosječna brzina vjetra 5 Maksimalna brzina vjetra 6 Vlažnost 7 Sunčeva radijacija 8

Sekundarni efekti/povezane opasnosti

Dostupnost vodnih resursa/suša 9 Oluje 10

9 engl. Vunerability analysis 10 engl. Sensitivity 11 engl. Exposure




Poplave 11 Erozija tla 12 Požar 13 Kvaliteta zraka 14 Nestabilnost tla/klizišta 15 Koncentracija topline urbanih središta 16

Provedba daljnje analize varijanti i implementacija dodatnih mjera (modul 4,5,6 i 7) nije potrebna u okviru predmetnog projekta.

5.4 Mogući utjecaji na tlo

Mogući utjecaji na tlo tijekom sanacije

Tijekom radova na izgradnji zahvata očekuje se pojava prašine kao i pojačan promet vozila i mehanizacije na lokaciji (kamioni s materijalom, dolazak radnika, mehanizacija na gradilištu), a vezano uz to i mogućnost pojačane emisije onečišćujućih tvari u okolno tlo. S obzirom na ograničeno vrijeme trajanja radova navedeni mogući utjecaji su privremenog karaktera te nisu označeni kao značajni.

S obzirom da je zahvat smješten na lokaciji koja je prema Osnovnoj pedološkoj karti RH klasificirana kao ostala građevinska zemljišta, ne očekuje se negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju s obzirom na trenutno korištenje prostora.

5.5 Mogući utjecaj na zaštićena područja i područja ekološke mreže

Mogući utjecaji tijekom sanacije

Utjecaji na zaštićena područja prirode

Zahvat se nalazi u blizini zaštićenog područja prirode Regionalni park Mura – Drava kojeg karakteriziraju poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale. Tijekom izvođenja građevinskih radova, uslijed rada strojeva i ostale mehanizacije, doći će do negativnih utjecaja u vidu buke i prašenja. S obzirom da se radi o privremenom utjecaju usko vezanom za lokaciju zahvata, relativno maloj površini zahvata u odnosu na udaljenost zaštićenog područja te činjenici da se izgradnjom zahvata neće narušiti prirodne vrijednosti koje karakteriziraju zaštićeno područje, navedeni utjecaj se može smatrati manje značajnim i prihvatljivim.

Utjecaji na staništa

Prema izvodu iz Karte kopnenih nešumskih staništa Republike Hrvatske (Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, veljača 2019), predmetni zahvat nalazi se na stanišnom tipu J.2.2. Gradske stambene površine. S obzirom da se radi o antropogenom staništu, utjecaj na isto je manje značajan.

Tijekom izgradnje, ne očekuju se značajniji utjecaji na staništa u širem obuhvatu predmetnog zahvata.

Utjecaji na ekološku mrežu

Prema izvodu iz Karte ekološke mreže Republike Hrvatske predmetni zahvat nalazi se na oko 100 m od područja ekološke mreže značajnom za vrste i stanišne tipove HR2001308, Donji tok Drave. Ciljne vrste isključivo su vezane uz vodena staništa, te s obzirom na udaljenost zahvata od rijeke Drave veću od 700 m, ne očekuju se značajniji utjecaji na ciljeve očuvanja kao ni na cjelovitost očuvanja ekološke mreže.

Također, dio predmetnog zahvata nalazi se na oko 100 m od područja ekološke mreže značajnom za ptice HR1000016 Podunavlje i donje Podravlje. Ciljevi očuvanja ekološke mreže su 22 vrste ptica gnjezdarica, tri vrste ptica zimovalica, šest vrsta ptica preletnica, 17 vrsta ptica koje dijele status gnjezdarica i/ili zimovalica i/ili preletnica te 24 značajnih negnijezdećih (selidbenih) populacija ptica. Tijekom izgradnje zahvata, uslijed rada strojeva i ostale mehanizacije, očekuju se negativni utjecaji u




vidu buke i prašenja, koji mogu djelovati uznemirujuće na ciljne vrste ptica. S obzirom na privremene utjecaje usko vezane za lokaciju zahvata, isti se mogu smatrati manje značajnim i prihvatljivim.

Tijekom izgradnje, ne očekuju se značajniji utjecaji na ciljeve očuvanja i cjelovitost udaljenijih područja ekološke mreže.

5.6 Utjecaj zahvata - nastanak otpada

Tijekom izgradnje zahvata nastat će otpadne tvari koje se prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15) mogu svrstati unutar jedne od kategorija iz tablice 4.8-1. Može se zaključiti da se radi o malim količinama koje će se moći zbrinuti unutar postojećeg sustava gospodarenja otpadom.

Tablica 5.6.1 Otpad koji će nastati tijekom izgradnje zahvata razvrstan prema Pravilniku o katalogu otpada (NN 90/15)

KLJUČNI BROJ OTPADA

NAZIV OTPADA MJESTO NASTAJANJA OTPADA

13 Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva gradilište - parkiralište i servisna zona za vozila i strojeve koji sudjeluju u izvođenju radova

13 01 otpadna hidraulična ulja 13 02 otpadna maziva ulja za motore i zupčanike 13 08 zauljeni otpad koji nije specificiran na drugi način 15 Otpadna ambalaža, apsorbensi, tkanine za brisanje, filtarski materijali i

zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način gradilište - privremeno skladište za prihvat materijala za građenje, gradilišni ured

15 01 Ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)

17 Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata gradilište 17 03 Mješavine bitumena, ugljeni katran i proizvodi koji sadrže katran 17 05 zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i

otpad od jaružanja 20 Komunalni otpad (otpad iz kućanstava i slični otpad iz ustanova i

trgovinskih i proizvodnih djelatnosti) uključujući odvojeno skupljene sastojke

gradilište - gradilišni ured i popratne prostorije

20 03 ostali komunalni otpad

5.7 Mogući utjecaji povećanom razinom buke

Tijekom izgradnje zahvata, radom građevinskih strojeva i vozila doći će do povećanja razine buke u području zahvata. S obzirom na smještaj zahvata, očekivano povećanje buke ne predstavlja značajan problem na vanjski okoliš. U neposrednom okolišu nema osjetljivih receptora. Zahvatu najbliže naselje nalazi se na cca 1 200 m zračne udaljenosti. Rad strojeva (transportnih vozila, utovarivača, buldožera) tijekom radova na izgradnji zahvata izaziva buku, međutim s povećanjem udaljenosti od izvora buke smanjuje se njen intenzitet i to kako slijedi:

Tablica 5.7.1 Količina buke s obzirom na udaljenost od izvora

UDALJENOST KOLIČINA BUKE (Db)

100 m 50 200 m 44 300 m 40 400 m 38

Nadalje, prema čl. 17. - Radovi na otvorenom prostoru i na građevinama, Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (''Narodne novine'', br. 145/04), tijekom dnevnog razdoblja dopuštena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 8 do 18 sati dopušta se prekoračenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A).

Nakon završetka radova neće dolaziti do pojave povišene razine buke.




Zaključno, s obzirom da se radi o privremenom i kratkotrajnom utjecaju umjerene jakosti koji prestaje završetkom radova na izgradnji zahvata, a koji ne prekoračuje propisane vrijednosti Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), radi se o prihvatljivom utjecaju.

5.8 Mogući utjecaji na materijalna i kulturna dobra

Sukladno Prostornom planu Grada Osijeka i Registru kulturnih dobara RH u zoni utjecaja zahvata (500 m) nema evidentiranih kulturnih dobara.

Ukoliko se tijekom izvođenja radova na sanaciji zahvata naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, Izvođač radova dužan je sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17) prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.

Zaključno, ne očekuje se utjecaj zahvata na materijalna i kulturna dobra.

5.9 Mogući utjecaji na stanovništvo

U zoni izgradnje zahvata moguć je negativni utjecaj zahvata na lokalno stanovništvo u smislu poteškoća u odvijanju prometa, kratkotrajnih zastoja i čekanja (tijekom izgradnje priključka prometnice na državnu cestu D113). Moguće je smanjenje kvalitete zraka uslijed povećanja prašine i ispušnih plinova od radnih strojeva, te povećanje ugroženosti bukom uslijed građevinskih radova. Navedeni utjecaji su privremenog karaktera i ograničeni na obuhvat zahvata.

Zaključno, s obzirom da su navedeni utjecaji prilikom izvođenja radova privremenog karaktera (ograničeni na vrijeme izvođenja radova sanacije i zatvaranja) i slabe jakosti te prestaju završetkom radova na sanaciji i rekonstrukciji zahvata, zaključak je da se radi o prihvatljivom utjecaju.

5.10 Mogući utjecaji u slučaju akcidenta

Tijekom izgradnje moguće su akcidentne situacije vezane uz nepravilnu organizaciju gradilišta koja za posljedicu može imati sljedeće:

- onečišćenje tla i voda naftnim derivatima i otpadnim vodama s gradilišta, - požari na otvorenom, - sudari prilikom ulaza i izlaza vozila i strojeva na područje zahvata, - nesreće uzrokovane višom silom (nepovoljni vremenski uvjeti, udar groma i sl.), tehničkim - kvarom i/ili ljudskom greškom.

Uz dobru organizaciju gradilišta utjecaji na okoliš uslijed akcidenta mogu se spriječiti ili umanjiti. Tijekom korištenja najveći utjecaj na okoliš predstavljaju akcidentne situacije u kojima sudjeluju vozila koja prometuju cestom (sudari, izlijetanje i prevrtanje vozila, izlijevanje nafte i naftnih derivata i drugih štetnih tvari u okoliš) pri kojima može doći do ekoloških nesreća.

5.11 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

S obzirom na lokaciju tj. udaljenost od državne granice (oko 20 km) i značajke zahvata , ne očekuju se prekogranični utjecaji.

5.12 Kumulativni utjecaji

Provođenjem zahvata neće doći do pojave kumulativnih utjecaja.

5.13 Obilježja utjecaja zahvata

U tablici u nastavku sažeto su označeni svi OPUO-m prepoznati utjecaji opisani kroz elaborat zaštite:




UTJECAJ ODLIKA

(pozitivan/ negativan

utjecaj)

KARAKTER JAKOST TRAJNOST

VODE/CILJEVI ZAŠTITE VODA Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja + IZRAVAN SLAB PRIVREMEN ZRAK Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN

Tijekom korištenja + IZRAVAN SLAB TRAJAN KLIMA/KLIMATSKE PROMJENE Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN

Tijekom korištenja NU NU NU NU TLO Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN

Tijekom korištenja - IZRAVAN UMJEREN TRAJAN ZAŠTIĆENA PODRUČJA, EKOLOŠKA MREŽA I STANIŠTA

Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja NU NU NU NU

RAZINA BUKE Tijekom izgradnje - IZRAVAN UMJEREN PRIVREMEN Tijekom korištenja - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN

ŠUME I LOVSTVO Tijekom izgradnje NU NU NU NU Tijekom korištenja NU NU NU NU

KRAJOBRAZ Tijekom izgradnje NU NU NU NU Tijekom korištenja NU NU NU NU MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA

Tijekom izgradnje NU NU NU NU Tijekom korištenja NU NU NU NU

GOSPODARENJE OTPADOM Tijekom izgradnje + IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja NU NU NU NU

PROMETNICE I PROMETNI TOKOVI

Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja NU NU NU NU

STANOVNIŠTVO Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja + IZRAVAN UMJEREN TRAJAN

SLUČAJ AKCIDENTA Tijekom izgradnje - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN Tijekom korištenja - IZRAVAN SLAB PRIVREMEN

PREKOGRANIČNI UTJECAJI Tijekom izgradnje NU NU NU NU Tijekom korištenja NU NU NU NU

KUMULATIVNI UTJECAJI Tijekom izgradnje NU NU NU NU Tijekom korištenja NU NU NU NU




6 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA

Ovim elaboratom se ne predlažu ostale mjere zaštite okoliša osim onih koje proizlaze iz zakona, drugih propisa i standarda kao i posebnih uvjeta koje izdaju tijela s javnim ovlastima u postupku ishođenja akata o građenju.




7 LITRATURA

7.1 Projektna dokumentacija/Studije/Radovi

- Izgradnja podvožnjaka u ulici svetog Leopolda Bogdana Mandića ispod pruge Osijek-Zagreb i nove intrazonske ceste s priključnim prometnicama u Osijeku - idejno rješenje za ishođenje lokacijske dozvole, (Zavod za urbanizam i izgradnju d.d.) Osijek, rujan, 2007.

- Podvožnjak u ulici sv. L.B.Mandića, dva mosta, intrazonska cesta s priključnim prometnicama i potrebna infrastruktura – glavni projekt (Zavod za urbanizam i izgradnju d.d.), Osijek, prosinac, 2008.

- Krajolik – Sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske (Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja & Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 1999.)

- Barčić, D., Panić, N. (2011): Ekološke vrednovanje u zaštićenom području Parka prirode Kopački rit. Šumarski list br. 7 – 8, CXXXV, 379 – 390.

- Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censustabshtm.htm

- Branković i sur. (DHMZ, 2013.): Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf

- European Commission (2013): Guidance on Integral Climate Change and Biodiversity into Environmental Impact Assessment http://ec.europa.eu/environment/eia/pdf/SEA%20Guidance.pdf

- European Commission (2013): Non-paper Guidelines for Project Managers: Making vunerable investments climate resilient http://ec.europa.eu/clima/policies/adaptation/what/docs/non_paper_guidelines_project_managers_en.pdf

- European Investment Bank (2014): Metodologies for the Assessment of projects GHG Emissions and Emission Variations

- Hrvatske vode (ožujak, 2014.): Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja, Sektor B – Dunav i donja Drava, branjeno područje 34: Međudržavne rijeke Drava i Dunav na područjima malih slivova Baranja, Vuka, Karašica-Vučica i Županijski kanal

- JU ''Park prirode Kopački rit'' (2011): Plan upravljanja Parkom prirode Kopački rit. Lug, 135 str. - Marković, T., Larva, O., Brkić, Ž., Dolić, M., Kuhta, M. (2015): Stanje podzemnih voda na

vodnom području rijeke Dunav s obzirom na prirodan sadržaj metala i njihov antropogeni utjecaj. Hrvatski geološki institut, Zagreb.

- Međuvladin panel o promjeni klime - IPCC (2007.): Promjene klime 2007.: Fizička osnova - Sažetak za donositelje politike, Doprinos 1. radne skupine Četvrtom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o promjenama klime http://klima.hr/razno/priopcenja/IPCC_WG1.pdf

- Nakić, Z., Bačani, A., Parlov, J., Duić, Ž., Perković, D., Kovač, Z., Tumara, D., Mijatović, I., Špoljarić, D., Ugrina, I., Stanek, D., Slavinić, P. (2016): Studija „Definiranje trendova i ocjena stanja podzemnih voda na području panonskog dijela Hrvatske“. Rudarsko – geološko – naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

- Osječko – baranjska županija (2014): Informacija o stanju, gospodarenju i zaštiti šuma na području Osječko-baranjske županije http://www.obz.hr/hr/pdf/2014/9_sjednica/13_informacija_o_stanju_gospodarenju_i_zastiti_suma_na_podrucju_obz.pdf

- Peleikis, Grätz, Brnada (2014.): Prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj - Radni materijal za nacionalno savjetovanje – siječanj 2014

- http://croatia.rec.org/wp-content/uploads/2014/01/HRV_Country_Brief_Adaptation.pdf - Šimac, Vitale (2012.): Procjena ranjivosti od klimatskih promjena - Bioportal. Karta ekološke mreže Republike Hrvatske - Bioportal. Karta staništa Republike Hrvatske




- Bioportal. Karta zaštićenih područja prirode Republike Hrvatske - European Commission DG Environment. 2013. Interpretation manual of EU habitats – EUR 28. - Preglednik http://gospodarenje-otpadom.azo.hr/ - Geološki Zavod Zagreb, Osnovna geološka karta 1: 100000, Zagreb, 1986. - Prilagodba klimatskim promjenama u Hrvatskoj, Radni materijal za nacionalno savjetovanje –

CroAdapt, 2014. - UNDP (2008): Dobra klima za promjene. Klimatske promjene i njihove posljedice na društvo i

gospodarstvo u Hrvatskoj. Izvješće o društvenom razvoju 2008. Zagreb. http://www.undp.hr/upload/file/206/103447/FILENAME/NHDRHR_web.pdf

- Branković i sur. (DHMZ, 2013.): Šesto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC)

- http://klima.hr/razno/publikacije/NIKP6_DHMZ.pdf - Near-future climate change over Europe withfocus on Croatia in an ensemble of regional

climatemodel simulations, Branković, Patarčić, Güttler, Srnec, DHMZ, 2012. http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c052p227.pdf

- Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. (Hrvatske vode; 2015.) - Metodologija primjene kombiniranog pristupa (Hrvatske vode; 2015.) - Nacionalna klasifikacija staništa RH (IV. dopunjena verzija) (2014.), Državni zavod za zaštitu

prirode, Zagreb - Vukelić, J i sur. (2008): Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, DZZP, Zagreb - Državni zavod za zaštitu prirode (2005): Nacionalna ekološka mreža Važna područja za ptice u

Hrvatskoj - Državni zavod za zaštitu prirode (2004): Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Republike

Hrvatske - Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić, S. (ur.) (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 258 str. - Nikolić, T. i Topić, J. (urednici) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo

kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb - Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar-Lešić, M., Janev

Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S. i Jelić, K. (2012): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

- Antolović J., E. Flajšman, A. Frković, M. Grgurev, M. Grubešić, D. Hamidović, D. Holcer, I. Pavlinić, N. Tvrtković i M. Vuković (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

- Boršić I., Milović M., Dujmović I., Bogdanović S., Cigić P., Rešetnik I., Nikolić T. i Mitić B. (2008): Preliminary Check-list of Invasive Alien Plant Species (IAS) in Croatia, Nat. Croat. Vol. 17, 2: 55-71.

- Zovko M. (2010): Procesi razgradnje deponiranog organskog otpada na komunalnoj deponiji; m-Kvadrat stručni časopis – članak

- Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (www.dzzp.hr), 15.02.2019. - Hrvatske šume, javni podaci o šumama (www.hrsume.hr), 15.02.2019. - Informacijski sustav središnje lovne evidencije (https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost),

15.02.2019. - Informacijski sustav zaštite prirode Republike Hrvatske, http://www.bioportal.hr/gis/),

15.02.2019. - Javna ustanova Park prirode Kopački rit (https://pp-kopacki-rit.hr/), 02.11.2017.

7.2 Prostorno-planska dokumentacija

- Prostorni plan uređenja Osječko-baranjske županije sa pripadajućim izmjenama i dopunama (Županijski glasnik br. 01/02, 4/10, 3/16, 5/16 i 6/16-pročišćeni tekst)




- Prostorni plan uređenja Grada Osijeka s pripadajućim Izmjenama i dopunama (Službeni Glasnik Grada Osijeka br. 8/05, 5/09, 17a/09, 12/10 i 12/12, 20A/18)

7.3 Propisi

Okoliš općenito

1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (''Narodne novine'', broj 46/02) 2. Zakon o zaštiti okoliša (''Narodne novine'', broj 80/13, 78/15, 12/18, 118/18) 3. Zakon o gradnji (''Narodne novine'', br. 153/13, 20/17) 4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (''Narodne novine'', brojevi 61/14, 3/17)

Vode

5. Zakon o vodama (''Narodne novine'', broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18) 6. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (''Narodne novine'', br. 80/13,

43/14, 27/15, 3/16) 7. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (''Narodne novine'', broj

66/11 i 47/13) 8. Odluka o granicama vodnih područja (''Narodne novine'', broj 79/10, 31/13) 9. Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (''Narodne novine'',

broj 66/16) 10. Strategija upravljanja vodama („Narodne novine“, br. 91/08)

Zrak

11. Zakon o zaštiti zraka (''Narodne novine'', br. 130/11, 47/14, 61/17, 118/18) 12. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (''Narodne

novine'', broj 87/17) 13. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (''Narodne novine'', broj 117/12, 84/17) 14. Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u

Republici Hrvatskoj (''Narodne novine'', broj 5/17) 15. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka („Narodne novine“, br. 79/17)

Klimatske promjene

16. Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Doha, 2012.); Zakon o potvrđivanju Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola objavljen je u „Narodne novine-Međunarodni ugovori“, br. 6/15

17. Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Kyoto, 1999.); Republika Hrvatska potpisala je Protokol 1999. godine; Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime objavljen je u „Narodne novine-Međunarodni ugovori“, br. 5/07

18. Odluka o donošenju Šestog nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime („Narodne novine“, br. 18/14)

19. Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro, 1992.); Objavljena u „Narodne novine-Međunarodni ugovori“, br. 2/96, stupila je na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 7. srpnja 1996.

Biološka i krajobrazna raznolikost

20. Zakon o zaštiti prirode (''Narodne novine'', br. 80/13, 15/18, 14/19) 21. Uredba o ekološkoj mreži (''Narodne novine'', br. 124/13, 105/15) 22. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (''Narodne novine'', broj 146/14) 23. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (''Narodne novine'', broj

90/09, Prilog III) 24. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (''Narodne novine'', broj 144/13, 73/16)




25. Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (''Narodne novine'', broj 15/14)

26. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (''Narodne novine'', broj 88/14)

Kulturno-povijesna baština

27. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (''Narodne novine'', br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18)

Buka

28. Zakon o zaštiti od buke (''Narodne novine'', br. 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18) 29. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (''Narodne

novine'', br. 145/04)

Otpad

30. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (''Narodne novine'', br. 94/13, 73/17, 14/19) 31. Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom (''Narodne novine'', br. 50/17) 32. Pravilnik o katalogu otpada (''Narodne novine'', broj 90/15)

Šume i lovstvo

33. Zakon o lovstvu (''Narodne novine'', br. 99/18) 34. Zakon o šumama (''Narodne novine'', br. 68/18, 115/18)

Tlo

35. Zakon o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18) 36. Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18, 115/18)

Ostalo

37. Zakon o zaštiti od požara (''Narodne novine'', broj 92/10) 38. Zakon o prostornom uređenju (''Narodne novine'', br. 153/13, 65/17, 114/18) 39. Zakon o zaštiti na radu (''Narodne novine'', br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18)




8 PRILOZI

8.1 Lokacijska dozvola (KLASA: UP/I-350-05/08-01/38; URBROJ: 2158/01-12-01/13-08-5 JP od 10.studenog 2008.).




8.2 Potvrda glavnog projekta (KLASA: 361-03/10-01/79; URBROJ: 2158/01-12-00/01-18-11, od 22.kolovza 2018.).




8.3 Mišljenje o potrebi provedbe postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš (KLASA: 351-03/19-01/02, URBROJ: 517-03-1-1-19-2, od 28.siječnja 2019.)

ceste s prikljuČnim prometnicama u osijeku mandiĆa …

Documents