ČESTICE

- nepromjenjiva vrsta riječi kojima se izražava stav govornika prema nekom iskazu i njima se taj iskaz modificira

- dvije skupine:

1. NESAMOSTALNE ČESTICE - modificiraju značenja drugih riječi, sintagmi ili rečenica (god, li , zar, barem...)

2. SAMOSTALNE ČESTICE - odnose se na čitavu rečenicu i modificiraju joj sadržaj te se stoga nazivaju i MODIFIKATORIMA.

 

NESAMOSTALNE ČESTICE

a) UPITNE

- to su čestice li, zar i da.   li - osnovno gramatičko sredstvo upitnih rečenica.- zanaglasnica, uglavnom iza glagolskog oblika ili nekih drugih upitnih riječi (zamjenica i priloga) - tad funkcionira kao pojačivač značenja.▪ Što li se tebi dogodilo?- kad je li uz druge čestice i vezna sredstva, piše se zajedno s njima (negoli, kamoli, akoli)▪ Nije znao ni Einstein, a kamoli ja.   zar - dolazi na početku potvrdnih ili niječnih upitnih rečenica i uz pitanje - tad ima značenje čuđenja, nevjerice, sumnje...▪ Zar je baš moralo biti tako? Zar ste svi poludjeli?- kad se spaja s česticom ne, dolazi na kraj iskaza i takva konstrukcija očekuje potvrdan odgovor.▪ Svi smo stigli na vrijeme, zar ne? * da - dodaje značenje mogućnosti, eventualnosti▪ Da nisi možda bolestan? 

b) POJAČAJNE (INTENZIFIKATORI)

- čestice koje služe za pojačavanje ili naglašavanje pojedinih riječi ili rečenica.▪ i / ni, također, ta, pa, samobar / barem - uz isticanje ima i značenje najmanjeg (Ti me barem razumiješ. Donesi bar kilu.)god, ma (makar), bilo mu (vam) drago - uz isticanje imaju i značenje dopuštanja. (Pojedi koliko god možeš.)čak - osim isticanja imaju i značenje nekakve maksimalne količine. (Došao je čak do njenih vrata). Čak se udružuje i s drugim česticama i veznicima. (Nisi me čak ni pogledala. Čak i da si došla, ne bi ništa novo vidjela.)opet, ipak - naglašavaju suprotno, tj. dopusno značenje. Obično dolaze iza konjunktora pa. (I ja sam danas imala posla, pa sam ipak došla.)

 

c) USPOREDNE (GRADACIJSKE)

- čestice koje imaju posebnu službu i obično se svrstavaju u priloge.- služe kao sredstva koja opisno stupnjevaju riječi na koje se odnose.▪ mnogo, puno, malo, vrlo, veoma, gotovo, skoro, još, previše, dosta, nešto, jedva, posve, sasvim, skroz, posebno, osobito, prilično, neobično...

d) POTICAJNE

neka - povezuje se s imperativom 3. lica. Kad neka dolazi uz glagolske oblike ima značenje molbe, prisege, prijetnje i sl. (Neka samo pokuša!) Može dolaziti i u službi subjunktora - u izričnim i namjernim rečenicama. (Reci mu neka si ode sam po knjigu.)hajde, daj, de - dolaze uz imperative (Daj misli malo.)da - čestica koja također može imati poticajno značenje (Da si joj to odmah vratio!)

e) JESNO - NIJEČNE

da - isključivo dolazi kao samostalna čestica i uvijek se odnosi na cijelu rečenicu. (Jesu li ti kupili štogod? -Da. Ili -Da, kupili su mi.)ne - može se pojavljivati i kao samostalna (Jesu li ti kupili štogod? -Ne. Ili - Ne, nisu.) i kao nesamostalna čestica. (Ne ide to tako. Ne pitaj ništa.)

f) PREZENTATIVI

- evo, eto, eno - svojstveni su im uskličnost i pokazivost.

- Uz prezentative u razgovoru mogu doći dativ, tj. akuzativ ili nominativ - tada te čestice dobivaju značenje blisko glagolu dati. (Evo ti olovka, pa napiši.)- gle - i ova se čestica može smatrati prezentativom. Glagolskog je porijekla (-> gledati).

SAMOSTALNE ČESTICE (MODIFIKATORI)

- to su modalne čestice samostalne uporabe na razini rečenice- ako se upotrebljavaju nesamostalno, onda su to priložne riječi▪ sigurno: Ona je sigurno rekla istinu. (priložna oznaka) Ona je, sigurno, rekla istinu. (modifikator)- samostalno se mogu upotrebljavati i neke nesamostalne čestice: da / jest, zar ne, ne, hajde, evo, eto, eno, zar, neka, deder, opet.▪ Pišete li? -Ne. Hajde, nemoj se sramiti. Evo, uzmi kruh. Monika je već došla. -Zar? Ona je to sve prepisala od mene. -Neka, neka! Hoću li to oprati? -Deder! Monika i Antun su prekinuli. -Opet?