challenges 4

7/25/2019 Challenges 4

1/48

KLASIFIKACIJA KLIMA


2/48

Potreba za klasifikacijom klima:

- svoenje brojnih lokalnih klima na nekoliko grupa, prema vie ili manje tonodefiniranim kriterijima

- sve sline klime svrstavaju se u jednu zajedniku grupu s manje ili vie tono

odreenim karakteristikama- cilj: usklaivanje dviju suprotnosti: tipizacija klima ali i ouvanje njihove specifinosti- dvije skupine klasifikacija: a) genetske, b) efektivne

a) genetska:polazi od ope cirkulacijeatmosfere, tj. zonalne raspodjeleprizemnih vjetrova; bitna jeraspodjela kopna i mora; posebnose istie stupanj kontinentalnosti,utjecaj reljefa (privjetrina, zavjetrina,nadmorska visina), trajanje kinogperioda

b) efektivna:polazi od posljedica kojeklima ostavlja na biljnom svijetu, tlu,otjecanju vode itd.

- posebna vanost biljnog pokrova,budui da se on prilagoavalokalnim klimatskim uvjetima

Visoka makija na Korzici


3/48

KPPENOVA KLASIFIKACIJA KLIMA

- osnove su postavljene 1918. god, poslije je neto modificirana (Kppen Geigerova klasifikacija)

- temelji se na statistiki dobivenim, tono odreenim vrijednostima mjesenih igodinjih temperatura i padalina

- vanost godinjeg hoda klimatskih elemenata- potovanje odnosa klime i vegetacije (vegetacija = prirodni meteoroloki

instrument)- pet klimatskih razreda: A, B, C, D i E

- klime A= tropske kine klime; srednje temperatura svih mjeseci je 180C- klime B= suhe klime; odreuju se kombinacijom temperature i padalina- klime C= umjereno tople kine klime; srednja temperatura najhladnijeg

mjeseca nije nia od -30C; najmanje jedan mjesec ima srednju temperaturuviu od 100C

- klime D= borealne klime (snjeno-umske klime); srednja temperaturanajhladnijeg mjeseca nia je od -30C; srednja temperatura najtoplijeg mjesecaje iznad 100C

- klime E= snjene klime; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je 100C


4/48


5/48

- svaki od klimatskih razreda (osim E) dijeli se u podskupine dodavanjem drugog(manjeg) slova kojim se oznaava stupanj vlanosti (koliina padalina)

Podjela prema koliini i rasporedu padalina za klime A:

f = najsui mjesec ima prosjeno 60 mm padalina, pa nema sunog razdobljas= suno je razdoblje ljetiw= suno je razdoblje zimi


6/48

- klime B, C i D dalje se dijele dodavanjem malih slova kojima se oznaavatemperatura

Podjela prema koliini i rasporedu padalina za klime B:

S = stepske klime

W= pustinjske klime

- prema temperaturi:

h= vrue; srednjagodinja temperatura 180Ck= hladno; srednja

godinja temp. 180C,ali je srednja temp.

najtoplijeg mjeseca >

180C


7/48

Podjela prema koliini i rasporedu padalina za klime C i D:f= padaline su vie-manje raspodijeljene tijekom cijele godine, pa nema sunih

razdoblja

w= suho razdoblje je zimis= suho razdoblje je ljeti


8/48

Podjela prema temperaturi za klime C:

a= vrue ljeto, srednja temp. najtoplijeg mjeseca je 220Cb= toplo ljeto; srednja temp. najtoplijeg mjeseca < 220C, ali najmanje 4 mjeseca

ima srednju temp. 100

Cc= svjee ljeto; samo 1- 4 mjeseca ima srednju temp. 100C, ali najhladniji

mjesec nema srednju temp. niu od -30C


9/48

Podjela prema temperaturi za klime D:

a= vrue ljeto; srednja temp. najtoplijeg mjeseca > 220C

b= toplo ljeto; srednja temp. najtoplijeg mjeseca < 220C

c= svjee ljeto; samo 1 - 4 mj. ima srednju temp. 100C

d= vrlo hladna zima; srednja temp. najhladnijeg mjeseca < -380C

Podjela prema

temperaturi za klime E:

- razlikuju se dva stupnjahladnoe:ET = klima tundre;

srednja temp. najtoplijeg

mjeseca je izmeu 00C i100C

EF= klima vjenogmraza; srednja temp.

najtoplijeg mjeseca je 00C


10/48

11 glavnih klimatskihtipova:

Af = praumska klimaAw = savanska klima

BW = pustinjske klime

BS = stepske klime

Cf = umjereno tople vlaneklimeCs = sredozemne ili

mediteranske klime

Cw = sinijske klime

Df = vlane borealne klimeDw = suhe borealne klime

ET = klima tundre

EF = klima vjenog mraza


11/48

KLIME A, TROPSKE KINE KLIME

- vlani tropi, obuhvaaju pojas od 20 400 g. .; prekid u ist. Africi i JZ Aziji

- stalno visoka temperatura; dnevne amplitude vee su od godinjih

- polarna granica tropske kine klime poklapa se s izotermom od 180Cnajhladnijeg mjeseca

- velike utjecaj visokih planina i visoravni (ist. Afrika, Ande)

- 36% povrine Zemlje (19,9% kopnenih i 42,7% oceanskih povrina)


12/48

Klima Af, praumska klima- u krajevima sa stalno visokom

temperaturom i obiljem kie- srednja mjesena temp. ni u jednom

mjesecu nije nia od 180C; najsui mjesecima najmanje 60 mm kie (nema suhogperioda) optimalni uvjeti za razvojpraume

- stalno velika insolacija + obilje vodene pareu zraku (koja onemoguava vei gubitak

topline dugovalnom radijacijom) malegodinje amplitude temperature

Tamatave (Toamasina), Madagaskar

Botaniki vrt u Singapuru
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/4d/Tamatave.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/47/Botanical_Gardens_-_Pond.jpg


13/48

- postoje dijelovi u kojima rasteprauma ali se ipak pojavljujekrae relat. suho razdoblje tropska monsunska klima (Am)

- sezonska raspodjela kie: JIAzija (podruje monsuna), veidio Amazonije, SI dio J. Amerike,dijelovi karipske obale SrednjeAmerike


14/48

Klima Aw, savanska klima

- manje kie nego krajevi s praumskom klimom; godinji hod jeneujednaen: postoji izrazito vlano i izrazito suho razdoblje

- savana: visoke trave s razbacanim stablima- savanska klima pojavljuje se u krajevima na prijelazu izmeu ekvatorskog

pojasa tiina i suptropskih maksimuma; pod dominantnim utjecajem pasata

- u ljetnom periodu nad tim krajevima nalazi se ITC padaline


15/48

- godinje amplitude temperature: 5 -100C

ljeta su toplija nego u klimi Af- azijska podruja sa savanskom klimom:

monsunska savana kini period jeposljedica ljetnog monsuna

- osnovna znaajka savanske klime: izrazitgodinji hod kie (ne koliina)

- vegetacija: prijelazno podruje od tropskepraume do posve suhe savane;najvlaniji krajevi: svijetla listopadna

tropska uma izmijeana s travama igrmljem

Cuiaba, Brazil Kataka, Orissa, Indija


16/48

KLIME B, SUHE KLIME

- stalni nedostatak vode tijekom cijele godine, ili u veem dijelu godine evaporacija je vea od padalina

- vanost godinjeg hoda padalina: ako neko mjesto ima vie padalina ljeti

(evaporacija) bit e aridnije od drugog mjesta koje ima vie padalina zimi- suhe klime - golema prostranstva na Zemlji: vie od povrine kontinenata;

s oceanima 54,2 mil. km2Zemljine povrine


17/48

- geografska raspodjela aridnih podruja posljedica je:

a) lokacije i djelovanja suptropskih anticiklona

b) modifikatorskih utjecaja hladnih morskih struja

c) udaljenosti od morske obale

d) poloaja u zavjetrini velikih i visokih planinskih barijera- ponekad je prisutna kombinacija vie faktora (npr. aridni dio uz pacifikuobalu Sjev. Amerike)


18/48

- bitne karakteristike suhih klima:nedostatak padalina, velikavarijabilnost padalina, niskarelativna vlaga (12 - 30% u podne),

jaka vjetrovitost; slaba naoblaka ivelika insolacija

- postoje regionalne razlike u stupnjuaridnosti: sredinja aridna podruja(pustinje) znatno su sua odperifernih zona (stepe), uz veu

varijabilnost padalina


19/48

Pustinjske klime, klime BW

a) Vrua pustinjska klima (BWh) ilisaharska klima

b) Hladna pustinjska klima (BWk)

Vrua pustinjska klima, klima BWh- podruja s vruim pustinjskim klimama

pod utjecajem su suptropskihanticiklona

- bez obzira na visoke dnevne

temperature, ne mogu nastatikonvekcijski pljuskovi na veimvisinama postoji silazno strujanje iinverzija sputanja onemoguavanjejaeg izdizanja zagrijanog zraka

- intenzivno zagrijavanje ljeti - razvoj

polja niskog tlaka, ogranienog samona nii dio troposfere; ta podrujapreblizu su ekvatoru da bi ih eezahvatile ciklone s polarne fronte

- dnevne i godinje amplitudetemperature su znatne


20/48

- stanoviti tragovi godinjeg reimapadalina: samo u perifernimkrajevima - povremeni prodoroslabljenih utjecaja susjednih klima

(fronte, ciklone)- bitna su odstupanja od prosjeka, jer

mogu imati neeljene razmjere(poplave)


21/48

Khartoum, Sudan

Nullagine, NW Australia


22/48

Hladna pustinjska klima, klima BWk

- pustinje sa srednjom godinjomtemperaturom


23/48

Stepske klime, klime BS

- kao pojas opkoljavaju vrue i hladnepustinje

Podruja s vruom stepskom klimom

(BSh)pod veim su utjecajem ciklona spolarne fronte ili tropskih depresija naekvatorskoj fronti vie padalina;izraen godinji hod; negdje najviepadalina ljeti a negdje zimi (na polarnojstrani vruih pustinja)


24/48

Podruja s hladnom stepskomklimom (BSk):kao vijenac okruujuhladne pustinje

- najvee podruje: Euroazija (junaUkrajina - sjev. Kina)

- stepski i prerijski krajevi u SAD i Europi:veliki proizvoai penice

- utjecaj susjednih humidnijih klima vieje izraen: vie padalina nego u vruimstepama; veina kie padne ljeti(frontalnog i konvekcijskog postanka)

- zimi se temperatura

spusti do 00C i nie


25/48

KLIME C, UMJERENO TOPLE KINE KLIME- bitna karakteristika: postojanje pravilne izmjene godinjih doba- nema neprekidno visokih ili niskih temperatura, niti dugotrajnih perioda sue ili

padalina

- raspodjela padalina je najee povoljna humidne ili vlane klime- obuhvaaju sva podruja u kojima najhladniji mjesec na polarnoj strani nema

temperaturu niu od - 30C; ni temperaturu viu od 180C na ekvatorskoj strani- 27% povrine Zemlje


26/48

Osnovna podjela temelji se na godinjem hodu padalina:

f = padaline su podjednako raspodijeljene tijekom cijele godine; Cf = umjereno

tople vlane klime

s = padaline su koncentrirane u zimskom dijelu godine; Cs = tople klime sa

suhim ljetom (sredozemne klime)

w = padaline su koncentrirane u ljetnom dijelu godine; Cw = tople klime sa

suhom zimom (sinijske klime)

-a, b, c = jo detaljnije oznake; kriterij: temperatura


27/48

Klime Cf, umjereno tople vlane klime- 22,1% povrine ZemljeKlima Cfa, umjereno topla vlana klima svruim ljetom (tzv. virdinijska klima)

- srednja temperatura najtoplijeg mjeseca 220C- istoni dijelovi kontinenata u neto niim geogr.

irinama- visoka relativna vlaga (stalni prodori mT zraka)

smanjivanje gubitka topline dugovalnomradijacijom male dnevne amplitude (7 - 100C)

- obilje padalina injihov povoljanraspored

- najvee podruje: JISAD, jugoist. dio j.

Amerike, ist. Kina


28/48

Klima Cfb, umjereno topla vlanaklima s toplim ljetom (klima bukve)

- srednja temp. najtoplijeg mjeseca -30C

- maritimnost mala godinja amplitudatemperature

- stalno velika naoblaka i

visoka relat. vlaga maladnevna amplituda

temperature


30/48

Klime Cs, sredozemne klime

- izrazito sezonska raspodjela padalina

- 2,6% povrine ZemljeKlima Csa, sredozemna klima sa suhim vruim ljetom (klima masline)

- bazen Sredozemnog mora, dijelovi Bliskog i Srednjeg istoka, Kalifornija, J i JZAustralija

- vrua i suha ljeta (pod utjecajem suptropskih anticiklona) i blage zime spovremenim hladnim valovima


31/48

- godinji hod padalina: posljedica meridionalne migracije pojasa zonalnihzapadnih vjetrova (polarna fronta) i suptropskih anticiklona

- na ekvatorskoj strani podruja s klimom Csa i po nekoliko mjeseci nemajukie; polarna strana: sunost je manja

- zimi se nad Mediteranom stvara polarna fronta ciklone; esti prodori cPili cA zraka sa sjevera ( mistral, bura)

-juno Sredozemlje zimi: zapadni i juni vjetar iz Sahare (anticiklona); ljeti:etezija - sjeverni vjetar u junom i istonom Sredozemlju (cT, cP, mP)

High plains of Askifou, Crete
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c0/Askifou_Hochebene.jpghttp://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/


32/48

Klima Csb, sredozemna klima sa suhim toplim ljetom

- neto hladnija i vlanija klima od Csa- mala podruja: najvei dio pacifike obale SAD, SZ dio Pirenejskog

poluotoka, dio ilea, JZ i JI Australija- srednja temp. najtoplijeg mjeseca < 220C; godinji hod padalina slian kao

i kod klime Csa

- este magle u toplom dijelu godine (posljedica hladnih struja)

La Corua, Galicia
http://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/http://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/http://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/http://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/http://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/http://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/http://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/http://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/http://www.flickr.com/photos/marcp_dmoz/3626655778/


33/48

Klime Cw, tople klime sa suhom zimom ili sinijske klime

- umjereno tople kine klime- 2,5% povrine Zemlje

Klima Cwa, sinijska klima s vruim ljetom

- najtoplija od svih klima razreda C; izmeu paralela 300N i 300S- unutranja i juna Kina, sjeverni dio JI Azije, ist. Afrika, dio J. i srednje Amerike- vrua ljeta; srednja temp. najtoplijeg mjeseca 220C- najtopliji mjesec: neposredno prije nastupa kinog perioda


34/48

- vrlo visoka relativna vlaga + visokatemperatura u ljetnim mjesecima -nepovoljno za ljudski organizam

- koliina padalina prostorno znatno

varira; izrazita sezonska raspodjela -osobito izraeno u krajevima podutjecajem monsuna

- zimi: povremene kie koje donoseciklone s polarne fronte

- ume i travne zajednice

Hong Kong
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/b/b0/HK010.jpg


35/48

Klima Cwb, sinijska klima s toplim

ljetom

- u podrujima na polarnoj strani klimeCwa ili na veim nadmorskim visinama u

podruju s klimama Cwa- dijelovi Kine, Indije i Burme; dijeloviEtiopije, vii dijelovi Madagaskara,dijelovi visoravni Anda i Meksika

- velika nadmorska visina: temperature

su nie nego u klimi Cwa; najvia

srednja temperatura: < 220C;

- najtopliji je mjesec u kinomrazdoblju (ljeti)

- razlika izmeu najsueg inajkiovitijeg mjeseca vrlo jevelika
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/26/Darjeeling_Tea_Plantation%2C_India.jpg


36/48

Plantae ajaDarjeeling, India
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a7/Darjeeling.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/26/Darjeeling_Tea_Plantation%2C_India.jpghttp://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a7/Darjeeling.jpg


37/48

KLIME D, BOREALNE ILI SNJENO-UMSKE KLIME- srednja temperatura najhladnijeg mjeseca -30C; najtoplijeg mjeseca >100C- duge i hladne zime, kratka ljeta

- na trajanje ljeta i zime, osim geogr. irine utjee i kontinentalnost

- klime D ne postoje na junoj hemisferi - nedostatak kopna- 7,3% povrine Zemlje- dijelovi Sjeverne Amerike i sjeverna Euroazija; podruja s klimama D

proiruju se prema istonim obalama kontinenata a suavaju premazapadnim

- najvei dio godinjih padalina ljeti


38/48

Klime Df, vlane borealne klimeKlima Dfa, vlana borealna klima svruim ljetom

- najvee podruje: sjeverni dio SAD, dio

Ukrajine, Rumunjske i Japana, niidijelovi azijskog gorja- ljeto je relativno dugo i toplo; srednja

temp. 220C; velika godinja amplitudatemperature (kontinentalnost); povoljnaraspodjela padalina

- prevladava prerija i stepa, ponegdjebjelogorina uma

Klima Dfb vlana borealna klima s


39/48

Klima Dfb, vlana borealna klima stoplim ljetom (klima hrasta)

- sjeverni dio SAD, juna Kanada, dijeloviRumunjske, Poljske i Rusije

- ljeta i zime hladniji su od klime Dfa; velike

godinje amplitude- srednja temperatura najtoplijeg mjeseca

220C; 3 - 4 pa i 5 mjeseci temperaturesu nie od 00C

- koliina padalina: izmeu 300 i 700 mm(ovisno o kontinentalnosti)

- crnogorine ume i stepe u suimkrajevima; bjelogorine ume u vlanijim


40/48

Klima Dfc, vlana borealna klimasa svjeim ljetom

- prostor od Aljaske do Labradora,

sjeverni i krajnji istoni dio Euroazije- duge, vrlo hladne zime i kratka svjealjeta

- samo 1 - 4 mjeseca temperatura je 100C; srednja temperatura

najhladnijeg mjeseca: do -380C

- prosjeno 350 - 500 mm padalina;maksimum u ljetnim mjesecima

- prevladava tajga


41/48

Klima Dfd, vlana borealna klima svrlo hladnom zimom

- SI Sibir

- surove, hladne zime; do 8 mjeseci

srednja temp. < 0

0

C; srednja temp.najhladnijeg mjeseca < -380C

- ljeta su zbog kontinentalnosti relat.topla ali kratka; srednja temp. 100C

- vrlo velike godinje amplitudetemperature; aridnost - zbog niskihtemperatura

- prevladava tundra

Klime Dw suhe borealne klime


42/48

Klime Dw, suhe borealne klime

- izrazito neravnomjerna raspodjela

padalina; koncentracija u toplom dijelu

godine

- istona i SI AzijaKlima Dwa, suha borealna klima svruim ljetom

- srednja i sjev. Koreja, dio SI Kine

- vrue, kiovito ljeto; srednja temp.najtoplijeg mjeseca 220C

- zimi: utjecaj hladnog monsuna iz

sibirskog maksimuma; 3 - 5 mjeseci

temp. < 00C; velike godinje amplitude- koliina padalina relat. mala,najvie kie ljeti (ljetni monsun)


43/48

Dwb, suha borealna klima s toplimljetom (amurska klima)

- neto sjevernije od klime Dwa; ist.zap. i sjev. Mandurija, podruje uz

Amur- ljeta i zime neto hladnije od klime

Dwa

- srednja temp. najtoplijeg mjeseca 100C (kontinentalnost)

- zimi su mjesta na veoj nadmorskoj visinitoplija od onih u konkavnim dijelovima

reljefa (inverzija temperature)- godinja koliina padalina je mala:100 - 300 mm; ljeta su vlanija odzime; tajga i tundra


46/48

KLIME E, SNJENE KLIME- dva godinja razdoblja: hladno (zima) i manje hladno (ljeto)- na niske temperature bitno utjee injenica da zimska insolacija ne postoji i

da se ne moe kompenzirati poveanjem insolacije u ljetnim mjesecima

(mala visina Sunca); snjeni pokriva - veliki albedo- polarni krajevi; najvii planinski vrhunci i visoravni- granica snjenih klima poklapa se s izotermom 100C najtoplijeg mjeseca- 18,8% povrine Zemlje


47/48

Klima ET, klima tundre

- prijelazna klima izmeu klima umjerenih irina i klime mraza (EF)- ekvatorska granica: izoterma 100C najtoplijeg mjeseca; polarna granica: 00C

najtoplijeg mjeseca

- najsjeverniji dio Rusije i Europe, najsjeverniji dio Kanade i Aljaske, obalnapodruja Grenlanda koja nisu prekrivena ledom

- tragovi maritimnosti: sibirska obala je zimi toplija od unutranjosti istonogSibira; surovost zima u Euroaziji raste prema istoku (u Sjev. Americisuprotno)

Klima EF klima vjenog mraza


48/48

Klima EF, klima vjenog mraza-Antarktik, Grenland, stalno zaleeni centralniArktik

- visoka geogr. irina, veliki albedo snijega i leda,

slaba advekcija topline (zbog estih anticiklona) hladnoa- srednja temp. najtoplijeg mjeseca nia je od 00C- koliina padalina je mala- razlika izmeu centralnih i rubnih dijelova ledenih

pokrova; rubni dijelovi: jai maritimni utjecaj

vie temperature

challenges 4

Documents