christine nöstlinger, konrad ili dijete iz limenke

Anita Šojat

SNAGA RIJEČI 6hrvatska čitanka za šesti razred osnovne škole

IZDAVAČŠkolska knjiga, d.d.Zagreb, Masarykova 28

ZA IZDAVAČAdr. sc. Ante Žužul

UREDNICAmr. sc. Emica Calogjera Rogić

RECENZENTINeda Lelas, prof.Snježana Majsterić, prof.

GRAFIČKO-LIKOVNO OBLIKOVANJELana Zorčić

ILUSTRACIJEDoriana Berković

FOTOGRAFIJEJasmina Gorjanski

© ŠKOLSKA KNJIGA, d.d. Zagreb, 2013.Nijedan dio ove čitanke ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pisanog dopuštenja.

Anita Šojat

SNAGA RIJEČI 6hrvatska čitanka za šesti razred osnovne škole

Zagreb, 2013.

4

Sadržaj1. MALI, A VELIKI 6Mjesečni projekt – Reklama 6Zorica Klinžić, Djeca nose svjetove na dlanu 8Henryk Sienkiewicz, Kroz pustinju i prašumu 10Anto Gardaš, Filip – dječak bez imena 14Christine Nöstlinger, Konrad ili dijete iz limenke 18Mark Twain, Kraljević i prosjak 22Vicevi o malom Ivici i drugi vicevi 26Maja Flego, Papirnati džeparac 28C. Lewis, Kronike iz Narnije 32Mila Jelavić, Poruke djeci 36 2. DJED JE PRIČAO OCU, A JA ĆU SINU 38Mjesečni projekt – Narodna baština – izložba 40Narodna epska pjesma, Ive vara dva duždeva sina 44Narodna pripovijetka, Ero s onoga svijeta 48Narodna lirska pjesma, Nebo se je zvedrilo 50Narodni bećarci i gange 52Narodna lirska pjesma, Košuta i djevojka 54Narodne basne, Pas i njegova sjenka, Paun i sokol 54Narodna anegdota, Oholica 56Narodna bajka, Mala vila 58Najkraći oblici narodne književnosti – pitalice, poslovice, zagonetke, izreke 62August Šeona, Kameni svatovi 64 3. LIJEPA DOMAĆA RIJEČ, LIPA DOMAĆA RIČ, LEPA DOMAĆA REČ 68Mjesečni projekt – Rječnik lokalizama 68Drago Gervais, Moja zemja 70Vanja Radauš, Prva rič što sam je čuo 72Miroslav Dolenec Dravski, Starinske šege 74Pere Ljubić, None 76Dragutin Domjanić, Kaj 78Drago Ivanišević, Moj did 80Blanka Dovjak-Matković, Učiteljica 82 4. KAD SRCE ZAKUCA JAČE 86Mjesečni projekt – Večer ljubavi 86Stjepan Lice, Čuvanje ljubavi 88Ivica Vanja Rorić, Sreća 90Zlatko Krilić, Prvi sudar 92Stjepan Jakševac, Sjećanje 96Šime Storić, Filip + Livija 98Miro Gavran, Lukavi zaplet 102Luko Paljetak, Prvo ljubavno pismo 104Mladen Kopjar, Kako sam postao brat 106 5. OBITELJ I SJEĆANJA 110Mjesečni projekt – Volim svoju obitelj – Knjiga sjećanja 110Renata Rude, Aneli slomljenih krila 112Viktor Vida, Zbogom, kućo bijela 114

5

Josip Kozarac, Moj djed 116Ivan Cankar, Šalica kave 120Vladimir Kovačić, Hvaljen Isus, moja stara bako 122Marina Vidas, Mama moja mamasta 124Zlata Kolarić-Kišur, Djetinjstvo u Zlatnoj dolini 128Tin Kolumbić, Ivanov božićni san 132 6. HRVATSKA U MISLIMA I SRCU 136Mjesečni projekt – Glagoljski nakit 136Vladimir Nazor, Tomislav 138Stjepan Tomaš, Mali ratni dnevnik 140Božidar Prosenjak, Najdraži gol 142Darko Žubrinić, Bašćanska ploča 146August Šenoa, Zagrebu 148Gustav Krklec, Zagorski vinograd 150Dobriša Cesarić, Slavonija 152Jure Batinić, Dalmacijo moja 154August Šenoa, Seljačka buna 156Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, Početci tiskarstva i hrvatske inkunabule 160 7. PROGUTAJ SRDŽBU 162Mjesečni projekt – Dramatizacija 136Zvonimir Balog, Progutaj srdžbu 164Fran Mažuranić, Plaća 166Anegdote o poznatim osobama 168Ivana Marinić, Različitosti 170Zvonimir Balog, Karneval 174Dobriša Cesarić, Tiho, o tiho govori mi jesen 176Božica Jelušić, Dobrodošlica Božiću 178Iva Milley, Panika u Strahogradu 180 8. ŽIVOT JE ŠKOLA 184Mjesečni projekt – Bake i djedovi u školskim klupama 185Ante Kovačić, Djetinjstvo i školovanje Ivice Kičmanovića 186UNICEF, Škola kao moja 190Vjekoslav Majer, Moj učitelj 194Branka Primorac, Doživljaj kojeg se sramim 196Anto Gardaš, Izum profesora Leopolda 198Dragutin Tadijanović, Da sam ja učiteljica 202J. K. Rowling, Harry Potter i kamen mudraca 204Jacques Prevert, Loš učenik 208Melita Rundek, Psima ulaz zabranjen 210 9. MALA ŠKOLA MEDIJSKE KULTURE 214Mjesečni projekt – Jednominutni film 215Filmska izražajna sredstva 216Robert Zemeckis, Forrest Gump 220William Wyler, Ben-Hur 222Internet 224Strip 228Krešimir Zimonić, Changes Zlatka 232Ivica Bednjanec, Ordinacija za hipohondre 234Kazalo autora 236Kazalo pojmova 237

MJESEČNI PROJEKT

ReklamaNapravi reklamu za svoj proizvod s kojim želiš upoznati tržište i dobro ga prodati. Proizvod može biti stvaran (nešto što doista voliš), možeš ga izmisliti za potrebu stvaranja reklame. Reklama može biti i za osobu, za nekoga kome treba dobra reklama da bi ga ljudi uočili, jer se bavi se nečim zanimljivim ili mu treba pomoć.

Evo nekih primjera koje ne moraš preuzeti, a možeš: reklama za prikupljanje starog papira, za učenje i znanje, za pomoć siromašnim ili bolesnim vršnjacima, za zdravu hranu i piće, za zdrave i ugodne načine provoenja slobodnog vremena, za pomoć gladnoj djeci, za pomoć beskućnicima, reklama o rock-sastavu, o nogometnoj nadi, o računalnoj igrici, o školi koju pohaaš i sl.

Reklamu možeš napraviti na plakatu, snimiti diktafonom (audio) ili kamerom (video-audio). Poželjna je montaža (za audio i audio-video formate) i različiti zanimljivi efekti.

U tvom reklamnom uratku mora biti vidljivo ovo:

a) prozvod koji reklamiraš

b) slogan za proizvod (SLOGAN je krilatica, fraza, moto ili kratki skup riječi koje se rabe za oglašavanje. Cilj mu je da bude lako pamtljiv i da na prepoznatljiv način predstavlja ideju ili proizvod. Poznati slogani: Više cvijeća, manje smeća, Psi su zakon, Hrvatska – mala zemlja za veliki odmor, Moja škola – mjesto koje volim i sl.)

c) tvoja reklama treba informirati, zabavljati i nasmijavati

d) reklamom trebaš promicati pozitivne životne vrijednosti (bez podcjenjivanja djece, žena, promicanja nasilja i sl.)

e) u reklami trebaš opisati svoj proizvod – koje su njegove prednosti, zašto bi ljudi kupovali baš tvoj proizvod, a ne neki drugi

f) za audio i audio-vizualnu reklamu pažljivo odaberi osobu koja će čitati tekst ili glumiti u tvojoj reklami, sirovi materijal koji si snimio/snimila montiraj u nekom od programa (najbolje Movie Maker), dodaj različite efekte, pazi na izbor glazbe i zvukova – tekst mora biti razgovjetan i razumljiv

g) u reklami prikazanoj na plakatu pazi na ovo:

– na jednome manjem listu papira nacrtaj raspored elemenata plakata (odredi kamo ćeš staviti naslov, slogan, fotografije i tekst)

– odaberi boju papira za plakat, izaberi tip pisma za naslov (najbolje čitljiv i malo deblji font) i boju slova da bude kontrasna papiru (crveno-bijelo/žuto, zeleno--bijelo, plavo – žuto/bijelo, crno-crveno/žuto i sl.)

– pazi da na plakatu nemaš previše teksta – podjednako rasporedi tekst i fotografije – fotografiraj svoj proizvod (sam ili s nekim ili nečim)

– slova za naslov možeš izrezati pojedinačno, a ako nemaš računalo, ispiši ih debljim flomasterom (nacrtaj pomoćne crte olovkom kako bi naslov bio ravan) – bolji dojam postići ćeš izrezivanjem slova

– iskoristi cijelu podlogu papira, pazi da sve bude razmjerno i proporcionalno

h) nemoj zaboraviti istaknuti autora reklame – napiši ili izgovori svoje ime i prezime.

Nekoliko dana promatraj reklame na televiziji, slušaj ih na radiju ili pogledaj kako izgledaju u različitim novinama. Sigurno ćeš dobiti ideju za svoju reklamu.

Pri vrednovanju reklame potrebno je obratiti pozornost na ovo: originalnost izbora proizvoda za reklamiranje, originalnost pristupa u opisu proizvoda, reklamni slogan, tehničku izvedbu reklame – plakat, audio, audio-video snimku, specijalne efekte, fotografije na plakatu, montažu.

8

PRIPREMI SE

Zorica Klinžić

DJECA NOSE SVJETOVE NA DLANUKada brode oblaci po svodu,kada zore rumenilom planu,kada izvor raa novu vodusvijet se skriva tu na dječjem dlanu.

Djeca nose svjetove na dlanu,ona znaju putove do sreće,zato jutra kad zbog djece svanunikad tugu upoznati neće.

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • vrsta strofe • vrsta stiha • vrsta rime • personifikacija • osnovna misao

Jesi li čuo/čula za svog vršnjaka koji se istaknuo nekim posebnim djelom? Mogu li djeca biti junaci poput odraslih? Za što su sve djeca sposobna?

9

SAZNAJEMO

U mnogim gradovima konstituirana su Gradska dječja vijeća i izabrani su dječji gradonačelnici. Istraži i saznaj što je sadržaj rada takvih vijeća te koji su poslovi dječjeg gradonačelnika.

www/IKT

U Zagrebu se svake godine održava Hrvatski dječji festival (HDF), koji spaja glazbeno, likovno i literarno stvaralaštvo djece iz cijele Hrvatske pod sloganom „Djeca nose svjetove na dlanu”. Svake godine festival tijekom cijeloga dana okupi oko tisuću sudionika, dječjih zborova, darovitih malih slikara i pjesnika, a najbolji likovni i literarni radovi uvrštavaju se u zbornik. Više o festivalu doznaj na stranici www.hdf.hr

RAZGOVARAMO

Stane li svijet na dječji dlan? Kako to djeca nose svjetove na dlanu? U čemu je ljepota i posebnost prva tri stiha?

POVEZUJEMO

Objasni izraz: Ti si moj cijeli svijet. Imaš li ti osobu kojoj bi to mogao reći? Kako bi ti smjestio svijet na svoj dlan? Kako bi ti popravio/popravila svijet? Zbog čega je svima svijet ljepši ako su djeca u njemu? Koju to moć imaju djeca, a nemaju odrasli?

UČIMO

Pročitaj strofu po strofu i izdvoji motive. Odredi temu pjesme u jednoj rečenici. Koja se vrsta rime javlja u pjesmi? Izbroji slogove u svakom stihu i odredi vrstu stiha prema broju slogova. Odredi i vrstu strofe. Pronai u pjesmi personifikaciju. Koja osnovnu misao pjesnikinja šalje svojom pjesmom?

PIŠEMO I GOVORIMO

I ti si dijete i ti znaš put do sreće. Opiši taj put u 100 riječi za sve one koji nikad nisu na njega kročili i njime prošli. Nauči ih kako doći do sreće. Svoje misli uobliči u pisanom sastavku Put do sreće.

Uvježbaj javni govor u trajanju od dvije minute na temu Dječja prava. Pronai dokument na internetu i pripremi se dobro. Govor nemoj pisati, skiciraj ga. Odredi uvod, tri glavne misli u središnjem dijelu govora koje ćeš kratko ponoviti u zaključku. Pazi na pravopis, izražajnost, tempo i pravilno naglašavanje riječi. Nastupi pred razrednim odjelom.

Improvizirajte u razrednom odjelu mirovnu konferenciju na koju su doputovala djeca iz cijeloga svijeta. Svaki učenik u razrednom odjelu neka bude predstavnik jedne države. Osmislite program konferencije, odredite teme o kojima ćete raspravljati, izaberite predsjedavajućeg. Predstavnici pojedinih zemalja mogu se pripremiti i napraviti ppt prezentacije uz pomoć kojih će održati kratka predavanja (tri minute) o problemima današnje djece: Neke od tema mogu biti: Trgovanje djecom, Djeca u ratu, Zlostavljanje djece, Dječja prava ili slikokazima mogu predstaviti zemlju iz koje dolaze.

10

PRIPREMI SE

KLJUČNI POJMOVIroman • pustolovni roman • likovi • pripovijedanje u trećoj osobi • karakterizacija lika postupcima

Henryk Sienkiewicz

KROZ PUSTINJU I PRAŠUMUU pustolovnom romanu poljskog književ-nika Henryka Sienkiewicza opisana je otmica dvoje djece, Engleskinje Nelle i Poljaka Stasia, njihovo zarobljeniš-tvo, oslobaanje iz ropstva i opa-sno putovanje po divljim afričkim pustinjama i prašumama. Malena djevojčica i hrabri i poduzetni dje-čak, pravi mali vitez, izrasli su i uvrstili se meu najpoznatije li-kove u svjetskoj književnosti za djecu i mladež. A tu su još Kali i Mea, dvoje malih domorodaca, do-broćudni slon King i vjerni pas Saba. U ulomku upoznajemo Stasia i Nellu.

Gospodin Rawlison, jedan od ravnatelja Kom-panije Sueskoga kanala, i Wladyslaw Tarkowski, inženjer iste kompanije, živjeli su mnogo godina u najtješnjem prijateljstvu. Obojica bijahu udov-ci. Gospoa Tarkowska, roena Francuskinja, umrla je pri Stasiovu roenju, dakle prije više od trinaest godina, a Nellina je majka umrla od sušice u Heluanu, kad su djevojčici bile tri godine. Obadva su udovca stanovala u Port--Saidu, u susjedstvu, a poslovno su se viali danomice. Zajednička ih je nesreća još više približila i učvrstila već prije sklopljeno prija-teljstvo. Gospodin je Rawlison zavolio Stasija kao svoga roenog sina, a gospodin bi Tar-kowski u svako doba pošao i u vatru za malu Nellu. Nakon svršenih dnevnih poslova naj-miliji im otpočinak bijaše razgovor o djeci, njihovu odgoju i budućnosti. U razgovoru bi gospodin Rawlison obično hvalio odvažnost i valjanost dječako-vu, dok se gospodin Tar-

Što očekuješ od romana koji nosi naslov Kroz pustinju i prašumu? Kako bi se ti snašao u pustinji ili prašumi bez pomoći odraslih? Koje se opasnosti kriju u takvim prostorima?

11

kowski oduševljavao nježnošću i aneoskim lišcem male Nelle. I jedno je i drugo bila istina. Stasio je bio malko umišljen i hvališa, ali je učio marljivo, a učitelji u engleskoj školi, koju je polazio u Port-Saidu, smatrali su ga doista neobično nadarenim. Odvažnost i praktičnost naslijedio je od oca, jer je gospodin Tarkowski ta svojstva posjedovao u visokom stupnju i njima je ponajviše imao zahvaliti svoj sadašnji visoki položaj. Godine 1863. borio se ne-prekidno punih jedanaest mjeseci na ratnom polju. Bio je ranjen, zarobljen i osuen na Sibir. Ali mu je pošlo za rukom da umakne iz dubine Rusije i pobjegne preko granice. Cijelu je jednu godinu učio hidraulična znanja, onda je dobio namještenje na kanalu, a nakon nekoliko godina, kad su upoznali njegovu vrsnoću, ener-giju i marljivost, ponudiše mu visoko mjesto nadinženjera.Stasio se rodio na kanalu u Port-Saidu, tu je odrastao i proveo go-tovo četrnaest godina, pa su ga inženjeri, suradnici njegova oca, nazivali zato sinom pustinje. Poslije, kad je već pošao u školu, pra-tio je kadšto svoga oca ili gospodina Rawlisona za vrijeme prazni-ka i blagdana na službenim putovanjima koja su obvezno morali poduzimati u službi od Port-Saida čak do Sueza nadzirući radnje oko nasipa i dubljega iskopavanja kanala. Dječak je poznavao sva-koga inženjera i sve carinske činovnike, sve radnike, Arape i crnce. Zavlačio bi se u svaki kutić, znao bi osvanuti gdje mu se nitko

nije nadao, izlazio bi na daleke izlete uzduž nasipa i vozio se kadšto prilično daleko čamcem po Menzaleh-jezeru. Vozio se na arapsku obalu, uzjahao tamo na konja ili u oskudici konjâ na devu ili na magarca i igrao se „divljega jahača” u pustinji − riječju, on je „dabrovao” kako reče gospodin Tarkowski, svuda i svagdje i provodio je svaki slobodan trenutak, kad nije imao školskih dužnosti, na vodi. − Otac mu to nije bra-nio, jer je znao da će veslanje, jahanje i stalan boravak na svježem zraku jačati dječakovo zdravlje i razvijati u njemu praktični smisao. A Stasio je doista bio čvrst dječak i uzra-sniji nego što obično bivaju dječaci njegovih godina. Dosta

mu je bilo pogledati u oči i uvjeriti se da će prije pogriješi-ti suviškom smionosti, negoli kukavštinom, ako doe u kakvu

nepriliku. U četrnaestoj je godini bio jedan od najboljih plivača u Port-Saidu, a to nije bilo malo, jer Arapi i crnci plivaju kao ribe. Pucajući iz karabinke maloga kalibra na divlje patke i egipatske guske, dobio je sigurnu ruku i sigurno oko. Sanjario je, kako bi jednoga dana pošao u lov na velike životinje u središnjoj Africi pa je zato tako željno slušao pripovijedanje Sudanaca koji su bili

zaposleni kod kanalskih radova, a sukobili su se kadšto u svom zavičaju s velikim grabežljivcima i debelokošci-

ma. − Imalo je to i tu prednost da je pri tome učio njihove jezike. Sueski je kanal trebalo uvi-

12

jek popravljati, jer bi ga inače u godini dana zasuo pijesak iz pustinja što su se na obje strane prostirale. Veliko je Le-ssepsovo djelo tražilo neprekidnu marljivost i budnu pozor-nost. Do današnjega su se dana kretali jaki strojevi i tisuće radnika pod nadzorom vještih inženjera radilo je na produ-bljivanju njegova korita. Danas, kad je djelo dovršeno, a strojevi usavršeni, dostaje mnogo manji broj, ali i taj je još uvijek znatan. Meu radnicima su prevladavali uroenici, ali nije nedostajalo ni Nubijaca, Sudanaca, Somalijaca i različi-tih crnaca, koji prebivaju oko Bijeloga i Modroga Nila, tj. u krajevima, koje je egipatska vlada zauzela prije Mahdijeva ustanka. Stasio je sa svima živio u prijateljstvu, a kako je strane jezike neobično lako učio, kao što to obično biva u Poljaka, upoznao je mnogo jezika ne znajući ni sam kako i kada. Roen u Egiptu govorio je arapski kao pravi Arapin. Od Zanzibaraca, koji su ponajviše bili zaposleni kao ložači strojeva, naučio je po čitavoj Africi prošireni kisvahili jezik, a mogao se čak sporazumjeti i s crncima iz plemena Dinka i Šilluk koja žive niže od Fašode na Nilu. Osim toga vješto je govorio engleski, francuski i poljski, jer je njegov otac, pravi rodoljub, brižno pazio na to da mu dječak zna svoj očinski jezik. Stasio je dakako smatrao taj jezik najljepšim na svijetu i podučavao je u njemu s uspjehom i malu Nellu. Jedino je nije mogao naučiti da mu ime Stasio ne izgovara Steso. Kadšto je izmeu njih radi toga dolazilo do nesu-glasica, koje su, meutim, samo tako dugo trajale, dok se nisu djevojčici oči zasjale suzama. Tada bi je Steso molio za oproštenje i ljutio se sam na sebe.− Ipak je imao ružnu naviku da s omalovažavanjem govori o njezinih osam godina i da im pretpostavlja svoju ozbilj-nu dob i svoje iskustvo. Tvrdio je da dječak koji će uskoro navršiti četrnaestu godinu, iako baš nije posve odrastao, barem nije više dijete već je naprotiv sposoban za svako-vrsna junačka djela, a osobito onda, ako kroz njegove žile teče poljska i francuska krv.

Ništa nije žarče želio nego da mu se jednoga dana pruži prilika za takva djela, a osobito kad bi time mogao zaštititi Nellu. Oboje izmišljahu najrazličitije opasnosti; Stasio bi morao odgova-rati na njezina pitanja, što bi učinio na primjer, kad bi kroz prozor došao u kuću krokodil, duga-čak deset metara ili škorpion, velik kao pas. Oboje ni izdaleka nisu slutili da će im grozna zbilja ubrzo preteći sve njihove fantastične zamisli.

Prijevod: Iso Velikanović

NEPOZNATE RIJEČIhidraulična znanja − znanja o gibanju vode u cijevimaSibir − dio sjeverne Azije izmeu Urala na zapadu i Tihog oceana na istoku.

?!

13

RAZGOVARAMO

U održavanju koje velike graevine sudjeluju Stasijev i Nellin otac? O komu gospodin Rawlinson i Tarkowski najviše vole razgovarati u slobodno vrijeme? Što se dogodilo sa Stasijevom i Nellinom majkom? Gdje se rodio Stasio? Opiši što je Stasio radio kada nije bilo škole. Kako je Stasio dabrovao? Zašto Stasija očevi suradnici nazivaju sinom pustinje? Kako Nella zove Stasija? Koje sve jezike govori Stasio? Što Stasio misli, za što je sve sposoban dječak od 14 godina? Kako su se često igrali Stasio i Nella?

POVEZUJEMO

Što misliš kako će Stasiju sve navedene opisane osobine pomoći pri snalaženju u pustinji i prašumi? Kako bi se ti snašao na njegovom mjestu? Što podrazumijevaš pod životnim opasnostima? Jesi li nekad bio u životnoj opasnosti? Tko ti je pomogao?

UČIMO

U razgovorima gospodina Rawlinsona i Tarkowskog kriju se osobine njihove djece. Pronai ih i zapiši. Koje je osobine Stasio naslijedio od oca? Prisjeti se što je roman. Zašto roman Kroz pustinju i prašumu svrstavamo u pustolovne romane? U kojoj osobi pripovijeda pripovjedač? Pronai dokaze da pri takvu pripovijedanju pripovjedač nije izravan sudionik dogaaja o kojima priča.

PIŠEMO I GOVORIMO

Pročitao si u uvodnom dijelu da su Nella i Stasio oteti. Napiši priču u kojoj ćeš smisliti kako su se oslobodili od svojih otmičara. Neka priča ima 150 riječi. Nastoj pripovijedati zanimljivo i dinamično.

Napiši karakterizaciju novog lika koji će sudjelovati sa Stasijem i Nellom u svim njihovim pustolovinama. Prvo napiši vanjski opis, a zatim istakni njegove osobine. Stasija i Nellu si upoznao. Razmišljaj kako će se novi lik uklopiti u radnju. To možeš biti i ti! Lik i radnja će biti zanimljiviji ako novi lik bude imao drukčije osobine od Stasija.

Napiši pustolovni sastavak od 170 riječi koristeći ove ključne riječi: dijamant, rijeka Nil, faraon, piramida, otmica, pijesak, oaza, pustinja.

PUSTOLOVNI ROMAN − vrsta romana u kojem se dogaaju neobični, nesvakodnevni uzbudljivi, pustolovni dogaaji mogući i u svakodnevnu životu, ali na dramatičnim i uzbudljivim mjestima: pustinji, prašumi, džungli i sl.

KARAKTERIZACIJA LIKA POSTUPCIMA (ETIČKA) KARAKTERIZACIJA − kada pisac slika likove, predočuje njihov karakter i njihove unutarnje osobine (odnos lika prema drugom liku, prema svom narodu, domovini, je li pošten, hrabar, marljiv, slabić, lijen i sl.).

SAZNAJEMO

Pročitaj i zanimljivosti iz života pisca Henryka Sienkiewicza:Nakon što je izdan roman Quo vadis 1895., Sienkiewicz je nagraen godine 1905. Nobelovom nagradom za književnost. Neizmjerno je bio popularan u Poljskoj. Godine 1900. je nacionalnim doprinosima skupljeno dovoljno sredstava da mu se kupi dvorac u kojemu su živjeli njegovi preci.

www/IKT

Potraži na internetu istoimeni film i pogledaj ga u slobodno vrijeme.

14

PRIPREMI SE

Anto Gardaš

FILIP − Dječak bez imenaFilip i njegova majka stradaju u velikoj željezničkoj nesreći. Majka mu izgubi pamćenje i zaboravi da ima sina i on završava u Domu za djecu i mladež. Tamo mu je lijepo, ali život bez roditelja je težak. Filip se zbližava s teta Lelom za koju se na kraju ispostavi da je njegova prava majka pa roman završava sretno jer su se nakon dugih godina majka i sin pronašli.

Filip stanuje u Domu za djecu i mladež otkad zna za sebe. On u stvari i ne zna zasigurno zove li se uopće Filip. Gos-poa Zora, ravnateljica Doma, rekla je da mu je ime Filip. I da ga svi u Domu i u školi trebaju tako zvati. Ali su mu prijatelji prišili nadimak Kondor. Samo zato što je nastavnici biologije jednom rekao da je to najviši vrh u Južnoj Ame-rici. Nije se on ljutio na to, bilo mu je svejedno. Jest, rav-nateljica je rekla da se zove Filip, iako njegovo pravo ime, po svoj prilici, ne zna ni ona, mada ona uglavnom sve zna.Nitko, zapravo, ne zna kako mu je ime. Ni za njegove rodi-telje nitko ne zna. Nema ih. Ili, kao da ih nema. A nema ni rodbine. Ima samo puno prijatelja u Domu. I u školi. Puno,

Jesi li nekad promatrao/promatrala vlakove, putnike i užurbanost na željezničkome kolodvoru? Opiši ozračje koje vlada na nekom od kolodvora. Kamo bi volio/voljela otputovati?

KLJUČNI POJMOVIpripovijedanje u prvoj i trećoj osobi • pripovjedne tehnike (pripovijedanje, opisivanje, dijalog)

15

puno prijatelja. A osobito ima jednog dobrog prijatelja u Domu, najboljeg Krcu. A, evo, ima on i svoju klupu pod li-pom. I svoje vlakove, kojima nikada nije putovao. Ali koji će ga jednom, tome se nadao, u to je vjerovao, koji će ga jednom odvesti nekamo, nekamo daleko, da vidi sav taj lijepi, šareni svijet, sve te daleke zemlje i gradove.Oh, kako danas lipe lijepo mirišu! Još malo, pa će se Filip morati vratiti u Dom, na ručak. Nije mu baš do ručka, ra-dije bi on još ostao ovdje i gledao vlakove. Ali mora poći, nema druge. Kad god se ne bi pojavio na ručku, ravnatelji-ca bi se jako zabrinula, ta ona uvijek za sve brine. I pitala bi Krcu za nj. Istina, znala je ona dobro da on često odlazi na Glavni kolodvor, ali bi ipak pitala, takva je ona. Takve su valjda sve majke. Ravnateljica ima dva sina. Ponekad ih dovede u Dom i onda se njezini sinovi igraju s dječacima iz Doma. A onda oni sa svojom majkom odlaze kući. Dje-čaci iz Doma ostaju u svome Domu, ponešto tiši i šutljiviji.Mora sada poći na ručak, mora. Ustane i poe prema še-stom peronu. Zastane malo kod vlaka na terminalu. Na nje-mu je ploča s natpisom ZAGREB, KOPRIVNICA, GYEKENYES, NAGYKANIZSA, SZEKESFEHERVAR, BUDAPEST.No taj polazi tek u 21.50, njega ne mogu čekati. Budapest, Budimpešta!...Opet se vrati do svoje klupe i još malo sjedne. Tamo su, u Budimpešti, oni kameni lavovi što čuvaju most. Lavovi bez jezika, ha! Po tko zna koji put sjeti se priče o tim la-vovima i malo se rastuži. Ta ga je priča svaki put rastužila. Jer, ona kaže, da je graditelj mosta, kad je završio gradnju, bio silno ponosan na svoje graditeljsko djelo. Onima koji su se okupili na svečanosti otvaranja mosta, rekao je da će baš s tog mosta skočiti u Dunav ako se na mostu nae bilo kakav nedostatak. I tada je njegov unuk (ma, zašto li ga je poveo sa sobom), unuk tog graditelja, zapitao svo-ga djeda, kako to da lavovi koji čuvaju most nemaju jezi-ka. Graditelj je zaprepašteno pogledao i vidio da su klesari tim kamenim lavovima zaboravili isklesati jezike. Imali su samo razjapljene čeljusti, ali prazne. Graditelj je odmah iz-vršio kaznu nad samim sobom. Skočio je u Dunav. Ali, če-kaj (dječak malo živne), ako je skočio, ne mora značiti da se i utopio. Ne mora, naravno. Možda je isplivao, o tome priča ništa ne govori. Bit će da se ipak uspio spasiti, za-ključi malo vedrije.

16

RAZGOVARAMO

Kako si doživio Filipa? Gdje živi Filip? Kako je Filip dobio nadimak Kondor? Tko je Filipu nadjenuo pravo ime? Zbog čega Filip najviše vremena provodi na kolodvoru? Kako se prema Filipu odnosi ravnateljica Doma? Tekst je podijeljen u dva dijela. O čemu pisac piše u drugom dijelu? Tko je graditelja mosta upozorio na nedostatak? O kojem je nedostatku u gradnji riječ? Što je učinio graditelj?

POVEZUJEMO

Postoji li savršeno ljudsko djelo? Postoji li savršena ljubav, savršeno prijateljstvo? Ispred čega bismo mogli dodati epitet savršen, idealan? Gdje žive djeca koja nemaju roditelje? Tko skrbi o njima?

UČIMO

Pročitaj prvi ulomak teksta u prvoj osobi. Kojom se pripovjednom tehnikom pisac najviše služi u tekstu? Ima li u tekstu dijaloga?

PIŠEMO I GOVORIMO

Je li graditelj iz priče preživio skok s mosta? Prepričaj usmeno samo zgodu s graditeljem mosta, ali s gledišta njegovog unuka i nastavi dalje pričati priču. Možeš ju završiti kako želiš.

17

PRIPOVJEDNE TEHNIKE/POSTUPCI

PRIPOVIJEDANJE − pripovijedanjem se razvija fabula književnog djela te otkrivaju različiti stupnjevi radnje o kojoj nas pisac izvješćuje.

OPIS − slikanje riječima. Opisi u književnom djelu mogu sadržavati opis vanjskog, fizičkog izgleda lika ili unutarnjega, osjećajnog ili psihičkog stanja lika. Pojavljuju se i različiti opisi interijera (unutrašnjosti sobe, škole, broda, crkve, dvorca i sl.) i eksterijera (vanjskog prostora − dvorišta, parka, vrta, ulice i sl.). Posebna su vrsta opisa u djelu opisi prirode koji predočuju pejsaž.

DIJALOG − u književnom djelu pridonosi življem razvoju radnje i jasnijem oblikovanju likova. Dijalog se pojavljuje kao:

IZRAVAN − u obliku upravnog govora, ili kao

NEIZRAVAN − u obliku neupravnoga govora.

SAZNAJEMO

Istraži priča li se u tvom kraju ili mjestu priča o nekom čudnom dogaaju iz prošlosti. Pokušaj prikupiti što više podataka. Sve što saznaš, zapiši! Postoje li fotografije, fotokopiraj ih i donesi na sat.

www/IKT

Istraži na internetu na koje bi mjesto najviše volio/voljela otputovati. Pronai fotografije i maštaj, možda se jednoga dana i ostvari. Saznaj kamo te mogu odvesti vlakovi koji kreću iz tvoga mjesta ili prolaze kroz tvoje mjesto.Istraži stvaran dogaaj na temelju kojega je nastao roman Filip – dječak bez imena – željeznička nesreća šezdesetih godina u Osijeku.

Zamisli i opiši Filipov susret s majkom nakon mnogo godina. Neka ti dijalog posluži kao uvod. Tvoja priča treba imati 150 riječi.

− Kako vam je uistinu ime? − Anita Vidović. − Vrlo mi je drago gospoo Vidović. Vi ste u jednoj

nesreći prije deset godina izgubili pamćenje...

Imaš li ti neki interes ili hobi poput Filipa koji ti oduzima većinu slobodnoga vremena? Upoznaj razredni odjel kako provodiš slobodno vrijeme.

18

PRIPREMI SE

Christine Nöstlinger

KONRAD ILI DIJETE IZ LIMENKEKonrad je sedmogodišnje instant-dijete iz limenke. Iz tvornice je u paketu dostavljen gospoi Berti Bartolotti kojoj su velika strast narudžbe i kuponi te nikad ne razmišlja hoće li joj to što naručuje uopće biti potrebno.Iako se gospoa Bartolotti ne može sjetiti da je ikada naručila instant-dijete, odmah zavoli Konrada, no ona baš ništa ne zna o tome kako odgojiti sedmogodišnjaka.

Kad je gospoa Bartolotti došla kući, Konrad više nije le-žao u krevetu. Stajao je uz prozor u dnevnoj sobi, zamo-tan u plahtu i gledao dolje na ulicu.− Dobro jutro, majko − rekao je.Gospoa Bartolotti je ispustila svih jedanaest vrećica, brzo skinula ogrtač od zečje kože, bacila zečju kapu na stol i obrisala znoj sa čela.− Dobar dan, Konrade − rekla je i odmah pomislila je li to doista pravi pozdrav za sedmogodišnjeg dječaka ili bi sed-mogodišnjeg dječaka možda bilo bolje poljubiti. Ili barem zagrliti. Ili ga potapšati po ramenu. (Ona, naime, nije baš najbolje znala kako treba postupati sa sedmogodišnjom djecom.) Stara gospoa Meier, to je gospoa Bartolotti

često vidjela, podigla bi svojeg unuka Mikija uvijek visoko u zrak i poljubila ga u oba

obraza. Gospoa Bartolotti prišla je dakle Konradu i podigla ga uvis toliko da se

njegovo lice našlo pred njezinim licem.Konrad ju je promatrao. Odjednom gospoa Bartolotti više nije bila si-gurna hoće li Konrad da ga po-

KLJUČNI POJMOVItema • fabula • vanjski opis lika • dijalog

Prouči što znači riječ instant. Objasni što znače riječi instant-hrana, instant-zabava, instant--hit, instant-zvijezda. Može li netko živjeti u limenci?

19

ljubi. I spustila ga je opet na pod. Konrad je i dalje promatrao gospou Bartolotti.− Zašto si me podigla i onda opet spustila? − upi-tao je.− Htjela sam te poljubiti − rekla je gospoa Barto-lotti − ali ne znam hoće li ti to biti pravo.− Roditelji ljube djecu − rekao je Konrad − ako su bila dobra.Konrad je jezikom obliznuo gornju usnicu, naborao čelo i stisnuo oči. Vidjelo se da razmišlja. Nakon nekoli-ko trenutaka reče, gledajući pritom plahtu u koju je bio umotan:− Bio sam sâm kod kuće, ništa nisam razbio i nisam napra-vio nikakvu štetu. Doduše, skinuo sam plahtu s madraca i omotao je oko trbuha, ali nadam se da to nije ništa nedo-pušteno! Bilo mi je naime malo hladno!− To sigurno nije bilo ništa nedopušteno − umirila ga je gospoa Bartolotti.− Onda mislim da me možeš poljubiti − rekao je Konrad.Gospoa Bartolotti je podigla Konrada, tako da se njego-vo lice našlo pred njezinim licem, i onda ga poljubila u li-jevi obraz, a zatim u desni. Konradova koža bila je topla, meka i glatka i gospoi Bartolotti bijaše vrlo ugodno ljubiti Konrada. Zato ga je još jednom poljubila u lijevi obraz i još jednom u desni, a onda ga je opet spustila na pod. Zatim je uzela vrećice i počela iz njih vaditi ono što je kupila.− Svia li ti se ovo? − pitala je i izvukla iz jedne vrćice maji-cu izvezenu šljokicama.− Svia li ti se ovo? − pitala je i izvadila iz vrećice pojas od govee kože s golemom mesinganom kopčom u obli-ku bikovske glave. Pri svakom komadu odjeće što bi ga gospoa Bartolotti izvadila iz vrećice Konrad bi kimnuo glavom. No nije baš kimao osobito oduševljeno i gospoa Bartolotti je to, naravno, primijetila.− Mislim − rekla je tužno − da se sve to tebi baš previše ne svia.− O da − rekao je Konrad uljudno − o da, ako se to svia tebi, onda sam i ja time zadovoljan.− Ali to se treba sviati tebi − uzviknula je gospoa Bar-tolotti. − Pa to moraš ti obući!Konrad je oklijevao, a onda reče:− Ja ne znam što je sad u modi. Samo... − Konrad zašuti.− Što, samo?− Samo... − I Konrad opet zašuti.− Što, samo? Ta reci napokon!− Dobro, molim, ako ti tako hoćeš, reći ću − odgovori Kon-rad. − Sad sam dosta dugo gledao kroz prozor i vidio mno-

20

go djece, meu njima i dječake moje dobi, i svi su imali na sebi posve drukčiju odjeću!− A što su imali na sebi?− Svijetlosive hlače i karirane ili prugaste košulje i preko toga plave ili smee kaputiće!− Kad su ljudi tako užasno dosadni − uzviknula je gospo-a Bartolotti − kad nemaju nimalo mašte i uvijek svi žele isto i ni na što se ne odvažuju!Gospoa Bartolotti lupila se šakom u grudi, tamo gdje su bili naslikani veliko zlatno sunce i ružičasti jelen i zelena mačka.− Pogledaj − rekla je − i ja imam šarenu odjeću kakvu drugi ljudi ne nose. Sunce i jelena i mačku, sama sam ih nasli-kala bojama za tkanine. To osim mene nema nijedan čo-vjek na svijetu, time se ponosim! Pa to je lijepo, zar ne?− Ne znam − rekao je Konrad.Gospoa Bartolotti je uzdahnula, a onda rekla:− Dobro, razumijem, svi ljudi nisu kao ja, i oni koji su druk-čiji takoer su u pravu. Ako hoćeš, kupit ću ti sutra plave hlače i kariranu košulju i plavi kaputić, važi?Konrad je odmahnuo glavom i objasnio da bi to bilo ra-sipanje novca i da uopće nije potrebno. Brzo je kliznuo u

crveno-bijele karirane gaće, navukao pre-ko glave majicu sa šljokicama, a pre-ko nogu ljubičaste hlače od prugastog samta sa zelenim srcima na koljenima. Onda je oko struka zakopčao kožnati

pojas s golemom mesinganom kopčom u obliku bikove glave i nabio na glavu svijetlo-

plavu kapu sa zlatnim zvončićem.− Čarobno izgledaš, zaista jedinstveno ludo! − uzviknula

je gospoa Bartolotti iskreno oduševljena.− Ti si najljepše dijete što sam ga ikada u životu vidjela!

Prijevod: Lucija Ljubić

NEPOZNATE RIJEČIinstant − (na brzinu) proizvod čija priprema za potrošnju traje vrlo kratkomesing − legura bakra i cinka

?!

RAZGOVARAMO

Koju naviku ima gospoa Bartolotti? Tko je Konrad? Kako su se pozdravili Konrad i gospoa Bartolotti? Što je pokušala gospoa Bartolotti pa se ipak predomislila? Kakvu je odjeću gospoa Bartolotti kupila Konradu? Što je Konrad primijetio vezano uz kupljenu odjeću? Pronai rečenicu kojom je gospoa Bartolotti opisala ljude. Kako Konradu objašnjava odjeću koju mu je kupila? Je li Konrad, na kraju, odjenuo

21

odjeću koju mu je kupila? Zašto Konrad nije želio novu odjeću kakvu svi imaju? Što je uskliknula gospoa Bartolotti vidjevši ga tako odjevenog? U čemu se očituje jedinstvenost odjeće gospoe Bartolotti?

POVEZUJEMO

Kupuješ li i ti bez smisla i prave potrebe? U koje doba godine potrošačka groznica dolazi najviše do izražaja? Bi li ti odjenuo Konradovu odjeću?Objasni rečenicu koju izgovara gospoa Bartolotti: svi ljudi nisu kao ja, i oni koji su drukčiji takoer su u pravu. Imaju li ljudi pravo na svoj stil u odijevanju? Poštuješ li i ti različitosti? Kakav bi bio svijet da se svi ljudi u njemu ponašaju i odijevaju isto?

UČIMO

Napiši temu ulomka u jednoj rečenici. Prepričaj sažeto ulomak. Koja je funkcija dijaloga u ulomku? Pronai opis Konradove odjeće. Kakvu odjeću nosi gospoa Bartolotti? O čemu priča odjeća gospoe Bartolotti?

PIŠEMO I GOVORIMO

Nacrtaj prema opisu u ulomku odjeću koju je Konradu kupila gospoa Bartolotti. Svaki odjevni predmet možeš nacrtati posebno pa ga izrezati i u razrednom odjelu zakvačiti kvačicama na uže (kao rublje kad se suši). Nakon toga možeš dizajnirati i crtati komade odjeće koja nije slična onoj koju inače nosiš, a koju bi ti rado odjenuo/odjenula. Neka se i ona nae na užetu s Konradovom odjećom. Kombiniraj različite tehnike, na svoj crtež možeš lijepiti komade tkanine, ukrasne vrpce, ekomaterijal i sl. Cilj je da odjeća bude originalna i zanimljiva.

U tekstu je nekoliko različitih problema: potrošačka groznica − kupovanje bez smisla i stvarne potrebe; odgoj sedmogodišnjeg djeteta; svi imaju pravo biti drukčiji; svatko ima pravo na ono što ga čini sretnim... Raspravljajte o problemima i slobodno iznesi svoje mišljenje koje ne mora biti isto kao i mišljenje drugih učenika.

Objasni u 50 riječi izreku O ukusima se ne raspravlja. Ako ti je teško napisati objašnjenje, prvo raspravite zajedno u razrednom odjelu što znači izreka, a zatim napiši objašnjenje.

SAZNAJEMO

Pročitaj knjigu Konrad ili dijete iz limenke. Knjiga je zanimljiva i neobična. Konrad, uredan i gotovo savršen i gospoa Bartolotti, kaotična i neorganizirana, navikavaju se na zajednički suživot. Gospoa Bartolotti zavoli Konrada i ne želi se odvojiti od njega, no ljudi iz tvornice limenki traže ga...

www/IKT

Pronai na internetu članke o ljudima koji su ovisni o kupovanju. Napiši svoje mišljenje o toj vrsti ovisnosti u 50 riječi.

22

PRIPREMI SE

Mark Twain

KRALJEVIĆ I PROSJAKKraljević i prosjak Marka Twaina povijesni je dječji roman čija je radnja smještena u Englesku u 16. stoljeću, u vrijeme završetka vladavine engleskoga kralja Henrika VIII. i početka kraljevanja njegova sina Edwarda VI. Dvojica dječaka – prijestolonasljednik Edward i siromašni Tom Canty, igrom slučaja, a zahvaljujući ne-vjerojatnoj sličnosti, zamijene svoje uloge.

KRALJEVIĆEVO I PROSJAKOVO ROĐENJE

U drevnome gradu Londonu, jednoga jesenjeg dana u dru-goj četvrtini šesnaestog stoljeća, u siromašnoj se obitelji po imenu Canty rodio dječak kojega roditelji nisu željeli. Istoga se dana u bogatoj obitelji Tudor rodilo još jedno englesko dijete koje su roditelji i te kako željeli. I cijela ga je Engleska željela. Engleska je toliko čeznula za njim, to-liko mu se nadala i za nj se molila Bogu da je sada, kada je dječak zaista došao na svijet, narod gotovo pomahnitao od radosti. Ljudi koji su se jedva poznavali, grlili su se, ljubili i plakali. Bio je to opći praznik: i plemenitaši i prost puk, i bogati i siromašni, svi su svetkovali, plesali i pjeva-li, a to im je veselje i u glavu udaralo.Trajalo je to danima i noćima. Danju je bilo krasno vidjeti kako sa svakoga bal-kona i krova u Londonu lepršaju zastave, a ulicama prola-ze sjajne povorke. Noću je pak bilo isto toliko krasno gle-dati kako na svakom uglu gore golemi kresovi, a oko njih se zabavljaju gomile veseljaka. U cijeloj se Engleskoj ni o čemu drugome nije govorilo doli o novoroenčetu Edwar-du Tudoru, kraljeviću od Walesa, koji ležaše uvijen u svilu i kadifu, ne primjećujući sav taj metež i ne znajući da nad njim bdiju i dvore ga plemeniti velikaši i otmjene gospe − a nije puno za to ni hajao. O drugome se novoroenčetu, Tomu Cantyju, uvijenom u sirotinjske dronjke, nigdje nije govorilo osim u bijednoj obitelji za koju je njegovo roe-nje značilo samo muku i jad.

KLJUČNI POJMOVItema • roman • povijesni roman • likovi • fabula

Što misliš o priči koja kaže da svaki čovjek negdje u svijetu ima svoga dvojnika s kojim se nikad ne sretne? Jesi li susreo nekoga tko ti je sličan?

23

ZAMJENA

Kad bih se samo mogao odjenuti u ruho kao što je tvoje pa se izuti i jedanput se uvaliti u blato, samo jedanput, a da mi nitko to ne zamjera i ne brani, čini mi se da bih se i krune odrekao! − A kad bih se ja, mili gospodaru, jednom mogao odjenuti u haljine kao što su tvoje − samo jedanput… − Oho, to bi ti volio? Neka onda bude tako. Svuci svoje dronjke i navuci ovu sjajnu odjeću, dječače! Ova će sre-ća biti kratka vijeka, ali je to neće nimalo umanjiti. Uživat ćemo dok možemo, a prije nego netko naie i počne nam dodijavati, ponovno ćemo se preodjenuti.Već nekoliko časaka potom mali se kraljević od Walesa okiti Tomovim lepršavim ritama, a mali se kraljević od Si-romaštva ukrasi sjajnim kraljevskim perjem. Onda obojica stadoše pred veliko ogledalo, jedan kraj drugoga, i − gle čuda: kao da se nikakva promjena nije desila! Njih se dvo-jica zgledaše, potom pogledaše u zrcalo, pa opet jedan u drugoga. Napokon će zbunjeni kraljević: − Što kažeš na ovo? − Ah, presvijetli moj gospodaru, ne tražite da vam na to odgovorim. Ne priliči nekomu od moga roda da izusti takvu tvrdnju. − Onda ću je ja izustiti. Kosa ti je ista kao i moja, iste su ti i oči, glas i držanje, isto tijelo i stas, isto lice i lik kao i u mene. Da krenemo goli po svijetu, nema toga tko bi mogao po-goditi tko si od nas dvojice ti, a tko je kra-ljević od Walesa. A sada, kad sam odjeven kao ti maločas, zacijelo ću moći mnogo bo-lje shvatiti kako je tebi bilo kada te onaj neotesani vojnik… Čekaj malo, nije li ti to modrica na ruci?− Da, ali to je sitnica, a vaša svjetlost zna da je onaj siroti stražar…− Tiho! To je bilo sramno i okrutno! − uzviknu mali kraljević i udari bosom nogom o pod. − Kad bi kralj… ne miči se ni koraka odavde dok se ne vratim! Zapovijedam ti! Odmah za-tim zgrabi sa stola neki predmet od državne važnosti i skloni ga, a onda, usplamtjela lica i sjajnih očiju, izletje kroz vrata i proletje dvorcem tako da su se dronjci za njim vijorili. Stigavši do ve-likih ulaznih vrata, smjesta pograbi rešetke i pokuša ih zatresti vičući:

24

− Otvaraj! Otvaraj vrata! Vojnik koji je bio onako grubo postupio s Tomom, namah posluša, a kada kraljević jurnu kroz dveri, gotovo se gušeći od kraljevskog bijesa, vojnik mu prilijepi tako zvučnu zaušnicu da se kraljević otkotura na cestu. − Ovo ti je, izrode prosjački − dodade vojnik − za ono što si me udesio kod njegova visočanstva! Svjetina se grohotom nasmija. Kraljević se nekako izvuče iz blata i bijesno jurnu na stražara vičući: − Ja sam kraljević od Walesa i moja je osoba sveta, a ti ćeš visjeti zbog toga što si digao ruku na mene! Vojnik privuče helebardu k sebi u znak pozdrava i podrugljivo reče: − Pozdravljam vaše milostivo visočanstvo. A onda opet ljutito viknu: − Čisti se odavde, smeće blesa-vo! Na to se podrugljiva svjetina okupi oko jadnoga kralje-vića i stade ga tjerati niz cestu vičući i dobacujući za njim:− S puta njegovu kraljevskom visočanstvu! Mjesta za kra-ljevića od Walesa!

Prijevod: Diana Zalar

?!NEPOZNATE RIJEČIpomahnitati − poludjetikresovi − vatrekadifa − vrsta tkaninehajati − maritidronjci − pokidana odjećahelebarda − vrsta oružja, duga motka sa sjekirom

RAZGOVARAMO

Tekst je podijeljen u dva dijela. O čemu pisac pripovijeda u prvom dijelu, a o čemu u drugom? Kada se odigrava radnja? Čijem se roenju veseli cijela Engleska? Komu se nitko ne veseli? Kako Engleska slavi kraljevićevo roenje? Što znači Tomovo roenje njegovoj obiltelji? Pronai dio teksta koji

25

SAZNAJEMO

Istraži koje su povijesne prilike vladale u Engleskoj u vrijeme odigravanja radnje ovoga romana.

www/IKT

Pronai na internetu dugometražni igrani film Kraljević i prosjak pa ga pogledaj u slobodno vrijeme i doznat ćeš jesu li dječaci uspjeli ponovno zamijeniti uloge.

ROMAN − dulje prozno književno djelo s više dogaaja, opširnom radnjom i većim brojem likova.

VRSTE ROMANA: ljubavni, povijesni, socijalni, pustolovni, znanstvenofantastični, kriminalistički.

POVIJESNI ROMAN − književno djelo u kojem pisac prikazuje odreenu društvenu sredinu iz bliže ili dalje prošlosti s težištem na povijesnom prikazu.U povijesnom romanu obično se pojavljuju konkretne povijesne ličnosti, dogaaji, legende i povijesna mjesta.

objašnjava zašto su dva dječaka mogla zamijeniti uloge, a da to nitko ne primijeti. Zašto je kraljević napustio odaje u kojima je nastala zamjena? Je li slutio opasnost koja će mu se dogoditi? Kako je vojnik nazvao kraljevića? Gdje je završio kraljević?

POVEZUJEMO

Što bi učinio/učinila da si bio na mjestu kraljevića? Koliko je primjereno da jedan siromašan dječak živi sam na ulici te da je često prepušten sam sebi? Tko bi se trebao uvijek brinuti o djeci? Što znači biti odgojno zapušten?

UČIMO

Prisjeti se što znaš o romanu. Po čemu je Kraljević i prosjak povijesni roman? Koje se povijesne osobe u njemu spominju? Koji je povijesni dogaaj opisan u prvom dijelu teksta?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši u 150 riječi nastavak priče. Tom je ostao u dvorcu, a Edward na ulici... Što se dogodilo dječacima?

Napiši svoje mišljenje (50 riječi) o tome kako bi pomogao/pomogla Tomu i njegovoj obitelji. Mišljenje možeš proširiti i na sastavak od 100 riječi u čijem ćeš nastavku napisati kako bi riješio/riješila problem siromaštva.

Odglumite drugi dio teksta u kojem Tom i Edward mijenjaju svoje uloge. Prije toga tekst dramatizirajte: napišite ga po ulogama, s didaskalijama, osmislite kostime i scenski prostor.

26

PRIPREMI SE

KLJUČNI POJMOVIpripovjedne vrste • vic

VICEVIBio mali Ivica na satu vjeronauka. Kaže vjeroučiteljica:− Neka svi dignu ruke koji žele ići na nebo. Svi su dakako digli ruke osim Ivice. Pita njega vjeroučiteljica:− Zar ti ne želiš na nebo, Ivice?Ivica odgovori:− Mama mi je rekla da poslije vjeronauka odmah doem kući.

*Mali Ivica: − Mama, danas sam samo ja u cijelom razredu znao odgovoriti na jedno pitanje.Mama: − Bravo, sine, a koje je to pitanje bilo?Mali Ivica: − Tko je razbio prozor?

*Pita mama Ivicu:− Zašto ne jedeš? Rekao si da si gladan kao vuk. Ivica joj odgovori:− A kad si ti vidjela vuka da jede mahune?

*Stiže mali Ivica iz škole kući i govori mami: − Nastavnica povijesti dala mi je jedinicu samo zato što nisam htio biti cinker.− A koga je trebalo cinkati? − upita mama. − One koji su ubili Julija Cezara − odgovori Ivica.

*Učiteljica:− Kupujem, kupuješ, kupuje, kupujemo, kupujete... Koje je to vrijeme, Ivice?Ivica:− To je vrijeme rasprodaje, učiteljice!

Što te najviše nasmijava? Znaš li tko u tvom razrednom odjelu najbolje priča viceve? Tko stvara viceve? Kada najčešće nastaju novi vicevi?

27

SAZNAJEMO

Neki su vicevi pogrdni jer potiču različite predrasude o narodima i ljudima pa ih treba izbjegavati. Šala je vrlo srodan oblik vicu. Profesor je pitao Marka:Marko, reci nam kako se zovu ljudi koji žive u Londonu?Marko slegne ramenima i nesigurno reče:Kako bih ja znao kako se oni zovu kad ih ima više od šest milijuna?

www/IKT

Na internetu su tisuće različitih viceva. Postoje i mrežne stranice posvećene samo vicevima. Pronai ih pa skupi viceve samo o malom Ivici. Napravi malu dar-knjižicu s vicevima. Možeš i nacrtati malog Ivicu kako ga ti zamišljaš. Daruj knjižicu nekomu za roendan, to je lijep i vrijedan dar jer si ga sam/sama izradio/izradila. Trenutačno je najpopularnija zvijezda viceva akcijski glumac Chuck Norris. U tim se vicevima ironiziraju njegova snaga i moć. Evo nekih: Chuck Norris je posjekao nož. Kad Chuck Norris kasni u školu, profesor ustane i ispriča se što su svi došli ranije. Chuck Norris je uplašio čudovište.

*Kaže Ivica tati:− Tata, tata, ali ja ne želim čitati lektiru! Dosadna je! − Smiri se, sine, Ti moraš čitati lektiru bez obzira na to je li dosadna ili nije. Od čitanja nije nitko umro. Mali Ivica žalosno odgovori:− Tata, zar želiš da ja budem prva žrtva.

RAZGOVARAMO

Koji ti je vic najsmješniji? Tko je glavni lik u svim vicevima? Što zaključuješ o njemu? Koje bi mu se osobine mogle pripisati? Kako prolaze ostali likovi (učiteljica, mama, tata) koji se nau s njim u nekoj spornoj situaciji?

POVEZUJEMO

Znaš li ti pričati viceve? Kome ih i kada pričaš? Postoje ljudi koji su pokretne enciklopedije viceva, a to znači da mogu zapamtiti mnogo viceva i da ih izvrsno kazuju. Možeš li ti zapamtiti sve viceve koje ti netko ispriča? Treba li u kazivanje vica unijeti i malo glume? Vježbaj kazivanje viceva.

UČIMO

U kojem se obliku pojavljuje vic? Promotri strukturu vica. Kada se izgovara rečenica koja izaziva smijeh? Očekuješ li takvu rečenicu? Pročitaj u svakom vicu rečenicu koja je donijela obrat situacije.

PIŠEMO I GOVORIMO

Tko je mali Ivica − napiši objašnjenje u 50 riječi.

Pokušaj samostalno smisliti nekoliko viceva o malom Ivici služeći se biserima koje je netko izrekao u tvom razredu pri odgovaranju.

Organizirajte natjecanje u pričanju viceva i proglasite onoga tko ih najbolje kazuje. Kazivati vic nije nimalo lako pa se za natjecanje pripremite. Mjerilo vrednovanja za odabir najboljeg interpretatora vica može biti dužina smijeha koju je izazvao u slušatelja.

28

PRIPREMI SE

Imaš li svoj džeparac? Koliko dobiješ džeparca? Na što ga potrošiš? Jesi li nekad svoj džeparac darovao/darovala nekomu komu je u tom trenutku bio potrebniji nego tebi?

Maja Flego

PAPIRNATI DŽEPARACStanko već zna što će biti kad poraste. Bit će bankar! Čuo je da za svaki posao treba imati puno ljubavi: učitelji su svoj posao odabrali zato što vole djecu, liječnici zato što vole davati injekcije, bankari zato što najviše na svijetu vole novac, baš kao i Stanko.U jednoj kutiji za cipele on čuva hrpu papirića različitih ve-ličina i boja koji izgledaju baš kao čekovi. Pri vrhu papirića upisan je iznos, i brojem i slovima, zatim datum, a pri dnu je nacifran potpis. Potpis najčešće pripada Stankovu tati, a na nekim se papirićima potpisala i mama. – Vidiš koliko je tu novca – rekao mi je – sve mi to mama i tata duguju, a kad mi vrate, bit ću jako bogat!Ali Stanko ne zna kad će mu njegovi dužnici isplatiti du-gove. Ne samo da su potrošili njegovu ušteevinu od ci-jelih stotinu četrdeset i dvije kune, što ih je čuvao još od Božića, nego mu više ni džeparac ne isplaćuju u gotovini. Svakog prvog i petnaestog u mjesecu on najpristojnije za-moli svojih dogovorenih dvadeset pet kuna džeparca, a oni mu samo ispišu još jedan šareni papirić. Tata je rekao da će mu čak dati i povišicu, ali samo na papiru, tako da će na novom papirnatom džeparcu biti ispisana okrugla svo-ta od trideset kuna. Sve je to lijepo, Stankova se kutijica puni iz dana u dan, ali on je sve žalosniji. Shvatio je da mu za te papiriće nit-ko ne bi htio dati ni žvakaću gumu, a kamoli kinder-jaje i stripove koje je nekad kupovao svojim pravim džeparcem. Zaključio je da je baš tužno biti bankar kad svi od tebe posuuju i ne vraćaju novac. Razumije on da mama i tata imaju još više razloga za tugu i zabrinutost. Dužni su na sve strane: i pravoj banci, i baki i djedu, stalno govore da su u minusu... Ali i njima je netko dužan jer već tri mjese-ca za redom nisu dobili cijelu plaću. Dobili su paket koba-sica od nekog poduzeća koje je dužno njihovu poduzeću. Stanko ne bi htio primati džeparac u kobasicama. Ali papira mu je već preko glave. Pozvao je mamu i tatu na ozbiljan

KLJUČNI POJMOVIpripovijedanje u trećoj osobi • fabula • dijelovi fabule • likovi • glavni lik • karakterizacija lika postupcima

29

?!NEPOZNATE RIJEČIbankar – stručnjak za bankarsko poslovanječek – nalog banci za isplatu odreene svote novcačušpajz (ćušpajz) – varivo

razgovor i rekao da mu ubuduće mogu isplaćivati njegovih trideset kuna u čokoladama. Izračunao je da je to točno četiri i pol čokolade. Umjesto one polovine mogu mu dati žvakaće gume. Od svog prijatelja Domagoja čuo je da se to može kupiti na karticu gotovo u svakoj većoj prodava-onici i da njemu tata uglavnom isplaćuje džeparac u bom-bonima, kikirikiju, kinder-jajima i u Životinjskome carstvu. Ni on već dugo nije vidio prave kune, a ni oni u dućanu ih ne vide često.Stanko je stoga čvrsto odlučio naplatiti sve svoje skupe papiriće. Krajnji je čas! S onim što mu roditelji dosad du-guju mogle bi se kupiti, na karticu naravno, jedne pristoj-ne koturaljke. Bude li pustio da dugovi i dalje rastu oni bi mogli doseći vrijednost jednog manjeg putničkog aviona. A tko zna hoće li tati to netko htjeti prodati na karticu? I, molim vas, što će Stanko s tim avionom?

30

RAZGOVARAMO

Zašto Stanko kad poraste želi biti baš bankar? Što Stanko čuva u kutiji za cipele? Zašto je Stankov džeparac papirnati? Što je Stanko nekad kupovao za pravi džeparac? Kakva je financijska situacija Stankovih roditelja? Zašto nemaju novca? Kako Domagoju tata isplaćuje džeparac? Koliko čokolada vrijedi Stankov džeparac? Što je Stanko zatražio od mame i tate kad ih je pozvao na ozbiljan razgovor? Koliko bi mogli narasti mamini i tatini dugovi?

POVEZUJEMO

Jesi li nekad zaradio/zaradila svoj novac? Tko te platio? Koliko je novac važan u životu? Što je važnije od novca? Znaš li kakva je to kupovina na karticu? Koliko je dobro kupovati za novac koji ne postoji? Znaš li štedjeti novac ili ga odmah potrošiš kad ga dobiješ? Na što potrošiš ušteevinu? Posuuju li roditelji od tebe novac? Naplaćuješ li im, poput banke, kamate?

UČIMO

U kojoj osobi priča pripovjedač? Pročitaj prvi ulomak priče u prvoj osobi. Što misliš o Stanku? Koje bi mu se osobine mogle pripisati? Svaku Stankovu osobinu potkrijepi citatom iz teksta. Prepričaj fabulu teksta, ali s gledišta Stankovih roditelja. Svaki dio fabule (kompoziciju) napiši u jednoj kratkoj rečenici.

31

SAZNAJEMO

Trampa je oblik trgovine u kojem se roba i usluge neposredno mijenjaju za drugu robu i usluge bez uporabe novca. Nekad davno, kad još nije bilo novca, ljudi su ono malo što im je bilo potrebno za jednostavan život nabavljali meusobnom trampom svojih proizvoda ili imovine.Pronai u priči primjer trampe. Kako bi danas funkcionirao svijet da nema novca?

www/IKT

Osmisli svoj proizvod, fotografiraj ga, napravi reklamu za njega, opiši ga budućim kupcima. Pokušaj ga prodati na tržištu i zaraditi novac od svoga samostalnog rada. Razmišljaj što neće propasti i što je potrebno budućim kupcima. Taj svoj proizvod možeš zasaditi, izraditi rukama, nacrtati, napisati, snimiti... Napravi financijski plan: koliko ti je novca potrebno da bi proizvod nastao, a koliko ćeš zaraditi prodajući ga, odredi mu cijenu − nemoj pretjerivati s cijenom! Izvijesti razredni odjel o nastanku i prodaji proizvoda. Jesi li štogod zaradio/zaradila ili si doživio/doživjela svoj prvi bankrot?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši sastavak od 100 riječi o temi: Važnost novca.

Improviziraj situaciju u kojoj si dobio/dobila popriličnu svotu igrajući loto. Tvoji mama i tata ne znaju da imaš dobitni listić. Pokušavaš im ga pokazati, a oni nemaju vremena saslušati te.

Napiši detaljan plan o svom džeparcu: koliki bi ti džeparac bio dovoljan, tko bi ti ga trebao isplaćivati i u koje vrijeme, na što bi ga trošio/trošila. Pokaži svoj razraen plan roditeljima pa ih pitaj mogu li ti udovoljiti. Dobro je imati svoj novac i upravljati njime. To može biti i vrlo mala svota. Ako ti roditelji ne mogu dati džeparac, nemoj se ljutiti na njih.

32

PRIPREMI SE

Zamisli da postoji još jedna dimenzija osim naše u kojoj postoji svijet u kojem žive ljudi. Ispričaj kako zamišljaš taj svijet i život ljudi u njemu. Kako bi došao/došla iz svoga svijeta do te druge dimenzije?

KLJUČNI POJMOVItema • likovi • roman • fantastični roman • fabula • pripovijedanje u trećoj osobi • opis zatvorenog prostora

Clive Staples Lewis

LAV, VJEŠTICA I ORMAR(Kronike iz Narnije)

Peter, Susan, Edmund i Lucy pronašli su kroz stari ormar tajni put u svijet Narnije – zemlje čije je postojanje svojim pjevanjem zazvao veliki lav Aslan. Narnija je svijet iz mašte, nazvan pre-ma istoimenoj najvećoj i najpoznatijoj zemlji u tom svijetu. U Narniji žive mitološka bića, vještice i patuljci, životinje govore, a magija je česta. Peter, Susan, Edmund i Lucy ujedinili su se s Aslanom u nasto-janju da pobijede Bijelu Vješticu i spase Narniju od vječne tame i zime. Zbog toga jer su postali vrlo hrabri, a dokazali su da su sposobni donositi teške i važne odluke, postaju kraljevima i kraljicama u Narniji. A tko jednom postane kralj ili kraljica u Narniji, ostaje to zauvijek.

Bitka je okončana nekoliko trenutaka nakon njihova dola-ska. Većina je neprijatelja ubijena u prvom napadu Aslana i njegove družbe, a kad su oni koji su još bili na životu vi-djeli da je vještica mrtva, predali su se ili su pobjegli. Slje-deće što je Lucy vidjela bilo je kako se Peter i Aslan ruku-ju. Bilo joj je neobično vidjeti Petera onakvog kako je sad izgledao − lice mu je bilo toliko blijedo i strogo, a doimao se i mnogo starijim.„Sve je to Edmundova zasluga, Aslane”, govorio je Peter. „Da nije bilo njega, bili bismo poraženi.” Vještica je pre-tvarala našu vojsku u kamen slijeva i zdesna. No njega ni-

33

šta nije moglo zaustaviti. Probio se izmeu tri ljudoždera do mjesta gdje je ona upravo pretvarala u kamen jednoga od tvojih leoparda. A kad je stigao do nje, imao je toliko razuma da je svom snagom mačem udario po njezinu ča-robnom štapiću umjesto da je izravno napadne pa za na-gradu i sam bude pretvoren u kameni kip. To je naime bila pogreška koju su počinili svi ostali. Kad je štapić slomljen, imali smo opet nekog izgleda − samo da nismo već izgubi-li toliko boraca. Edmund je strašno ranjen. Moramo otići k njemu i pogledati ga.− Edmunda su našli malo iza bojne linije, a uz njega je bila gospoa Dabrica. Ležao je prekriven krvlju, otvorenih usta, a lice mu je imalo neugodnu zelenu boju.„Brzo, Lucy”, rekao je Aslan.I tada se, gotovo prvi put, Lucy sjetila dragocjene ljekovi-te tekućine koju je dobila kao božićni dar. Ruke su joj to-liko podrhtavale da je jedva odvrnula čep, no na kraju je uspjela izliti nekoliko kapljica bratu u usta.„Ovdje ima još ranjenih”, rekao je Aslan, dok je ona još uvijek usrdno zurila u Edmundovo blijedo lice pitajući se hoće li tekućina djelovati.„Da, znam”, rekla je Lucy otresito. „Čekaj malo.”„Evina Kćeri”, rekao je Aslan ozbiljnijim glasom, „ima ih još koji su na samrti. Mora li ih još mnogo umrijeti zbog Edmunda?”„Oprosti, Aslane”, rekla je Lucy, ustajući i odlazeći s njim. U sljedećih pola sata bili su zaposleni − ona pomažući ra-njenima, dok je on vraćao u život one koji su bili pretvoreni u kamen. Kad je napokon bila slobodna i mogla se vrati-ti Edmundu, zatekla ga je kako stoji na nogama; ne samo da su mu rane bile izliječene nego je i izgledao bolje nego što ga je vidjela da izgleda − oh, beskrajno dugo − zapravo još od prvog polugodišta u onoj groznoj školi kad je kre-

34

?!NEPOZNATA RIJEČžezlo − uz krunu, simbol najviše vlasti i časti vladara

nuo pogrešnim smjerom. Postao je opet onakav kakav je bio prije i mogao je pogledati drugima u lice. I ondje, na bojnom polju, Aslan ga je proglasio vitezom.„Zna li on”, šapnula je Lucy sestri, „što je Aslan učinio za njega? Zna li on kakva je zapravo bila pogodba s Vješticom?”„Pssst! Ne. Naravno da ne zna”, rekla je Susan.„Ne bi li mu trebalo reći?”upita Lucy.„Oh, naravno da ne bi”, rekla je Susan. ”Bilo bi to suviše strašno za njega. Zamisli kako bi se ti osjećala na njego-vu mjestu.”„Svejedno mislim da bi trebao znati” uzvrati Lucy. No u tom su ih trenu prekinuli....Toga dana predvečer, nakon čaja, četvero se djece uspjelo opet spustiti do morskoga žala, izuti cipele i čarape i osjetiti pijesak meu nožnim prstima. No sljedeći je dan bio sve-čaniji. Jer tada ih je, u velikoj dvorani Cair Paravela − onoj čudesnoj dvorani s krovom od bjelokosti, zapadnim zidom obloženim paunovim perjem i istočnim vratima koja su gle-dala prema moru – u nazočnosti svih njihovih prijatelja i uz zvuk trublji, Aslan svečano okrunio i odveo ih do četiri prijestolja uza zaglušujuće povike. „Živio kralj Peter! Živje-la kraljica Susan! Živio kralj Edmund! Živjela kraljica Lucy!”„Tko jednom postane kralj ili kraljica u Narniji, uvijek osta-je kralj ili kraljica. Držite se dobro, Adamovi Sinovi! Držite se dobro, Evine Kćeri!” rekao je Aslan.A kroz istočna vrata, koja su bila širom otvorena, dopirali su glasovi morskih vila i vilenjaka koji su plivali blizu oba-le pjevajući u čast svojim novim kraljevima i kraljicama.I tako su djeca sjedila na svojim prijestoljima, u ruke su im stavili žezla, a onda su dijelila nagrade i časti svim svojim prijateljima...

Prijevod: Sanja Lovrenčić

35

SAZNAJEMO

Na popisu knjiga za lektiru u sedmom razredu nalazi se i knjiga Kronike iz Narnije. Ako ti je dugo čekati do tada, pročitaj knjigu u cijelosti sada. Uživaš li u knjigama o Harryju Potteru ili Gospodaru prstenova, ova je knjiga pravi izbor za tebe.

www/IKT

Prema romanima Clivea Staplesa Lewisa snimljeni su i filmovi: Lav, vještica i ormar, Kraljević Kaspijan i Plovidba broda Zorogaza. Pronai najave za filmove na YouTubeu pa ih pogledaj. Ako ti se svide, pogledaj u slobodno vrijeme i cjelovite filmove.

RAZGOVARAMO

Tko je zaslužan za pobjedu Narnijaca? Kako je Vještica pokušala onemogućiti narnijsku vojsku? Kako je Edmund zaustavio Vješticu? Što je bilo presudno u njegovu napadu? U kakvu su stanju zatekli Edmunda poslije bitke? Čime je Lucy Edmundu spasila život? Tko je vratio u život vojnike koji su bili pretvoreni u kamen? Koju je čast Aslan učinio Edmundu na bojnom polju? Tko je pjevao u čast novim kraljevima i kraljicama?

POVEZUJEMO

Bi li volio/voljela biti na mjestu nekoga od glavnih junaka i postati doživotan kralj? Kako bi vladao/vladala svojim kraljevstvom? Znaš li da Narniji ponovno prijeti opasnost? Što misliš od koga?

UČIMO

Koji se likovi javljaju u ulomku? Koji je lik na tebe ostavio najveći dojam? U kakvu je stvarnost smješten život glavnih junaka? Pronai i pročitaj opis dvorane u kojoj se odigrala krunidba.

PIŠEMO I GOVORIMO

Zamisli da ulaziš u ormar ili sliku, a s druge strane čeka te pustolovina s novim kraljevima i kraljicama u kojoj i ti trebaš postati doživotni kralj /kraljica. Napiši priču od 200 riječi.

Opiši unutrašnjost vremenskog broda (u 70 riječi) kojim bi mogao/mogla otputovati u budućnost ili prošlost, a koji si ti napravio/napravila u svojoj radionici.

Nacrtaj Vješticu i njezin čarobni štapić koji obične ljude pretvara u kamen. Kad je nacrtaš, opiši je u 50 riječi.

36

PRIPREMI SE

KLJUČNI POJMOVIneknjiževni tekst • dječja prava • pravobraniteljica za djecu • prevencija zlostavljanja djece

Mila Jelavić, dječja pravobraniteljica

PORUKE DJECIZnate li s kim se dopisujete putem interneta i mobitela?Sedam zlatnih pravila za sigurno chatanje i sms-dopisivanje

1. Nikad nemojte nepoznatim ljudima putem interneta ili mobitela davati podatke o sebi, svojoj obitelji i prijate-ljima, ne otkrivajte im svoje prezime ni adresu, nemoj-te reći u koju školu idete jer ne možete znati kakve su im namjere. Važno je da im ne šaljete svoje fotografije, slike obitelji ili prijatelja jer se one mogu zloupotrijebiti na različite načine.

2. Imajte na umu da „nepoznati” s kojim se dopisujete i koji se predstavlja kao mladić od 15 godina može za-pravo biti muškarac od 50 godina i slati vam lažne po-datke o sebi uz tuu fotografiju.

3. Ne primajte na dar bonove za mobitel od nepoznatih jer će oni zasigurno tražiti nešto zauzvrat.

4. U dopisivanju mobitelom ili internetom nemojte pisati ništa čega biste se sramili ako to pročitaju vaši prijatelji u školi ili u četvrti, ne šaljite fotografije koje ne biste željeli pokazati drugima. Sve što pošaljete zlonamjer-na osoba može iskoristiti da vas ucjenjuje, uz prijetnje da će to objaviti na internetu, na ulazu u vašu školu ili zgradu u kojoj stanujete.

5. Ako vam netko šalje uznemirujuće, prijeteće ili pro-stačke poruke na mobitel, svakako to recite roditeljima ili nastavniku u kojeg imate povjerenja. Niste vi krivi zbog toga jer vam prijete i vrijeaju vas. Zatražite po-moć od roditelja čak i kad mislite da ste učinili nešto nedopušteno.

6. Nemojte izbrisati s mobitela podatke i fotografije koje vam je poslao zlostavljač jer će pomoću njih policija lakše pronaći osobu koja vam prijeti.

Koliko vremena provodiš pred računalom? Imaš li svoj profil na Facebooku? S kim sklapaš prijateljstva na fejsu? Dobivaš li SMS--ove od nepoznatih ljudi?

37

SAZNAJEMO

Ako su ugrožena tvoja dječja prava, možeš pisati pravobraniteljici za djecu na adresu e-pošte [email protected] ili nazvati na telefon 01/ 4929 669. Zadaća je pravobraniteljice za djecu štititi, pratiti i promicati prava i interese djece na temelju Ustava Republike Hrvatske, meunarodnih ugovora i zakona.Znaš li da je 19. studenoga Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece? Smisao je obilježavanja tog datuma razvijati kulturu prevencije u društvu te graditi ozračje nulte tolerancije spram svake vrste nasilja nad djecom.?

www/IKT

Na stranici pravobraniteljice za djecu www.dijete.hr pronai i druge važne dokumente koji štite tvoja prava.

m.?

7. Nikad nemojte ići sami na sastanak s osobom koju ste upoznali putem mobitela, na chatu ili putem bloga. Ako ta osoba inzistira da doete bez pratnje, nemojte ići na takav sastanak.

RAZGOVARAMO

U vezi s kojim problemom pravobraniteljica savjetuje djecu? Što pravobraniteljica savjetuje u prvom zlatnom pravilu? Tko može biti nepoznata osoba? Što znači primanje dara od nekog nepoznatog? Što zlonamjerna osoba može činiti ako joj pošalješ svoju fotografiju? Kome se trebaš obratiti ako ti netko šalje uznemirujuće, prijeteće i prostačke poruke? Zašto ne trebaš obrisati poruke i fotografije koje šalje zlostavljač? Što nipošto ne smiješ učiniti ako te nepoznata osoba pozove na sastanak uživo?

POVEZUJEMO

Je li ti se nekad dogodilo da ti se na internetu ili SMS-om obratio netko nepoznat? Kako si postupio/postupila u tom slučaju? Jesi li nekome rekao/rekla i pokazao/pokazala poruke koje ti je poslao? Što bi učinio/učinila da ti se prijatelj povjeri, a ima takav problem?

UČIMO

Što radi pravobraniteljica za djecu? Što misliš zašto je ovaj neknjiževni tekst u tvojoj čitanci?

PIŠEMO I GOVORIMO

Pregledaj na svom Facebook-profilu sigurnosne mjere. Ako ti profil nije zaključan, odmah ga zaključaj i onemogući nepoznatim ljudima da gledaju tvoje fotografije i ono što pišeš i komentiraš sa svojim prijateljima. Ako to ne znaš sam učiniti, zamoli nastavnika iz informatike da ti pomogne.

Organizirajte na satu raspravu o temi: Moja privatnost. Pripremite se za raspravu tako što ćete na stranici pravobraniteljice proučiti svoja prava na privatnost. Prisjetite se svakodnevnih situacija kada je ta privatnost ugrožena. Razgovarajte o trenutcima kada je potrebno otkriti nekomu što se dogaa u vašem životu. To su najčešće trenutci kada vam prijeti opasnost. Utvrdite razliku izmeu opasnosti i privatnosti.

Napiši svoje mišljenje (u 50 riječi) o tomu kako bi reagirao/reagirala da ti počnu dolaziti prijeteće, neugodne poruke i da te netko nepoznat poziva na sastanak uživo.

MJESEČNI PROJEKT

Narodna baštinaOrganizirajte projekt posvećen narodnoj baštini.

Prikupljajte cijeli mjesec narodne pjesme, priče, bajke, poslovice, izreke, anegdote, basne i sl., ali i stare predmete koji su nekada upotrebljavani u narodu. Oni i danas žive, ali su zaboravljeni po podrumima i tavanima smješteni u starim kutijama pa ih samo treba potražiti i oživiti. Posebnu vrijednost imat će oni radovi koje sami zapišete, a prema kazivanju baka i djedova iz vašega kraja.

Na kraju mjeseca organizirajte izložbu narodne baštine. Izložite sve predmete koje ste prikupili, djela narodne baštine koja ste zapisali i prikupili iz različitih izvora. Pisane radove možete izložiti na izložbenim panoima, a predmete na klupama koje mogu biti prekrivene vezenim stolnjacima. Svaki predmet (izložak) opišite: koji mu je naziv i čemu služi. Opise izložaka možete napisati rukom ili na računalu.

Izradite brošuru za svoju izložbu koju ćete dati posjetiteljima. U njoj navedite kako se zove vaša izložba, što točno izlažete, tko ju je pripremao.

Postoji li u vašem kraju narodni guslar, pozovite ga kao gosta na vašu izložbu. Neka o izložbi govore učenici koji su je i stvarali, a voditelj izložbe takoer neka bude učenik. Svakako pozovite medije, ravnateljicu i sve druge drage goste za koje znate da će s veseljem pogledati ono što ste radili cijeli mjesec. Poziv možete poslati i drugim školama nakon što izložbu otvorite pa će vas posjetiti u sklopu terenske nastave. Svakoga gosta dočekajte i provedite izložbom. Neka izložba bude postavljena najmanje mjesec dana.

40

PRIPREMI SE

KLJUČNI POJMOVIusmena (narodna) književnost • vrste usmenih (narodnih) pjesama (epska, lirska, epsko--lirska narodna pjesma) • narodni epski deseterac • cezura (stanka) • stalni epiteti • epska narodna pjesma • ponavljanje stihova

Ivo Senjanin roen je kao Ivan Vlatković potkraj 16. stoljeća. Bio je hrvatski narodni junak, povijesna osoba. Kao uskok i hajduk proslavio se u borbi protiv Osmanlija (Turaka). Do danas su sačuvane brojne narodne pjesme u čast Ive Senjanina i njegova hajdučkog i uskočkog junaštva. Poznaješ li još kojega hrvatskog narodnog junaka? Zbog čega su nastale pjesme o hrvatskim narodnim junacima? Poznaješ li osobe kojima bismo mogli dodijeliti titulu suvremenih hrvatskih junaka? Kako se narod odnosi prema svojim junacima?

Narodna epska pjesma

IVE VARA DVA DUŽDEVA SINAVozila se ormanica tanka,Puna ona roblja nakrcana:Ormarica dužda od Mletaka.Na njoj jesu dva duždeva sina,Pak beside Senjaninu Ivi:„Bora tebi, Senjanine Ive!Sve je roblje na otkupe došlo,A ti ne ćeš, Senjanine Ive,Dati za se ni srebra, ni zlata,Sitni biser i drago kamenjeNego kapiš u galiji tankoj!”

Kad je Ive riči razumio,Pa je njima tiho besidio:„Bora vami, dva duždeva sina!Dajte meni listak knjige bile,I kalamar crna murećepa,I od orla jedno perce malo;Pisat hoću miloj majci mojoj,Da se meni već ne nada majka.”Kad ga čula dva duždeva sina,Daju njemu listak knjige bile,I kalamar crna murećepa,I od orla jedno perce malo,Pa on piše miloj majci svojoj:„Oj starice, mila majko moja,Ne nadaj se, moja mila majko,Ne nadaj se već u dvore Ivi!Već te molju, moja mila majko,Da mi sedlaš dobra konja moga,Pitaj mi ga bilicom pšenicom,Poji mi ga vinom i rakijom,Uzdaj mi ga uzdom biserovom ,

41

Sedlaj sedlom od suhoga zlata,Pa ga puštaj pod Lugovo ravno,Moga ću se nagledati konja.”

Kad je majka riči razumila,Pitala mu dobra konja vrancaPitala ga bilicom pšenicom,Pojila ga vinom i rakijom,Uzdala ga uzdom biserovom,Sedlala ga sedlašcem od zlata,Pa ga pušta pod Lugovo ravno.

Igra konjic kao bila vilaGori, doli po Lugovu ravnu,Gledala ga dva duždeva sina,Meu se su oni besidili:„Mili Bože, na svemu ti hvala,Lipa konja na Lugovu ravnu,Da nam ga je u ruci imati,Hiljadu bi zlatnih prigorili!”Pa se oni za njim zatrkaliI trčali pô litnjega danka,Ali konjic pristupit ne dade.

Besidi im iz galije Ive:„Bora vami, dva duždeva sina!Moj je konjić roda gospodskoga,Dajte meni zelene dolameU dolamam’ džepe sa dvi strane;Naspite ih i dajte ih meni,Ja ću poći do Lugova ravna,Dobra ću vam uhvatiti konja.”

Duždevi se privarili sinci:Daju njemu zelene dolame.Ie Ive iz galije tanke.

Kad je junak nasrid polja bio,Viknu Ive tanko, glasovito,Pa je Ivu konjic poznavao,Brže-bolje k njemu doletio.Kad se Ive konja dobavio,On se ipi konju na ramena,Po uteče, vesela mu majka!Gledala ga dva duždeva sina,Rukom su se po čelu udrili,Ter su oni tiho besedili:„Nije zmija zmiju privarila,Kako nâs je Senjanine Ive.”

?!NEPOZNATE RIJEČIormanica – vrsta mletačkoga jedrenjakabesiditi – govoritidužd – mletački vladarkalamar – tintarnicamurećep – tintapitaj mi ga – hrani mi gaipi – skočiuteče – pobjegnegalija – trgovački i ratni brod na vesla s pomoćnim jedromkapiš – kopniš, venešvranac – konj crne dlakedanak – porez

42

RAZGOVARAMO

Epske narodne pjesme imaju radnju i kompoziciju pa semogu lako prepričati. Prepričaj pjesmu sažeto radi boljegrazumijevanja.Tko je zarobio Ivu Senjanina? Zašto Ivo ne želi platiti otkupza sebe? Što Ivo traži od svoje majke? Kako Ivo planira izvestisvoje lukavstvo? Tko je Ivi pomogao da se riješi ropstva?Što su duždevi sinovi dali Ivi osim slobode? Koju su tipičnufizičku kretnju napravili duždevi sinovi kad su shvatili da suprevareni? U kojoj su vezi naslov pjesme i tema?

POVEZUJEMO

Je li prijevara čin koji inače odobravaš? Zašto Ivinu prijevaruJne osuujemo, već joj se čak i divimo? Ispričaj dogaaj kad siti nekoga prevario/prevarila ili si bio/bila naivan/naivna pa jetebe netko prevario. Kako se osjeća prevaren čovjek?

UČIMO

Kome bi u ovoj narodnoj pjesmi dodijelio/dodijelila osobinnu domišljat, a kome osobinu naivan? Objasni svoj odgovor uzevši u obzir postupke likova. Zašto se u pjesmi ponavljajju stihovi?Gdje su nastale narodne pjesme? Tko im je autor? Kako suse prenosile? O komu pjeva epska narodna pjesma Ive varadva duždeva sina? Koji se stihovi u pjesmi ponavljaju? Prepiiši jedan stih pjesme u bilježnicu i rastavi ga na slogove. Kolikoo slogova ima stih? Kako se naziva takav stih? Što zapažašposlije četvrtoga sloga? Pronai u pjesmi nekoliko epiteta.

EPSKA NARODNA PJESMA opširna je, s čestim ponavljanjimaAriječi i stihova. Najčešće pjeva o povijesnim dogaajima ili/islavnim junacima. Pjeva se uz narodni instrument gusle.

Spjevana je EPSKIM NARODNIM DESETERCEM – stihom oddeset slogova sa stankom (kraći prekid) iza četvrtog sloga.

Vo zi la se or ma ni ca tan ka,

STALNI EPITETI u narodnim se pjesmama javljaju uvijek sistom imenicom (mila majka, rumeni obrazi, oko sokolovo,crna zemljica i sl.)

43

SAZNAJEMO

Pročitaj kako Bunjevci pišu o postanku narodne književnosti. Narodna – usmena književnost nastajala je vikovima. Kaki darovit pojedinac ispivo bi pismu el ispričo priču, pa bi je posli drugi naučili, pivali el divanili i usput dodavali štogod svoje, pa bi je jel još poboljšali jel pokvarili. U njoj su ispivane – ispričane – i sačuvane sve muke, nedaće i sriće, koje su se na tom putu života i vrimena nalazile prid svitom. Zato nije čudno da se za narodnu književost kaže da je ona oblik kolektivnog pamćenja jednog naroda.

www/IKT

Pronai na Youtubeu videosnimke najpoznatijih hrvatskih guslara pa ih pogledaj i poslušaj. Otkrij koje su teme pjesama koje izvode uz narodni instrument gusle.

Dok se u umjetničkim pjesmama imenici majka mogu dodati različiti epiteti: lijepa, voljena, mila, draga, stara i sl., u narodnim se pjesmama majci pridodaju uvijek dva stalna epiteta: mila ili stara. Pa on piše miloj majci svojoj:„Oj starice, mila majko moja,Ne nadaj se, moja mila majko...”

PIŠEMO I GOVORIMO

U ovoj si pjesmi upoznao nekoliko Ivinih osobina. Opiši Ivin izvanjski izgled, onako kako ga ti zamišljaš. U svome opisu upotrijebi nekoliko stalnih epiteta. Kad napišeš opis, zamijeni bilježnicu s prijateljem pa ti nacrtaj Ivu kojega je on opisao, a on neka nacrta Ivu prema tvome opisu.

Pronai (na internetu ili u knjižnici) tko su poznati hrvatski narodni junaci. Zapiši nekoliko rečenica o svakom pa pročitaj u razrednom odjelu što si doznao.

Hrvati i danas kazuju povijesne predaje i epske pjesme o uskocima: Ivi Senjaninu, Stojanu Jankoviću, vitezovima Vučkovićima te o hajducima Mijatu Tomiću, Roši harambaši (Ivanu Bušiću) i Andrijici Šimiću.

Pronai i prikupi još nekoliko epskih narodnih pjesama pa ih pročitaj u razrednom odjelu na satu ponavljanja o usmenoj/narodnoj književnosti.

44

PRIPREMI SE

Narodna pripovijetka

ERO S ONOGA SVIJETAKopao Turčin s Turkinjom kukuruze, pa na podne otie Tur-čin da prepne i napoji konja, a Turkinja ostane odmarajući se u hladu. U tom udari odnekud Ero:– Pomoz Bog, kado!– Bog ti pomogao, kmete! A odakle si ti, kmete?– Ja sam, kado, s onoga svijeta.– Je li, Boga ti, a nijesi li viao tamo moga Muju, koji je umro prije nekoliko mjeseci?– O, kako ga ne bih vidio! On je moj prvi komšija.– Pa kako je, Boga ti, kako živi?– Hvala Bogu! Zdravo je, ali se bogme dosta muči bez aš-luka: nema za što da kupi duhana, niti ima čim da plati kavu u društvu.– A hoćeš li ti opet natrag? Ne bi li mu mogao ponijeti, da mu pošljem malo ašluka?– Bih, zašto ne bih, ja idem sad upravo tamo.Onda Turkinja otrči tamo, gdje joj se muž bio skinuo od vrućine, te uzme kesu s novcima, i što god bi novaca u njoj da Eri da ponese Muji. Ero dokopa novce pa metne u njedra pa bježi uz potok. Tek što Ero zamakne uz potok, al’ eto ti Turčina, gdje vodi konja da napoji, a Turkinja pred njega:– Da vidiš, moj čovječe! Tuda sad proe jedan kmet s ono-ga svijeta pa kaže za našega Muju, da se muči bez ašlu-ka: nema za što kupiti duhana, niti ima čim platiti kavu u društvu; te sam mu ja dala ono novca što je bilo u tvojoj kesi, da mu ponese.A Turčin:– Pa kud ode? Kud ode?A kad mu žena kaže da je otišao uz potok, onda on brže bolje skoči na gola konja, pa potjera uz potok! Kad se obazre Ero i vidi Turčina, gdje trči za njim, a on onda bježi! Kad doe pod brdo u jednu vodenicu, a on utr-či unutra, pa poviče mlinaru:– Bježi, jadna ti majka! Eto Turčina, da te posiječe; već daj meni tvoju kapu, a na tebi moju, pa bježi uz brdo tuda oko vodenice.

KLJUČNI POJMOVIusmena (narodna) književnost • narodna pripovijetka • tema • kompozicija • osobine likova (etička karakterizacija ili karakterizacija likova postupcima)

Prisjeti se svih oblika narodne (usmene) književnosti pa ih nabroji i istakni im obilježja. Što je zajedničko svim oblicima usmene (narodne) književnosti?

45

Mlinar, videći Turčina gdje trči na konju, poplaši se, i ne imajući kad pitati zašto će i kroz što da ga posiječe, da Eri svoju kapu, a Erinu baci na glavu, pa iznad vodenice bježi uz brdo. Ero metne mlinarovu kapu na glavu, pa još uzme malo brašna te se pospe i načini se pravi mlinar.U tom i Turčin dotrči pred vodenicu, pa sjaše s konja i ule-ti u vodenicu:– Kamo, more, taki i taki čovjek, što je sad tu ušao u vode-nicu?Ero mu kaže:– Evo ga vidiš gdje uteče uz brdo.Onda Turčin:– Drži mi, more, konja.Ero uzme konja, a Turčin uz brdo za mlinarom, ovamo-ona-mo po bukviku. Kad ga već stigne i uhvati, a on:– Kamo, novci, što si prevario moju ženu, te uzeo da po-neseš Muji na onaj svijet?Vodeničar se stane krstiti i snebivati:– Bog s tobom, gospodaru! Ja niti sam vidio tvoje žene, ni Muje ni novaca.I tako im proe čitavo pola sata, dok se osvijeste i vide što je. Onda Turčin potrči navrat-nanos k vodenici. Kad tamo, ali hoćeš! Ero uzjahao konja pa otišao bestraga, a Turčin savije šipke, pa pješice k ženi. Kad ga žena opazi bez ko-nja, a ona poviče:– Kamo, čovječe! Što uradi?Veli Turčin:–Ti si Muji poslala novce da kupi kave i duhana, a ja sam mu poslao i konja, da ne ide pješice.

?!NEPOZNATE RIJEČIEro – Hercegovacudari (udariti) – naie (naići)kmet – seljak koji nije slobodan, a vezan je uz gospodarevu zemljukada – gospoaašluk – džeparackomšija – susjed

46

RAZGOVARAMO

O čemu razgovaraju Ero i Turkinja? Koliko je prijevara izveo Ero? Koga je sve nadmudrio i kako? Postupak prijevare nije pohvalan, no Eri se divimo. Zašto, koga utjelovljuje Ero? Dolazi li Ero doista „s onoga svijeta”? Opiši Eru u tri riječi. Zašto je vodeničar pobjegao glavom bez obzira? Kojim je riječima Turčin objasnio Turkinji da je i on ostao bez konja? Je li Turčin priznao Turkinji da je i on prevaren?

POVEZUJEMO

Objasni razliku izmeu riječi nadmudriti i prevariti u svakodnevnu životu. Znače li one isto? Tko je tebe nadmudrio i kada? Ispričaj jesi li ti nekad nekoga prevario.

47

SAZNAJEMO

Najpopularnija i najizvoenija hrvatska opera Ero s onoga svijeta praizvedena je u Zagrebu 1935. godine i od tada ne silazi s repertoara svih hrvatskih opernih kuća. Za golemu popularnost i meunarodni uspjeh zaslužna je idealna suradnja književnika Milana Begovića i skladatelja Jakova Gotovca.

www/IKT

Pronai na YouTubeu dijelove opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca pa ih pogledaj i poslušaj. Posebno je lijepo završno kolo Što na nebo sja visoko.

UČIMO

Napiši kompoziciju narodne priče (uvod, zaplet, vrhunac i rasplet). Svaki dio kompozicije napiši jednom kratkom rečenicom. Odredi temu priče. Istakni Erine osobine, a zatim i osobine Turkinje, Turčina i vodeničara pa ih usporedi i komentiraj. Gdje su nastale narodne pripovijetke? Tko je autor narodnih pripovjedaka? Kako su se prenosile?

NARODNA PRIPOVIJETKA nastala je u narodu. Prenosila se usmeno „s koljena na koljeno”. Autor joj je nepoznat. U njoj se pripovijeda o snalažljivosti pojedinca u različitim životnim situacijama. Kazivači narodne baštine (anonimni pojedinci) slobodno mijenjaju narodno djelo dodajući ili oduzimajući prvobitnu sadržaju dok se djelo ne zapiše.

PIŠEMO I GOVORIMO

Pronai u narodnoj pripovijetki riječi koje se danas više ne rabe (zastarjelice) i riječi turskoga podrijetla (turcizme) pa ih zamijeni riječima na hrvatskome književnom ili standardnom jeziku.

Promotri fotografije uz tekst. Nacrtaj i opiši narodnu nošnju koju nosi Ero.

Napiši dijalog koji su vodili Turčin i Turkinja pošto ih je Ero prevario.

48

PRIPREMI SE

KLJUČNI POJMOVIusmena (narodna) književnost • vrste usmenih (narodnih) pjesama (epska, lirska, epsko--lirska narodna pjesma) • narodna lirska pjesma • vrsta stiha (prema broju slogova) – peterac, šesterac, sedmerac, deveterac

Za dugotrajne su suše neki narodi prizivali kišu plesom i pjesmom. Tako su vjerovali da će kiša natopiti njihove usjeve i plodove i spasiti njihov trud bez kojega bi bili izloženi gladi. U našim su se krajevima izvodili obredi peperuda i dodolke.

Narodna lirska pjesma

NEBO SE JE ZVEDRILONebo se je zvedrilo,Sunce nan lipo svitli.Oblaci, kako ste se skrili?Sunce nas peče,Zemljica nan puca.Pokažite se, oblačići!I donesite nam daždicu,da se natopi zemljica,Da nan rodi kruščića!(Lovran, Istra; dodolska)

49

NEPOZNATE RIJEČIzvedrilo – razvedrilo daždica (dažd) – kišica (kiša)

?!

SAZNAJEMO

Pročitaj što Vesna Ćulinović--Konstantinović piše o starim dodolskim običajima: Dodola, doda, dojdola, dodolica, dudula obilazi domove, selo, gdjekad i polja, polazi do rijeke, i to uvijek s nemaskiranom pratnjom podjednake dobi. Dok pred kućama pratnja pjeva naročitu obrednu pjesmu za kišu, dodola pleše i poskakuje. Domaćica tada dodolu prska vodom, a cijelu grupu daruje hranom.

www/IKT

Potraži na internetu koji narodi još i danas dozivaju kišu. Napiši nekoliko rečenica o njihovim običajima. Na Youtubeu pronai i pogledaj obred prizivanja kiše.

RAZGOVARAMO

Zašto narodni pjesnik nije sretan što se nebo razvedrilo? Koga priziva? U kakvoj su vezi kiša i kruh? Zašto pjesnik u pjesmi upotrebljava imenicu u vokativu i uskličnike? Pronai jednu riječ prema kojoj možeš odrediti o kojem je govoru riječ u pjesmi.

POVEZUJEMO

Razmisli što suša može učiniti poljima na kojima je ljudski rad i trud doista velik. Jesi li čuo/čula kako baka ili mama katkad zazivaju kišu zbog usjeva u vrtu? Je li tvoja želja bila ista ili tebi kiša nije bila potrebna zato što je igra po lijepu i sunčanu vremenu bila važnija?

UČIMO

Kojoj vrsti usmenih (narodnih) pjesama pripada pjesma? Ponovi koja su osnovna obilježja takve pjesme. Jesu li svi stihovi u pjesmi jednake dužine? Prebroji slogove u stihovima i odredi im vrstu. Prema broju slogova stih može biti peterac, šesterac, sedmerac, osmerac, deveterac, deseterac itd. Ime stiha odreuje broj slogova u njemu. Ako stih ima pet slogova u stihu, zvat će se peterac, ako ima šest slogova u stihu, šesterac itd.

Sun – ce – nas – pe – če – peterac

Ne – bo – se – je – zve – dri – lo – sedmerac

Pazi! Nemoj miješati šesterac i šesterostih, osmerac i osmerostih. Primjerice, peterac je stih od pet slogova, a peterostih je strofa od pet stihova.

PIŠEMO I GOVORIMO

Istraži koje vrste elementarnih nepogoda donose glad u svijetu. Koja područja na Zemlji najviše gladuju? Napiši o tome kratak sastavak od 70 riječi.

Pronai nekoliko lirskih pjesama u čitanci pa im odredi vrstu stiha (prema broju slogova). Napiši stih od pet, osam i deset slogova.

Napiši šaljivu pjesmicu u kojoj ćeš dozvati dodolu, ali da riješi neki tvoj problem.

50

PRIPREMI SE

NEPOZNATA RIJEČbećaruša – vragolasta, nestašna djevojka

NARODNI BEĆARCI I GANGEPriko šora pružio se lanac,Ide Šokac i pjeva bećarac.

Šokica sam i šokačko dijete bećaruša od glave do pete.

Ej, Slavonijo, fino ti je ime Šokadija ponosi se njime.

Slavonijo, dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje.

‘Ko se voli, taj se uzet ne će:to će biti ja i moje cvijeće.

Ja se, dragi, zaljubila u te, pa ne mogu bez tebe minute.

Ljubav, dragi, u srce se piše,ne na papir, jer se lako briše.

...

Gango moja gangali te ne bi, da se nismo rodili u tebi.

Gango moja gangat ću te i ja, kad te ganga cila Dalmacija.

Imala san cviće pokraj vode,i dragana pa mi u svit ode.

Moj dragane visoki jablane,ja malena u te zaljubljena.

KLJUČNI POJMOVIusmena (narodna) književnost • bećarac • ganga • ojkalica • rera • deseterac

Bezbrojni su dvostisi koje kazuju kazivači usmene književnosti. Pjevaju se kao ganga, bećarac, ojkalice, rera, natpjevavanja u različitim prigodama. Otpjevaj i ti neki dvostih ako znaš.

51

SAZNAJEMO

Otkrij koji se dvostisi pjevaju u tvome kraju: gange, bećarci, ojkalice ili rere? Prikupi što više dvostiha, a zatim ih objedinite u zajedničkom zborniku. Nacrtajte i naslovnicu (istaknite naslov ZBORNIK GANGA/BEĆARACA/OJKALICA/RERA i ime prikupljača), ukrasite stranice.

www/IKT

U Cisti Velikoj (Dalmatinska zagora) održava se najveći etnofestival u Hrvatskoj, festival gange, rere, bećaraca, ojkalice i tradicijskih glazbala. Pronai na internetu nekoliko zanimljivosti o festivalu pa ih pročitaj u razrednom odjelu. Istraži UNESCO-ov popis hrvatske nematerijalne baštine.

RAZGOVARAMO

Koja se tematika javlja u dvostisima? Tko su Šokac i Šokica? Prema stihovima zaključi u kojem se kraju pjevaju bećarci, a u kojem gange? Koji je izraz upotrijebljen za mladića i u bećarcima i u gangama?

POVEZUJEMO

Jesi li nazočio/nazočila nekom dogaaju na kojem su se pjevali bećarci/gange/ojkalice ili rere? Tko ih je pjevao? U kojim se prigodama pjevaju bećarci/gange/ojkalice ili rere? Uz koji se narodni instrument izvode bećarci u Slavoniji?

UČIMO

Prebroji slogove u stihovima i odredi vrstu stiha. Pronai stihove koji su napisani razgovornim jezikom.

BEĆARCI, GANGE, OJKALICE, RERE – narodni napjevi spjevani u deseteračkom dvostihu koji se rimuje.

PIŠEMO I GOVORIMO

Sastavi nekoliko dvostiha o školskoj temi, a u narodnome duhu.

Ako ne znaš, nauči pjevati jedan od narodnih napjeva koji se pjeva u tvome kraju.

Objasni rečenicu: Preuzeto od baka i djedova, zajedno ćemo prenijeti unucima.

52

PRIPREMI SE

Narodna lirska pjesma

KOŠUTA I DJEVOJKA„Košutice, rosna ti si!Gdje si bila te si rosna?”„Ja sam bila u djevojke!”„Je li kakva ta djevojka?”„Iz lica joj sunce sjaše,a iz grla mjesečina,iz njedara zora sjajna,dvije ruke do dva krila,kako nećeš da je mila?”

KLJUČNI POJMOVIusmena (narodna) književnost • vrste usmenih (narodnih) pjesama (epska, lirska, epsko-lirska narodna pjesma) • narodna lirska pjesma • osmerac

Gdje je nastala narodna (usmena) književnost? Kako se prenosila? Tko je autor narodnih pjesama?

RAZGOVARAMO

S kim razgovara košutica? O kome razgovaraju? Pročitaj stihove o djevojčinu izgledu. Kako je narodni pjesnik opisao djevojčino lice, grlo, njedra i ruke? Kakav je njegov opis? Kojom je riječi pjesnik sažeo opis?

POVEZUJEMO

Dogodi li se i tebi da katkad prikažeš nekoga boljim nego što on to doista jest? Takav se postupak naziva idealiziranje. Stvarnost katkad uopće ne mora biti ni blizu slici koju stvorimo o nekoj osobi. Kada je čovjek sklon idealiziranju?

53

SAZNAJEMO

Usporedi pjesmu Ive jaše i pjesmu Košuta i djevojka. Što je zajedničko objema pjesmama? Utvrdi i razlike s obzirom na broj stihova i vrstu stiha. Tvoj usporedni sastavak treba imati 70 riječi. IVE JAŠEIve jaše kroz orašje:Ive li je, sunce li je?Konjik li je, vila li je?Uzda li je, zvijezda li je?Sedlo li je, srebro li je?(Narodna iz Like)

www/IKT

Pronai na internetu vrste lirskih pjesama: svatovsku lirsku pjesmu, dodolsku, uspavanku, ljubavnu i zdravicu. Pročitaj ih u razrednom odjelu na satu ponavljanja.

UČIMO

Izdvoji motive iz pjesme. Koja su dva osnovna motiva u pjesmi? Na temelju motiva oblikuj u jednoj rečenici temu pjesme. Pronai u pjesmi jedan stalni epitet. Izbroji slogove u stihovima i odredi vrstu stiha. Usporedi lirsku i epsku narodnu pjesmu s obzirom na dužinu, stih i sadržaj. Koja razlikovna obilježja uočavaš?

LIRSKE NARODNE PJESME kraće su od epskih. Dok epske narodne pjesme pjevaju o dogaajima i junacima, lirske narodne pjesme pjevaju o kakvu osjećaju (radost, žudnja, stradanje, tuga). Ispjevane su najčešće u osmercu sa stankom iza četvrtoga sloga.

Lirske narodne pjesme najstariji su oblik narodnoga stvaralaštva jer se vjeruje da je čovjek prvo počeo iskazivati svoje misli, osjećaje i uvjerenja, a tek poslije počeo pričati o dogaajima, ratovima i sudbinama narodnih junaka.

PIŠEMO I GOVORIMO

Tko se u košutice raspitivao za djevojku? Opiši tu osobu u 50 riječi kao što je pjesnik opisao djevojku (idealiziraj opis).

Pokušaj napisati još četiri stiha u osmercu u kojima ćeš sažeti odgovor na košutičin opis djevojke, a taj će odgovor dati onaj tko se raspitivao za djevojku.

Pokušaj samostalno definirati epsko-lirsku pjesmu ako je na satu interpretirana i lirska i epska narodna pjesma. O čemu će pjevati takva pjesma?

54

PRIPREMI SE

Narodna basna

PAS I NJEGOVA SJENKAJedan pas, noseći komad mesa u ustima, prolazio pokraj rijeke. Opazi u rijeci svoju sjenu i pomisli da je to drugi pas s mesom. Učini mu se onaj komad mnogo veći. Zaleti se že-leći ga ugrabiti, ispusti svoj komad, a voda mu ga odnese. Ostane u čudu kako u jedan mah oba komada propadoše.

Narodna basna

PAUN I SOKOLPaun se ruga sokolu: − Ja se obla-čim kao car, a ti se odijevaš kao siromah. Ja imam najblistavije perje, a ti nemaš ništa lijepo u svom perju.

Sokol odgovori paunu: − E, moj paune! Mi sokolovi le-timo u nebeske visine i klikćemo blizu zvijezda, a vi

paunovi gacate meu kokošima, mašete krilima na zemlji. Oni koji lete u visine i klikću slobodi, ima-ju više ljepote od onih koji oholo žive na malom prostoru svog dvorišta.

KLJUČNI POJMOVIusmena (narodna) književnost • narodna basna

Možemo li životinjama pripisati ljudske osobine? Kojoj bismo životinji pridodali osobinu lukavost, a kojoj vjernost? U kojem književnom djelu životinje imaju osobine ljudi?

55

SAZNAJEMO

Na papir vrlo velikih dimenzija nacrtajte životinje i ispod svake napišite njezinu osobinu po kojoj je poznata u basnama. Naslov neka bude Životinje u basnama. Uza svaku životinju možete zalijepiti i poneku basnu koju ćete pronaći u knjižnici ili na internetu.

www/IKT

Dramatizirajte basnu koja vam se posebno svidjela, izradite lutkice za nju i snimite je kamerom. Prenesite snimljeni materijal u računalo pa dodajte glazbu i efekte. Dramatiziranu basnu možete izvesti i pred učenicima razredne nastave.

RAZGOVARAMO

Koja ti se basna više svidjela? Koja je ljudska osobina pripisana psu? Objasni poruku prve basne: Ne vidi se ono što se ima zato što se gleda u ono što se želi. Zašto je pas ostao bez oba komada mesa? Na kojem je stilskom izražajnom sredstvu zasnovana druga basna (car – siromah, letjeti – gacati, visine – mali prostor)? Koju je paunovu osobinu istaknuo sokol? Izreci svojim riječima poruku druge basne.

POVEZUJEMO

Mogu li paun i sokol biti prijatelji u stvarnom životu ili je riječ o dva nespojiva karaktera? Rugaš li se drugima? Kako bi se osjećao/osjećala da se netko prema tebi ponese kao paun prema sokolu? Prisjeti se što je važno za prijateljstvo.

UČIMO

Tko su glavni likovi u basnama? Što se može naučiti iz basna? Što donosi završetak basne?

NARODNA BASNA – u likovima životinja, biljaka i predmeta otkrivaju se osobine ljudi i upozorava na njihove nedostatke i mane: vuk je zao i krvoločan, janje je umiljato, medvjed je trapav, lav je snažan, lisica je lukava i sl. U basnama je jasno naglašena završna poruka.

PIŠEMO I GOVORIMO

Kako prolazi čovjek koji je nezadovoljan onim što ima? Prisjeti se kako je prošla baka u bajci Ribar Palunko i njegova žena. Kako ju je kaznila zlatna ribica? Usporedi pauna i baku pa napiši kratak sastavak od 50 riječi u kojem ćeš dokazati kako su ta dva lika prošla vrlo slično.

Napiši sastavak od 100 riječi o temi: Ja sam... Odaberi životinju koja najbolje oslikava tvoj karakter. Možeš odabrati i više različitih životinja i njihovih osobina.

Ispišite sve osobine koje se javljaju u obje basne pa razgovarajte o njima iznoseći svoje životne primjere kada su one najviše dolazile do izražaja i kako ste se tada osjećali.

56

PRIPREMI SE

Narodna anegdota

OHOLICANeki čovjek nakupi suharaka u šumi. Uprti ih i odnese u grad na proda-ju. Granje je bilo dugačko i čovjek je vikao:− Čuvajte se! Čuvajte se!Neki oholica nije se htio maknuti s puta. Jedna mu se grana zakvači za kaput i podere ga. Oholica se raz-ljuti, tuži čovjeka sudu i zatraži na-platu štete. Sudac je nekoliko puta pitao čovjeka kako je to bilo. Ali čovjek nije proz-borio ni riječi. − Zašto si doveo tog nijemog čovje-ka? − upita sudac oholicu. − Kako ću s njim razgovarati?− Nije on nijem. Samo se pretvara. Kad je nosio drva, vikao je iz sveg glasa: „Čuvajte se! Čuvajte se!”− E, kad je vikao, zašto se nisi ču-vao? − reče sudac i oslobodi čovjeka.

KLJUČNI POJMOVIusmena (narodna) književnost • narodna anegdota

Objasni rečenicu Šutnja je zlato. Zašto je katkad mudriji onaj čovjek koji šuti?

57

SAZNAJEMO

Organizirajte sudnicu u razrednom odjelu. Izaberite tužitelja, branitelja, suca, svjedoke i napišite tužbu. Namjestite klupe u razrednom odjelu kao u pravoj sudnici pa odglumite suenje. Dobro se pripremite za svoje uloge.

www/IKT

Na internetu je popriličan broj različitih narodnih anegdota. Pronaite još koju pa je pročitajte na satu. Za svaku anegdotu istaknite pouku.

RAZGOVARAMO

Zašto jedan od glavnih likova nema ime, već mu je imeosobina? Što zaključuješ iz takva postupka narodnoga kazivača? Zbog čega je oholica tužio čovjeka s granjem?Tko je kriv za nezgodu koja mu se dogodila? Koji je ključan dokaz oslobodio nijemog čovjeka? Zbog čega je oholica ispaosmiješan? Nabroji najvažnije dogaaje u anegdoti. Kojom se brzinom oni smjenjuju?

POVEZUJEMO

Kako bi ti presudio/presudila u ovom sporu da si bio/bila namjestu suca? Ispričaj jesi li nekad nešto prešutio/prešutjela pasi dobro prošao/prošla.

UČIMO

Koji je dio teksta u anegdoti najvažniji? Prepričaj sadržajanegdote sažeto.

NARODNA ANEGDOTA – kratka priča koja opisuje neki čudan, Aneobičan ili smiješan dogaaj s brzim dolaskom do srži. Na kraju anegdote uvijek je istaknuta pouka.

PIŠEMO I GOVORIMO

Na kraju svake presude sudac daje obrazloženje. Stavise na sučevo mjesto i napiši zbog čega je nijemi čovjek izaslužio oslobaajuću presudu.

Napiši u paru dijalog izmeu sebe i oholice prije nego štoje oholica odlučio podići tužbu. Dijalog izražajno pročitaj sosobom koja ga je s tobom pisala.

Napiši sastavak od 50 riječi o temi: Kazna za oholicu.

58

PRIPREMI SE

Objasni rečenice: Njihova ljubav bila je kao iz bajke. Bila je lijepa kao lik iz bajke. Imali su bajkovit život...

Hrvatska narodna bajka

MALA VILABili kralj i kraljica, pa imali jedinca sina. Kad je kra-ljević već narastao, proslaviše njegov roendan i na čast pozvaše najvienije ljude iz svega kra-ljevstva. Bijeli dvori zasjaše od zlata, srebra, i dragoga kamenja, i od hiljadu svijeća. Kad uvečer u bašći povedoše kolo, uhvatiše se djevojke, sve jedna ljepša od druge, a sve gledahu u kraljevića milo i drago, da ga pojedu očima.U ponoć se razioše gosti, a kraljević ode u gaj od starih lipa, jer je bila mjesečina kao dan, a nje-mu se nije spavalo. Lipe su mirisale kao tamjan iz crkve. Kraljević je šetao zamišljen. Kad je izišao na proplanak, ugleda pred sobom na travi malu vilu odjevenu u krasne haljine, zlatom vezene.Kosa joj bijaše duga i spuštena niz pleći, a na glavi joj blistaše zlatna kruna, ukraše-na draguljima. Ali je bila posve, posve mala. Kao lučica! Kraljević u čudu zasta-ne i zagleda se u nju, a ona progovori gla-som kao da srebr-no zvonce zvoni:

KLJUČNI POJMOVIusmena (narodna) književnost • narodna bajka

59

„Moj lijepi kraljeviću, i ja sam bila pozvana na tvoj roendan, ali nisam smjela doći u kolo, jer sam tako

malena, nego ti se ovdje klanjam na ovoj sjajnoj mjese-čini, koja je meni sunčev sjaj.” Kraljeviću se mala vila ve-oma svidjela. On joj pristupi i uze je za ručicu. Ali mu se ona ote, i nestade. Ostade mu u ruci samo njezina rukavi-ca, tako mala, da ju je jedva navukao na najmanji prst. S nekom se tugom vrati u dvore, i nikomu ne reče ni riječi, s kim je bio. Ali drugu noć opet doe u bašću. Hodio je po bijeloj mjesečini, i tražio malu vilu. Ali nje nigdje ne bješe. Od žalosti izvadi iz njedara malu rukavicu, i poljubi ju. U taj mah stvori se vila pred njim. Kraljević se tako obrado-vao, da se ne može iskazati kako. Sve mu je plesalo srce u grudima od miline. Dugo su šetali po mjesečini, i čavr-ljali. Kraljević se začudi kad opazi da mala vila svejednako raste, dok s njim govori. Kad su se rastali, bila je dvaput viša nego sinoć. Kad joj je vratio rukavicu, više ju nije mo-gla navući na ruku. „Uzmi ju, pa ju čuvaj kao amanet”, reče mala i nestade je. „Nosit ću ju na srcu”, reče kraljević. Svaku su se noć odsada sastajali u bašći. Dok je sunce sja-lo, kraljević je muku mučio. Cio je dan bio tužan, jedva je čekao da izae mjesec, i samo je na vilu mislio i pitao se hoće li noćas doći. Kraljević je sve većma ljubio malu vilu, a ona je svaku noć rasla. Kad je prošlo devet noći, bješe pun mjesec, a vila je narasla velika kao kraljević. Veselo ga dočeka i proguka:„Dokle god bude mjesečine, ja ću ti dolaziti!” „Ali ne, moja draga! Ja ne mogu živjeti bez tebe. Ti moraš biti sasvim moja. Ja ću te učiniti kraljicom.”„Dragi moj”, reče vila, „hoću biti tvoja, ali samo tako ako me budeš uvijek, i samo mene, volio.” „Uvijek! Uvijek! Samo tebe!” vikao je kraljević. „U drugu nikad ni pogledati ne ću!”„Dobro! Ali pamti što ti kažem: bit ću tvoja dokle budeš držao riječ.”Poslije tri dana proslaviše svadbu. Ljepoti vilinoj divio se sav svijet. Sretno su živjeli sedam godina. Onda umrije stari kralj. Na ukop mu dooše mnogi podanici. Kraj mr-tvačkog lijesa stražu su čuvale najljepše gospoe iz cijele zemlje. Bila je tu i jedna ljepojka crvene kose, a crna oka. Ta se nije Bogu molila, nit’ je mrtvoga kralja gledala, nego je samo očima pratila mladog kraljevića. Vidio je i on, da ga lijepa gospoa gleda, i bilo mu je drago. Kad je velik

60

sprovod krenuo na groblje, pogledao je kraljević tri puta zamamljivu ljepojku, vodeći za ruku svoju ženu. Najednom mu se žena potepe na svoju suknju, i umalo što ne pade.„Ju! Gle suknja mi je preduga!” uzviknu kraljevićka.Kraljević nije ni opazio da se ona smanjuje. Kad su ukopa-li staroga kralja, poe ona ljepotica crvene kose namah uz kraljevića putem kući, a on je ispod oka sve u nju gledao. Tako i nije vidio da mu je žena sve manja. Kad stigoše kući pod stare lipe, nestade je posve. Sada kraljević uzme za ženu gospou crvene kose, a crnih očiju. Ali s njom nije ni tri dana sretno živio. Tražila je da joj kupi postelju od sa-mog alema, željela je sad ovo, sad ono, a sve same stvari, kakvih i nema na svijetu. Kad on nije mogao da joj ispu-ni želju, ona je plakala, svaala se s njim, ružila ga. Kad mu bješe već dozlogrdilo, on ju otjera. Sad tek vidi što je učinio. Uzdisao je i jadikovao za malom vilom. Opet poe svaku mjesečnu noć pod stare lipe, da dozove svoju lije-pu i dobru vilu. Zvao je i zvao, čekao i čekao, već postao i starac čekajući.Ali se ona nikada više nije vratila.

?!NEPOZNATE RIJEČItamjan – smola dobivena iz mirisnog drveta, koja zapaljena stvara ugodan miris i upotrebljava se pri vjerskim obredimaproplanak – čistina na rubu ili u sredini šumelučica – lutkicaamanet – zalog, predmet koji se daje na čuvanjevelju – kažempotepsti se – posrnuti, spotaknuti sealem – dragulj, dijamantgaj – šumicabašća – vrt

RAZGOVARAMO

Gdje je kraljević susreo malu vilu? Pronai pojedinosti vilina izvanjskog izgleda pa ih pročitaj. Kakve osjećaje mala vila budi u kraljeviću? Zašto je mala vila iz dana u dan bivala sve veća? Koliko joj je dana trebalo da naraste? Što je kraljević morao obećati maloj vili da bi ona zauvijek bila njegova? Je li kraljević ispunio svoje obećanje? Zašto ga je prekršio? Što se dogodilo s malom vilom? Je li kraljević dobio priliku popraviti pogrešku koju je načinio? Zašto bajka ne završava sretno?

61

SAZNAJEMO

U posljednje vrijeme u bajkama se pojavljuje i nova generacija fantastičnih stvorenja poput goblina, trolova, orka i drugih koji su plod mašte novog naraštaja kniževnih, ali i filmskih umjetnika. Najpoznatiji su likovi novije generacije hobiti koji su svoju svjetsku slavu stekli zahvaljujući J.R.R. Tolkienu i njegovu Gospodaru prstenova.

www/IKT

U svijetu su najslavnije bajke braće Grimm, Hansa Christiana Andersena i Oscara Wildea.U Hrvatskoj su najslavnije bajke Ivane Brlić-Mažuranić. Na stranici http://www.usvijetubajki.org/ pročitaj o manifestaciji posvećenoj Ivani Brlić-Mažuranić i saznaj kako i ti možeš sudjelovati sa svojim radovima. Pronai na internetu neku od bajki tih autora pa je pročitaj. U razrednom odjelu možete se podijeliti u skupine, a svaka može odabrati jednog autora bajki i saznati sve o njemu. Napravite plakate pa ih izložite.

POVEZUJEMO

Jesu li ti roditelji dok si bio/bila mali/mala čitali bajke? Koja je tvoja omiljena bajka? Vjeruješ li u bajke? Postoji li vječna ljubav? Može li čovjek znati koliko mu znači neka osoba dok je ne izgubi?

UČIMO

Koja rečenica dokazuje kako je riječ o književnoj vrsti – bajci, a da ostatak teksta ne moramo ni pročitati? Koje je biće u ovoj bajci nestvarno? Je li i u ovoj bajci dobro pobijedilo zlo kao što se inače dogodi u svim bajkama?

NARODNA BAJKA – jest priča namijenjena djeci u kojoj se nestvarno i čudesno isprepleće sa stvarnim. U bajci se pojavljuju izmišljeni likovi poput vještica, čarobnjaka, patuljaka ili vilenjaka. Vodi se borba izmeu dobra i zla, a likovi su predstavljeni crno-bijelom tehnikom (pozitivni – negativni).

PIŠEMO I GOVORIMO

Prepričaj usmeno bajku i dodaj joj novi završetak. Napiši monolog male vile prije nego što je nestala. Odjeni se kao vila i monolog izvedi pred razrednim odjelom.

Odaberi jedan lik iz bajka koje su ti čitali u djetinjstvu, a s kojim se možeš poistovjetiti pa objasni u 70 riječi zašto.

Proglasite bajkoviti mjesec pa čitajte samo bajke i ništa drugo. Neka i lektira bude neka od poznatih bajka, dramatizirajte poznate bajke, izmijenite im svršetke, uvedite nove likove. Napišite svoju bajku, organizirajte dan čitanja bajki, dan likova iz bajki (kostimirani dan), bajkokviz u poznavanju bajki i sl.

62

PRIPREMI SE

NAJKRAĆI OBLICI NARODNE KNJIŽEVNOSTI

ZAGONETKE

Četiri brata putem trče, jedan drugog stići ne mogu.

Bijele koke s neba pale,cijelo selo zatrpale.

Tvrda kuća, nema vrata,u njoj žive četiri brata.

Gleda, a govoriti ne može.

Manje od maka, a digne junaka.

Reci joj ime, nestat će.

PITALICE

Kakvog kamenja ima najviše u moru?

Što putuje uokolo po svijetu, a zauvijek ostaje u kutu?

Što možeš uloviti, a ne možeš baciti?

Što je jače od vatre?

POSLOVICE

Bolje ikad, nego nikad.

Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.

Daleko od očiju, daleko od srca.

Gdje ima dima ima i vatre.Čega se pametan stidi, time se lud ponosi.

IZREKE

Bolje je nemati, nego otimati.

S konja na magarca.

Bolje je u kolibi pjevati, nego u dvoru plakati.

Onome tko zna čekati, vremenom sve dolazi.

Bez alata nema zanata.

Napiši jednu zagonetku pa ju postavi prijateljima u razrednom odjelu.

RAZGOVARAMO

Pročitajte zagonetke i pitalice u paru i pokušajte dati odgovor bez gledanja u rješenja. Izaberi jednu poslovicu pa ju objasni. Čitaj izreke i komentiraj ih.

KLJUČNI POJMOVIusmena (narodna) književnost • najkraći oblici usmene (narodne) književnosti • poslovice • izreke • pitalice • zagonetke • preneseno značenje

63

SAZNAJEMO

Usmenoj (narodnoj) književnosti pripadaju i popularne brzalice. Izgovaraj bez pogreške što brže možeš brzalice koje su zadane. Pazi, nemoj slomiti jezik! Organizirajte natjecanje pa će pobjednik biti onaj tko najduže izgovara brzalicu bez pogreške.

Odosmo u kotlokrpa, kad kotlokrp kotle krpi sa svojih devet kotlokrpića, a stara im kotlokrpovka kotlokrpavim kotlima vodu nosi.

Ture bure valja. Ture bure gura.Bolje ture bure valja, nego ture bure gura.

Petar Petru praću plete. Ne pleti ti, Petre, praću, već ti Petre, pleti Petru plot.

www/IKT

Posjeti stranicu http://izrekeiposlovice.com/ Pročitaj izreke poznatih ljudi. Prepiši nekoliko izreka koje bi mogle biti misli vodilje kroz tvoj život.

POVEZUJEMO

Sjeti se svih izreka i poslovica naučenih u svojoj neposrednoj okolini. Tko najčešće izgovara poslovice i izreke?

UČIMO

Prisjeti se što znači kada neka izreka ili poslovica imaju preneseno značenje?

ZAGONETKE – duhovito sastavljeni zadatci s odgonetkama skrivenim u tekstu.

PITALICE – kratka pitanja zasnovana na životnom iskustvu s neočekivanim odgovorom.

POSLOVICE – sažete izreke koje u obliku tvrdnje ili savjeta iznose životno iskustvo i mudrost.

IZREKE – kratko izrečene fraze koje se ponavljaju zbog izražajnosti i slikovitosti.

PIŠEMO I GOVORIMO

Zapiši sve poslovice, izreke, zagonetke i pitalice koje znaš. Organizirajte natjecanje u poznavanju zagonetki i objašnjavanju poslovica i izreka.

Napiši sastavak od 100 riječi u kojem ćeš opisati neki dogaaj i na kraju upotrijebiti jednu izreku umjesto zaključka.

Objasni izreku: Veliko je gubljenje energije biti ljut na čovjeka koji se ponaša loše, kao što je gubljenje energije biti ljut na automobil koji neće upaliti.

64

PRIPREMI SE

August Šenoa

KAMENI SVATOVI I. Pod vrletnim SusjedgradomŽivio vam starac mlinar,Broji vreće pšeničnice,Broji mlinar bijeli dinar;Srce mu se razveseli,Smiješeći se starac veli:„Vreće, kese, zemlju, mlin,Sve će dobit dragi sin.”Pod vrletnim SusjedgradomŽivi s njime mlinarica,S njime broji, s njim se znoji,Baš je vrijedna gazdarica.Kako bijelo ruho sklada,Šapće kroz smijeh: „Snaho mlada!Kada doeš u naš mlin,Bit ćeš gospa – goso sin!” Ide vrijeme, majka radi,Štedi, kupi, redi, gladi,Niže, kupi, sve to više,Čeka, čeka i uzdiše;Perje čiha, kuću sprema,Majka čeka, snahe nema.A jedinče, majčin sinče,Ocu starcu pripomoć,Radi tiho u svom mlinu,Pa se muči dan i noć,Malo zbori – mnogo misli,Valjda su ga jadi stisli. Pa će jednom sinu majkaU pol plača, u po smijeha:„Sinko, život nije bajka,Kad se ljubi, nema grijeha;Zakona je Božjeg krivacKad je mladić samoživac.Gledaj, sinko, ja sam stara,S posla otac već malakše;Mlada gospa redi bolje,

Nekada davno, a u mnogim zemljama i dan-danas, roditelji su odreivali djeci za koga će se oženiti/udati. Jesu li takve ljubavi mogle biti sretne? Objasni izraz zabranjena ljubav.

KLJUČNI POJMOVIpovjestica • elementi pjesničkog izražavanja • elementi pripovjednog izražavanja • vrsta stiha • vrsta rime

65

Mlada lea nose lakše,Pa bi ćako rado gled’oOd svog čeda milo čedo.Lijep si, mlad si, imaš čime,Svuda slovi naše ime;Nema nigdje takvog mlina,Nema nigdje takvog sina:Sto srdaca željkuje te,Sto djevica ščekuje te,Dobre kuće, lica lijepa:Pamet ti je, sinko, slijepa!Što ti duša sama tužiGaseć silom srca plamen?Što se srcem ne udruži?Sinko, sinko, ti si kamen!Sinko, sinko moj, ne veni!Sinko dragi – daj se ženi!”„Majko!” klikne sinak mili,O vrat majci ruke kriliU pol plača, u pol smijeha:„Nemoj dalje da me koriš,Da od toga, majko, zboriš!Kad se ljubi, nema grijeha!Nisam, majko, nisam kamen,Srce mi je cigli plamen:A pri poslu revne rukeZatomljuju srca muke.(...)

Majko; ja ti ljubim – Janju!”„Janju ljubiš, nesretniče?”Gnjevna majka gnjevno viče:„Janju ljubiš, prosjakinju,Zabogarku, golotinju,Bijednu curu slijepca Tome!Ti jedinac doma stara,Bogatoga sin mlinara?Lijepo bome, dično bome!Zato moje teške muke,Da ih grabe lijene ruke,Zato lijepa pogačica,Da je lomi nitkovica?‘Ajd u bijednu k njoj koljebu!O crnom se gosti hljebu,Odrpanku slatko ljubiPa majčino srce gubi!Vij joj vijenac ti od sirka,Steri postelj od koprive,Gusle slijepca nek su svirka,Kukaj, krpaj da se žive!Idi svijetom, pjevaj, gudiDa ti darak dijele ljudi;Al’ se mlinu ugibaj,Jerbo, jadni sine, znaj:Ubila me strijela mahomAk’ mi Janja bude snahom!”(...)Zove zvonce u hram sveti,Sad će svati doći k svrsi.Na prag kući stara leti,Gnjevnom rukom srce tisnu,Gnjevnim grlom ljuto vrisnu:„Ubila me strijela mahomAk’ mi Janja bude snahom!Kleta družbo, na toj stijeniKamenom se okameni!”

66

?!NEPOZNATE RIJEČIvrletan – pun strmih kamenitih mjestačihati – češljati perjemalaksati – gubiti snagu, posustajatirevno – vrijedno, marljivozabogarka – prosjakinja, sirotica koja zazivajući Boga moli ljude da joj daju milostinju

Zahujila olujina,Razvali se nebesina,Puče strijelaUsred sela:Bijeli zidi lijepog mlinaCrna sad su razvalina.Svati, otac, muž i ženaTvrd su kamen do kamena,Stara svijetom kud vrluda,Kažu ljudi da je luda. Projurilo mnogo ljetaPreko bijelog Božjeg svijeta,A zidine SusjedgradaPrah, pepeo već su sada.Jošte stoje kamen-svati,Lako ćeš ih prepoznati,Mladu, mladog, kuma vitogI djevera kamenitog.Pa kad usred burne noćiMunja crni oblak sjeca,Usred noći o ponoćiNeki mukli glas zajeca –Zvonce li je, što tu bije?Nije, brate, zvonce, nije:Uz rumeni neba plamenBijela žena plače, stenje,Grli kamen, ljubi kamen,Da sve dršće kruto stijenje;Ruke joj se k nebu šire,Burom zdvojni glas prodireU pol plača, u pol smijeha.„Kad se ljubi, nema grijeha.”Pitaj narod pri toj gori:„Šta će ona rosna stijena?”Pa ti narod odgovori:„To su svati od kamena.”

67

SAZNAJEMO

Kameni svatovi slikovite su dolomitne stijene na zapadnom obronku Medvednice koje je narod nazvao Zakletim svatovima i o njima ispleo niz priča. Planinari su ih nazvali Kameni svatovi prema poznatoj pjesmi hrvatskoga književnika Augusta Šenoe. Dižu se oko 400 m visoko nad cestom iznad sela Jablanovca, a njihovo golo tjeme dobro je vidljivo čak iz Samobora. Kamena glavica na njihovu vrhu najljepši je vidikovac na cijeloj Medvednici s koje se pruža pogled na Hrvatsko zagorje.

www/IKT

Pronai na internetu fotografije stijena na Medvednici nazvanih Kameni svatovi.

RAZGOVARAMO

Tko živi u mlinu? Što mlinarica priželjkuje? U koga se zaljubio mlinarov sin? Što o odabranici misli njegova majka, a što otac? Pronai izraze kojima je majka nazvala sinovu odabranicu. Zvuče li uvredljivo? Koji je glavni razlog zbog kojeg mlinarica ne želi Janju za snahu? Tko je ipak naredio vjenčanje? Istakni mlinaričine i mlinarove osobine. Pronai i pročitaj mlinaričinu kletvu. Što se dogodilo svatovima? Je li Janja znala za majčinu kletvu? Kako je mlinarica proživjela ostatak života? Žališ li mlinaricu?

POVEZUJEMO

Postoji li podjela ljudi na „bogate” i „siromašne”? Dijeliš li ti ljude prema nekim kriterijima? Koju bi osobinu trebali imati svi ljudi na svijetu pa bi svijet bio ljepši? Čime ljudi zaslužuju ugled koji imaju – bogatstvom ili svojim (ne)djelima?

UČIMO

Koja se vrsta stiha (prema broju slogova) javlja u povjestici? Odredi vrstu rime. Ispiši lirska (vrsta stiha, vrsta rime, stilska izražajna sredstva) i epska (fabula, dogaaji, kompozicija, kratak sadržaj, likovi) obilježja povjestice.

POVJESTICA – lirsko-epsko djelo s temom iz povijesti ili narodne predaje (narodne legende i priče). Povjestice objedinjuju elemente pjesničkoga i pripovjednog izražavanja.

Povjestica ima sličnosti i s bajkom – početak Bio jednom..., sukob dobra i zla, stvarni i nestvarni likovi i dogaaji, neodreeno mjesto i vrijeme radnje, brojevi tri i sedam.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši sastavak od 100 riječi u kojem ćeš izraziti svoje stajalište o majčinu postupku.

Pronai jednu lirsku pjesmu u čitanci i usporedi je s povjesticom. Utvrdi razlike i sličnosti. Nacrtaj Vennov dijagram – u jednom krugu neka bude lirska pjesma, u drugom povjestica, a u sredini ono što je zajedničko i lirskoj pjesmi i povjestici. Uzmi u obzir sve dosad stečene spoznaje.

Dramatizirajte povjesticu Kameni svatovi, podijelite uloge, napravite kostime i scenografiju, uvježbajte tekst (koji možete improvizirati). Možete uvesti nove likove i promijeniti svršetak.

MJESEČNI PROJEKT

Rječnik lokalizamaNapravite rječnik sastavljen od riječi karakterističnih samo za vaš zavičaj – rječnik lokalizama. Vaš rječnik neka bude dvojezičan. Zapišite lokalizam i riječ na književnom ili standardnom jeziku, a zatim dajte objašnjenje njezina značenja.

Raspitajte se za stare zaboravljene riječi u starijih stanovnika svoga mjesta. Tako ćete ih spasiti od zaborava.

Rječnik ćete napraviti tako da svaki učenik prikuplja zadani broj riječi i piše ih na papir manjih dimenzija. Svaku će riječ pisati na zaseban papir.

Kad svaki učenik donese papire na kojima su lokalizmi koje je prikupio, složite ih abecednim redom, lektorirajte i objedinite ih u jedan rječnik koji može biti ispisan rukom ili na računalu.

Napravite naslovnicu, oslikajte pojedine dijelove. Ako ste u prilici, rječnik možete i tiskati. Rječnik bi trebao dobiti istaknuto mjesto u učionici kako biste se njime mogli služiti kad vam bude bio potreban.

Napravite promociju svoga rječnika. Dizajnirajte plakate s kratkim prikazom onoga što je u rječniku. Neka o rječniku na promociji govore učenici koji su ga stvarali.

70

PRIPREMI SE

Možemo li ovaj sat govoriti po domaću? Kakav je to govor? S kim govoriš po domaću? U čemu se razlikuje govor na narječju od hrvatskoga književnog ili standardnog jezika?

Drago Gervais

MOJA ZEMJAPod Učkun kućice bele,miće, kot suzice vele.

Beli zidići, črjeni krovićina keh vrapčići kantaju,mići dolčići, još manje lešicena keh ženice kopaju. Cestice bele, tanki putićipo keh se vozići pejaju,i jedna mića, uska rečica,pul ki se dečica igraju.

Na sunce se kućice griju,na turne urice biju.

KLJUČNI POJMOVImotivi • pjesničke slike • epiteti • usporedba • dijalektna književnost • čakavsko pjesništvo • ritmičnost • pejsažna pjesma

71

SAZNAJEMO

Fotografiraj motive iz Gervaisove pjesme ako živiš u blizini, a ako si daleko, fotografiraj motive svoga zavičaja (žito, more, borove, klasje, lozu, šume, kamen i sl.). Uza svaku fotografiju napiši jedan stih. Fotografije složi u ppt prezentaciju pa ih pokaži učenicima u razrednom odjelu.

www/IKT

Pronai na YouTubeu pjesmu Moja zemja koja je uglazbljena i vizualizirana u spotu. Tako ćeš pjesmu i vidjeti i čuti.

RAZGOVARAMO

O kojem kraju naše domovine pjesnik govori u svojoj pjesmi?Zašto pjesnik u cijeloj pjesmi stalno upotrebljava umanjenice?U čemu se ogleda ljepota krajolika? Je li pjesnik u svojojpjesmi dočarao samo krajolik? Kako se žene i djeca uklapaju usliku krajolika (prirode)?

POVEZUJEMO

Pjesnik je slikom krajolika dočarao ljepotu svoga zavičaja.Kako bi ti pjevao/pjevala o svom zavičaju? Koje su ljepotetvoga zavičaja?

UČIMO

U svakoj je strofi pjesnik donio motive koji grade slikukrajolika. Pročitaj strofu po strofu i izdvoji motive. Pronaiu pjesmi primjere za vizualnu i akustičnu pjesničku sliku.Pronai u pjesmi epitete i jednu usporedbu. Promotri dužinustihova. Kako ona (duljina stihova) pridonosi ritmičnostipjesme?Na kojem je narječju pjesma spjevana? Pronai u njoj reflekseglasa e. Kojim je govorom pjesma napisana?

DIJALEKTNA KNJIŽEVNOST – književni tekstovi na čakavskom,Tkajkavskom ili štokavskom narječju.ČAKAVSKO NARJEČJE jedno je od triju narječja na kojima jenastala bogata književnost.Svako narječje može se podijeliti na DIJALEKTE, a dijalekti naGOVORE (ikavski, ekavski, (i)jekavski).

Kako nazivamo lirsku pjesmu s temom prirode odnosnokrajolika?

PIŠEMO I GOVORIMO

Zamisli da stojiš na vrhu Učke i gledaš pjesmu. Skicirajššto vidiš prateći stihove pjesme.

Napiši sastavak o temi: Moja zemlja pa opiši svoj zavičaj.Neka tvoj sastavak ima 100 riječi. Koristi se stilskimizražajnim sredstvima.

Napiši motive karakteristične za tvoj zavičaj pa ih usporedi s motivima iz pjesme. U čemu su sličnosti i razlike?

?!NEPOZNATE RIJEČIUčka – najviša planina istarskoga poluotokamiće – malenekot – kaovele – velikečrjeni – crvenina keh – na kojimakantati – pjevatilešice – gredicevozići – zaprežna kolapul ke – oko kojeturne – toranjurica – satić

72

PRIPREMI SE

Vanja Radauš

PRVA RIČ ŠTO SAM JE ČUOPrva rič što sam je čuo Od matere Naučio Bila je ‘rvatska.U SlavonijiZemlji roenoj,Voljenoj,Divane Uvik Od kako pamte,Samo ’Rvatski.IDivane,I Psuju, IPivaju,IPlaču,A momci tepaju,Maze se cure – Divane snaše – Brundaju babe, Didaci mudruju, Sve na vomJeziku našem,Starom,Dragom,’Rvatskom.

?!NEPOZNATE RIJEČIrič – riječdivaniti – govoriti snaša – udana žena (u Slavoniji)vom – ovom didaci – djedovi

Prisjeti se što znaš o materinskome jeziku. Tko te naučio materinski jezik? Što osjećaš za svoj jezik? Jesi li svjestan/svjesna potrebe njegovanja hrvatskoga jezika? Kako to možeš činiti? Zbog čega je potrebno njegovati jezik?

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • dijalektna književnost • štokavsko pjesništvo • ritmičnost • vrsta stiha

73

SAZNAJEMO

Usporedi pjesmu Prva rič što sam je čuo i pjesmu Vladimira Nazora O jeziku. Napiši usporednu analizu pjesama: prvo ih usporedi prema obliku, vrsti strofe, stiha, rimi, a zatim i sadržajno. Što je objema pjesmama zajedničko u izrazu i temi? Neka tvoja usporedba ima 100 riječi.

Vladimir NazorO JEZIKUO njemu, da! O čarobnome vrelu,Što davno ključa iz šikare našeI snagu svoju razmaho je cijeluKada ga stijenje i glib zatrpaše!

On zvuči i psiče, teče gradu i k selu,Kroz zlato njiva, zelenilo paše;Na vatru nalik lije svjetlost vreluU sve nam sude, čuture i čaše.

Ne znamo da l’ smo gradili mi njega,Il on je nama svoju dušu dao. A sada, nov kad mulj i suša prijeti.

U ovom lomu i gaženju svegaJoš nikad Hrvat nije bolje znaoDa mu je s njime živjet i umrijeti.

www/IKT

Svake godine od 11. do 17. ožujka slave se Dani hrvatskoga jezika, hrvatska kulturna manifestacija. Pronai na internetu kako se obilježavaju ti dani. Dajete li im značaj i u tvojoj školi?

RAZGOVARAMO

Uz koji dio Hrvatske pjesnik veže svoje stihove? Od koga je čuo prvu riječ? Na kojem je jeziku bila prva riječ? Kako pjesnik naziva Slavoniju? Koju je štokavsku riječ pjesnik upotrijebio u značenju govoriti ? Pronai stihove iz kojih je vidljivo da je pisac ljepotu jezika prikazao različitim aktivnostima njezinih stanovnika. Koje glagole pjesnik upotrebljava kako bi dočarao raznoliku snagu hrvatske riječi? Objasni kako Slavonci mogu plakati na hrvatskome jeziku.

UČIMO

Koji se temeljni motiv javlja u cijeloj pjesmi? Napiši temu i usporedi je s naslovom pjesme. Prebroji slogove u svakom stihu i napiši vrstu stiha prema broju slogova. Što pridonosi ritmičnosti pjesme? Ponovi kakva je to dijalektna književnost. Kojem narječju pripada pjesma? Koji se govor javlja u pjesmi?

POVEZUJEMO

Bi li pjesma zadržala snagu i autentičnost da je pjesnik umjesto lokalizama upotrijebio riječi na hrvatskom književnom ili standardnom jeziku? U čemu je ljepota i smisao dijalektne književnosti?

PIŠEMO I GOVORIMO

Zapiši riječi kojima se svakodnevno služiš u razgovornome jeziku, a koje nisu u duhu hrvatskoga jezika. Zamijeni ih hrvatskim riječima. Najviše će biti anglizama: riječi engleskoga podrijetla, ali i lokalizama.

Iako smo od malih nogu govornici hrvatskoga jezika, taj isti jezik potrebno je neprestano njegovati i učiti. Postoje još mnoge hrvatske riječi kojima ne znaš značenje. Postoje i riječi koje ne upotrebljavaš pravilno.

Na korice bilježnice iz hrvatskoga jezika zalijepi rječnik. S jedne strane piši nove riječi čije ćeš značenje tek naučiti, a s druge strane piši riječi koje ne upotrebljavaš pravilno. Istakni kako riječ glasi na hrvatskom standardnom ili književnom jeziku. Rječnik nemoj izgubiti ili baciti. Koristi ga do osmog razreda.

Napiši pjesmicu od osam stihova na narječju svoga zavičaja.

74

PRIPREMI SE

Miroslav Dolenec-Dravski

STARINSKE ŠEGESem v nedeljo pito japo:− Denes je nedelja! Bom smel na Dravo?!Malo se je posrbel za vuhom,naheril kapo i rekel:− Je, kak ne!Kravam donesi travu, operi im repe,dobro je počeši kej bodo čiste i lepe! Kobilo zesvetljaj kej se svetila bodekak zrcalo! Racam nakoši koprive,svinje pripazi malo! Ganka zribli,rastove dožice premeči!Tavana očisti, ometi ž njega pavočinje! Cigla na tački zvozi kej ne bo zegnjilel!Drva naseči, potekni kaj ne crkne v peči!Goskam vode navleči,kokruza za svinje narunji!Odsej za kruha meljo!Slive i višnje oberi,graha zeberi,zdele operi,vilice i nože zasvetljaj!− Je, japa, se to ne bom stigel!− Nikomu ništ! Poješ na Dravo drugo nedeljo!Drugo nedeljo pak − isto!V ganku, v dvoru i v štalitreba biti čisto!Dok sem cigla z jedne na drugo stran prepeljaldok drv sem nasekel,vodo nanosil, travo nakosil,meljo odsejal,ganka oribal,suharje naflibal,dok sega sem posla fčinil −i još dela bi bilo se našlo −sonce je za kokruze zašlo.Onda pita japa:− Je, kej nesi išel na Dravo?!− Nesem stigel!− Bil bi bogme stigelda se kesno nesi digel!

Koja je razlika izmeu pjesama na standardnome ili književnome jeziku i dijalektnih pjesama? Gube li dijalektne pjesme na doživljaju ako se prepjevaju na standardni ili književni jezik? Obrazloži odgovor.

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • stilska izražajna sredstva • dijalektna književnost • kajkavsko pjesništvo • ritmičnost • vrsta stiha

75

NEPOZNATE RIJEČIšege – duhovita nadmudrivanjajapa – otaczesvetljati – timaritiraca – patkaganak – trijemrastove dužice – hrastove duge na bačvi premeći – presložitačke – teretna kolica s jednim kotačempotekni kej da ne crkne v peći – dodaj drva na vatru da se ne ugasiodsej meljo – prosij brašnosuharje – sitna drva za potpalunaflibal – nacjepkaosega posla fčinil – sav posao obavio

?!

RAZGOVARAMO

Kojeg dana u tjednu dječak traži od oca da ga pusti na Dravu?Što mu otac odgovara? Koje sve poslove mora napraviti prijenego što ode? Što se dogodilo sljedeće nedjelje, je li dječakotišao na Dravu? Što otac kaže dječaku o razlogu njegovaneodlaska na Dravu? Pokušava li dječak pronaći izliku da svenavedene poslove ne obavi?

POVEZUJEMO

Radiš li ti što od nabrojenih poslova u pjesmi? Misliš li dajedan dječak može napraviti sve poslove koji su nabrojeni upjesmi? Koja je namjera pjesnikova nabrajanja poslova?Pomažeš li u domu u obavljanju kućanskih poslova? Koja sutvoja zaduženja u kući i izvan nje? Misliš li da imaš previšezaduženja? Imaš li unatoč svim svojim zaduženjima dovoljnovremena za igru i druženje? Imaš li zaduženja za kaznu? Volišli dugo spavati, a znaš da nisi izvršio/izvršila obveze koje sitrebao/trebala izvršiti?

UČIMO

Izdvoji iz pjesme motive pa tek onda zapiši temu u jednojrečenici. Pronai u pjesmi pjesničke slike. Najviše je vizualnihpjesničkih slika jer sve nabrojene poslove možeš vidjeti.Pokušaj vizualizirati sve poslove pa ćeš tek onda vidjeti kolikoje dječaku bio težak i naporan dan. Pjesma pripada dijalektnojknjiževnosti. Na kojem je narječju napisana? Kojim govorom?Odredi vrstu stiha prema broju slogova. Kako dužina stihovapridonosi ritmičnosti pjesme?p o os t č

PIŠEMO I GOVORIMO

e usmenu raspravu o temi: Organizirajte Moji roditelji katkad u kao da sam deset godina stariji nego štose ponašajutkad kao da su mi tri godinejesam, a kat .

pjesme na dijalektnoj književnosti. Pronaite ih i U čitanci su h interpretativno čitati pa organizirajte natjecanje.uvježbajte ih

te pjesmu u skupini, ali tako što ćete uvesti i Dramatizirajtoja bi popustila dječaku, ali otac to ne dopušta.lik majke koo pripadate drugomu govornom području,Akopjesmu dramatizirajte na svom dijalektu, ap

izbor poslova koji se spominje u njoj možebiti karakterističan za vaš kraj. Tema nekaostane ista: Dječak bi se zabavljao, ali mu

otac ne dopušta dok ne obavi sve poslove oje mu je zadao.ko

SAZNAJEMO

Napravi popis obveza za koje bi mogao biti odgovoran u svojoj dobi. Pokaži ga roditeljima pa razgovarajte o njemu. Objasni svojim riječima poslovicu: Tko rano rani, dvije sreće grabi.

www/IKT

Pronai na internetu dijalektne pjesme na sva tri narječja. Donesi ih u razredni odjel pa ih sve pročitajte i razgovarajte o njima i o ljepoti različitosti hrvatskih narječja na satu Dijalektna književnost.

76

PRIPREMI SE

Pere Ljubić

NONEStvorene su bile da dariju drugea sad stare, suhe pomalo se kreću.Kad gredu po kalah uz mir se daržidui pomalu gredu, gredu i šebeću.

Kad su divnje bile s materan su domaocu, braći, stanu svoju pomoć daleuz vidrice, barve, kotlenke i žarnai s brimenin teškin, ča su same brale.

U novemu stanu dale su iz sebeživote i snagu, veseje i žalost;nemoć dice, muža i njih je bolila,snaga, zdravje dice bila jin je radost.

Sad zgarbjene, suhe, od brimen i trudihu žepu traverse svej sobon imajukrunice, mendule – da s molitvan martve,s mendulin unuke male darivaju.

S tin ih sad darivaju, jer ne mogu s druginu jubavi sriću našle su najvećua kad gredu vidit dice svoju dicuuz mir se daržiju, gredu i šebeću.

Koliko je bio težak život tvoje bake ili djeda? Koje su teške poslove morali raditi kad su bili mladi? Rade li još teške poslove?

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • pjesničke slike • dijalektna književnost • čakavsko pjesništvo • ritmičnost • vrsta stiha • vrsta strofe

77

RAZGOVARAMO

Zašto je naslov pjesme u množini? Kojoj je baki posvećena pjesma? Što pjesnik kaže, za što su bake stvorene? Što su bake radile u roditeljskom domu? Što pjesnik misli pod izrazom novi stan? Što im je u novom stanu bila radost? Zašto su bake sad zgrbljene i suhe? Što nose u džepu traverse? Što daruju unucima? Zašto nemaju drugih darova za unuke? U čemu su bake pronašle najveću sreću?

POVEZUJEMO

Što tebi daruje tvoja baka? Koliko često posjećuješ baku? Pomažeš li joj u nekim poslovima? Što misliš komu se najviše raduje tvoja baka?

UČIMO

Pronai u pjesmi motive, a zatim temu odredi u jednoj rečenici. Prebroji koliko ima slogova u stihu i odredi vrstu stiha. Kako nazivamo strofu od četiri stiha? Zašto ovu pjesmu uvrštavamo u dijalektnu književnost? Na kojem je narječju napisana pjesma? Pronai u pjesmi primjere za pjesničke slike.

PIŠEMO I GOVORIMO

Pripovijedaj usmeno o dogaaju u kojem si sudjelovao/sudjelovala s bakom.

Napiši bajku od 200 riječi u kojoj će glavni lik biti tvoja baka. Bajku piši u prvoj osobi, možeš i ti biti jedan od likova. Nemoj se oslanjati na poznate bajke, neka tvoja bajka bude posve nova i originalna.

Napiši sebi pismo u kojem ćeš napisati kakva ćeš ti baka /djed biti svojim unucima, a koje ćeš pročitati tek kad budeš baka/djed. Spremi ga na sigurno mjesto i pazi na njega.

SAZNAJEMO

Pitaj svoju baku i djeda kako su provodili svoje dane dok su bili mali. Usporedi njihovo i svoje djetinjstvo. Iznenadit ćeš se koliko se njihovo djetinjstvo razlikuje od tvoga. Takoer se raspitaj sjećaju li se pjesmica koje su učili, priča koje su im pričali i sl.

www/IKT

Znaš li da je 1. listopada meunarodni Dan starijih osoba. Istraži na internetu kako se obilježava taj dan. Dogovorite se pa uoči toga dana organizirajte radionicu na kojoj ćete pripremiti čestitke ili prigodne darove za starije osobe u svojoj sredini. Posjetite ih i darujte 1. listopada, bit će im drago. Katkad su starije osobe osamljene.

?!NEPOZNATE RIJEČInona – baba, baka kala – ulica mir – zid šebećati /šebetati – teturati divnja – djevojka žarna – žrvanj traversa – pregačasvej – sve, svagdamendula – bademgredu – idukotlenke – peka za kruh

78

PRIPREMI SE

Dragutin Domjanić

KAJ Vre tičeki spijuA šume mučiju,Naj moja popevka zvoniPo dolu i gaju,Po dragomu kraju,Od kojeg mi lepšega ni.Tu brat mi je vsaki,Tu doma sem taki,Pogodit bi mogel i speć,Poznati su puti,Tu vsigde je čuti,Ljubljenu domaću mi reč.I srce mi grejeI z menom se smejeI v žalosti plače takaj.Em nikaj ni slajše,Ne čuje se rajšeNeg dobri i dragi naš kaj!

U kojim se krajevima Hrvatske čuje dragi kaj? Što znači riječ kaj? Što ona simbolizira? Nabroji nekoliko riječi na kajkavskome narječju?

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • dijalektna književnost • pjesničke slike • suprotnost • epiteti • kajkavsko pjesništvo • ritmičnost • vrsta stiha • personifikacija

79

RAZGOVARAMO

Što je pjesniku riječ kaj? Gdje zvoni kajkavska pjesma? Kako ljubljena domaća riječ djeluje na pjesnika? Što pjesnik osjeća za svoj kraj? Objasni stih u kojem pjesnik kaže da su mu svi ljudi u njegovu kraju braća.

UČIMO

Koje motive uočavaš u pjesmi? Kojim je narječjem i govorom pjesma napisana? Pronai u pjesmi primjere za pjesničke slike. Pronai i primjer za suprotnost.

KAJKAVSKO NARJEČJE jedno je od triju narječja na kojima je nastala bogata književnost. Odredi vrstu stiha prema broju slogova pa zaključi čime je ostvaren ritam u pjesmi.Koje epitete pjesnik koristi ispred riječi kaj? Koje je to stilsko izražajno sredstvo?

POVEZUJEMO

Govoriš li u svom domu zavičajnim narječjem ili hrvatskim književnim ili standardnim jezikom?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši pjesmicu na zavičajnome narječju. Prikupite sve pjesmice pa odaberite najuspjelije i prijavite ih na smotru dječjega pjesništva.

Zapiši najljepše riječi na narječju svoga zavičaja koje nikada ne bi želio/željela zaboraviti. Istaknite ih na vidno mjesto u razrednom odjelu.

Objasni kakva je to zavičajna lirika. Napiši nazive pjesama i pjesnika koji su pisali dijalektnu književnost, a nalaze se u čitanci.

SAZNAJEMO

Znaš li da smotra dječjega kajkavskog pjesništva nosi ime pjesnika Dragutina Domjanića? Ta se smotra održava u Svetome Ivanu Zelini od 1970. godine. Zadaća joj je poticanje sustavna rada s pjesnički darovitom djecom u osnovnim školama kajkavskoga govornog područja. Najuspjelije pjesme objavljuju se u zbirci pjesama.

www/IKT

Pronai na internetu gdje se održavaju dječje smotre čakavske i štokavske riječi. U dogovoru s učiteljem hrvatskoga jezika prijavi se i ti pa sudjeluj na smotri. Uspostavite kontakt sa školom i učenicima koji žive u govornim područjima koja su različita od vašega. Šaljite jedni drugima radove na narječjima. Napravite sami svoju zbirku radova na narječjima.

?!NEPOZNATE RIJEČIkaj – što vre – većtičeki – pticemučiju – šutenaj – neka popevka – pjesmagaj – šumica, šumarakspeć – isprva vsaki – svatkovsigde – svagdje

80

PRIPREMI SE

Drago Ivanišević

MOJ DIDMoj se did sa zvizdan družija,i sa suncen i sa misecon.Moj se did s tovaron i s kozon družijasa svakin vitron, s’ mrazon i sa zviriman.

Jerbo se did moj o’ ditinjstva,o’ ditinjstva vas zemji naminija.

I ka’ je bos na ledini zanimijababa moja s jočiman o’ jastrebani mogla raspoznat nikakonjegove noge men žilan o’ masline.

I tako je did moj uza boga sta.

Znaš li ljude koji žive u potpunu suglasju s prirodom? Što je takvim ljudima važno u životu? Kako se odnose prema prirodi u kojoj žive?

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • vrsta stiha • vrsta strofe • dijalektna književnost • čakavsko narječje

81

RAZGOVARAMO

Tko je djedu činio društvo? Što znači da je djed od djetinjstva namijenjen zemlji? S čim je pjesnik usporedio babine oči? Koju je riječ pjesnik upotrijebio da bi označio djedovu smrt? Što se nipošto nije moglo razlikovati poslije djedove smrti? Koji stih kazuje da je djed napustio ovaj svijet?

UČIMO

Na kojem je narječju i govoru pjesma napisana? Odredi vrstu stiha i vrstu strofa u pjesmi. Čemu pridonose riječi na čakavskome narječju?

POVEZUJEMO

Smatraš li da je djed imao uobičajeno društvo ili je pak njegovo društvo nešto drukčije od onoga na koje smo navikli? Što ti to govori o djedu iz pjesme?Kakav je tvoj djed? Ima li on svakodnevne navike i rituale koji su ti poznati? S kim se druži, kako mu prolazi vrijeme? Što voli raditi? Kakav je prema tebi, ima li želju naučiti te onomu što on radi dobro?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši sve asocijacije koje u tebi pobuuje riječ djed. Pročitajte sve asocijacije i zapišite ih na ploču (iste ne treba ponavljati). Razvrstajte asocijacije u skupinu vanjskog opisa i u skupinu osobina – tako ćete dobiti portret razrednoga djeda.

Napiši svoje mišljenje o djedu (u 100 riječi) koji se druži s vjetrom, mrazom i zvijerima. Je li on osobenjak ili je samo sastavni dio prirode u kojoj živi? Obrazloži.

Napiši portret svoga djeda uzevši u obzir njegov vanjski opis (karakteristične pojedinosti izgleda, odjeću koju nosi, stas) i njegove osobine (vidljive iz postupaka prema drugima). Kad napišeš djedov portret, pročitaj ga djedu, a zatim ispod zapiši djedov komentar na ono što si mu pročitao/pročitala. Ako djed želi, može ga i sam napisati u tvoju bilježnicu.

SAZNAJEMO

Istraži i zapiši što ljudi nazivaju djedovinom. Pokušaj pronaći što više različitih značenja.

www/IKT

Napiši intervju sa svojim djedom. Unaprijed pripremi pitanja, ugovori vrijeme razgovora i snimi ga na diktafon ili mobilni ureaj. Intervju prenesi na računalo. Opremi ga naslovom, nadnaslovom i podnaslovom te stavi uz njega djedove fotografije. Uredi stranicu grafički kao da će izići u novinama: napravi stupce, istakni većim tipom pisma naslov i fotografije. Izaberite najbolju novinsku stranicu.

?!NEPOZNATE RIJEČItovar – magaraczviriman – zvijerimajerbo – jernaminija – namijenioledina – livada, površina zemlje zanimija – zanijemiomen – meusta – staojočiman – očima

82

PRIPREMI SE

Blanka Dovjak-Matković

UČITELJICAU romanu Zagrebačka priča spisateljica u obliku ispovijesti dje-vojčice Kečkice priča o jednom djetinjstvu punom životne dra-matike, ali i tragike. Uživanje u toplini obiteljskoga doma, prija-teljevanje sa sluškinjama, nesretan gubitak brata, bolest i smrt roditelja – našlo se zgusnuto u romanu uspona i propadanja jedne zagrebačke graanske obitelji. U knjizi nema uljepšavanja i idealiziranja. Prema spisateljičinu svjetonazoru život nije samo hod po zamišljenoj cvjetnoj livadi nego nosi i svoje tamne mrlje, ima naličje koje ne treba skrivati od djece.

U krasopisne dane bilo mi je žao učiteljice. Morala je sva slova, rastrčana i nečitljiva, pročitati, ocijeniti, a sigurno nije bila u njih zaljubljena. Ispucana, stara zemljovidna karta na zidu bila je svjedok našega krasopisnog naprezanja i učiteljičina prigovaranja. Bilo nam je jasno da su čovjeku potrebni za život zrak, svjetlo, voda, hrana, toplina, ali zašto bi nam bio potre-ban krasopis u životu, nije nam bilo poznato. A učiteljica nam je zbog njega nemilosrdno dijelila ćuške i lijepila udarce. Dogodilo mi se jednoga nesklonoga kra-sopisnog dana da mi je mrlja tinte „uljepšala” krasopisanku. Zbog toga sam morala osjetiti učiteljičinu trsko-vaču. Jer mrlja u krasopisanci bila je grijeh, koji se kažnjavao trskovačom. Zato je učiteljica nemilice odbrojila na moje dlanove deset udaraca. Kad sam se vratila iz škole kući, Mamica je primijetila tra-gove suza na mojim obrazima. Pokazala sam joj dlanove. − Ja ne morem prejti prek toga, Kečkica! − rekla je su-znih očiju.

Zamisli da ti je na objed došla učiteljica. Zapiši u nekoliko rečenica kakvo je ozračje za stolom i kako se ponašaju tvoji ukućani, što ste skuhali i sl.

KLJUČNI POJMOVIlikovi • kajkavsko narječje (dijalektna književnost) • karakterizacija lika postupcima

83

Milka mi je stavljala hladne obloge i poljubila mi oba na-tečena dlana, a ja sam istiskivala iz sebe uzdahe da bih dobila što više Milkinih poljubaca. Drugi dan Mamica je otišla u školu na razgovor s učitelji-com. Razgovarale su u hodniku. Na kraju je Mamici pala na pamet grešna misao: pozvala je učiteljicu u nedjelju − na objed!Za taj dogaaj Milka je pospremila stan pažljivije nego obič-no. Pod Mamičinim rukovodstvom zabijala je čavle u zido-ve velike sobe. Na njih je vješala uljene portrete Mamičinih predaka, preslikane sa starih fotografija...− Taaak! − Nek se vidi da nismo kaj god. Da potičemo z veletrgovačke, veleposedničke, mlinarske i pristojne fami-

84

lije − prsila se Mamica. − V naši familiji ni bilo vodenogla-vih ni nepismenjakov. Tu i tam koji čelavec, kaj se more!...U nedjelju mi je Milka splela pletenice i na njih svezala ši-roke bijele vrpce. Obećala mi je da će mojoj učiteljici iz-brojiti na svaki dlan po deset vrućih udaraca. Da joj vratim nemilo za nedrago. Rekla je da se svakomu može dogoditi mrlja u krasopisanci:− I veliki delaju packe v životu, a kak ne bi deca z tulikimi slovimi na brigi.Učiteljica je došla u dogovoreno vrijeme. Povukla me za pletenice. − Se još srdiš? − pitala je. Nije čekala odgovor. Radosno je sjela za naš svečano pripre-mljen stol. Govorila je isjeckanim rečenicama, puneći usta hranom. Praznila je tanjure kao gladna gusjenica. Brojila sam kolače koje je uzimala prstima. Milka je posluživala u

bijeloj srcolikoj pregačici. Tatek je stolovao kao vinski kralj i točio vino, zagorskog porijekla, u učite-

ljičinu čašu. Otpijala je gutljaj po gutljaj i pra-znila čašu za čašom. Hvalila je moj napredak

u školi. Sramila sam se njezine laži. Znala sam kakvih mi je muka zadavala grama-tika i kako sam pisala hrapave i kvrga-ve rečenice. Nestrpljivo sam čekala da vidim Milkine obećane udarce. Ali Mami-ca je nakon objeda stavila gramofonsku ploču i ona je lijepo vrtjela svoju pjesmu,

a učiteljica je slušala, čačkajući zube.Milka nije održala riječ. Zamotala je u ubrus

najljepše kolače, predala ih učiteljici na odlasku uz smiješak:

− Najte kaj zameriti!

85

RAZGOVARAMO

Što je problem svim učenicima u Kečkičinu razredu? Kakva su slova u krasopisankama? Čime se kažnjavala mrlja u krasopisanci? Čime se učiteljica zamjerila Kečkici? Kako majka suosjeća s Kečkicom? Kako je Milka pomogla Kečkici poslije nemilog dogaaja? Kako je majka riješila problem? Od čega su se sastojale pripreme za učiteljičin dolazak? Kako se učiteljica ponaša za stolom? Što je Milka obećala Kečkici prije učiteljičina dolaska? Je li ispunila obećanje?

UČIMO

Koji se likovi javljaju u tekstu? Napiši karakterizaciju učiteljice na temelju njezinih postupaka u tekstu. Svaku osobinu potkrijepi navodima iz teksta. Na kojem su narječju napisani dijalozi u tekstu?

POVEZUJEMO

Jesi li ti došao/došla u sukob s nekim učiteljem? Kako ste ga riješili? Smiju li učitelji danas kažnjavati djecu batinama? Što misliš o takvim metodama rada s djecom?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši svoje mišljenje u 100 riječi o učiteljičinu kažnjavanju učenika trskovačom.

Kakav bi učitelj bio – napiši pismeni sastavak od 200 riječi o zadanoj temi. Napiši kako bi se odnosio/odnosila prema učenicima, koje bi metode rada primijenio/primijenila u nastavi, kako bi izlazio/izlazila na kraj s disciplinom u razredu i sl.

Organizirajte raspravu o temi Trebaju li djeca upoznati i tamne životne trenutke ili ih treba držati u uvjerenju da je život lijep.

SAZNAJEMO

Napiši povijest svoje obitelji. Ovaj zadatak nije nimalo lak. Razgovaraj s najstarijim članovima svoje obitelji i doznaj kako je tekla povijest tvoje obitelji: s kojih prostora potječe tvoja obitelj, kako su živjeli njezini najstariji članovi, što su bili po zanimanju, koliko su potomaka imali i sl. Razgovaraj i s mamom i s tatom te sa svim osobama koje ti mogu dati informacije koje su ti potrebne. Prikupljene podatke složi u tekst koji bi trebao imati najmanje 300 riječi. Potraži stare fotografije svoje obitelji pa ih fotokopiraj ili skeniraj i unesi u tekst. Nemoj lijepiti originalne fotografije u tekst jer su vrijedne.

www/IKT

Pronai na internetu cjelovit roman Zagrebačka priča pa ga pročitaj. Taj se roman razlikuje od svih dosadašnjih koje si pročitao/pročitala po tragici koja prati glavni lik – djevojčicu Kečkicu.

MJESEČNI PROJEKT

Večer ljubaviOvaj projekt možete raditi u veljači kada je Valentinovo.

Podijelite se u manje skupine i podijelite zadatke. Jedna od skupina neka potraži najljepše ljubavne lirske pjesme. Ta skupina neka surauje s drugom skupinom čiji će zadatak biti pronaći što više uglazbljenih ljubavnih lirskih pjesama i interpretacija ljubavnih pjesama u izvedbi poznatih glumaca.

Treća skupina neka potraži najljepše ljubavne filmove i odabere najljepše scene iz njih.

Četvrta skupina bit će tehnička potpora. Ona će pripremiti sve ljubavne scene i video-audio interpretacije ljubavne poezije, osigurati prijenosno računalo, projektor i zvučnike. Tijekom održavanja Večeri ljubavi, članovi četvrte skupine pazit će na sve tehničke pojedinosti.

Peta skupina napisat će konferansu (tekst koji izgovaraju voditelji, a koji sadržava pozdrav, najavu i opis dogaaja te opis svake točke), odabrati i uvježbati voditelje za Večer ljubavi. Ujedno će i složiti program onim redoslijedom kojim će protjecati Večer ljubavi.

Šesta skupina dizajnirat će plakat i pozivnice za goste te ih ispisati i pripremiti za više posjetitelja.

Sedma skupina pribavit će najljepše i najpoznatije ljubavne balade u izvedbi hrvatskih i stranih pjevača.

Uloga je učitelja koordinirati s jednim učenikom izmeu svih skupina. Kada sve skupine naprave svoje zadatke, sve prikupljeno potrebno je spojiti i dati petoj skupini. Tada posao pete skupine tek počinje. Ona će izabrati program za Večer ljubavi, odrediti redoslijed i trajanje pojedinih točaka te uklopiti voditelje programa.

Plakate postavite u školi i pozovite svoje vršnjake na Večer ljubavi, a pozivnice nemojte zaboraviti dati i svojim roditeljima i drugim dragim gostima. Priuštite im nezaboravan doživljaj.

88

PRIPREMI SE

Stjepan Lice

ČUVANJE LJUBAVI Majka i dječak hodaju plažom. U jednom trenutku dječak upita: Mama, kako se čuva ljubav?

Mama ga pogleda i odgovori: Zgrabi malo pijeska i stisni šaku... Dječak stisne šaku i što je više stiskao, to je više pijeska curilo iz nje. Ali mama, pijesak mi bježi!!! − Znam, a sada otvori potpuno šaku...

Dječak posluša, ali uto zapuhne vjetar i odnese sav pijesak s dlana. − Ni ovako ne uspijevam zadržati pijesak!

Na to majka, sa smiješkom na licu, reče: − Sada uzmi opet malo pijeska u ruku i drži dlan kao da je u obliku žlice, dovoljno zatvoren da ga sačuvaš i dovoljno otvoren da bude slobodan...

Dječak učini kako mu je rečeno i pijesak mu ostane na dlanu, zaštićen od vjetra i slobodan da ne klizi kroz prste.

Eto kako se zadržava ljubav...

Objasni izraze: roditeljska ljubav, bratska ljubav, Božja ljubav, slijepa ljubav, ljubav na prvi pogled, prijateljska ljubav, zabranjena ljubav, prva ljubav, vječna ljubav, luda ljubav, tragična ljubav... Odglumite ih u parovima dok ostatak razrednog odjela pogaa o kojoj je vrsti ljubavi riječ.

KLJUČNI POJMOVIpreneseno značenje

RAZGOVARAMO

Koje je zanimljivo pitanje dječak postavio svojoj majci? Zna li majka odgovor na pitanje? Kako se ljubav ne može sačuvati? Pronai preneseno značenje u načinima na koje se ljubav može i ne može sačuvati.

89

UČIMO

Cijeli tekst ima preneseneo značenje. Što znači jako stiskatiljubav i ne dati joj zraka? Što znači kada je ljubav slobodnaraditi što poželi? Pisac preporučuje čuvanje ljubavi sodreenom mjerom: ljubav ne treba ni previše gušiti, ali netreba imati ni bezgraničnu slobodu.

POVEZUJEMO

Kako bi prema piščevu (maminu) receptu sačuvao/sačuvala prijateljsku ljubav? Čiju ljubav ti čuvaš zaklonjenu, a opetotvorenu i slobodnu? Jesi li razmišljao/razmišljala o tome kogau ovoj dobi, u kojoj si sada, najviše voliš i zašto?

PIŠEMO I GOVORIMO

Može li se ljubav sačuvati? Napiši svoje mišljenje u 50 ?riječi.

Napiši svoju definiciju ljubavi.

Svaki učenik u razrednom odjelu neka napiše sastavak ojednoj vrsti ljubavi. Neka vam posluže teme iz uvodnog dijela (roditeljska ljubav, bratska ljubav, Božja ljubav, slijepa ljubav, ljubav na prvi pogled, prijateljska ljubav,zabranjena ljubav, prva ljubav, vječna ljubav, luda ljubav, tragična ljubav), a dodajte i svoje primjere jer postoji još mnogo različitih vrsta ljubavi.

SAZNAJEMO

Zadane su situacije u kojima je ljubav najčešće na kušnji. Situacije trebaš prikazati bez govora – samo mimikom i gestama. Na kraju svoje izvedbe moraš izgovoriti samo rečenicu koja je deblje otisnuta. Sve situacije izvodiš sam. Ostali su likovi i predmeti zamišljeni.

Sestra ti je pokidala najnoviju majicu. Jako si ljut/ljuta na nju, a ona je usto i bezobrazna. Na kraju joj kažeš: Važnija si mi ti od majice!

Za velikog odmora tvoj najbolji prijatelj jede dupli sendvič, a ti si ostao/ostala bez užine. Na kraju ti kažeš: Ti si moj najbolji prijatelj!

www/IKT

Pronai na internetu pa zapiši i objasni nekoliko lijepih izreka o ljubavi i prijateljstvu.

90

PRIPREMI SE

Ivica Vanja Rorić

SREĆASreća je, možda, plava. Sreća je, možda, zelena. Sreća je uvijek velika, i kada je malena.

Sreća je – imati oči, jer oči svašta vide. šumu, nebo i oblak i put kojim se ide.

Sreća je – imati uši, jer uši svašta čuju: šapat, šumor i žubor, tišinu i oluju.

Sreća je – imati ruke: jer rukama se grli, jer rukama se voli i u svijet dalek hrli.

Sreća je – imati noge: jer nogama se šeta: i tako, sve u šetnji, stići ćeš na kraj svijeta…

Sreća je, možda, plava sreća je, možda, zelena. ali je uvijek velika, i kada je malena.

Što te čini sretnim? Koji ljudi, dogaaji i životne situacije? Tko kvari tvoju sreću? Kako ti usrećuješ svoje roditelje, a kako oni tebe? Kako usrećuješ prijatelje?

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • rima • isprekidana rima • pjesničke slike • ponavljanje • aliteracija • onomatopeja • osnovna misao • ljubavna pjesma

91

SAZNAJEMO

Na postavljeno pitanje Što nam je potrebno za sreću traži se, uvjetno rečeno, odgovor iznošenjem različitih mišljenja. U panel-diskusiji sudjeluju: bogataš, manekenka, političar, profesor, dvanaestogodišnje dijete, siromašan čovjek bez zaposlenja. U skupini koja razgovara o zadanoj temi jedan je član voditelj rasprave – vodi raspravu i daje riječ govornicima. Svaki član rasprave iznosi svoje mišljenje i uživljen je u ulogu koja mu je dodijeljena u raspravi. Kad iznesu svoja mišljenja, publika se uključuje svojim pitanjima. Voditelj rasprave odreuje koja će osoba odgovoriti na pitanje.

www/IKT

Fotografiraj sretne trenutke u svojoj školi: zafrkancije na odmoru, na hodniku, u učionici i sl. Prikupite sve fotografije pa ih opišite i napravite izložbu: Sreća stanuje i u školi.

RAZGOVARAMO

Koje je boje sreća za pjesnika? Zašto pjesnik ispred boja upotrebljava riječ možda? Što znači da je sreća velika i kad je malena? Jesi li čuo/čula da ljudi govore kako sreću čine sitnice? Zašto je sretan čovjek koji ima uši, oči, ruke i noge? Misliš li da je pjesnik nasumce odabrao ove dijelove tijela kao potrebne za sreću? Prisjeti se osoba s teškoćama. Mogu li one doživjeti sve o čemu pjesnik pjeva? Podrazumijeva li se onda sreća?

UČIMO

Pronai u pjesmi motive. Oblikuj temu u jednoj rečenici. Pronai jednu onomatopeju i aliteraciju. Koji se stihovi i riječi u pjesmi ponavljaju? Zašto? Ponovi pjesničke slike. Pronai za svaku pjesničku sliku dva primjera. Što je osnovna misao pjesme?Prisjeti se što je rima i koje su vrste rime. Prepoznaješ li rimu u ovoj pjesmi? Koji se stihovi rimuju?

ISPREKIDANA RIMA – abcb, abcdacd – nema čvrste vezanosti meu stihovimaSreća je – imati ruke, aJer rukama se grli. bJer rukama se voli cI u svijet daleki hrli. b

POVEZUJEMO

Koje sitnice čine tvoju veliku sreću? Jesu li materijalne stvari (predmeti) važnije za sreću od prijateljstva, ljubavi, meusobna uvažavanja i zajedništva? Koga posebno voliš usrećiti? Kojim svojim postupcima?

PIŠEMO I GOVORIMO

Ispripovijedaj dogaaj u kojem si svojim postupkom nekoga usrećio/usrećila. Pripovijedanje neka traje jednu minutu. / Pričajte zajednički Sretnu priču. Svaki učenik neka kaže jednu rečenicu priče. Cilj je da u toj priči svi likovi i dogaaji budu sretni te da svaki učenik smisleno nastavlja priču kada doe na red sa svojom rečenicom.

Zamisli da si sreća i da upravo ulaziš u siromašan dom. Što se dogodilo? Što mijenjaš u životima ljudi koji stanuju u tom domu? Napiši priču od 150 riječi.

Objasni rečenicu: Sreća se ne može kupiti. Iznesi svoje kritičko mišljenje od 70 riječi.

?!NEPOZNATA RIJEČhrliti – žuriti

92

PRIPREMI SE

Zlatko Krilić

PRVI SUDARDanas u pola sedam, na uglu Malog parka, imam sudar s Anom.Sudar!Sudar, čvenk, randevu, darsu, sastanak, spoj, dejt − sve to imam.Danas. S Anom! Sudar. Danas. Ana! A?!S pripremama sam počeo odmah nakon objeda.Prvo sam napravio plan. Bez dobrog plana nema uspjeha. Dakle ovako. − Kad se naemo, ja ću... ja ću... Što ću ja? Poljubit ću je. Pa da, poljubit ću je. U usta. Ne, možda ne

valja odmah navaljivati na usta, treba početi od obraza. Pa da, poljubit ću je u obraz. U lijevi, jer će ona

doći, ovako, s desne strane pa ću ja, ovako, malo nagnuti glavu i poljubiti je. Cmok! U lijevi obraz. Onda ću joj reći: „Bog, mala!” Tako ću joj reći. Onda ću je zagrliti. Oko vrata ću je zagrliti. Ne, uhvatit ću je za ruku, ovako, ona će mi biti s desne strane pa ću je

ja, ovako, uhvatiti za njezinu lijevu ruku svojom, ovom, desnom rukom. Onda ću... onda ću je povesti u šet-

nju. Dok budemo šetali, pričat ću joj nešto šalji-vo, a ona će se smijati i biti sretna. Usput ću je jedno pet puta poljubiti. Ne, šest puta. A onda ćemo otići u kino. U posljednji red. Tamo ću je zagrliti. I ona će mene. Bit će joj teško zbog naslona za ruku, ali ja ću se zgodno namjestiti. Okrenut ću joj se onako više iskosa pa će moći. Tako ćemo gledati film. Poslije kina ću je otpra-titi kući i poljubit ću je na rastanku. Tako ću napraviti.Iduća faza priprema bila je kupaonica.Prvo sam se okupao. Zatim sam oprao kosu. Dok sam je sušio, eksperimentirao sam s raznim frizurama. Razdjeljak lijevo, razdjeljak desno, razdjeljak u sredini, šiš-

KLJUČNI POJMOVIproza • fabula • kompozicija • glavni lik • karakterizacija lika postupcima • pripovijedanje u prvoj osobi • humor

Kada je vrijeme za prvu ljubav? Pita li ljubav kad je vrijeme ili se jednostavno dogodi? Jesi li već bio/bila na svom prvom spoju? Kako je prošlo?

93

ke na čelo. Malo ovako, malo onako tražio sam frizuru koja mi najbolje pristaje dok mi se kosa nije osušila tako da mi je sada svaka vlas stršala na svo-ju stranu, ko pletaće igle. Gla-va me boljela. Na kraju sam, da bih se bilo kako počešljao, morao potrošiti pola mamina laka za kosu. Frizura je sada bila tvrda kao beton i raščupana kao trava. Ostavljajući lak za kosu, pogled mi je pao na tatine kolonjske vode i dezo-doranse. Opet sam se upustio u eksperimente, ovog puta tražio sam miris koji mi najbolje pristaje. Od svakog sam malo nalio na ruku, ali nisam se mogao odlučiti, jer su se svi izmiješali i nisam ih mogao razlikovati. A da sam i mo-gao, ništa se ne bi promijenilo, jer sam već zaudarao na sve mirise. Neko sam vrijeme razmišljao da li da se obrijem ili ne, iako nisam imao što brijati. Svidjela mi se ideja da na sudar doem svježe izbrijan i zadivim Anu, ali mi se nije svidjela ideja da na sudar ne doem. Faza koja je uslijedila bilo je − odijevanje. Potkošulju, gaće i čarape lako sam izabrao, ali su mi hlače i košulja napra-vili probleme. Prekopao sam cijeli ormar. I tatin i svoj. Na-pravio modnu reviju pred zrcalom i na kraju se odlučio za hlače i košulju u kojoj sam bio i prijepodne. Bilo je tek pola šest.Imao sam još punih sat vremena, ali nisam mogao izdržati kod kuće. Krenuo sam.Na sudar!Osim što mi je srce udaralo po rebrima, što sam zaudarao mirisima svih mirisnih vodica što ih otac ima, što sam imao frizuru uplašene mačke i što sam se osjećao vrlo čudno, sve je bilo u redu.U park sam došao više od pola sata prerano. Sjeo sam na klupu s koje sam mogao gledati u ulicu iz koje će Ana doći, a ona me nije mogla vidjeti.Čekao sam.Kad je pokraj moje klupe prošao neki mladić s cvijećem u ruci, pale su mi na pamet razne ideje u vezi s cvijećem i Anom i sa mnom, ali to bi mi bilo isuviše nezgodno. Iako bi, moram priznati, bilo lijepo. Čekao sam. Vrijeme je prolazilo. Uzbuenje je raslo. I onda: Ana!

94

Polako, dostojanstveno, uvjereno uputio sam se prema njoj podsjećajući se na prvi dio plana. „Prići s desne strane i poljubac, cmok, u lijevi obraz, a onda...”Što sam joj bivao sve bliži, to sam sve više sumnjao u izvedivost plana da bih, kad sam joj prišao, stao na dva metra od nje, zbunjen i izgubljen. Plana se više uopće ni-sam sjećao.− Bog, Zlatko, došla sam ti reći da ne mogu danas, mama me ne pusti − rekla je − nemoj se ljutiti.− Ići ćemo u kino jedan drugi dan − rekla je na rastanku i otišla, a ja sam se osjećao prevarenim.

RAZGOVARAMO

Tko je Zlatko? Pronai izraze koje je pisac upotrijebio za riječ spoj. Za koga se Zlatko toliko silno ureuje? U koliko se faza odvijaju pripreme za spoj? Iznesi usmeno pojedinosti Zlatkova plana. Pronai tri usporedbe kojima je pisac dočarao Zlatkovu fizuru. Kako je prošla faza odijevanja? Pronai Zlatkov opis kada je završio s pripremama i krenuo na spoj. Što je u tom opisu humoristično? Što se dogodilo sa Zlatkovim planom kad je ugledao Anu? U čemu se ogleda humorističnost svršetka teksta?

95

UČIMO

Zašto ovaj tekst nazivamo proznim? Napiši kompoziciju teksta. Kada nastaje rasplet? Kako zamišljaš Zlatka? Iznesi pojedinosti njegova vanjskog izgleda. Napiši i Zlatkove osobine koje proizlaze iz njegovih postupaka. Svaku potkrijepi citatom iz teksta. U kojoj osobi pripovijeda pripovjedač? Misliš li da se prvi sudar dogodio baš njemu kad zna sve pojedinosti? Navedi što je u tekstu humoristično.

POVEZUJEMO

Misliš li da Zlatko pretjeruje s pripremama? Je li vam poznata situacija koju Zlatko opisuje, a koja se najbolje ogleda u rečenici: Prekopao sam cijeli ormar? Tko poslije toga sprema ormar? Možeš li s roditeljima razgovarati o svojim simpatijama? Razgovaraš li s kim uopće o toj temi? Predrasuda je da je ta tema zabranjena. O svemu treba razgovarati. O kojim bi povjerljivim temama volio/voljela razgovarati s roditeljima?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši sastavak od 150 riječi o temi: Kad ljubav zakuca na vrata.

Što mislite o dječacima koji svoju ljubav djevojčicama iskazuju tako što ih čupaju za kosu, skrivaju im stvari ili bacaju po razredu...? Raspravljajte o načinima na koje se može iskazati ljubav, a koji su primjereni vašoj dobi.

Zapiši u nekoliko rečenica što ti smatraš romantičnom gestom.

SAZNAJEMO

Ako ti se priča svidjela, posudi knjigu Zlatka Krilića Veliki zavodnik i druge priče s tematikom prvih, osnovnoškolskih ljubavi pa je pročitaj. Kad je pročitaš, napiši preporuku za čitanje svojim prijateljima. Na jednom dijelu razrednog panoa u učionici hrvatskoga jezika odvojite kutak za preporuke. Kad netko u razrednom odjelu pročita dobru knjigu, neka napiše preporuku u dvije, tri rečenice i stavi u kutak. Preporuka se može napisati i za dobar film, TV emisiju, dokumentarac, ili za bilo što što netko želi podijeliti s drugima. Svoje preporuke može ostavljati i učitelj, ali ne bi bilo dobro da samo on preporučuje. Nekoliko preporuka u jednom mjesecu učitelj može vrednovati i odličnom ocjenom. Svaki mjesec možete sastaviti i svoju top-ljestvicu najčitanijih knjiga, a možete i izabrati knjigu mjeseca koju će mnogi od vas pouzdano pročitati.

www/IKT

Pronai na internetu i poslušaj top-ljestvicu najljepših ljubavnih pjesama, a zatim na YouTubeu pronai interpretacije ljubavnih lirskih pjesama pa ih poslušaj nekoliko puta. Osjeti li se zaljubljenost u glasu recitatora ljubavne poezije? Kakav mu je glas?

96

PRIPREMI SE

Jesi li imao/imala simpatiju u vrtiću? Kako ste jedno drugomu iskazivali osjećaje? Objasni pojam prva ljubav. Pamtiš li svoju prvu ljubav? Zašto mnogi kažu da prva ljubav zaborava nema?

Stjepan Jakševac

SJEĆANJEToga popodnevaposlije školedugo su šetalii trčalii pričalii pri tom sei porječkali!

I učini im se da su im danijoš ljepši bilikad su uz riječnizačaran sprud

još posve maliu pijesku dvoracsagradili –

i zatim se čak triputbosi oženili!

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • slobodan stih • vrsta strofe • ritam • osnovna misao • ljubavna pjesma

97

SAZNAJEMO

Usporedi pjesmu Stjepana Jakševca Sjećanje i pjesmu Zvonimira Goloba Prva ljubav. Napiši usporedni sastavak od 100 riječi. Analiziraj obje pjesme i pronai sličnosti i razlike. U čemu je sličnost s obzirom na temu, sadržaj pjesme, osnovni ugoaj i osnovnu misao? U čemu je razlika s obzirom na vrstu stiha, vrstu strofe i ritam? Pronai u obje pjesme stilska izražajna sredstva i pjesničke slike.

Zvonimir GolobPRVA LJUBAV

Prva je ljubav sasvim mala,o sebi ne zna da je šala.O sebi samo zna da sluti.Kriju je kute i kaputi.Prva je ljubav kao voće,ona toplinu sunca hoće.Ona je kao let leptirai frula što u srcu svira.I ona muca i crveni,ako je naša, ako smo njeni.Šareni balon, oblak bijelina kome piše: ja te želim!Netko je skriva, netko taji,ali na licu ona sjaji.U istoj klupi s tobom sjedii to je lijepo, ali što vrijedi:plava je, slatka je, ima kečke,ali čini se, ne voli dečke.

www/IKT

Pronai na YouTubeu pjesmu Barbre Streisand Memory. Poslušaj je nekoliko puta, prevedi riječi uz pomoć prevoditelja, a zatim napiši kakve osjećaje u tebi budi pjesma.

RAZGOVARAMO

O kome pjesnik pjeva u svojoj pjesmi? Od kada traje ljubav lirskih subjekata? Kako provode dane u sadašnjem vremenu,što rade? Kada im je bilo ljepše? Što su činili kao mali? Može li se netko triput oženiti? Zašto je pjesnik upotrijebio riječoženili, a ne vjenčali? Zašto pjesnik za sprud upotrebljava epitet začaran? Zašto su bili bosi kad su se ženili? U čemu se očituje ljepota pjesmice?

UČIMO

Koja se vrsta stiha javlja u pjesmi? Koje se tri vrste strofa javljaju u pjesmi? Čime se u pjesmi ostvaruje ritam?

RITAM je lirske pjesme baš poput pjesme koju pjevušimo: akoje pjesma veselija, ritam će biti brži i obrnuto: ako je tužna,ritam će se vući i biti sporiji. Ritam se u lirskoj pjesmi temelji na odreenoj pravilnosti ugraenju stiha. Ovisi o pravilnoj izmjeni stihova u vezanom stihu. U slobodnom stihu ovisit će o ponavljanjima, poretku riječi, nabrajanjima, o duljini stiha i sl.

U rimotvorna sredstva ubrajamo: OPKORAČENJE (prenošenje Eriječi ili dijela rečenice iz jednoga stiha u drugi),PREBACIVANJE (prebacivanje riječi koju pjesnik želi posebnoEnaglasiti na početak sljedećega stiha), INVERZIJA (obrnuti red riječi ili dijelova rečenice), STANKA (trenutak tišine koji dijeli stih na dva ili više dijelova), ELIPSA (izostavljanje riječi u rečeničnoj cjelini, ali tako da se smisao može razumjeti).Pronai u pjesmi rimotvorna sredstva i elemente na kojima segradi ritam.

POVEZUJEMO

Jesi li se kao mali/mala igrao/igrala svatova? Kime si se oženio? Za koga si se udala? Kako danas gledaš na takve uspomene? Ima li prva ljubav u sebi težinu? Obrazloži svoj odgovor.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši sa svojim parom u klupi kratak ljubavni dijalog, alizamislite da vam je šest godina. O čemu razgovarate? Svoj dijalog možete i odglumiti kad ga napišete.

Sjećaš li se svojih vrtićkih dana? Napiši sastavak od 100 riječi o temi: Kad još ništa nisam znao...

Pročitaj pjesmu kao da si maleno dijete koje još ne znadobro govoriti, kao da si starac sa sjećanjima, kao da ti jej j k ij š k d i j ž l č špjesma jako smiješna, kao da ti je tužna pa plačeš.

98

PRIPREMI SE

KLJUČNI POJMOVItema • vanjski i unutarnji opis lika (karakterizacija lika postupcima) • kompozicija (dijelovi fabule) • pripovijedanje u prvoj osobi

Šime Storić

FILIP + LIVIJAKad se tko iz naše zgrade potuži da mu je teško, susjed Slavek uvijek kaže „Svatko živi sa svojim problemom!”A moj je u tome što s 12 godina imam 85 kilograma. Mama je mislila da uživam u svojim kilogramima, pa mi je stalno prigovarala: „Pogledaj se u zrcalo! Izgledaš kao bačva koja će se raspuknuti!” Vodila me doktorici. Pio sam čajeve za mršavljenje, uzimao nekakav smrdljiv lijek i radio čudne vježbe. Mama je vozila bicikl, a mene je, kao kućnog lju-bimca, za sobom vukla na uzici. Kao to će pomoći, trča-njem ću izgubiti kilograme. Ali ništa od svega toga, samo sam se još više debljao, bujao kao tijesto za buhtle, kojih sam ja mogao dvadeset, jednu za drugom, učas smazati.Oh, kako sam samo zavidio svojim prijateljima – Vedranu, Davoru, Kreši, Tihomiru, pa čak i škiljavom Branimiru. Nji-hova su imena bila ispisana na zidovima zgrada i uz njih dopisivana imena cura koje su u njih bile zaljubljene. Ve-dran + Martina, Davor + Ana, Krešo + ... Samo moga imena s tim plusom ni na jednom zidu nije bilo. Uz moje su ime

Jesi li zadovoljan/zadovoljna svojim izgledom?

99

dopisivali: Pajcek, Gicko, Pigi, Slanina, Buhtla od kilo ger-me... Ne znate vi kako je to kad se pred vama deru: „Ču-vaj! Sklanjaj se, ide Giconja!”Početkom nove školske godine u naš je razred došla nova učenica. Livija. Bila je mršava, sama kost i koža. Noge tan-ke, dva štapića. Ravna od vrha do dna. I, naravno, odmah je dobila desetak nadimaka: Štrklja, Štanga, Daska, Kostur, Igla... Bila je tiha, povučena, plaha. Sjedila je stisnuta na stolcu kao da je nema. Curice se nisu baš otimale koja će joj biti dobra prijateljica. Dečki je pogotovo nisu gledali. Ipak se nečim isticala: imala je bujnu plavu kosu.Početkom listopada Livija se razboljela. Tjedan dana nije dolazila u školu. Budući da smo stanovali u istoj zgradi, razrednica me zamolila da odem k njoj. Nisam baš na to rado pristao...Vrata mi je otvorila Livijina mama. Kad sam joj rekao tko sam i zašto sam došao, pogledala me ganuto. Bilo joj je neobično drago. Podragala me po kosi i pustila u hodnik. Livija se pojavila iz svoje sobe. Gledao sam je i mislio da sanjam. Zinuo sam i raširio oči. Preda mnom je stajala Li-vija bez ijedne dlake na glavi, ošišana do kože. Gledala me nekoliko trenutaka, a onda pobjegla. Dok se još nisam ni snašao, dok sam buljio u njezinu mamu, Livija se ponovno pojavila, ali sada sa svojom bujnom, plavom kosom. Ništa mi nije bilo jasno. − Nećemo stajati ovdje na hodniku − Livijina se mama osmjehnula. − Doi − Livija me pozvala u svoju sobu.

?!NEPOZNATA RIJEČškiljav – pogrdan naziv za osobu koja nosi naočale

100

Noge su mi podrhtavale. Čim smo ostali sami, reče mi:− Znam, čudiš se...I da moje iznenaenje bude još veće, skine „kosu”.− Ovo je perika − reče.Čudio sam se i dalje. Nije mi bilo jasno tko ju je ošišao i zašto nosi periku. A ona, kao da mi je misli čitala, dohvati album i pokaže mi jednu fotografiju.− Dobro pogledaj ovu fotku!Gledao sam curicu od desetak godina, snažnu, lijepih, ru-menih, bucmastih obraza. Smije se širokim osmijehom, puna života i radosti. Ispod šeširića na glavi rasuli joj se pramenovi kovrčave kose.− Možeš li vjerovati da sam to ja?− Stvarno?− Slikala sam se prošlog ljeta − ona reče. − Za godinu dana − uzdahne i nastavi − izgubila sam 11 kilograma. Da, i jed-nu cijelu školsku godinu! I kosu! A to sve zbog te... − za-stane i obriše suzu. − Ali sada je mnogo bolje − doda mir-nije. − Doktor kaže da je najgore prošlo i da ću ozdraviti. I da će mi kosa narasti!Živnula je, osmjehnula se i zagledala mi se u oči. Zatim mi je primaknula glavu. Gledao sam u tamne točkice po nje-zinu blijedu tjemenu.− Je li da mi kosa raste?Nisam bio siguran. Ona na to reče:− No, pa popipaj!Položio sam dlanicu na njezino golo, bijelo tjeme i, isto-dobno s bockanjem izniknulih dlačica, osjećao toplinu što mi se stala razlijevati cijelim tijelom.− Pa, raste...− Doktor kaže da će mi već za mjesec dana narasti... Toli-ko će narasti da ću je moći češljati!− Tako brzo? (...)Malo smo šutjeli. Onda mi se Livija zagledala duboko u oči. I upitala:− Imaš li ti curu?Zacrvenio sam se, valjda, kao rak. Nekako sam promucao:− Nemam...− Znam − rekla je tiho. − Cure ne vole debele... A to nije pravedno.Gledala me ravno u oči i dodala:− Meni to uopće ne smeta... U gradu iz kojega smo se do-selili poznavala sam jednog mesara. Joj, kako je taj bio debeo! Ali je svejedno imao lijepu ženu... Znaš što moja mama kaže: debeli su ljudi jako dobri, imaju blagu narav i nikada se ne ljute. Meni su takvi ljudi najdraži.

101

RAZGOVARAMO

Što muči Filipa? Kako je mama pokušala riješiti njegov problem? Jesu li njezine metode bile djelotvorne? Što Filip priželjkuje kad se usporeuje s ostalim dječacima iz razreda? Zašto Livija nosi periku? Kad je Filip osjetio toplinu koja mu se razlila tijelom? Kakvo je Livijino stajalište o debelim ljudima? Kako se Filip osjećao kad je izišao iz Livijina stana? Što je sutradan pisalo na zgradi? Objasni izraz: Našao lonac poklopac.

POVEZUJEMO

Kako se u razrednom odjelu ponašate kad je neki učenik bolestan i nema ga u školi? Mora li vas razrednik podsjetiti da ga netko treba posjetiti?Što misliš o pogrdnim nadimcima kojima suučenici časte Filipa i Liviju?

UČIMO

Pronai Livijin vanjski opis prije i poslije bolesti. Koja Livijina osobina najviše dolazi do izražaja kad razgovara s Filipom? Odredi i druge njezine osobine. Napiši kompoziciju i odredi vrstu pripovjedača.

PIŠEMO I GOVORIMO

Organizirajte razgovor (raspravu) o temi: Sa svima mogu ostvariti korektan odnos.

Usporedi Filipa i Liviju pa utvrdi njhove zajedničke osobine, ali i ono po čemu se razlikuju. Nacrtaj umnu mapu.

Posavjetuj Filipove i Livijine prijatelje kako se trebaju ponašati prema njima. Svoje savjete možeš zapisati, a možeš ih i improvizirati u zajedničkom razgovoru u kojem će glavna lica biti Filip, Livija i troje njihovih prijatelja.

Kako mi je bilo drago to čuti. Topio sam se od miline. I kad sam poslije nekoliko minuta odlazio od Livije, činilo mi se da sam barem 20 kilograma lakši. Lagano sam, kao ptica, sjurio niza stube i istrčao na prekrasno svjetlo dana.Sutradan je na pročelju naše zgrade pisalo: Filip + Livija. Škiljavi je Branimir to prokomentirao riječima: Našao lo-nac poklopac. A meni to nije bilo nimalo krivo, niti sam se ljutio. Pa poznato je: debeli su ljudi jako, jako dobri. I ni-kada se ne ljute...

SAZNAJEMO

U mnogim školama postoji podjela učenika na popularne i nepopularne. Što misliš o takvoj podjeli? Misliš li da se svaki učenik ima pravo osjećati u školi ugodno i dolaziti u nju bez straha? Neki se učenici ipak ne osjećaju ugodno jer su izvrgnuti neprestanu zadirkivanju, podsmjehivanju i ogovaranju samo zato što su drukčiji od drugih. Kako se osjećaju učenici koji se u školi ne mogu opustiti i pokazati što znaju jer su u neprestanu strahu? Stavi se u njihove cipele. Koliko takvo ponašanje vršnjaka utječe na uspjeh učenika kojima se rugaju i općenito na njihovu kvalitetu života u školi?

www/IKT

U školskom je nasilju najčešće riječ o izrugivanju, provociranju, nadijevanju podrugljivih imena, širenju glasina i tračeva, podcjenjivanju i odbacivanju iz skupine, no nerijetko se na to nadovezuje i fizičko zlostavljanje... Više pročitaj na www.zdravlje.hr

102

PRIPREMI SE

Miro Gavran

LUKAVI ZAPLETGlavni su likovi dječjega romana Sretni dani, Pero i Jurica, dječa-ci koji žive samo s jednim roditeljem. Tijekom romana razvijaju svoje prijateljstvo, prvi se put zaljubljuju, no najveća im je želja spojiti Juričina tatu i Perinu mamu i postati obitelj. U ulomku koji je pred tobom pročitaj kakav su lukav plan smislili kako bi im roditelji ostali nasamo.

U srijedu navečer, prije polaska u kino, ja sam kao slučaj-no otvorio novine na stranici s TV programom i kao izne-naen viknuo:− Mama, pa na televiziji igra „Posljednji Mohikanac”, mo-ram ostati doma, moram to vidjeti. − Pero, dogovorili smo se sa stričekom Božidarom i Juri-com, ne možeš sad ostati doma.− Ali, mama, meni je ovaj film draži. Molim te, mama, pusti me da ostanem doma. I tako mi se ne ide u kino.− Pa ti si bio taj koji me je nagovarao da idem u kino, a sad odjednom...− Mama, bit će vam dobro i bez mene. Malo sam umoran, pusti me da gledam „Posljednji Mohikanac”.− Dobro. Samo znaj, ovo je zadnji put što si me nagovorio da idem s tobom u kino.I tako, moja mama je u sedam sati i petnaest minuta otiš-la u kino.Film je počinjao u osam.Nešto prije osam zazvonio je telefon.Bio je to Jurica.− Čuj, stari, tata je jedva pristao otići u kino bez mene. Kako je bilo s tvojom mamom? − Naporno, ali uspješno. − Znači: sad su napokon sami − reče Jurica.− Film počinje za nekoliko minuta. Ako se kući vrate do pola jedanaest, značit će da osim filma ničega drugog nije bilo, a ako ostanu do pola dvanaest, možemo biti sigurni da smo uspjeli.− Nema nam druge nego čekati.A načekali smo se svojih roditelja i Jurica i ja, mnogo više nego što smo mogli i pretpostaviti.Ne samo da nisu došli u pola jedanaest ni u pola dvanaest nego smo ih čekali do jedan sat iza ponoći!!!

Što očekuješ u priči koja nosi naslov Lukavi zaplet. Ne viri u čitanku. Zapiši ono što ti prvo pada na pamet kad čuješ taj naslov.

KLJUČNI POJMOVItema • glavni i sporedni likovi • kompozicija • dijalog • humor

?!NEPOZNATE RIJEČIMohikanac – Indijanac iz izumrlog plemena u Sjevernoj Americistari – žargonski naziv u značenju prijatelj

103

Točno u jedan sat iza ponoći začuo sam lagano okretanje ključa u bravi, mama je na prstima ušla u stan i poput lo-pova odšuljala se u svoju sobu.Prije toga, na trenutak je povirila u moju sobu, a ja sam zatvorio oči i pravio se da spavam. Sutradan za vrijeme doručka, mama me zapita:− Kad si išao spavati?− Oko jedanaest. A kada si ti došla?− Pa... Oko pola dvanaest.− Brinuo sam se za tebe.− Oprosti... znaš: zapričala sam se s Božidarom i tako...− Kako ste se proveli?− Bilo nam je super.− A film? Kakav je film?− Tako-tako, nije loš. Ali ništa posebno.− Čudim se što je tako dugačak?!− Pa i nije, samo sat i pol... Kasnije smo malo prošetali i otišli na piće. Nadam se da se ne ljutiš. − Zašto bih se ljutio? Ti si punoljetna žena. Valjda znaš što radiš.

RAZGOVARAMO

Koji su lukav plan smislili Pero i Jurica? Jesu li obojica dječaka uspjela ispuniti dogovor? Što je izmislio Pero da ne mora ići u kino? O čemu razgovaraju telefonski Pero i Jurica? Što je zaključak njihova plana – kako će znati da je plan uspio? Kad je mama došla kući? Pronai usporedbu koja oslikava kako je ušla u stan. Je li ti smiješna Perina rečenica: Ti si punoljetna žena?

UČIMO

Napiši temu u jednoj rečenici. Tko su glavni, a tko sporedni likovi u ulomku? Napiši kompoziciju ulomka. Pronai i pročitaj dijalog. Zašto je tekst humorističan?

POVEZUJEMO

U kojem dijelu teksta Pero zafrkava mamu? Jesi li ti nekad, poput Pere, zafrkavao/zafrkavala mamu, a da ona to nije zapažala? Predrasuda je da su obitelji s jednim roditeljem manje sretne od onih s oba roditelja. Iznesi svoje mišljenje o tome. Jesi li ti nekad poželio/poželjela, poput Pere i Jurice, da se tebi drage osobe spoje?

PIŠEMO I GOVORIMO

Odglumi Perin i Juričin telefonski razgovor.

Smisli sljedeći plan koji će izvesti Pero i Jurica kako bi spojili svoje roditelje.

Napiši svoje mišljenje (u 50 riječi) o tome zašto su Pero i Jurica željeli spojiti svoje roditelje.

SAZNAJEMO

Želiš li saznati je li Perin i Juričin plan doista uspio, pročitaj knjigu Mire Gavrana Sretni dani. Napiši zabilješke i upoznaj ostale učenike u razrednom odjelu sa sadržajem knjige.

www/IKT

Miro Gavran poznati je hrvatski pisac za djecu i odrasle. Pronai na internetu u kojoj je književnoj vrsti najplodonosniji pa upoznaj razredni odjel s njegovim postignućima u toj vrsti.

104

PRIPREMI SE

Luko Paljetak

PRVO LJUBAVNO PISMONapišeš nešto bez veze,Neku rečenicu glupu,Na neki papir iz tekePrepišeš stihove nekeČarobne kao breze,Napišeš sve to čitkoI onda kad ne vidi nitkoGurneš mu to pod klupu.

A onda cijele noći Ne spavaš, kao budala,I prevrćeš se samo A misli su ti tamoU školi gdje ćeš poćiranije nego prijeDok srce ludo ti bije,Jer sve to nije šala.

A on se važan pravi,A ima tri jediniceZbog jedne slatke minice,Neće ni da se javiI svima pamet soli,Al kad i tebi zapne,Spreman je da ti šapneI tad znaš da te VOLI!!!!

Kako bi svojoj simpatiji dao/dala na znanje da ti je draga? Je li ti problem otkriti svoje osjećaje? Ako jest, od čega strahuješ? Možeš li inače slobodno pokazivati osjećaje? Vjeruješ li ti u predrasudu da se dječaci trebaju suzdržavati od pokazivanja osjećaja?

KLJUČNI POJMOVItema • pjesničke slike • vrsta strofe • vrsta stiha

?!NEPOZNATE RIJEČIteka – bilježnica bije – tuče, udaraminica – vrsta kratke suknje

105

RAZGOVARAMO

Koga savjetuje pjesnik u prvoj strofi? Što pjesnik preporučuje da bude sadržaj pisma? Kakvi su stihovi pogodni za ljubavno pismo? Zašto pjesnik za zaljubljene kaže da su budale? Koje znakove zaljubljenosti uočavaš u drugoj strofi? Zašto dječak ima tri jedinice? Kako se ponaša? Kad je spreman popustiti i priznati ljubav?

POVEZUJEMO

Bi li napisao/napisala ljubavno pismo voljenoj osobi? Obrazloži svoj odgovor. Kako bi ti reagirao/reagirala da dobiješ pismo? Dobiješ li koje ljubavno pismo školskom poštom na Valentinovo?

UČIMO

Osjećaji se u pjesmi mijenjaju. Pročitaj strofu po strofu i izdvoji motive te istakni osjećaje. Može li naslov biti i tema pjesme? Kakav je odnos teme i motiva? Odredi vrstu strofe i stiha i istakni pjesničke slike.

PIŠEMO I GOVORIMO

Ilustriraj papir i omotnicu za prvo ljubavno pismo.

Improvizirajte u paru različite ljubavne situacije: prvi put izjavljuješ ljubav, želiš pozvati simpatiju u kino, simpatija i ti pišete zajedno zadaću i sl. Dodajte i svoje teme.

Napiši koje bi osobine trebala imati i kako bi trebala izgledati tvoja simpatija. Svoje razmišljanje uobliči u pismeni sastavak od 100 riječi. Nemoj samo opisivati vanjski izgled svoje buduće simpatije nego razmišljaj i o njezinim osobinama.

SAZNAJEMO

U današnje su vrijeme osobna pisma pisana rukom gotovo izumrla. Zamijenila su ih pisma elektroničke pošte. Odlučiš li se napisati nekomu pismo, pazi na papir na kojem ćeš pisati (zgužvani papir, papir istrgnut iz bilježnice, prepolovljen papir nije baš pogodan) – najbolje je odabrati bijeli papir i bijelu omotnicu. Osobna pisma pišu se kemijskom, nikad običnom olovkom (bilo bi lijepo i naliv-perom). Na svako pismo potrebno je napisati odgovor, ali ne treba ostaviti pošiljatelja pisma da na njega čeka cijelu vječnost. Tua pisma nikad se ne otvaraju, a pismo se nikad ne piše kad si ljutit/ljutita ili si pod negativnim dojmom pristiglog pisma.

www/IKT

Ako si u romantičnoj fazi ili te to jako zanima, pogledaj neki od poznatih ljubavnih filmova: Romansa u Seattleu, Ja u ljubav vjerujem, Titanic, Doktor Živago, Zameo ih vjetar, Grad anela...

106

PRIPREMI SE

Mladen Kopjar

KAKO SAM POSTAO BRATKad se mama počela debljati u predjelu trbuha, jasno mi je bilo o čemu je riječ. I tata i mama znali su da sam do-voljno odrastao (tada mi je bilo već deset godina), pa nisu ni pokušavali s pričama o rodi i kupusu. – Dobit ćeš brata – jedne je večeri tata obavio formalnost. – Ili sekicu – brzo je dodala mama.Pritom su hihotali i izmjenjivali sramežljive poglede kao nekakvi zaljubljeni školarci. – Oh! – viknula je mama. – Hoće nam nešto reći!– Nemam vam ja ništa reći – rekao sam ja.Zapravo, mama i tata nisu me ni pogledali. Oboje su dlano-vima prekrili mamin trbuh, širom otvorili oči i sanjarski se smješkali. Bilo mi je očito da sam ostao osamljen meu pri-sebnima, pa sam se dostojanstveno povukao u svoju sobu. Izašao sam tek kad mi je želudac osjetio da je vrijeme za večeru. – Gladan sam – došao sam k mami. Gledala je televiziju opružena na krevetu. – Uzmi nešto iz frižidera, sine – rekla je pomalo odsutno. Ja da sam uzmem nešto iz frižidera? Pa ja se uopće ne znam služiti frižiderom!Objed bi me uvijek čekao na kuhinjskom stolu. – Hajde, Filipe, nemoj gnjaviti mamu – odvukao me tata do frižidera i otvorio ga. – Evo, uzmi što god hoćeš – rekao je i otišao čitati u na-slonjač pokraj mame. Stajao sam tako ispred frižidera. Sam. I uopće nije bilo bitno što sam si te večeri složio sendvič po svojoj volji (s malo salame i puno majoneze), niti što sam popio sok, a ne mli-jeko. Bitno je bilo to da sam shvatio kako bi u našem sta-nu frižider dugo vremena mogao biti moje jedino društvo. * * *Mračna su se predvianja počela ostvarivati: prolazili su pokraj mene kao neznanci na kolodvoru, a primjećivali me (samo primjećivali! ) tek kad bih ih nešto upitao.– Tata, idemo u kino?

Jesi li nekad pomislio/pomislila da tvoji roditelji više pozornosti obraćaju tvomu bratu/sestri? Na temelju čega si to zaključio/zaključila? Svi roditelji tvrde da svoju djecu vole jednako. Komentiraj tu izjavu.

KLJUČNI POJMOVIpripovijedanje • dijalog • kompozicija • etička karakterizacija (karaterizacija lika postupcima)

107

– Ne možemo, Filipe. Moram paziti na mamu.– Mama, hoćemo monopoly?– Odmaram se, sine. Umorna sam. Pitaj tatu. – Tata, hoćeš...– Sine, idi van i igraj se s dečkima!Izlazio sam van, no – lopta je za mene uvijek bila NLO (ne-uhvatljivi leteći objekt) pa ni u kakvoj momčadi za mene nije bilo mjesta; za skrivača sam, bio sam uvjeren, bio pre-star, a djevojčicama se nisam usudio prići. Samo sam s Krešom, prijateljem još iz vrtića, uspijevao izmijeniti više do dvije rečenice, ali i tomu je došao kraj: – Ne mogu van sve dok ne ispravim komade iz matemati-ke – priopćio mi je on utučeno. Eto. Sam samcat. * * *Nada se pojavila nakon što je mama na jednome od pre-gleda saznala da nosi djevojčicu. Pozvali su me k sebi i ra-dosno mi priopćili kako je baš lijepo što ću dobiti sestricu. – Veseliš li se seki?Dakle, zanima ih moje mišljenje. Sudbina mi se smiješi. – Veselim. Kako će se zvati?– Tata i ja još nismo odlučili. Dvoumimo se izmeu neko-liko imena.Ohrabren, predložio sam: – Mogla bi se zvati Sandra. – Lijepo je, ali ne znam baš. Nismo imali u planu – rekla je mama. Tata je samo slegnuo ramenima i poljubio mamu u obraz. Opet su zaboravili da sam u blizini i stali meusobno ča-vrljati, a ja sam sjedio na tvrdome kuhinjskom stolcu i na-pokon dokučio da je situacija sasvim izmaknula kontroli. Osveta! Ako oni mene mogu tako bezobrazno bojkotirati, mogu i ja njih! Izlazio sam kad sam htio i lutao gradom, nisam ih više obavještavao o ocjenama, jeo sam uglav-nom čokoladu. Nije ih bilo briga. Da sam naumio skočiti padobranom, vjerojatno bi rekli: Dobro, a sad nas ostavi na miru. * * *Posljednji udarac:– Filipe, kad beba naraste, morat ćeš dijeliti sobu s njom – ravnodušno mi je rekla mama. Ništa nisam rekao. Ni trepnuo čak. Otišao sam u svoj sobičak i sjeo u mrak. I tek tada počeo plakati. O da, i muškarci plaču!

108

Brisao sam vlažne oči plahtom kad je mama, vjerojatno čuvši moje glasno plakanje, ušla u sobu. – Što je, sine, dušo? Maleni moj – sjela je do mene i zagr-lila me. – Reci mami. Šmrcao sam i uzdisao još neko vrijeme, pa pokušao objasniti: – Nije zbog sobe, mama. – Milovala mi je kosu dok sam ja, malko posramljen zbog suza, piljio u tepih. – Već dugo... kao da ste zaboravili na mene i ja... Auuu – viknuo sam jer me mama povukla za čuperak. – Što je sad? – pogle-dao sam je. Iznenaena... Ukočena. I uplašena!– Zovi tatu – jedva je pomaknula usne. I dalje se sve odvijalo sto na sat. Tata je podigao mamu, i noseći je, pozvao me da otključam vrata. – Mogu li s vama? – upitao sam. – Jasno, sine – soptao je tata.– Ooooh! – vikala je mama.

* * *U bolnici su mamu primili vrlo žurno. Dežurni je doktor pi-tao tatu želi li u raaonicu, ali on se počeo izmotavati kako se ne osjeća baš dobro i da mu treba zraka, pa smo obo-jica ostali u čekaonici punoj nervoznih muškaraca. Isticali smo se – samo smo nas dvojica bili u pidžamama. I samo je tata pušio. A trebalo mu je zraka!

* * *– Hej, vas dvojica! – pojavio se dežurni na vratima

rodilišta. – Doite!Obukli su nas u nekakve čudne kute s vezica-

ma odostraga, na glave nam stavili kape, a preko usta maske. Ležala je u maminu naručju – nije plakala, tata jest. Onako sitna, dražesna, posipala mi je trnce ugode po leima i potiljku. – Kako će se zvati? – upitala nas je babica.Mama me pogledala; svladao ju je umor, ali u očima je svjetlucalo. – Sandra.

?!NEPOZNATE RIJEČIformalnost – ono što je propisano (samo po formi)frižider – hladnjakmonopoly – društvena igrasoptati – teško disati, dahtati

109

RAZGOVARAMO

Zašto je Filip prestao biti u središtu mamine i tatine pozornosti? S kim je Filip usporedio svoje roditelje? Jesu li roditelji namjerno isključili Filipa iz svakodnevna života? Kako su se ponašali prema njemu? Kad je, prema Filipovim riječima, situacija izmaknula kontroli? Koje je nepodopštine Filip izvodio, a roditelje nije bilo briga? Što se mami dogodilo za razgovora s Filipom? Po čemu su se Filip i njegov tata razlikovali od svih ostalih muškaraca u čekaonici? Koji je razlog tata izmislio da ne mora ići u raaonicu? Pronai rečenicu koja kazuje kakav je osjećaj u Filipu izazvala tek roena sestra. Kako je njezin dolazak djelovao na tatu? U kojem je trenutku sve ponovno sjelo na svoje mjesto?

UČIMO

U kojoj osobi pripovijeda pripovjedač? Ispiši sve dogaaje u tekstu, a zatim napiši kompoziciju priče. Istakni mamine osobine. Svaku maminu osobinu potkrijepi citatom iz priče.

POVEZUJEMO

U kojem si tekstu čitao/čitala o dječaku koji je bio kratko zanemaren zbog mamina novog posla? Samo je jedna riječ bila dovoljna da se u Filipa sve vrati na staro? Koja?Slažeš li se sa sestrom/bratom? Udružite li se katkad protiv roditelja, imate li svoje tajne, zajedničke smicalice? Što vas povezuje? Kako si ti doživio/doživjela dolazak brata/sestre? Jesi li se veselio/veselila ili su ti osjećaji bili kao Filipovi? Može li čovjek biti ljutit i ljubomoran na tako malo bespomoćno biće koje doe u naš život?

PIŠEMO I GOVORIMO

Filip je spomenuo u tekstu da i muškarci plaču. Slažeš li se s njim? Predrasuda je vjerovati u tvrdnju da muškarci ne bi trebali plakati. Tko je još, osim Filipa, plakao u priči i zašto? Napiši svoje mišljenje o tom problemu u 50 riječi.

Zamoli brata/sestru da napiše u tvoju bilježnicu za hrvatski jezik kakav si ti brat/sestra.

Kako bi ti savjetovao/savjetovala i utješio Filipa da si mu prijatelj/prijateljica? Napiši u obliku dijaloga vaš povjerljiv razgovor u kojem ti Filip povjerava sve svoje brige i probleme.

SAZNAJEMO

Katkad roditelji doista žure i ne mogu se posvetiti svojoj djeci koliko bi željeli. Ako je i u tebe takva situacija, napiši mami i tati pismo pa im ga ostavi negdje na nekom mjestu na kojem će ga zapaziti. Napiši im što te muči, priznaj im sve svoje strahove, loše ocjene i zamoli ih za pomoć.

www/IKT

U priči koju si čitao/čitala Filipa su roditelji zaboravili u kratkom razdoblju i nije bilo većih posljedica, no osjećaš li se ti doista zanemareno i osamljeno i imaš li različitih problema koji te tjeraju na neprimjereno ponašanje, a nema ti tko pomoći, možeš nazvati Plavi telefon. Potraži njihovu mrežnu stranicu i doznaj kako ti oni mogu pomoći: http://www.plavi-telefon.hr/

oć.

MJESEČNI PROJEKT

Knjiga sjećanja – volim svoju obiteljOvaj projekt možeš raditi na kraju školske godine.

Prikupi fotografije članova svoje obitelji. Možeš ih i sam fotografirati. Prelistaj svoj portfolio u kojem čuvaš svoje radove i pronai sve radove koje si tijekom godine pisao o mami, tati, baki, djedu, bratu i sestri.

Napravi za svoju Knjigu sjećanja omot od tvreg papira i dizajniraj naslovnicu. Istakni većim tipom pisma naslov: Knjiga sjećanja obitelji... (umjesto trotočja napiši prezime svoje obitelji). Napiši na naslovnici i svoje ime kao ime autora.

Unutarnje stranice možeš ureivati od fotografija i svojih radova. Ako nemaš o nekome nijedan rad, napiši ga. Izaberi fotografije na kojima ste svi na okupu, gdje ste na nekim osobitim mjestima, sretni, nasmijani i u neobičnim pozama. Fotografije možeš i sve sam/sama snimiti.

Svaku fotografiju opiši tako što ćeš u nekoliko rečenica opisati mjesto i dogaaj s kojeg je fotografija. Unesi u svoj rad toplinu i ljubav koju osjećaš prema svojoj obitelji.

Okupi svoju obitelj i pokaži im svoju Knjigu sjećanja.

112

PRIPREMI SE

Renata Ruda

ANĐELI SLOMLJENIH KRILANešto najteže i najtužnije što se može dogoditi u životu jedne majke je roditi bolesno dijete. Svi snovi o obitelj-skoj sreći i idili padaju u vodu, cijeli svijet se ruši, mrak pada na oči i strah je najveći i najjači osjećaj uza šok koji ih preplavljuje. Odjednom se, nakon postavljene di-jagnoze bolesti, stupnja hendikepiranosti ili, jednostav-no, obavijesti da s bebom nešto nije u redu i da će imati dijete s posebnim potrebama, majka nae u posve druk-čijoj situaciji od one o kojoj je devet mjeseci maštala, planirala i fantazirala. Osjeća da joj tlo izmiče pod noga-ma i kao da je gurnuta u mračan, hladan svijet pun tuge, razočaranja i boli. Tužno je to saznanje i jako bolno. Što drugo može žena koja se nae u takvoj situaciji nego u sebi milijun puta postavljati pitanje: „Zašto baš ja? Zašto se ovo meni dogaa? Što sam ja Bogu skrivila?”Mama se odjednom pretvara u ratnicu, osobu koja se mora boriti za svoje dijete, ali i boriti se sa zakonima, di-jagnozama i liječnicima. Uza sve te borbe, mora se boriti i protiv umora, razočaranja, osuda, relacija s ostalim čla-novima obitelji, prolazeći i sama kroz krizu kad shvati da dijete ima neki doživotni hendikep. Pojavljuje se i vječiti strah što će se dogoditi s djetetom ako se njoj nešto do-godi, koja će ga tada sudbina snaći, kao i stalna razmi-šljanja hoće li njezino dijete biti u životu sretno ili tužno, osamljeno i nesretno. Pripadnici Amiša smatraju darom od Boga raanje bole-snog djeteta jer takvo dijete jača obitelj, zbližuje prave prijatelje i uči nas kako pomoć primiti, a najvažnije od svega, uči nas kako se daje i prima bezgranična ljubav. Jednom sam negdje pročitala da djecu s hendikepom na-zivaju „anelima slomljenih krila” i taj mi se izraz toliko urezao u srce i uvijek mi zagrije posebnom toplinom ci-

jelo tijelo. Prekrasan izraz za prekrasnu djecu koja baš

zaslužuju da ih se zove anelima. Ako od neko-

ga možemo učiti o dobroti, bezgraničnoj i bezuvjetnoj lju-

Ima li u tvojoj školi učenika s teškoćama? Koje teškoće imaju? Kako se odnosiš prema njima? Znaš li im pomoći s obzirom na vrstu njihove teškoće?

KLJUČNI POJMOVIneknjiževni tekst • djeca s teškoćama

?!NEPOZNATE RIJEČIhendikepiranost, hendikep – nedostatak fantazirati – zamišljati što ili govoriti o čemu bez oslonca u stvarnostirelacija – način na koji različiti pojmovi stoje u vezi jedni s drugima retardacija – zaostajanje u razvoju interakcija – prožimanje

113

bavi, radosti življenja i sreći, o svemu pozitivnom i iskrenom, onda to možemo naučiti baš od te „bolesne, hendikepira-ne, retardirane, zaostale, druk-čije” (ili kako ih sve ne zovu) djece za koju mnogi misle da nas nemaju čemu naučiti. Takva nas djeca svojom pri-sutnošću uvode u nove životne dimenzije i istodobno su nam i učitelji i učenici, baš kao i mi njima. Takva djeca svojim postojanjem obogaćuju i proširuju pojam majčinstva na sve moguće načine. Znaju mame koje imaju dijete s posebnim potrebama kako se srce zna stisnuti od boli kad se osjete pogledi iznenaenja, zgražanja ili suosjećanja prolaznika kad vide bebu drukčijeg fizičkog izgleda... Ili, kako je teško kad se dijete u parku zaigra s drugim „savršenim djetetom bez pogreške”, pa kad roditelj tog „savršenog” djeteta brže-bolje doe i odvuče ga kao u nekom strahu da bi u do-diru s „djetetom s pogreškom” njihovo dijete izgubilo na svom savršenstvu. Što je još gore, djeca ne prave razli-ku izmeu „obične” i „neobične” djece, već ih toj razlici uče njihovi roditelji ili drugi. A tek onaj poznati osmijeh nekog suosjećanja u stilu „Joj, jadno dijete” i onda naglo okretanje glave i udaljavanje velikim koracima, kao da bježe s mjesta zločina i ne okreću se iz straha da ne bi bili otkriveni ili uhvaćeni na djelu...

RAZGOVARAMO

Zašto tekst nosi naziv Aneli slomljenih krila? Tko je djeci s teškoćama dao taj naziv? Kako se osjeća majka kad rodi bolesno dijete? Koja pitanja sebi postavlja majka bolesnog djeteta? S kim se ona mora boriti? Od čega najviše strahuje? Čemu nas, prema vjerovanjima Amiša, uče djeca s teškoćama? Što najviše boli majke djece s teškoćama? Tko djecu uči razlici izmeu „obične” i „neobične” djece?

POVEZUJEMO

Jesi li znao/znala kako se osjeća majka djeteta s teškoćama? Je li te ovaj tekst iznenadio svojim sadržajem?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši svoje kritičko mišljenje (od 70 riječi) o pogrdnim nazivima kojima ljudi nazivaju djecu s teškoćama.

Napiši pismo majci djeteta s teškoćama od 70 riječi i objasni joj kako se ti ponašaš prema djeci s teškoćama. Napiši razumiješ li njezine strahove i probleme koje ima na svome putu.

SAZNAJEMO

Pozovite u goste na sat hrvatskoga jezika odraslu osobu s teškoćama koja vam može ispričati svoju životnu priču.Istražite tko su poznate osobe koje su u životu imale teškoće: poznati skladatelj Ludwig van Beethoven bio je gluh, poznati pjevač Stevie Wonder bio je slijep od roenja...

www/IKT

Pronai na internetu film Kišni čovjek (Rain Man) ili Kraljev govor pa ga pogledajte zajedno u nenastavno vrijeme. Razgovarajte o filmu i o teškoći koju ima glavni glumac. Naučite iz filma kako se treba ponašati prema osobama s autizmom. (Autizam – razvojni poremećaj mozga. Glavna su obilježja autizma slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja.)

Pronaite na internetu brajicu (pismo za slijepe) pa ga donesite u razredni odjel i napravite veliki model brajice koji vam može pomoći da pročitate pojedine riječi na pismu slijepih. Pokušajte čitati, a zatim napišite kakav je osjećaj čitati na pismu slijepih.

..

114

PRIPREMI SE

Viktor Vida

ZBOGOM, KUĆO BIJELAZbogom, kućo bijela,pravilna kocko na moru.Galeb te spaja s modrinom,a bor ti kruni krov.

Zbogom, kućo bijela,s vijencem od dunja na tavanui žitom u podrumu.Mala tvravo sreće,mir s tobom!

Zora je zračila tvoje sobea zvijezde se rojile noćuu krčagu vode na stolu.U tebe su ulazili proscisa zastavom i jabukom.

Iz tebe su izlazili mrtvi djedovinošeni s glavom prema moru.

Podne rasipa iskre dragulja.Modri bljesak.

Evo, sunčan trakPada u sobu, kroz kapke,i traži bosa dječaka,što se skutrio u kutu.

Kako se osjećaju ljudi koji na dulje vrijeme napuštaju dom u kojem su se rodili? Što najviše nedostaje ljudima koji žive izvan domovine? Čega se najradije sjećaju?

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • pjesničke slike • vrsta stiha • vrsta strofe • suprotnost • epiteti

115

?!NEPOZNATE RIJEČImodrina – plavetnilo (ovdje neba)krčag – posuda za voduskutriti – skupiti

RAZGOVARAMO

S čim se oprašta pjesnik? Koju pozdravnu riječ upotrebljava? Zašto je ponavlja? Kojim izrazima naziva kuću? S kojim seZašZašto je ponavlja? Kojim izrazima naziva kuću? S kojim se

dmetima u kući oprašta? Što mu oni znače? Što se dogaapredmetimau je veličanstvenu trenutku riječ? Tko jeu podne, o kakvu je veli

dijelu Hrvatske kuća s kojom sedječak u kutu? U kojem je dijelu Hči koje to dokazuju.pjesnik oprašta? Pronai nekoliko riječi koje to

UČIMO

Kojom se suprotnošću služi pjesnik u sjećanju na život u kući?Koja se vrsta stiha javlja u pjesmi? U pjesmi se javljaju i trivrste strofa. Imenuj ih!

POVEZUJEMO

Možeš li zamisliti bijelu kuću o kojoj pjesnik pjeva i s kojomse oprašta? Što misliš, kamo odlazi? Gdje se nalazi kuća? Opišiusmeno krajolik oko kuće.

PIŠEMO I GOVORIMO

Nauči pjesmu izražajno čitati pazeći na naglašavanje riječi,intonaciju, tempo (brzinu čitanja) i na doživljaj.

Objasni što znači izraz mir s tobom u kontekstu svete mise. Ima li u pjesmi isto značenje?

Opiši subjektivno svoju kuću u 100 riječi. Obrati pozornostna ono što bi ti nedostajalo da više ne živiš u njoj.Razmišljaj i o okolišu u koji je kuća smještena.

SAZNAJEMO

Napiši zamišljeni intervju s pjesnikom Viktorom Vidom i ispitaj ga o životu u tuini. Pretpostavi i odgovore, ali tako što ćeš prije toga pročitati i piščevu biografiju koja će ti pomoći da ih lakše sročiš.

www/IKT

Saznaj kamo su odlazili i odlaze naši državljani u potrazi za boljim životom. U kojoj zemlji ima najviše iseljenih Hrvata? U kojoj je zemlji, daleko od domovine, živio pjesnik Viktor Vida?

116

PRIPREMI SE

KLJUČNI POJMOVIknjiževni portret lika (vanjski opis i osobine lika) • pripovijednje u prvoj osobi

Josip Kozarac

MOJ DJEDJesenas je umro moj djed. Prije bi čovjek rekao, da je usnuo, nego umro. Zadnjih se pet godina nije baš ni u čem promi-jenio, jer se upravo nije šta imalo na njem promijeniti. Kao srebro bijela kosa nije mogla još bjeljom postati, navorano čelo i lice sa plavim i crvenkastim piknjicama bilo je i lje-ti i zimi jednako, kao iz kamena isklesano, a hod i govor ostao mu isti – pa kad smo ga bijelo obučena i na odru pružena gledali, činilo nam se, da žmiravim očima sanja.Dva se dana pred smrt potuži, da mu nije najbolje, treći dan ujutro ispovjedi se i pričesti, a sat iza toga ležao je mrtav...Zadnje dvije godine nije ni odlazio nikuda sa stana; jedino na Uskrs, ako je bilo lijepa vremena, doe u crkvu. Uvijek je govorio, da mu je na stanu laglje, a čim doe u selo, kao da oslabi i ostari.– Nije to više za mene, drugo je življenje i drugi je svijet u selu, a drugi u mojim prsima; ovo nekoliko dana hoću ja da po svojoj voljici proživim.Na stanu imao je svoju sobicu sa dva prozorčića, sam ju je meo i čistio, da je bilo u njoj glatko i umiljato ko u ptič-jem gnijezdu. Kad god sam dospio, otrčim djedaku na stan. Najprije sam mu morao ispripovijedati, što je novo kod nas u selu – a on gutao svaku moju riječ, čudeći se koje-čemu, kako se ljudi i običaji danomice mijenjaju. Kad do-vršim, onda se djed maši pod slamnjaču pa mi izvadi ora-ha i lješnika, ili ode na tavan, pa mi skine koju jabuku ili suhu šljivu; takovo što uvijek se kod njega našlo. I ostalog bilo svega na stanu: tu su bile krave i ovce, kokoši i pure; imao djed i vina i šljivovice. Živio je kao sat: niti će ranije leći, niti kasnije ustati, niti preko mjere najesti niti napiti se....Za dosadu i dugo vrijeme nije djed znao, uvijek je našao sebi posla, bilo ljeti ili zimi. U proljeće popravlja on oko plotova, krči pomalo po livadi i šljiviku, skida mašinu s voćaka i okre-suje ih, nikad ni časka neće stati, da se odmori; kadikad tek pogleda na nebo, da vidi, koje je doba dana. Jelo si je naj-volio sam pripravljati; slaninu ispržiti na ražnju, udariti u ta-vicu dvoje, troje jaja, gljive začiniti – nije nitko umio kao on.

Opiši vanjski izgled svoga djeda. Koje bi osobine volio/voljela naslijediti od svog djeda? Čemu te naučio tvoj djed? Koliko vremena provodite zajedno?

117

– Rekao bih, da bez njegova znanja niti je šta postalo niti čega nestalo sa stana. On je vidio prvu grlicu i čuo prvog slavuja, on je znao za ptičja gnijezda, svaki dan ih je sva obišao, da vidi, je li u redu s njima... On je znao za prvu jagodu na livadi i za prvu trešnju na deblu. Razgovarao se sa čitavom Božjom prirodom, ničega nije bilo, što bi njemu bilo nepoznato. Kad je djed rekao: – To bome ne znam, što je; toga ja još nijesam vidio! – onda smo znali, da toga si-gurno nitko u selu ne zna. Po zvijezdama je znao, kakovo će vrijeme biti, pa prije svakog važnijeg posla, bilo oranja ili kosidbe, izaći će on po dva, po tri puta preko noći, da vidi, kako je na nebu... Lijenosti i neradinosti nije djed živ gledati mogao, žene su morale brzati pred njegovim očima, radio se lagan ili težak posao; jao si ga onoj, koja bi se usudila reći, da ju ruke bole ili da se je umorila. Te djed nije gledati mogao, ne-kmo li da progovori riječ s njome... Košulje i gaće morale su snahe praviti isto onakove, kao što mu ih je njegova pokojna pravila, ali ako nije sve onako bilo (već možda i bolje), onda djed najprije bude čangrizav, kasnije kao da se ražalosti, tužeći se, da danas mlai ne poštuju starije, da je teško svomu bez svojega, i da nema ni njemu već dugo života, otkako mu njegove babe nesta... No ta zlo-volja i žalobnost nije dugo trajala – našali li se tkogod, probrblja li koje dijete štogod smiješno ili pametno, od-mah se i djed udobrovolji i postane onaj stari dobričina.Teških poslova nije radio niti se u što miješao, dok ga ni-jesu za savjet upitali.– Ja velim tako, a vi sad radite, kako bolje znate – odgo-vorio bi on obično iza svakog takva razgovora.Premda mu je svaki savjet zlata vrijedio, ipak se nije na-metao, da zna najbolje. Svi smo ga jednako štovali i svakako se ulagivali, ne bi li mu ugodili. Kad doe zima i zapane snijeg, onda navalimo na nj kao gavrani: „Djede, ja bih sanice!”„Djede, napravi i meni, i ja bih!” A ispod njegovih ruku samo što bi se stvarale saone! Prebije li se kojoj ženi pre-slica, pukne li zipka ili stalak – opet: Daj, djede, pravi i opravljaj!... A on sve voljko i bez prigovora radi, da bi ga čovjek blagoslovio.

Već dvije, tri godine pred smrt često djed spominje, da mu neće biti teško umrijeti, dok nas vidi ovako složne i po-slušne. „A kad nestane toga strahopočitanja u vama, onda najbolje, da nestane i mene, ne daj Bog, da te nesreće do-živim!” – dodao bi svečanim glasom. Kao da je znao, po-navljao je pod konac života češće te riječi, a nama bilo da

118

proplačemo, a iz očiju nam je mogao djed čitati, da mu se bojazan neće ispuniti. Djed je tako srastao nama uz dušu i oko, da nijesmo ni pomisliti mogli, da bi on ikad umro; nama je uza nj tako bilo, kao da će navijek živjeti. Kad prvi put čusmo: umro nam je djed! – zazujaše nam te riječi tako čudno u ušima, da smo u prvi čas ostali bez boli i bez suza...Dugo ga ne mogasmo zaboraviti; dugo se obazirasmo za njim, hoće li doći sa stana i donijeti nam kitu jagoda i vijenac prvih trešanja... Al njega nema! A mi sretni i blaženi, kad ga u snu vidimo, kako nam pripovijeda i ljulja nas na koljenu.A naveče, kad izmolimo svagdašnju molitvu, u duši se sje-timo i djeda: – Smiluj se, Bože, našemu djedu!

RAZGOVARAMO

Kako se djed osjećao kad bi došao u selo? Što je djed darivao unuku kad bi mu ovaj prepričao dogaaje iz sela? Kako je bilo u djeda na stanu? Što je djed sve znao, navedi neke od njegovih sposobnosti. S kojim je ureajem pisac usporedio djeda oslikavajući njegovu točnost? Što djed nije volio? Kako se obitelj odnosila prema djedu? Zašto djed ističe da mu neće biti teško umrijeti? Zbog čega unučad ne može ni pomisliti da je djed umro? Gdje ga ipak vide i sretni su? Gdje živi djed iz teksta? Po čemu to možeš zaključiti?

?!NEPOZNATE RIJEČIstan – kućažmirave oči – poluotvorene očilaglje – lakšeokresivati – orezivati voćkesanice – saonice

119

UČIMO

Prisjeti se što je književni portret. Pronai u tekstu sve pojedinosti koje se odnose na vanjski opis djeda. U tekstu su istaknute brojne djedove osobine. Ispiši svaku i potkrijepi je citatom iz teksta.

KNJIŽEVNI PORTRET – opis lika; podrazumijeva njegov vanjski izgled i unutarnje osobine.

POVEZUJEMO

Je li iz tvoje blizine zauvijek otišla neka posebna osoba koje ćeš se sjećati zauvijek? Kakve te uspomene vežu uz nju? Gdje uvijek možemo čuvati osobe koje više nisu s nama?

PIŠEMO I GOVORIMO

Izrazi usmeno svoje mišljenje o tomu poštuju li danas mladi starije osobe barem približno onako kako je prikazano u tekstu. O istoj temi možete organizirati i usmenu raspravu ili rotirajuću diskusiju.

Odaberi jedan lik iz bajka koji ti je najpoznatiji po izgledu i osobinama. Napiši književni portret toga lika. Razmisli i opiši mjesto na kojem lik živi pa i njega uklopi u književni portret.

Fotografiraj svoga djeda u njegovoj svakodnevnoj odjeći. Ako postoji osobitost njegove odjeće (kapa, prsluk, hlače i sl.), svakako neka bude na fotografiji. Zalijepi fotografiju u bilježnicu pa opiši vanjski izgled svoga djeda i istakni sve njegove osobine u portretu od 100 riječi.

Taj zadatak možeš napraviti i na papiru izvan bilježnice koji ćeš staviti u svoj portfolio – zbirku radova koje učenik čuva u posebnoj omotnici, a koja pokazuje što je učenik radio tijekom godine, što može i što zna napraviti i napisati na satu ili izvan nastave – najbolji izbor radova učenika.

SAZNAJEMO

Razmisli i sastavi popis svih poslova kojima možeš pomoći baki i djedu. Ako su ti baka i djed daleko ili nisu više živi, sastavi isti takav popis za dvije starije osobe koje poznaješ, a žive u tvojoj blizini. Popis pokaži onima zbog kojih je sastavljen. Dogovorite se zajednički što ćeš od poslova koji su na popisu obavljati za njih i tako im pomagati bez naknade. Dobrotvorni rad bez naknade naziva se volonterstvo. I ti budi volonter.

www/IKT

Pronai na internetu kome se i zašto dodjeljuje Nagrada Josip i Ivan Kozarac.Živi li tvoj djed u tvojoj blizini, provedi jedan dan s njim i fotografiraj sve što djed radi od jutra do večeri. Napravi zanimljiv fotostrip pod naslovom Jedan dan u životu moga djeda...Prisjeti se osobitosti stripa: smjesti fotografije u okvire, dodaj oblačiće s duhovitim tekstom i istakni naslov. Kadrove stripa možeš ispisivati jedan po jedan pa ih lijepiti na veću podlogu (tada ćeš ispisati, izrezati i zalijepiti i naslov) ili ih možeš složiti na računalu pa ih ispisati u formatu A4).

120

PRIPREMI SE

Ivan Cankar

ŠALICA KAVEPrije petnaest godina došao sam kući i ostao kod kuće tri tjedna. Cijelo sam vrijeme bio potišten i zlovoljan... Prve sam noći spavao u komorici; katkad bih se u noći probu-dio i u mraku vidio kako je majka ustala iz kreveta i sje-dila za stolom. Sasvim mirno kao da spava... Pažljivo sam slušao i razabrao da to nije disanje u snu, nego s mukom zatomljeno jecanje.Preselio sam se pod krov na sijeno... Namjestio sam le-žaj u sijenu, a stol sam postavio kraj vrata... Mrzovoljan, potišten i u crnim brigama pisao sam tada svoje prve lju-bavne priče...Jednom sam poželio crnu kavu. Ne znam kako mi je došla ta misao; zaželio sam je. Možda samo zato što sam znao da ni kruha nema u kući, a kamoli kave. Čovjek u svojoj rastresenosti zloban je i nemilosrdan. Majka me pogledala velikim plahim očima i nije odgovorila. Dosadan sam sebi i zlovoljan, bez riječi i pozdrava vratio sam se u potkrov-lje da pišem... Čuo sam tihe korake na stepenicama. Dolazila je majka; penjala se polako i oprezno, u ruci je nosila šalicu kave. Sada se sjećam da nikad nije bila tako lijepa kao u tome trenutku. Kroz prozor je koso sijao pramen podnevnog sun-ca ravno majci u oči; bile su krupnije i bistrije, sva nebeska svjetlost blistala je iz njih, sva blagost i ljubav nebeska. Usne su se smiješile kao u djeteta koje donosi radostan dar.A ja se osvrnuh i rekoh zlobnim glasom:„Ostavi me na miru! Sada mi ne treba!”Još nije bila na vrhu stepenica; vidio sam je samo do poja-sa. Kad je čula moje riječi, nije se ni pomakla, samo joj je ruka u kojoj je držala šalicu zadrhtala. Gledala me je pre-strašeno, svjetlost u očima je umirala.Od stida mi krv udari u lice, hitrim koracima pošao sam prema njoj.

„Dajte, majko!”Bilo je prekasno; svjetla više nije bilo u njenim očima, ni osmijeha na njezinim usnama. Popio sam kavu i tješio se:„Navečer ću joj reći onu riječ, onu ljubaznu riječ koju je očekivala njezina ljubav...”Nisam joj rekao ni navečer, ni drugi dan, a ni na rastanku.

Jesi li nekad nešto silno poželio/poželjela, a bio si svjestan/svjesna da je nemoguće to dobiti? Je li ti netko ipak ispunio želju? Kako si se osjećao/osjećala tada?

KLJUČNI POJMOVIcrtica • lirska obilježja • epska obilježja crtice • pripovijedanje u prvoj osobi

121

RAZGOVARAMO

Kako je raspoložen glavni lik? Kako znamo da su pisac i glavni lik ista osoba? U kakvu je raspoloženju piščeva majka? Što je pisac poželio? Pronai dio teksta u kojem je pisac opisao majku u trenutku dok je nosila šalicu kave. Kako je pisac reagirao na majku i kavu koju je nosila? Koja rečenica mijenja majčine oči? Koju je riječ očekivala majčina ljubav, a nije izgovorena?

UČIMO

Ponovi obilježja crtice. Pronai u tekstu lirska obilježja crtice. U kojoj osobi pripovijeda pripovjedač?

POVEZUJEMO

Jesi li ti nekim grubim postupkom povrijedio/povrijedila svoju majku? Kako se inače slažeš s mamom? Razumije li mama sve tvoje želje? Kada se mama žrtvuje za tebe? Što ti činiš umjesto nje pa je njoj lakše? Je li ti problem zagrliti mamu i reći joj da je voliš?Je li dovoljno nekoga samo voljeti ili mu to treba i pokazivati na primjeren način?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši svoje mišljenje od 50 riječi o postupku glavnoga lika prema majci. Kako bi se ti ponio/ponijela na njegovu mjestu?

Napiši razgovor izmeu majke i sina koji se ipak dogodio te večeri.

Zamisli kako je izgledao prostor pod krovom u kojem je boravio pisac. Imaš samo neke pojedinosti toga prostora u tekstu, a ti ih dopuni svojim opisom toga zatvorenog prostora. Neka tvoj opis ima 100 riječi.

SAZNAJEMO

Uvijek je lijepo slušati majku i biti dobar prema njoj. U tjednu koji je ispred tebe budi iznimno ljubazan/ljubazna, susretljiv/susretljiva i poslušan/poslušna prema majci. Poslušaj svaku njezinu uputu, želju, molbu... Ne očekuj nikakvu nagradu. Usporedi svoju i piščevu majku. Po čemu su slične? Po čemu su slične sve majke?

www/IKT

Pronai na internetu lijepe i zanimljive citate o majci. Pročitajte ih na satu i raspravljajte o njima.

?!NEPOZNATA RIJEČkomorica – soba za spavanje u seljačkoj kući

122

PRIPREMI SE

Vladimir Kovačić

HVALJEN ISUS, MOJA STARA BAKOHvaljen Isus, moja stara bako;Hvaljen Isus, radenica moja!

Ja u snima često k Tebi idem,kad krunicu molim uspomena.Sni o Tebi po bosiljku mire.Ja Te vidim:čučiš pokraj trijemai prebireš vunu za vretena.

Kako si mi, moja stara bako?Kako si mi, radenice mojai najbolja veziljo i tkaljo?Kako si mi, živa željo moja?

Orah šumi. Zdrava će Marija.Pometena mora bit avlija.Tvoje rukeuvijek, uvijek žure.

Nemir snova korake Ti sluša:šušti lišće, u njima je jesen;u njima je Tvoja blaga duša.

Bašča vene otkad Tebe nema.Stazice su zarasle sa dračem,i cvrčci se javljaju sa plačem,i rosa je suza prolivena.

Što prvo pomisliš kad ti netko spomene baku? Koje mjesto u tvom životu zauzima baka? Koliko vremena provodiš s njom?

KLJUČNI POJMOVIvrsta stiha • vrsta strofe • pjesničke slike • vizualna (vid) • akustična (sluh) • gustativna (okus) • taktilna (dodir) • olfaktivna (miris)

123

?!NEPOZNATE RIJEČIradenica – vrijedna ženamire – miriše trijem – natkriven otvoreni prostor ispred kuće avlija – dvorištedrač – korov

SAZNAJEMO

Posvetite jedan sat hrvatskoga jezika bakama pod nazivom Čajanka za bake. Pozovite bake da budu gošće na tom satu. Recitirajte im lijepe pjesme, predstavite ih na zanimljiv način, istaknite njihove posebnosti i vještine. Neka i bake ispričaju poneku zanimljivu zgodu iz svoga života. Napravite čaj, a bake neka pripreme ono nešto po čemu su poznate.

www/IKT

Istraži kako se u pojedinim dijelovima naše domovine naziva baka. Pronai i ostale izraze u žargonu te na jeziku književnosti koji se upotrebljavaju za baku.

RAZGOVARAMO

Kako pjesnik pozdravlja svoju baku? Zašto baš tim pozdravom?Gdje se pjesnik susreće s bakom? Koji ga miris podsjeća na nju? Kojim je izrazima pjesnik nazvao baku? Objasni izraz živaželjo moja. Kada doznajemo da baka više nije meu živima?Koji stihovi izrazito svjedoče o pjesnikovoj dubokoj boli zabakom? Što se sve promijenilo otkad nema bake?

UČIMO

Odredi koje se vrste stiha i strofa/kitica javljaju u pjesmi.Pronai u pjesmi vidne i slušne pjesničke slike. Kojimosjetilima doživljavamo vidne i slušne pjesničke slike? Kojimbismo se osjetilima još mogli služiti u doživljaju pjesme?

PJESNIČKE SLIKE osobitosti su pjesničkoga jezika.Doživljavamo ih različitim osjetilima.

VIZUALNE pjesničke slike doživljavamo osjetilom vida („U travi se žute cvjetovi...”), AKUSTIČNE osjetilom sluha („Šuštanjemlišća i šapatom kiše...”), GUSTATIVNE osjetilom okusa („... i okus zrelih trešanja...”) , TAKTILNE osjetilom dodira („...drže se za ruke nježno...”), OLFAKTIVNE osjetilom mirisa („...štoopojno vonjaju...”).

OLFAKTIVNA AKUSTIČNA VIZUALNA TAKTILNA GUSTATIVNAmiris sluh vid dodir okus

Pronai primjere u pjesmi i za druge pjesničke slike.

POVEZUJEMO

U čemu se očituje tvoja i bakina povezanost? Koje su vašezajedničke aktivnosti – što radite dok ste skupa? Ako neprovodiš dovoljno vremena s bakom, razmisli o vašem odnosupa ga popravi ako možeš.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši svojoj baki lijepo pismo, ukrasi ga i pošalji joj ga na kućnu adresu. U pismu joj napiši zašto je voliš i što tiznači u životu. Baka će biti ugodno iznenaena.

Napiši nekoliko haiku pjesmica o temi baka.

Pronai u drugim lirskim pjesmama u čitanci jedan primjerPronai u drugim lirskim pjesmama u čitanci jedan primjer za svaku pjesničku sliku.

124

PRIPREMI SE

Marina Vidas

MAMA MOJA MAMASTA– Dobila sam posao, dobila sam posao! – sretno me do-čekala mama kad sam došao iz škole. Bio sam sretan jer je nakon dugo godina dobila posao u struci. Sutradan je odjenula fini kostimić i cipele visokih potpetica. Bila je li-jepa, ali nekako mi se učinila daleka, nedodirljiva. Kao da to više nije bila moja mama mamasta.Dani su prolazili, mamina ruka u kući očito je nedostajala. Tata i ja bili smo posve zbunjeni. Neprestano smo jurili u trgovinu jer nam je uvijek nešto nedostajalo. Tata se trudio skuhati bilo kakav ručak, a kuća je iz dana u dan bila sve zapuštenija. Brat se pravio kao da to sve nije njegov problem, on je gimnazijalac, zatvorio bi se u sobu i slušao glazbu. Kad bih mu prigovorio da ništa ne radi, začuo bih samo: − Dimi, mulac!Trebala mi je moja mama mamasta da mi pomogne oko zadaće, da me poljubi i da se zezamo.U školi su zaredale loše ocjene. Tko to sve može stići! Sre-ća da nitko nije imao vremena za informativni razgovor. Osjećao sam da tonem, da se nalazim u začaranom krugu iz kojeg ne mogu izaći. Pokušao sam razgovarati s mamom, otpilila me u sekundi jer je bila strašno nervozna. Svaki je dan čitala nekakve knjige. Navodno, mnogo je toga zabo-ravila, a mnogo se toga promijenilo u pristupu djeci koja imaju problema u razvoju. − Marko, moram biti u toku, ja radim ozbiljan posao i ne-moj mi smetati sa svojim glupostima – rekla mi je. Nisam više prepoznavao svoju mamu, bila mi je tako daleka i više se nije sa mnom šalila. Odustao sam od priče. Sutradan mi je pala na pamet luda ideja. Namjestio sam zvonjavu svojeg mobitela na rock ’n’ roll pjesmu i poja-čao do daske. Nagovorio sam razred da na satu povijesti ja stavim svoj mobitel ispod peći i da svi koji imaju mobi-tel zovu moj broj. Nastavnik povijesti stariji je gospodin koji više ne čuje do-bro, a i refleksi kao da su mi oslabjeli. Jedva smo dočekali

Koliko vremena provodiš sa svojim roditeljima? Možeš li zadatke izvršavati samostalno kad oni nisu u kući ili te stalno moraju nadgledati? Kolika je tvoja odgovornost na skali od jedan do deset? Obrazloži izbor svoga broja. Ljutiš li se na roditelje ako su prezaposleni?

KLJUČNI POJMOVIosjećaji lika • osobine lika • kompozicija

125

sat povijesti. Nastavnik je ušao, zapisao sat i počeo govo-riti o Prvome svjetskom ratu. Onda je počela glazba i nije prestajala do kraja sata. Nastavnik se pjenio, znojio. Luku, koji je sjedio do peći, samo što nije svukao do gola. Mi smo se smijali, smijali...Kad je završio sat, svi su mi sa smiješkom prilazili i priznali kako mi je to bila zaista cool ideja. Kad sam pogledao na mobitel, na njemu su bila zabilježena 52 poziva. Uslijedilo je ravnateljevo ispitivanje, zatim je na red došla razredni-ca, pa pedagogica... Pretvarali smo se da nemamo pojma o tome tko je autor koncerta na mobitelu. Početkom šestog sata u učionicu je ušao ravnatelj ozbiljna lica i prijeteći rekao: − Nećete dolaziti u školu dok ne priznate čije je to maslo.Razred se uskomešao, meni se srce uzlupalo, ruke oznoji-le. Malo-pomalo svi su počeli gledati u mene. U učionici je vladala neizdrživa šutnja. Polako sam ustao i mucajući sve priznao. Ravnatelj me pozvao u svoju kancelariju i zapo-vjedio da nazovem mamu da doe hitno u školu. Okretao sam broj, a sve što me u posljednje vrijeme mučilo staja-lo mi je u grlu. Mama se javila i nekako sam uspio promucati da mora doći u školu.

126

Jadna mama bila je crvena kao paprika dok je gledala moje ocjene i slušala komentare na račun mojeg ponašanja. Sje-dio sam pokraj nje i nikako nisam mogao zaustaviti suze, osjećao sam da se raspadam na proste faktore.Izašli smo iz škole, mama u svom kostimiću, a ja uplakan i pokunjen.− Mama, nedostaješ mi – uspio sam izgovoriti − Znam − odgovorila je mama – i zato te sad vodim na jedno mjesto. Ušli smo u zgradu u kojoj mama radi. U jednoj prostoriji djeca (ili odrasli ljudi, nisam mogao odrediti) sjedili su u kolicima i svi su mi se smiješili, pokušavajući me dodirnu-ti. Izbjegavao sam njihove dodire. − Neće ti oni ništa, pusti neka te diraju – rekla je mama. Prepustio sam se njihovim dodirima i nerazumljivom go-voru, čudnom smijanju. Polako sam se počeo smijati sku-pa s njima.Kad smo izašli, mama mi je rekla: − Marko, shvaćaš li sada koliko si sretan?Kimao sam glavom i gledao je s ljubavlju i ponosom.− Mama, ti si zbilja supermama!Toga popodneva dugo smo razgovarali, ja i moja mama mamasta. Ispričala se što nije imala vremena za mene, ali je dodala da sam dovoljno odrastao i da moram prihvaćati odgovornost u skladu sa svojim godinama. − Naša je obitelj poput jednog pravokutnika. Svaka je nje-gova stranica jednako važna i svaka mora nositi dio odgo-vornosti – objasnila je. Na satu hrvatskog napisao sam sastav. Moja je obitelj po-put pravokutnika. Sastav je dobio nagradu na Susretima Ivica Kičmanović. Moj učitelj i roditelji ponosili su se mno-me, čak mi je i nastavnik povijesti osobno čestitao.

RAZGOVARAMO

Što se dogodilo kad je mama odjenula kostimić i cipele visokih potpetica? Što se počelo dogaati u kući koju je mama nekad držala pod kontrolom? Kako nedostatak mame rješava Markov brat gimnazijalac? Pronai i pročitaj rečenicu koja točno opisuje stanje u kojem se našao Marko. Kako je Marko prošao kad je pokušao razgovarati s mamom? Kakvu je neslanu šalu Marko izveo na satu povijesti? Koja je ravnateljeva rečenica bila presudna pa je Marko priznao svoje nedjelo? Kako se osjećao Marko sjedeći pokraj mame koja je slušala o njegovim lošim ocjenama i nedoličnu ponašanju? Je li mama kaznila Marka? Kamo ga je odvela? Tko su ljudi s kojima radi Markova mama? Objasni usporedbu obitelji s pravokutnikom.

?!NEPOZNATE RIJEČIdimi – odlazimulac – deran

127

UČIMO

Napiši kompoziciju priče. Vježbaj tako da svaki dio priče napišeš u jednoj kratkoj rečenici. Promatraj Markove osjećaje kroz cijeli tekst. Pazi, osjećaj i osobina nisu isto. Osjećaj je stanje lika izazvano kao reakcija na trenutačan dogaaj, a osobina nas odreuje kao osobu i proces njezina nastanka traje dulje. Ispiši Markove osjećaje koji se javljaju tijekom teksta. Kad ih ispišeš, odredi i tri Markove stalne osobine na temelju njegovih postupaka. Osjećaji su: tuga, iznenaenje, radost, zadovoljstvo, zaljubljenost, ljubomora, mržnja, očaj, strah, prkos i sl. Osobine su: hrabrost, dobrota, lijenost, odlučnost, optimističnost, samopouzdanost, zaigranost, neposlušnost, pristojnost i sl.

KOMPOZICIJA – meusoban odnos pojedinih dijelova književnoga teksta. Sastoji se od: a) uvoda (početka radnje), b) zapleta (dogaaja koji potiče daljnja zbivanja), c) vrhunca radnje (najnapetijega dijela), d) raspleta (dogaaja koji potiče rasplitanje radnje)UVOD: Mama je dobila posao.ZAPLET: Situacija u kući i školi počinje se komplicirati. VRHUNAC: Marko napravi lošu šalu na satu povijesti. RASPLET: Mama vodi Marka u zgradu u kojoj radi, Marko upoznaje djecu s teškoćama i shvaća koliko je sretan.

POVEZUJEMO

Izgubiš li ti katkad kontrolu u školi? Što misliš o učenicima koji namjerno ometaju nastavu? Jesi li se u svom svakodnevnom životu i radu susreo/susrela s osobama s teškoćama? Kakve teškoće imaju? Znaš li im pomagati?

PIŠEMO I GOVORIMO

Pripremite bonton za osobe s teškoćama pa ga zajednički proučite i komentirajte na satu. Naučite se ponašati prema osobama s posebnim potrebama.

Da si ti ravnatelj, kako bi kaznio učenike koji ometaju radno ozračje na satu? Napiši svoje obrazloženje u 50 riječi.

Raspravljajte o temi: Osobama s teškoćama nije potrebno sažaljenje. Izaberite voditelja rasprave. Istaknite nekoliko teza oko kojih ćete graditi raspravu.

SAZNAJEMO

Osnuj u dogovoru s razrednikom Klub djece pomagača koji će pomagati svim učenicima kojima je pomoć potrebna. To mogu biti samo osobe s teškoćama. Taj bi klub mogao organizirati različite aktivnosti, poduke za nerazumljive nastavne sadržaje, različite humanitarne akcije i sl. Mogao bi postati vrlo vrijedna izvannastavna aktivnost za sve one učenike koji bi se voljeli volonterski baviti humanitarnim radom.

www/IKT

U Osnovnoj školi Ljudevita Gaja u Osijeku svake se godine 3. prosinca održava integrirani dan pod nazivom Pokušaj hodati u mojim cipelama. Taj dan posvećen je osobama s teškoćama, ali i učenicima škole koji se u različitim radionicama uče suživotu s takvim osobama. Pronai na mrežnoj stranici škole (www.ljudevitgaj.hr) fotografije s toga dana pa pogledaj kako učenici igraju košarku u invalidskim kolicima, a zavezanih očiju pikado i na različite se načine poistovjećuju s teškoćama osoba s teškoćama kako bi ih što bolje mogli razumjeti.

128

PRIPREMI SE

Zlata Kolarić-Kišur

DJETINJSTVO U ZLATNOJ DOLINIZanima vas gdje se može naći takva dolina?U djetinjstvu svagdje!

Moju čudesnu dolinu nisu pozlatila samo sjećanja na lije-po djetinjstvo. Nju su već prije dvije tisuće godina Rimljani prozvali Zlatnom dolinom – Valis aurea.

Kad bih tu dolinu htjela opisati, morala bih početi otprili-ke ovako:Izmeu Papuka, Krndije, Psunja i Babljih gora, tamo gdje su vrbe zacrtale tok Orljave, pružila se prostrana dolina, prošarana zelenim pašnjacima i plodnim njivama. U skro-vitom kutu te doline, zaštićen brežuljcima kao ptiče u gni-jezdu, stisnuo se stari, lijepi gradić, Požega...

Nikad nisam čula toliko slavuja odjednom, kao u mojoj Zlatnoj dolini. Niti užila miris bujnih bašča, koje se prote-zahu gotovo iza svake i najmanje kuće, pune lijepih kata, dragoljuba, kalopera, jasmina i jorgovana, bez kojih se ne može osjetiti puna ljepota ove doline.

Pokušat ću da prikažem meni najljepši dio doline, gdje su se odvijale pustopašne igre jednog sunčanog djetinjstva. Bilo je to naše dvorište, prostrano toliko da bi moglo pri-miti razigranu djecu cijele jedne škole. U dvorištu šumio je dan i noć zahvaćeni izvor gorske vode, padajući poput malog slapa s visoka, raspršen u tisuće blještavih kapljica. Kad bi pritisnula omara, prepustili bismo se zagrljaju sla-pa, te okrijepljeni i osvježeni jurili dalje u igri.

KLJUČNI POJMOVIpripovijedanje • opisivanje

Prisjeti se svoga djetinjstva. Koje si igre igrao, tko su ti bili prijatelji, gdje ste se igrali? Imaš li najdražu igračku, mjesto ili igru koje se uvijek rado sjećaš?

129

Mali cvjetnjak sa sjeni-com od divljih ruža izgu-bio bi se gotovo sasvim u tom golemom dvorištu, da nije bio tako pretrpan cvijećem, pravi guštik, kao što djeca za-mišljaju sebi vrt usnule princeze iz priče, obrastao divljim ružama i trnjem. Ovdje niti je tko cvijeće sadio, niti ga je tko kidao, sjeme se trusilo i ponovo oploivalo zemlju. Ali zato dva mala breskvina stabla nikad nisu dočekala da im plod dozrije. Još u zametku mi, nestrpljiva djeca, obrali bi-smo i slatko pojeli kiseli plod kao pravu poslasticu.

U dvorištu isprsio se visoki javor i nekoliko dudova, divlja loza penjala se po zidovima kao i mirisna glicinija, kojoj se ljubičasti cvjetovi ovjesiše poput bujnih grozdova. Sve je to davalo skladan okvir našem jedinstvenom prostra-nom igralištu.

Ali ni to još ne bi značilo mnogo, da dvorište nije bilo ome-eno prekrasnom grabovom šumom, koja se blagim uspo-nom uzdizala na brežuljak, obavijajući s drugim zelenim humcima gradić u dolini.

Što je nama, djeci, značio naš Grabrik? Nije to bio samo skup nijemih stabala, u čijoj bismo se sjeni igrali i odmarali od igre i trke. Razigrana dječja ma-šta davala je tim vjernim pratiocima naših igara uvijek nove oblike i nov sadržaj. Oni visoki, uspravni grabovi podsjećali su nas na divove iz priča. Skriveni meu nji-hovim granama osjećali smo se zaštićeni, sretni kao ptice koje su oko nas bezbrižno pjevušile.

130

Čudite se možda što govorim o „našem” Grabriku, o „na-šoj” šumici, a u početku pričala sam o „svojoj” Zlatnoj do-lini. No zar bi ta dolina bila meni tako draga, kad bih u njoj živjela samo pusta i tužna, a ne Zlatna dolina, puna nestašluka i vedrih, nezaboravnih doživljaja.

RAZGOVARAMO

Zašto je spisateljica svoju dolinu nazvala zlatnom? Objasni rečenicu da se dolina poput spisateljičine može pronaći svagdje u djetinjstvu. Spisateljica je geografski odredila dolinu. Uzmi kartu i pronai gdje se dolina doista nalazi. Pronai koji je epitet upotrijebila spisateljica da bi dočarala svoje djetinjstvo i igre. Pronai i pročitaj pojedinosti opisa spisateljičina dvorišta. S čim su djeca usporeivala grabovo drveće? U čemu je, za spisateljicu, najveća vrijednost Zlatne doline?

131

UČIMO

Prisjeti se pripovjednih tehnika: opisivanja, pripovijedanja i dijaloga. Pripovijedanje je nizanje radnje, zapažanje promjena u vremenu i prostoru. Opisivanje je slikanje riječima, zapažanje pojava u prostoru. Pronai dijelove u tekstu u kojima spisateljica pripovijeda, a zatim dijelove u kojima opisuje.

POVEZUJEMO

Zašto se sve odrasle osobe uvijek vraćaju u djetinjstvo i prisjećaju dana kada su bili djeca? Zašto svi ističu da je djetinjstvo najljepše životno razdoblje? Kako bi ti opisao/opisala svoje djetinjstvo? Kada završava djetinjstvo? Sjećaš li se Pipi Duge Čarape, ona je s Tomijem i Anikom popila tablete da ne odraste. Što misliš zašto? Može li čovjek zauvijek ostati dijete?

PIŠEMO I GOVORIMO

Čuvaš li negdje prijatelje, igre i dogaaje koje ne želiš nikada zaboraviti? Čuvaš li negdje dane koje zauvijek želiš zapamtiti? Razmisli gdje bi ih mogao pohraniti jer je riječ o nematerijalnim stvarima koje ne možeš jednostavno staviti u ladicu, ormar ili škrinju. Gdje će biti tvoje mjesto uspomena?

Fotografiraj svoje dvorište pa ga detaljno opiši u 150 riječi. U svoj opis utkaj i svoje osjećaje i svoje osobno stajalište.

Opiši svoju najdražu igru u 50 riječi, ali neka to ne bude računalna igrica.

SAZNAJEMO

Intervjuiraj baku i djeda, mamu i tatu pa ih pitaj koje su igre igrali kad su bili djeca. Jesu li i oni veći dio dana provodili pred računalom? Zapiši pravila jedne igre koja ti se učini najzanimljivija, objasni je prijateljima pa je odigrajte. Ako igara bude više i ako budu različite, igrajte ih cijeli tjedan.

www/IKT

Pronai i pogledaj na internetu fotografije Zlatne doline.

?!NEPOZNATE RIJEČIValis aurea – Zlatna dolinabašča – vrtužiti – nauživati se čegapustopašne – obijesneomara – sparina, vrućina dragoljub – ukrasna biljka žutoga cvijetakaloper – ukrasna mirisava biljka (božja plahtica)sjenica – mali natkriveni otvoreni vrtni prostordud – listopadno stablo, murvaglicinija – ukrasna grmolika biljka povijuša s ljubičastim mirisnim cvjetovima

132

PRIPREMI SE

Tin Kolumbić

IVANOV BOŽIĆNI SANBožićna noć u primorskom gradu. Majka i sin vratiše se s polnoćke u hotel na spavanje. Ivan je bio jako pospan i ubrzo je usnuo. Majka je još dugo bdjela misleći na sru-šenu kuću u slavonskom selu. Pred jutro i nju je svladao san, ali nije dugo spavala.Jutro još ne bijaše svanulo kad je Ivan skočio iz kreveta te prie majčinu krevetu.– Majko, vidio sam našu kuću. Nešto se prekrasno noćas u njoj dogodilo.– Sine, spavaj još malo! Još je rano za ustajanje.– Mama, čuješ li ti mene? Rekao sam ti da sam vidio našu kuću. – Ivane, opet si sanjao. Dobro znaš da je naša kuća...– Znam, mama, naša kuća je srušena, ali ja sam je noćas vidio. Nisam sanjao, vidio sam je kao što tebe sada gle-dam. I nešto se prekrasno u njoj noćas dogodilo.– Što se dogodilo?– Želiš li da ti pričam?– Hajde, pričaj! Znam već sve tvoje snove, nadam se da si noćas sanjao nešto novo.– Ovo ti još nisam pričao i kažem ti da nisam sanjao. Vi-dio sam. Trčao sam, ne znam otkuda, i naglo se zaustavim pred našom kućom. Vidim kuća je srušena, ali vidim i nove zidove, prozore, vrata, krov, sve čitavo i lijepo kao što je nekad bilo. Prozori i vrata su zatvoreni, ali ja vidim kroz zidove sve što se u kući dogaa. Nad kućom neka čudna svjetlost, kao da ima oči i usta, gleda u mene i osmjehu-je mi se. Bilo mi je lijepo dok sam gledao, kad čujem net-ko pjeva. Pjesma je dolazila odozgo, iz visine iznad one svjetlosti.Ne sjećam se pjesme, samo znam da sam uživao slušajući. I meni došlo da zapjevam.

Ispričaj svoj izmišljeni božićni san koji si usnuo/usnula vrativši se s polnoćke.

KLJUČNI POJMOVItema • likovi • pripovijedanje u prvoj i trećoj osobi

133

Odjednom otvore se vrata na kući, a pred njima stoji aneo i drži jaslice u rukama. Ulazi u kuću, donosi jaslice u našu veliku sobu i položi ih na pod. Sve to gledam kroz zidove.Nad kućom još blista ona svjetlost i pjesma se čuje. Pogle-dam dvorište i vidim Svetog Josipa i Mariju koja u naruč-ju drži dijete. Uu i oni u kuću te polože dijete u jaslice. Ona svjetlost odozgo sie u kuću i pjesma utihne. Naša soba je tako blistala kao da je dan.Tada ponovno čujem pjesmu. Marija je pjevala uspa-vanku, i to onu koju si ti meni pjevala prije spavanja. Aneo koji je donio jaslice sjedi za stolom i sluša. Pomislio sam: nije lijepo da stojim tu sa strane, da nisam u svojoj sobi, a Isus mi je došao u goste. Potrčim prema kući, trčim ja, trčim, ali nikako stići do kuće. Blizu sam, samo što je ne dodirnem rukama. Najednom, kuća se zaustavi. I ja sam stao i gledam: kuća je postala tako mala, kao igračka. Uzmem je u ruke. Ovo ti ne mogu opisati, mama. Držim kuću u ru-kama, a u njoj je mali Isus, njegova majka i Sveti Jo-

134

sip. I tako s kućom u rukama potrčim k tebi. Ne znam što se dogodilo s kućom, ali molim te nemoj mi reći da sam sanjao. Još su mi oči pune ljepote i još u rukama osjećam toplinu naše kuće.– Ne, sine, nisi sanjao. Dobro si vidio. Noćas je Isus pohodio sve one koji su u nevolji. I našu je kuću sigurno pohodio.– Mama, je li to dobar znak? Ako je Isus pohodio našu kuću, hoćemo li i mi uskoro...– Hoćemo, Ivane! I moramo. Uz Božju pomoć ponovno ćemo podignuti naš dom. – Mama, i ja ću pomoći. Ništa mi neće biti teško.– Hoćeš, sine. I ti ćeš pomoći – reče majka i zagrli sina.Ivanu je to bila najljepša čestitka za Božić. Mama mu je rekla da nije sanjao.

135

RAZGOVARAMO

Zašto majka i sin borave u hotelu? O čemu je majka razmišljala gotovo cijelu noć? Gdje se odigrava radnja Ivanova sna? Prepričaj opširno Ivanov san. Koju je pjesmu pjevala Marija malom Isusu? Ivan trči i ne može stići do kuće, a kad je sustigne, ona se pretvara u igračku. Pokušaj objasniti ovaj dio Ivanova sna. Kako majka tumači Ivanov san? Pronai rečenicu kojom Ivan objašnjava da njegov doživljaj nije bio san. Koju je najljepšu čestitku Ivan dobio za Božić?

UČIMO

Odredi temu priče. Odgovara li naslov priče temi? Koji se likovi javljaju u priči? Koji dio priče pisac pripovijeda u trećoj osobi, a koji u prvoj osobi?

POVEZUJEMO

Kako zamišljaš Ivana? Pamtiš li ti neki san koji je bio toliko stvaran pa si mislio/mislila da ne sanjaš? Ispričaj usmeno što si usnuo/usnula.

PIŠEMO I GOVORIMO

Nastavi pričati priču. Što se dogodilo? Jesu li se Ivan i majka vratili kući? Što su zatekli na zgarištu svoje kuće? Priču u jednoj minuti ispričaj usmeno. Pazi kako se izražavaš, nema poštapalica!

Zamisli da si bio s Ivanom na polnoćki. Improviziraj razgovor koji ste vodili na putu do crkve. Što je Ivan razgovarao s likovima u kući-igrački koju je držao u ruci?

O čemu sanjaš dok si budan/budna? Iznesi sve svoje želje i snove. Napiši sastavak od 150 riječi.

SAZNAJEMO

Radnja teksta dogaa se za Domovinskoga rata. Pronai i ostale tekstove u čitanci koji se odnose na temu Domovinskoga rata pa ih pročitaj ako ih niste obraivali na satu. Zapiši naslov i autora teksta te ukratko prepričaj sadržaj.

www/IKT

Pronai na internetu koja su područja za Domovinskoga rata najviše stradala. Pronai fotografije srušenih kuća pa ih složi u PP prezentaciju i pokaži učenicima u razrednom odjelu. Na internetu je najviše fotografija srušenoga Vukovara. Neke fotografije imaju povijesnu i emocionalnu važnost za sve Vukovarce. Pronai koje su to fotografije pa i njih uvrsti i objasni njihovo značenje.

MJESEČNI PROJEKT

Glagoljski nakitIzradi nakit s glagoljskim inicijalima (naušnice, privjesak, broš...). Možeš upotrijebiti različite materijale: drvo, žicu, mekši metal, glinu, glinamol ili neku drugu smjesu za oblikovanje.

Na isti način možeš izraditi i privjesak za ključeve.

Nakit izraujte cijeli mjesec u školi ili u kući, uglavnom u slobodno vrijeme. Na kraju napravite prodajnu izložbu.

Vladimir Nazor

TOMISLAVOružje zveči, bijesne mrke čete.I Maari bježe na brzim konjima.Za njima Hrvati kao sokolovi lete,Gone ih preko ravni i brjegova.Šumama gustim, gudurama tamnim,Sve do sivih Dravinih valova

Kad je rijeku preš’o, mrk je upitao:„Junače, tko si?”A na drugoj strani pobjednik mladi,Gromko zavikao: „Arpade ti si vjetrina što hara!Ja sam ti hrašće jedro i stoljetnoNa koje zalud vihor se obara!Ti bijesan rušiš, ja sve i vedar zidam,Ti ko zvijer banu da moriš i kolješ,Ja od zla branim, ljute rane vjeam!Za ime, što me pitaš, varvarine?Čuvar sam vjerni svoje Domovine,Lav stražar rodne rijeke i doline!Susjede, dom si na svojemu gradi!Zovi me zid meni, plot krvavi!Al’ prohtjel’ se tebi jednom natrag, znadi:Tu ćeš me naći! Čekam te na Dravi!”

138

PRIPREMI SE

Knez Tomislav vladao je Primorskom Hrvatskom kada su Maari iz Podunavlja prodirali prema zapadnoj i južnoj Europi ostavljajući za sobom pustoš i ruševine. Napali su i Panonsku Hrvatsku. Tomislav je odbio njihov napad i odbacio ih natrag preko rijeke Drave. Tada su se vjerojatno Panonska i Primorska Hrvatska sjedinile u jednu državu. Hrvatsko Kraljevstvo nastalo je krunidbom prvoga hrvatskoga kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskome polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

KLJUČNI POJMOVIpjesničke slike • epiteti • suprotnost • usporedba • aliteracija • asonanca • vrsta stiha • vrsta strofe • ritam • domoljubna pjesma

139

?!NEPOZNATE RIJEČIgudura – uska dolina visokih i strmih stijenaharati – pustošiti, razaratibanuti – naglo, iznenada doćimoriti – ubijati, zatirativarvarin – barbarin; surov čovjek sklon uništavanjumeni – granični

SAZNAJEMO

Opiši subjektivno bitku izmeu Maara i Hrvata. Zamisli kako je Tomislav vodio svoj narod do pobjede. Obrati pozornost na vojnu opremu, oružje, taktiku i sl.

www/IKT

Istraži na internetu o Tomislavu i vremenu kada je vladao Hrvatskom. Izvijesti učenike u razrednom odjelu.

RAZGOVARAMO

S kojim se narodom bore Hrvati pod Tomislavovim vodstvom? Dokud su otjerali neprijatelje? Pronai u pjesmi i pročitaj cijeli Tomislavov monolog. Tko je Arpad? Pronai u prvoj strofi sve glagole i objasni njihovu ulogu s obzirom na sadržaj pjesme. Kojim imenima Tomislav naziva sam sebe? Kojim imenom savjetuje neprijatelju da ga zove? Zašto će Tomislav čekati neprijatelje uvijek na Dravi?

UČIMO

Pronai suprotnosti u Tomislavovu monologu. U prvoj strofi pronai aliteraciju i asonancu te onomatopeju. Koju je usporedbu pisac upotrijebio da bi dočarao snagu Hrvata? Odredi vrstu strofe i stiha. Na kojim se rimotvornim elementima gradi ritam? Kako nazivamo lirsku pjesmu u kojoj pisac izražava privrženost i ljubav prema domovini?

POVEZUJEMO

Što znaš o povijesti hrvatskoga naroda? Koje vladare poznaješ osim Tomislava?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši monolog u kojem ćeš veličati Tomislava. Nauči ga pa ga krasnoslovi pred razrednim odjelom.

Napiši što je Arpad odgovorio Tomislavu.

Zamisli da si ti prvi hrvatski kralj. Napiši sastavak od 150 riječi o temi: Čuvar sam vjerni svoje Domovine.

140

PRIPREMI SE

Što znaš o Domovinskome ratu? Tko je zaslužan za slobodu i neovisnost u kojoj danas uživamo?

Stjepan Tomaš

MALI RATNI DNEVNIKZa Domoviskoga rata djevojčica Cvijeta živi u ratnom Osijeku koji trpi svakodnevna granatiranja pa zbog toga ne može ići u školu. Uskraćene su joj i neke druge obične stvari: igranje s prijateljima, odlazak u šetnju, kazalište, kino... Svoje strahove, misli i osjećaje povjerava svome dnevniku.

Judin poljubac

(29. rujna, nedjelja)

Ako i nisam bila sigurna o razlozima pisanja ovog dnevni-ka, povod mu je danas postao okrutno jasan.Jučer je ubijena trinaestogodišnja djevojčica Ivana Vujić, s Vijenca Ivana Meštrovića. Stanovala je u zgradi na petom katu, nedaleko od škole. Oglašena je uzbuna i svi su sta-nari sišli u podrum, ali ona nije. Ni njezini roditelji. Jedino oni nisu sišli u podrum...Nekoliko minuta kasnije jedna je granata pogodila njihovu zgradu, stranu na kojoj su oni stanovali, njihov stan, sobu u kojoj su se nalazili.Ivana je usmrćena granatom, a roditelji su teško ozlijee-ni. Idućeg dana ni na sprovod joj nisu mogli otići. Ispratio ju je njezin razred, VI. b.O tom tragičnom dogaaju pisao je „Glas Slavonije”. Pre-pisat ću rečenice koje je netko umjesto Ivane izgovorio:„Ali jao! Lagali su nam, iznevjerili nas. Umjesto cvijećem zasuli su naše djetinjstvo granatama. Mene, bezbrižnu dje-vojčicu koja im je vjerovala. Toliko vjerovala da se pred hicima niti sklanjati nisam htjela.Jer, kako bi čika Bora gaao mene, djevojčicu iz VI. b koja je nosila cvijeće u njegovu vojarnu, rukovala se i ljubila s njim.”

Je li Bog digao ruke od nas?

(1. listopada, utorak)

Jučer nisam mogla napisati ni retka. Pokolebana sam... Raz-mišljam o dragom Bogu kojemu se molim. Učili su me na satima vjeronauka, da je on svemoguć, da je ljubav.

KLJUČNI POJAMdnevnik

NEPOZNATE RIJEČIgranata – eksplozivna naprava razorne moćivojarna – mjesto za obuku vojnika

?!

141

Ne pitam ga zašto je dopustio da umre mala Ivana Vujić jer on sigurno ima pametnijeg posla no odgovarati na pi-tanja jedne djevojčice, a i kad bi mi odgovorio, vjerojatno ne bih shvatila objašnjenje.„Bog je digao ruke od nas”, kaže moja mama, ali ja joj ne vjerujem. Ipak, Ivane više nema, u novinama je pisalo o tome...Je li moguće da ona više nikada neće ići u školu, igrati se na ulici, ići u kino ili kazalište, šetati, vidjeti ptice, nebo i snijeg.

RAZGOVARAMO

Koji su te osjećaji obuzimali dok si čitao/čitala Cvijetindnevnik? Koji je povod nagnao djevojčicu na pisanjednevnika? Zbog čega je ovaj dnevnik potresan? Zašto je Ivananastradala? Zbog čega se nije bojala granata iz vojarne? Štomisliš kako su se osjećali Ivanini roditelji koji su boravili ubolnici za Ivanina pokopa? Kome se Cvijeta obraća nakonIvanine smrti? Objasni izraz „Bog je digao ruke od nas”.

POVEZUJEMO

Jesi li ti izgubio/izgubila dragu osobu? Kako si se tada osjećao/osjećala? Koliko nam vjera pomaže prebroditi teške situacije?Je li tebi netko pričao o dogaajima iz Domovinskoga rata?

UČIMO

Pišeš li ti dnevnik? Što bilježiš u njega? Za što nam služi dnevnik?

DNEVNIK – književno djelo koje je nastalo upisivanjemdnevnih dogaaja po nadnevcima.

PIŠEMO I GOVORIMO

Znaš li da su za Domovinskoga rata po gradovima u našoj domovini svakodnevno padale granate na nezaštićenostanovništvo u bolnici, na tržnici, na željezničkomkolodvoru, na autobusnim stajalištima, ali i na kazalište,crkve, škole... Napiši svoje kritičko mišljenje u 70 riječi onapadima na civilno stanovništvo.

Opiši kako zamišljaš hrvatskog branitelja: istakni njegovvanjski i unutarnji opis. Tvoj opis neka ima 100 riječi.

Improviziraj privatni razgovor s djevojčicom Cvijetom i ispitaj je sve što te zanima o Domovinskome ratu ii ispitaj je sve što te zanima o Domovinskome ratu injezinim svakodnevnim osjećajima tijekom njega.

SAZNAJEMO

PROJEKT – DOMOVINSKI RATa) Istraži koliko je ljudi

(civila i vojnika) stradalo u Domovinskome ratu, koliko ih se smatra nestalima, koliko ih je zarobljeno i odvedeno u logore.

b) Prikupi i fotokopiraj fotografije iz Domovinskoga rata, članke iz novina koje su izlazile ratne 1991. godine.

c) Saznaj koja su književna djela objavljena s tematikom Domovinskoga rata. Fotokopiraj naslovnice.

d) Prikupi pjesme o Domovinskome ratu i fotokopiraj ih.

e) Zapiši priče koje si čuo/čula od starijih o Domovinskome ratu.

f) Napravi intervju sa sudionikom Domovinskoga rata.

g) Koji su spomenici i spomen-obilježja nastali u čast poginulim hrvatskim braniteljima?

Podatke potraži u knjižnici, na internetu, u monografijama svoga mjesta i monografijama koje su dosad objavljene s tematikom Domovinskoga rata.

www/IKT

Judin je poljubac biblijska izreka. Što simbolizira? Pronai na internetu njezino značenje pa ga zapamti kao dio svoje opće kulture i komentiraj na satu.

142

PRIPREMI SE

Koji osjećaji ispunjavaju čovjeka poslije gubitka drage i bliske osobe? U čemu pronalazi utjehu? Božidar Prosenjak

NAJDRAŽI GOLMarin je bio najbolji nogometaš u školi. S još jednim dječa-kom dijelio je prvo mjesto na listi strijelaca u nogometno-me prvenstvu svih razreda iz oba turnusa. Meu razredima se vodila prava bitka tko će dati najviše igrača u školsku momčad. Ti su onda bili pravi junaci u gradskoj četvrti pa prema njima nisu ostajale ravnodušne ni djevojčice. I one najljepše rado su ih pozivale na svoje roendane. O njima se svuda pričalo, a bome se i zaljubljeno uzdisalo. Zato je Marin odlučio učiniti sve da osvoji titulu najboljeg strijelca.Tih dana u njihov je razred došao tužni dječak. Stigao je u Zagreb iz nekog dalekog sela. Učiteljica je upozorila sve učenike da ga ne pitaju za roditelje. Njegovi su mama i tata

KLJUČNI POJMOVIpripovijedanje u trećoj osobi • likovi • karakterizacija lika postupcima • osnovna misao

143

poginuli u ratu. Svima se u razredu steglo srce. Nekako nisu bili spremni ni za smicalice koje su inače pripremali svim novajlijama. Tužni im se dječak nije činio pogodnom žrtvom. Bio je to ipak poseban slučaj. Nije mala stvar iz-gubiti obitelj. Uostalom, dječak je imao puno problema s učenjem i teško se snalazio u novoj sredini. Neki iz razreda pokušali su s njim razgovarati, ali su brzo odustali. Učinio im se dalek, kao biće s drugog planeta. Marina je to duboko zaboljelo. Odlučio je da i on nešto učini, bar neki pokušaj.− Bi li htio s nama igrati nogomet? − upitao ga je.− Pa bih! − odgovorio je pridošlica. − Samo nisam baš dobar!− Nema veze, ubacit ću te sutra u momčad! − odgovorio je Marin.Dok je to govorio, osjećao se nekako važan i ponosan na sebe, kao da je i on napokon učinio nešto za svoj narod u ovome ratu.Sutradan na utakmici novi se dječak pokazao prilično ne-spretan. Svi su to odmah vidjeli, a u žaru igre palo je i ne-koliko grubih riječi na njegov račun. Ipak, Marin nije imao

144

srca izbaciti ga iz momčadi. Ionako je njihov razred već odavno izborio prvo mjesto. Bila je riječ još samo o tome hoće li on biti i najbolji strijelac. Marinovi prijatelji nastoja-li su mu u tome pomoći, ali nekako bez uspjeha. Tek pred kraj utakmice pružila se ona prava prilika. Marin je poletio da je iskoristi. Sve se zbilo u trenu.Vještim je pokretom tijela zaobišao protivničkoga vratara, koji mu se uzalud bacio u noge. Zajedno s loptom izmigo-ljio je u stranu, a zatim se našao sam pred praznim vratima. Sa strane su se već čuli radosni povici i pljesak razdraga-ne publike. Bio je dovoljan samo još jedan lagani pokret da se lopta zakoprca u mreži protivničke momčadi. Marin je već osjećao radosne kliktaje u svom srcu. Svi će od su-tra pričati o njemu. Njegovo će se ime naći i u novinama.Ali upravo u tom trenutku dotrčao je odnekud onaj dječak koji je u ratu ostao bez roditelja te sav ozaren i pun nade povikao:− Marine, dodaj mi, dodaj mi, molim te, još nikad nisam zabio gol!Marin je odjednom osjetio kako su mu se obrazi zapalili. Srce mu je počelo udarati kao ludo. Borio se u sebi i okli-jevao. A onda je vidio kako tužne dječakove oči blistaju u očekivanju neke velike sreće. Nije mogao, ne on nije mo-gao uništiti tu nadu. Umjesto u gol, usmjerio je loptu pre-ma tužnom dječaku.− Goool! − povikala je publika, a mali je dječak poskočio. Bio je sretan, vjerujući da je on donio razredu pobjedu, raširio je ruke, potrčao prema Marinu i zagrlio ga. Marin nikad više nije zaboravio taj dogaaj. Toga se trenutka osjećao kao da u zagrljaju drži cijelu svoju domovinu.

145

SAZNAJEMO

Saznaj koje značenje za Osječane ima crveni fićo.

www/IKT

Istraži na internetu što se za Domovinskoga rata dogodilo Vukovaru, gradiću blizu Osijeka.

Znaš li da je 18. studenoga dan sjećanja na žrtve Vukovara. Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. slomom obrane grada. Toga dana diljem Hrvatske pale se svijeće u domovima i svim ulicama koje nose ime grada-heroja u znak sjećanja na poginule.

RAZGOVARAMO

Što želi osvojiti Marin? Tko dolazi u njegov razred? Zašto je pisac novoga dječaka nazvao tužni dječak? Kako se tužni dječak snašao u novom razredu? Što je Marin predložio tužnom dječaku kako bi ga barem malo razveselio? Kako se dječak snašao igrajući nogomet? Zašto je Marinu utakmica osobito važna? Pronai koje su Marinove tjelesne reakcije u trenutku kada ga je zazvao tužni dječak i zamolio da njemu doda loptu. Pronai rečenicu koja je dokaz da je Marinu dječakova sreća važnija od njegove. S kakvim je osjećajem pisac usporedio Marinovu sreću zbog vlastita postupka?Zašto pisac tužnom dječaku nije nadjenuo ime?

UČIMO

U kojoj osobi pripovijeda pripovjedač? Kako pripovjedač može znati kako se osjećao Marin na kraju teksta? Koji se likovi javljaju u priči? Iz Marinovih postupaka vidljive su i njegove osobine. Izdvoji nekoliko Marinovih osobina i potkrijepi ih citatima iz priče. Napiši kompoziciju priče. Izreci osnovnu misao.

POVEZUJEMO

Mnoga su djeca za Domovinskoga rata ostala bez roditelja koji su svoj život dali u obrani domovine. Možeš li pretpostaviti koliko je težak život bez roditelja? Možeš li se usporediti s Marinom? Krasi li i tebe nesebičnost? Kako se ponašate u razrednom odjelu kada doe novi učenik? Jeste li mu spremni pomoći?

PIŠEMO I GOVORIMO

Svaka naša odluka jest naš izbor. Kad je donesemo, moramo biti spremni i na posljedice. Razmisli što bi izabrao/izabrala da si bio na Marinovu mjestu: postupio/postupila bi isto ili bi postao/postala najbolji strijelac. Obrazloži svoj izbor u 50 riječi.

Napiši sastavak od 100 riječi o temi: Domovina u zagrljaju.

Nastavi usmeno pričati priču. Što se dogodilo? Jesu li Marin i tužni dječak postali najbolji prijatelji? Zamisli da su odrasli.

146

PRIPREMI SE

Na kojim je pismima nastala hrvatska rana pismenost? Znaš li prve hrvatske spomenike na latinskome jeziku? Koje je hrvatsko pismo nastalo u 9. stoljeću?

Darko Žubrinić

BAŠĆANSKA PLOČA, DRAGI KAMEN HRVATSKE PISMENOSTIBašćanska ploča vjerojatno je najznamenitiji spomenik rane hrvatske pismenosti. Potječe iz oko 1100. g., svojim razmje-rima i težinom doista je dojmljiva: 2 x 1 m, 800 kg. Prema akademiku Branku Fučiću, najpoznatijem istraživaču ploče, kao i prema akademiku Eduardu Hercigonji, jezik je natpisa hrvatsko-čakavski, s elementima liturgijskoga crkvenosla-venskog jezika, a pismo je hrvatsko glagoljičko.

Ploča je polovicom 19. st. pronaena u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške na otoku Krku. Od 1934. smješte-na je u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i svaki je posjetitelj može vidjeti.

Prijepis teksta Bašćanske ploče u suvremeni hrvatski jezik sročio je Branko Fučić:

Ja, u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski, u svoj dane, svetoj Luciji. I svjedoče mi Desimir, župan u Krbavi, Martin u Lici, Pribineg zastupnik u Vinodolu i Jakov na otoku. Tko to poreče, neka je proklet od Boga i 12 apostola i 4 evan-elista i svete Lucije. Amen. Da tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit sagradih ovu crkvu sa svojih de-vetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane samostan sv. Mikule u Otočcu sa crkvom sv. Lucije u jedinstvu.

Bašćanska ploča ima 402 slova i 107 riječi te je najveći hr-vatski glagoljički natpis iz 10. – 12. st. Sljedeća dva natpisa po redu veličine su Natpis iz Župe dubrovačke koji ima 102 slova i 24 riječi, Konavoski natpis sa 49 slova i 15 riječi.

Bašćanska ploča služila je kao lijeva pregradna ploha koja je odvajala prostor za svećenstvo od prostora za puk. Po-stojala je i desna Bašćanska ploča, od koje su preostala samo četiri mala odlomka (nalaze se u Muzeju grada Za-greba, jedan je ukraden).

Meu najistaknutijim su istraživačima Bašćanske ploče Ivan Kukuljević Sakcinski (1851.), Franjo Rački (1855.), Ivan Črnčić

KLJUČNI POJAMBašćanska ploča

147

(1866.), Vjekoslav Štefanić (1955.), i Branko Fučić (1982.), pri čemu se godine navedene u zagradi odnose na naj-važnije objavljene članke i knjige. Naziv „dragi kamen” za ploču je dao Stjepan Ivšić, istaknuti hrvatski jezikoslovac.

Akademik Ivo Frangeš izjavio je da je Bašćanska ploča u isto vrijeme i dokument i monument, povijest i umjetnost, neprestana sadašnjost našega jezika i našega bića te da je sve u njoj hrvatsko: ime, jezik, kralj, zemlja i duhovnost.

RAZGOVARAMO

Tko je Bašćansku ploču nazvao dragim kamenom? Koliko je Bašćanska ploča važna za ranu hrvatsku pismenost? Gdje je pronaena Bašćanska ploča? Zašto je ispred godine nastanka Bašćanske ploče dodana riječ oko? Tko je najpoznatiji istraživač Bašćanske ploče? Koji su razmjeri i težina Bašćanske ploče? Gdje se danas čuva Bašćanska ploča? Koju je funkciju imala Bašćanska ploča dok je bila u crkvi sv. Lucije? Što je o Bašćanskoj ploči izjavio akademik Ivo Frangeš?

POVEZUJEMO

Jesi li vidio/vidjela i držao/držala u ruci kopiju Bašćanske ploče? Kako bi je opisao? Zašto je Bašćanska ploča dobila naziv „dragi kamen”? Što inače nazivamo dragim kamenjem?

UČIMO

Kojim je jezikom i pismom napisana Bašćanska ploča? Što je sadržaj Bašćanske ploče?Bašćanska ploča ima jezično, povijesno i pravno značenje.Jezično značenje ima kao prvi hrvatski cjeloviti tekst. Povijesni je dokument jer se u njoj prvi put spominje ime hrvatskoga kralja Zvonimira (prvi je put potvreno hrvatsko ime na hrvatskome jeziku), a pravna joj je važnost u tome da je pravni dokument – darovnica.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši na glagoljičnom pismu jednu rečenicu o Bašćanskoj ploči. Tu rečenicu daj svom prijatelju/prijateljici, a on/ona neka transliterira što si napisao/napisala. Isto ti učini s njegovom rečenicom.

Zamisli da si bio svjedok/svjedokinja darivanja zemljišta crkvi sv. Lucije. Opiši taj dogaaj, navedi tko mu je nazočio (opati Dobrovit i Držiha, Zvonimir, svjedoci). Je li bilo svečano, gdje se odigrao dogaaj?

?!NEPOZNATA RIJEČtransliterirati – prenošenje slova jednog pisma pomoću slova drugog pisma (iz glagoljice u latinicu)

SAZNAJEMO

Istraži na kojoj je novčanici uz Ivana Mažuranića svoje mjesto pronašla Bašćanska ploča. Prouči i ostale novčanice pa saznaj tko su istaknuti Hrvati i koja su istaknuta mjesta i predmeti koji krase naše novčanice.

www/IKT

Pronai na internetu fotografije Bašćanske ploče i crkve sv. Lucije pa ih detaljno pogledaj.

Opiši kako izvana i iznutra izgleda crkva sv. Lucije. Neka tvoj opis sadržava 70 riječi.

148

PRIPREMI SE

Jesi li posjetio/posjetila Zagreb? Zašto je svim stanovnicima Republike Hrvatske Zagreb važan grad? Koje si posebnosti u gradu posjetio/posjetila?

August Šenoa

ZAGREBUPovrh starog Griča brda,Kao junak lijep i mlad,Smjele glave, čela tvrdaSlavni stoji Zagreb – grad.Živ, ponositJak, prkosit,Kad slobode plane boj.Tko tu klik’o ne bi:Slava, slava tebi,Zagreb – grade divni moj!

Mnoge bure povrh njegaProsu svijeta udes ljut,Al’ pod krilom našeg stijegaOn stajaše, tvrd i krut.Ljutit stresaJuriš bijesaI razmrvi vraga roj.Tko tu klik’o ne bi:Slava, slava tebi,Zagreb – grade divni moj!

RAZGOVARAMO

Koje je izraze pjesnik upotrijebio opisujući snagu grada? Objasni značenje posljednjih triju stihova koji se ponavljaju i u drugoj strofi? O kakvim je burama riječ na početku druge strofe? Objasni stih I razmrvi vraga roj.

POVEZUJEMO

Što znaš o hrvatskoj slavnoj prošlosti? Koji su neprijatelji napadali Hrvatsku i kako je ona odolijevala tim napadima?

?!NEPOZNATE RIJEČIGrič – naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, s Kaptolom, nastao današnji Zagrebsmjele – hrabreudes – ono što je odreeno sudbinom

KLJUČNI POJMOVItema • rima • vrste rime • vrsta stiha • stilska izražajna sredstva • ponavljanje

149

UČIMO

Kako nazivamo rimu u kojoj se rimuju prvi i treći i drugi i četvrti stih? Pronai u pjesmi još jednu vrstu rime koja se javlja. Kakve je vrste stih u pjesmi? Pronai sve epitete koje je pisac upotrijebio za Zagreb? S kim je pisac usporedio Zagreb? Koje personifikacije prepoznaješ u pjesmi? Koji se stihovi u pjesmi ponavljaju? Zašto?

PONAVLJANJE – stilsko sredstvo u kojem se ponavljaju riječi, izrazi i stihovi radi isticanja osnovne misli ili ugoaja i pojačavanja ritmičnosti.

PIŠEMO I GOVORIMO

Natječite se u interpretativnom čitanju pjesme. Krasnoslovite pjesmu uzimajući u obzir pravilno naglašavanje riječi, stanke, rečenične znakove, a iznad svega uživljenost.

Napiši pjesmicu o svome gradu ili selu u križnoj rimi u dvije strofe.

Istraži i zapiši mjesta u Zagrebu koja bi preporučio/preporučila posjetiteljima za obilazak.

SAZNAJEMO

U hrvatskome jeziku stilska izražajna sredstva podijeljena su u nekoliko skupina. Jedna od tih skupina objedinjuje sva stilska izražajna sredstva u kojima su različita ponavljanja:ANAFORA – ponavljanje riječi na početku dvaju ili više stihova.EPIFORA – ponavljanje riječi na kraju stihova.ANADIPLOZA – jedna ili više riječi s kraja stiha ponavljaju se na početku sljedećeg.SIMPLOKA – ujedinjuje anaforu i epiforu: riječi se ponavljaju i na početku i na kraju stiha.ASONANCA – ponavljanje istih ili sličnih samoglasnika.ALITERACIJA – ponavljanje istih ili sličnih suglasnika.

www/IKT

Istraži postoji li pjesma posvećena tvome gradu ili selu. Pitaj bake i djedove postoji li takva pjesma, poglavito kad je riječ o selu. Zapiši stihove pjesme, a ako ih ne znaš, nauči ih napamet.

150

PRIPREMI SE

Gdje je tebi jesen najljepša: u voćnjaku, vinogradu, šumi, parku, ulici…? Koje jesenske boje u ljudima stvaraju osjećaj topline, a koje osjećaj hladnoće? Jesen ima dva lica. Opiši oba lica jeseni i ne zaboravi svoje osjećaje.

Gustav Krklec

ZAGORSKI VINOGRADNa žutom brijegu zori vinogradpod kasnim suncem jesenjimi sniva zlatni san.

Široko lišće šušti beskrajnoi skriva teške grozdove.

Na žutom brijegu zori vinogradi trsje miju kiše žute prašine.Pod svakim trsom sjedi starčić sijed,patuljak šareni,i bičem tjera ose, pčele ptičice,i čuva zrele grozdove.

Već krajem idu mutni oblaci,već zadnji dani sunca prolazeu magle jesenje,već sunce umire.

Na žutom brijegu zori vinogradpod hladnim bijelim plohama,i sniva zlatni san.

RAZGOVARAMO

Koji je dio domovine predmet pjesnikovih stihova? Gdje je stigla jesen? Usporedi prvu i posljednju strofu. Je li u obje strofe riječ o istoj jeseni? U kojoj je strofi nastala promjena pa je jesen od tople i šarene postala hladna i maglovita? Tko je čuvar grozdova? Od koga ih čuva? Zašto pjesnik bijelom bojom završava pjesmu?

KLJUČNI POJMOVIvrste strofa • dvostih, trostih, četverostih, peterostih, šesterostih... • vrste stiha prema broju slogova • peterac, šesterac, sedmerac, osmerac, deveterac...

151

POVEZUJEMO

Razmisli kako se osjećaš za lijepoga sunčanog dana, a kako kada cijeli dan kiši i jutro

započinje s maglom? Što utječe na tvoje raspoloženje? Voliš li jesen?

Koji ti je jesenski plod najdraži? Što znaš o berbi groža?

UČIMO

Pronai u pjesmi epitete i epitete u inverziji (imenica – pridjev), a zatim i primjere za druga stilska izražajna sredstva: personifikaciju, onomatopeju, aliteraciju i asonancu. Izdvoji iz

pjesme nekoliko vidnih i slušnih pjesničkih slika. Ima li u pjesmi rime? Kakav je onda stih pjesme (slobodan

ili vezan)? Kojoj vrsti lirskih pjesama pripada pjesma?

Prebroji koliko ima slogova u svakom stihu. Kakvi mogu biti stihovi s obzirom na broj slogova? Prebroji koliko ima stihova u svakoj strofi. Koje se vrste strofa javljaju u pjesmi?

Strofu/kiticu od dva stiha nazivamo dvostih, od tri stiha trostih, četverostih (4), peterostih (5), šesterostih (6), sedmerostih (7) itd.Vrsta strofe/kitice odreuje se prema broju stihova u strofi.

Pazi! Nemoj miješati peterac i peterostih. Peterac je stih od pet slogova, a peterostih je strofa od pet stihova.

PIŠEMO I GOVORIMO

Natječite se u izražajnome čitanju pjesme. Pazite na pravilno naglašavanje riječi, stanke, tempo (brzinu) čitanja i doživljaj pjesme.

Pronai u čitanci pjesme spjevane u dvostihu, četverostihu i osmerostihu.

Prikupi još pjesama o temi jeseni pa organizirajte jesenski sat. Uredite scenografiju plodovima jeseni. Dogovorite se tko će izražajno čitati pjesme. Možete pronaći i snimke pjesama. Pozovite i goste na jesenski sat: učenike razredne nastave.

Od zrna kukuruza napravi jesensku sliku. Zrno po zrno lijepi na čvršći papir. Osim kukuruza možeš lijepiti i druge osušene plodove (različite sjemenke).

SAZNAJEMO

Naslikajte sliku velikih dimenzija (spojite papire) na kojoj ćete prikazati pjesmu Zagorski vinograd. Izaberite zanimljivu tehniku (možete i kombinirati tehnike), obojite je bojama jeseni (ne zaboravite sve nijanse žute, narančaste, zelene, smee, crvene). Neka sliku slika više učenika, posao će potrajati i nekoliko dana, a može se rastegnuti i na cijeli listopad. Neka takva slika krasi učionicu hrvatskoga jezika.

www/IKT

Fotografiraj jesenske motive. Izaberi najuspjelije fotografije pa ih prijavi na natječaje u koji od dječjih časopisa: Modru lastu, National Geographic junior. Potraži natječaje na internetu.

152

PRIPREMI SEPRIPREMI SEPRIPREMI SE

Kako bi strancu u nekoliko rečenica opisao/opisala svoj zavičaj? O kojim bi mu ljepotama svoga zavičaja pričao/pričala? Koje je boje tvoj zavičaj? Kako se osjećaš kad se vraćaš s dugog puta u svoj zavičaj?

KLJUČNI POJMOVImotiv • tema • suodnos motiva i teme • vrsta strofe • vrsta rime • vrsta stiha

Dobriša Cesarić

SLAVONIJAStara se Slavonija opetOtkriva ganutome srcu.

Slušam... U klasju pjeva cvrčakDa dani žetve dohode,I da će skoro smei hrčakŽitu doć u pohode.

Po stazi, koja poljem vodi,Dalekoj ermi žena hodi,I pjeva za sebe, na putu,Pjesmu široku, otegnutu,Ko ova zemlja što je rodi.

153

RAZGOVARAMO

Čijem se srcu otkriva stara Slavonija? Koje značenje ima epitet stara? Kakvo je to ganuto srce? Što klas, žetva i žito znače Slavoniji? Kakva je slavonska pjesma? Pokušaj zatvoriti oči i vizualizirati pjesmu. Što misliš gdje stoji pjesnik i gleda u Slavoniju? Kakvi ga osjećaji prožimaju? Što je izazavalo pjesnikovu radost?

POVEZUJEMO

Jesi li nekad ugledao/ugledala prizor od kojega si zastao/zastala jer te ganuo svojom ljepotom? Misliš li da je pjesnik bogat čovjek? Dijeliš li osjećaje s pjesnikom? Osjećaš li privrženost svome zavičaju? U čemu se ona očituje?

UČIMO

Pročitaj svaku strofu pjesmice naglas i izdvoji motive. Odredi temu pjesme u jednoj rečenici. Izdvoji iz pjesme vizualne i akustične pjesničke slike. Koje je vrste strofa pjesnik upotrijebio? Koja se vrsta rime javlja u drugoj strofi? Pronai u pjesmi usporedbu. Zapiši nekoliko epiteta.

PIŠEMO I GOVORIMO

Složi četverostih u slobodnome stihu tako što ćeš uporabiti zadane izraze: rumena zora, zlatno polje, žuto žito.

Usporedi pravo more s prenesenim izrazom more žita. Objasni pismeno što znači izraz more žita. Prošetaj morem žita i zapiši svoje dojmove.

Odaberi jedan od ponuenih naslova: Jutro u luci Jutro na moru Proljetno jutro u šumi S brijega gledam Pored potoka Cesta kroz polje Na vrhu trešnje Suton se spušta na moj grad.

Napiši sastavak od 150 riječi, a možeš i pejsažnu lirsku pjesmu. Pozorno biraj motive i pokušaj svoj doživljaj oblikovati pjesničkim slikama.

SAZNAJEMO

Fotografiraj posebnosti svoga zavičaja pa napravi letak u kojem ćeš reklamirati svoj zavičaj i opisati ga onima koji ga ne poznaju. Razmišljaj o fotografijama koje ćeš snimiti. Posebnost dalmatinskog zavičaja može biti i običan prozor, ulica, čamac ili brodić. Neka tvoje fotografije budu posebne.

www/IKT

Istraži na internetu koja se mjesta smatraju najljepšima na svijetu i zašto ih većina ljudi tako doživljava. Pokušaj pronaći i fotografije tih mjesta.Pronai na internetu fotografije svoga zavičaja. Složi ih u PP prezentaciju i pronai stihove za svaku sliku iz različitih pjesama posvećenih tvome zavičaju. Najljepšu fotografiju odaberi za naslovnicu i istakni naslov (Moj zavičaj) posebno lijepim tipom pisma.

NEPOZNATE RIJEČIdohode – dolazepohod – posjeteram – naprava za vaenje vode iz bunara

?!

154

PRIPREMI SE

Izaberi deset riječi (imenica) koje su karakteristične samo za tvoj zavičaj.

Jure Batinić

DALMACIJO MOJALitnja zora u stotinu bojaZaidrile sjene priko valePotonio misec iza škojaJutro gasi umorne ferale.

Pristale su zimske bisne bureProcvitali kameni sulariKroz pjacete i kale tisneZazvonili kampaneli stari.

Dalmacijo moja, najlipja na svituVolin tvoje jude, svaki kamen tvojBorove i palme, masline u cvituBiokovo drago, zavičaju moj.

Dobro znadeš koliko mi značiTvoje more, igra maestralaZato želim mir i spokoj naćiPokraj tvoga kamena i žala.

?!NEPOZNATE RIJEČIvale – uvaleškoji – otociferali – svjetiljke, fenjerisulari – balkonipjacete – trgovikale – ulicekampaneli – zvonicimaestral – vrsta vjetra

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • pjesničke slike • inverzija • epitet • suprotnost • rima • vrsta rime • dijalektna književnost

155

RAZGOVARAMO

U koje doba dana započinje pjesma? Koliko boja ima ljetnazora? Kojim stihom pjesnik iskazuje svoju neizmjernuprivrženost Dalmaciji? Objasni stih: volin tvoje jude... Štopjesnik najviše voli u svom zavičaju? Gdje će pjesnik pronaćisvoj mir?

UČIMO

Ispiši pažljivo sve motive iz pjesme. Na kojem je narječjunapisana pjesma? Pronai riječi s refleksom glasap pj j g i odredivrstu govora u pjesmi. Pronai pjesničke slike u pjesmi.Odredi vrstu rime u pjesmi.

POVEZUJEMO

U čemu se ogleda ljepota pjesme? Vidiš li uske ulice, trgove icvijeće na balkonima? Vidiš li palme i masline, osjetiš li mirisborova? Čuješ li zvona? Zatvori oči i zamisli svaki stih pjesme.

PIŠEMO I GOVORIMO

Uz pomoć riječi (motiva) koje si smislio/smislila u uvodnome dijelu sata sastavi pjesmicu posvećenu tvomzavičaju (Zagorje moje, Slavonijo moja, Liko moja(( i sl.). Upotrijebi jednu vrstu rime.

Opiši subjektivno svoj zavičaj u 100 riječi uz pomoć što više stilskih izražajnih sredstava.

Napravi mali turistički vodič za neki od naših otoka. Predstavi otok, način života, prirodne ljepote i sve drugo što misliš da je važno za predstavljanje. Možeš napraviti brošuru.

SAZNAJEMO

Ako živiš u Dalmaciji, fotografiraj dio po dio pjesme, sve vizualne pjesničke slike. Što misliš koliko različitih motiva i fotografija stane u stih: Litnja zora u stotinu boja? Odaberite najljepše fotografije i organizirajte izložbu pod nazivom Dalmacijo moja. Živiš li u nekom drugom dijelu Hrvatske, dogovorite se što je prepoznatljivo za vaš zavičaj pa fotografirajte prema dogovoru. Pozovite na izložbu sve učenike u školi i svoju lokalnu zajednicu. Prodajte fotografije s izložbe, a novac namijenite potrebitima.

www/IKT

Pronai na YouTubeu uglazbljenu pjesmu i poslušaj je. Pronai i druge dalmatinske pjesme koje pjevaju klape pa ih poslušaj. Saznaj ponešto o klapskome pjevanju i koje su najpoznatije klape u Hrvatskoj. Napiši svia li ti se takva vrsta glazbe.

156

PRIPREMI SE

August Šenoa

SELJAČKA BUNASeljačka buna povijesni je roman Augusta Šenoe u kojemu je iznesena povijesna istina o krvavom sukobu izmeu kmetova i feudalaca iz 1573. godine. Na jednoj su strani sjaj i raskoš bogataša, njihov bezbrižan život i nemilosrdan odnos prema kmetovima, a na drugoj bijeda seljaka, njihova borba za koricu kruha i svakodnevna beskrajna ponižavanja. Voa je seljaka Matija Gubec, a ulomak donosi njegov susret s Franjom Tahijem, nemilosrdnim feudalcem.

Sred prvoga gradskog dvorišta stajaše pristar čovjek sred-njeg stasa, kratkih nogu, kratkih ruku, ali neobično jak. Meu visokim ramenima sjedila mu krupna, šiljasta glava; nad uskim visokim čelom uzvijala se duga bijela i vunasta kosa. Lice bijaše mu crveno, surovo, nos tubast, nosnice široke, usne debele, brada i brkovi dugi, bijeli. Ispod ja-kih poput metlice, bijelih obrva škiljila do dva malena siva oka, žacava ali vazda ponešto pritvorena. Preko čela vukla se crvena brazgotina, a od nosnica k ustima protezale se dvije crte, te se na tom obrazu vazda javljao zlorad posmi-jeh. Nu lice bješnjakovo, da će i vraga zadaviti. To je bio Ferko Tahi, barun od Stettenberga. Desnu ruku bio je zadio u raskopčanu zelenu surku, lijevom je straga držao bič, a noge, odjevene kožnatim hlačama i obuvene visokim čiz-mama, raskrečio široko te gledao kako crnokos vragoljast mladić, u modro sukno odjeven, psujući i kunući kroti bi-jesna konja. Mladića gledala je s prozora nutarnjeg grada i druga osoba − vremešna gospoja, bjeloputna, crnooka, vranokosa, kojoj si na finom nosu, na uzvinutim usnicama vidio trag Zrinjskoga plemena i oholost. Gospoja u svijetloj zeleni halji pod bijelom kapom bijaše, sudeći po licu, sva-kako majka mladićeva. Da, gospoja bijaše Jelena Zrinjska udata Tahovka, a mladić, sin joj Gavro, više dječak nego mladić, više vražić nego gospodičić. Podalje od gospoda-ra stajaše više seljaka otkrivene glave, stajaše i seljakinja držeći nejako dijete i plačući gorko.− No, Gavro, de, Gavro! Poklopi ga; zažvali ga! − vikaše hrapavim grlom Tahi, ne mareći za seoski svijet. Konjić bi-jelac bijaše bijesan, turske pasmine. Kao bijes propinjao se, stao na zadnje noge i stresao grivu, ali mladić stisnuo stegna, privinuo se konju uz vrat i prilijepi se na nj kao či-čak, kao zmija.

KLJUČNI POJMOVIroman • povijesni roman • povijesni likovi • povijesni dogaaji • karakterizacija lika postupcima

Što znaš o pobuni seljaka iz 1573. godine i njihovom voi Matiji Gupcu?

157

− Tako valja − viknu otac, pa ošinu i konja i sina bičem.− Tako valja − viknu i gospoja Jelena s prozora − eh, drž’ ga, drž’, ne daj se!− To je tvoj konj? − okrenu se Tahi seljaku koji je blizu stajao i plaho gledao šta tu biva.− Jest, vaša milosti − odgovori seljak.− A otkud tebi takov konj?− Ta turski je, oteo sam ga Turčinu, milosti vaša, u zadnjem ratu.− Šta će tebi toli plemenit konj? - zapita Tahi − to nije za muža-diju. Evo sam milostiv. Na tom ću konju ja u Kanižu, ta bolji je nego Mrkač Nikole, svaka moga. Razumiješ li, taj konj je moj.− Ali, milosti vaša − odvrati žalosno bivši konjik banovac.− Id’ otale − viknu Tahi − hvali boga da si živ. Put pod noge! − Jadni seljak poniknu nikom, svrnu još jedanput okom na li-jepog konjića i ode poniknute glave. Sad mu se približi žena s djetetom. − Milosti vaša − progovori jedva od plača.− Ded, Gavro, još jednom potjeraj ga preko dvorišta − viknu Tahi, kao da ne čuje žene.Mladić poleti ko bijesan, a žena opetova:− Milosti vaša...− Što je? Tko si? − upita Tahi.− Ja sam Marušićka iz Zaprešića.− Pak?− Vaše sluge oteše mi sve moje siromaštvo.− Imaš manje brige - nasmija se Tahi. −Udri, Gavro!− Ali ja sam gladna, gola i bosa, sve je moje bilo.− Tvoje? Što tvoje? Ništa nije tvoje. A, sad znam! Traži si pita-nog vola od gospoje Uršule.U taj par zaleti se Gavro prema mjestu gdje je žena stajala i mal je ne obori s djetetom, ali iznenada priskoči Gubec, uhvati konja za uzde, a žena odvuče se plačući. Konj stade, stari se Tahi zapanji i pogleda seljaka.− Tko si ti? − upita Tahi.− Matija Gubec − odgovori seljak mirno, ali odvažno.Gospodar strignu okom po Gubcu.− Gubec? Gubec? − zapita.− Ta da! Ti si iz Gornje Stubice, je l’?− Jesam, vaša milosti!− Onaj krivi prorok, onaj seljački bog − primijeti podrugljivo gospodar − moj kmet.− Kmet gospoštine stubičke − odvrati Gubec mirno.− Šta tražiš, rijetki goste, kakovu milost? − zapita Tahi − ohol si, čujem; još te nijesam vidio.− Ne dooh tražiti milosti − nastavi seljak − već pravo.− Kmet pravo? − začudi se Tahi.− Da, milosti vaša, dočuo sam da vaša milost upisuje naše mla-diće u konjanike.− Da, pa šta onda?

?!NEPOZNATE RIJEČIkmet – seljakkatane – ovdje u značenju vojska; inače posebna vrsta mačaslobodnjak – seljak koji živi slobodno bez obveza prema feudalcukaniti – namjeravati

158

− Čujem da je upisan i Đuro Mogaić iz Stubice, sin moje sestre.− A da! Mogaić! Jest! − dosjeti se Tahi.− Ali Đuro je slobodnjak − reče Gubec − on nije vezan ići nego u bansku vojsku, pa se sada ženi.− Što sve to tebe košta? − Ja sam mu ujak, mjesto oca i majke! Na brizi mi je, pa dooh sje-titi vaše gospodstvo.− Što slobodnjak! − otresnu se Tahi − briga mene, sa mnom će u katane. Ne smije se ženiti. Sad znaš. Mora sa mnom. Nevaljalac je, buni kuću.− Slobodan je čovjek − odvrati Gubec mirno − ne mora u vojsku, može se ženiti.− Ferko! − zakriješti s prozora gospoja Jelena − pa ti sve to mirno slušaš.− Da, ne mora! − planu Tahi i dignu bič − da, ne mora, seljačka psi-no − i zamahnu na Gupca.− Stanite, gospodine − odvrati seljak i pogledav Taha, ozbiljno podi-gnu ruku. − Mene nije udarila nego turska sablja u službi kraljevoj.− Gospodaru susjedgradskomu klonu ruka. Zažmiri i ošinu okom seljaka, a ovaj će:− Recite mi, milostivi gospodine, što kanite s Đurom?− To ćeš zamalo vidjeti, huljo, ali meutim velim, čuvaj svoj pasji jezik; ne izlazi iz kuće jer ću te inače na samu nedjelju pred stu-bičkom crkvom dati upregnuti pod jaram − kriknu Tahi i poe br-zim korakom prema nutarnjem gradu. Ali seljak stisnu zube, stisnu šake, pogleda prema visokoj gradini i šapnu:− I ti ćeš zamalo vidjeti, krvopijo! − Zatim poe hrlo niz brdo u selo.

159

RAZGOVARAMO

Koji dogaaj prethodi susretu Gupca i Tahija? Kojim podrugljivim riječima Tahi naziva Gupca? Koji je razlog Gupčeva posjeta Tahiju? Kojim tonom Gubec razgovara s Tahijem, a kojim mu tonom Tahi uzvraća? Što je Đuro Mogaić Gupcu? Kakav je odgovor Tahi dao Gupcu? Tko Tahija potpiruje da bude još nemilosrdniji u razgovoru s Gupcem? Kojim je uvredljivim riječima Tahi nazvao Gupca? Zašto Tahi nije udario Gupca? Čime je Tahi zaprijetio Gupcu? Pronai Gupčevu tjelesnu reakciju na Tahijevu očiglednu nepravdu.

UČIMO

Koja obilježja povijesnoga romana prepoznaješ u ovom ulomku? Koji se povijesni likovi javljaju? O kojem je povijesnom dogaaju riječ u cijelom romanu?

POVEZUJEMO

Koje osjećaje u tebi budi nepravda? Navedi primjere nepravde iz svoje neposredne okoline.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši karakterizaciju lika postupcima za glavne likove ovoga ulomka – Gupca i Tahija. Ispiši sve njihove osobine koje su vidljive iz njihova razgovora.

Prepričaj usmeno što sažetije Gupčev i Tahijev razgovor trećoj osobi koja nije nazočila dogaaju. Ta treća osoba mora pažljivo slušati kako prepričavaš, a zatim treba komentirati tvoje prepričavanje: točnost sadržaja, dužinu, pogreške u govoru, slijed dogaaja i sl. Dok budeš govorio, osoba koja te prati treba voditi bilješke.

Napiši dijalog Tahija i Gupca u kojem Tahi razgovara s Gupcem s poštovanjem. Napiši dijalog izmeu Gupca i njegova nećaka Đure Mogaića nakon što se Gubec vratio od Tahija.

SAZNAJEMO

Pogledaj film Seljačka buna, hrvatski dugometražni film iz 1975. godine redatelja i scenarista Vatroslava Mimice koji se temelji na povijesnim činjenicama i istoimenu romanu Augusta Šenoe. Radnja se zbiva na početkom 1573. godine na prostorima Hrvatskog zagorja i u Zagrebu, u burnim vremenima 16. stoljeća. Cijeli film možeš pogledati na YouTubeu.

www/IKT

Istraži na internetu o povijesnim dogaajima 1573. godine. Napiši izvješće od 100 riječi o svojim spoznajama. Pazi, na internetu ćeš o ovim dogaajima pronaći obilje materijala. Tekstove pročitaj i sažmi u najosnovnije informacije. Nemoj samo kopirati bez razumijevanja, skraćivanja i prilagoavanja tekstova tvojem zadanom zadatku.

160

PRIPREMI SE

Jesu li u ranom srednjem vijeku postojale tiskane knjige? Jesu li ljudi čitali? Komu su bile namijenjene knjige pisane rukom? Koliko je ljudi bilo obrazovano?

Josip Bratulić, Stjepan Damjanović

POČETCI TISKARSTVA I HRVATSKE INKUNABULEHrvati su dali velik prinos tiskarstvu na samom njegovu početku i u tadašnjoj su Europi priznati majstori novoga umijeća: tiskaju latinskim jezikom i latiničnim slovima svo-ja i tua djela, ali i na hrvatskome jeziku i glagoljici: gla-goljaši su otisnuli šest inkunabula. Uz to Hrvati imaju i tri latinične inkunabule. Evo pregleda hrvatskih inkunabula.

Glagoljične

Misal po zakonu rimskoga dvora, 1483., mjesto tiska nepo-znato, sačuvano 11 potpunih ili gotovo potpunih primjerakaBrevijar po zakonu rimskoga dvora, 1491., Kosinj (?), saču-van jedan potpun primjerakIspovid, 1492., mjesto tiska nepoznato, nije sačuvan ni je-dan primjerakBaromićev brevijar, 1493., Mleci, sačuvano pet primjeraka, jedan potpunSenjski misal, 1494., Senj, sačuvan jedan potpuni i dva ne-potpuna primjerkaSpovid općena, 1496., Senj, sačuvan samo jedan potpu-ni primjerak

Latinične

Molitvenik, 1490. (?), mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo jedan primjerakOficij, 1490. (?), mjesto tiska nepoznato, sačuvan samo je-dan primjerakLekcionar Bernardina Splićanina, 1495., Mleci, sačuvana dva potpuna primjerka.

O prvim tiskarima koji su tiskali knjige na hrvatskome jeziku i pismu malo znamo: Blaž Baromić, Grgur Senjanin, Silve-star Bedričić, Gašpar Turčić, Urban iz Otočca, Tomas Katri-darić, a zatim sredinom XVI. stoljeća biskup Šimun Kožičić Benja. Zanat tiskarstva stjecao se u središtu ranoga tiskar-stva – Veneciji. Uspjeli su samo najbolji i najsposobniji, a takvi su bili Andrija Paltašić iz Kotora i Dobrić Dobričević s

KLJUČNI POJMOVIneknjiževni tekst • inkunabule • prva svjetska inkunabula • prva hrvatska inkunabula • glagoljične i latinične hrvatske inkunabule • hrvatski tiskari • Johannes Gutenberg • tiskarski stroj

?!NEPOZNATA RIJEČinkunabule – knjige tiskane u Europi do 1501. godine

161

otoka Lastova. U Paltašićevoj tiskari tiskano je četrdesetak knjiga i one spadaju u najljepša i najuspjelija ostvarenja ne samo mletačkog već i svjetskog tiskarstva s kraja XV. stoljeća. Dobrić Dobričević (Boninus de Boninis de Ragu-sio, Ragusaeus) nakon kraćeg boravka u Veneciji i Veroni zadržava se duže vremena i u Bresci te tu izdaje najbolja svoja djela. Osobito se ističu drvorezima ukrašene Ezopo-ve Basne, Danteova Božanstvena komedija (1487.) i Ofi-cij Blažene Djevice Marije na latinskome jeziku. Vrbničanin Blaž Baromić tiskao je Brevijar u tiskari obitelji Torresani 1493. Njegovo ime može se naći na stranicama dviju senj-skih inkunabula – Misala (1494.) i Spovida općena (1496.)

Hrvatski glagoljični tekstovi privlačili su inozemne ljubitelje knjige neobičnim pismom i ljepotom te su oni tijekom sto-ljeća nastojali doći u posjed koje hrvatske knjige pisane ili tiskane glagoljicom. Nastojali su to i pojedinci i knjižnice, one vrlo znamenite i one koje su to htjele postati. Danas se zna za više od 60 knjižnica i muzeja u inozemstvu koji posjeduju neke hrvatske glagoljičke knjige i nerijetko se njima ponose kao osobitim vrijednostima svojega fonda.

SAZNAJEMO

Johannes Gutenberg smatra se prvim izumiteljem tiskarskog stroja, koji je u Europi donio svojevrsnu revoluciju. Gutenberg je 1440. godine došao na zamisao da izlijeva pojedinačna slova iz metala i da od slova sastavlja retke i stranice. Konstruirao je i drvenu prešu pomoću koje se dobivao otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira. Tako je 1455. godine objavio prvu tiskanu knjigu Bibliju na latinskome jeziku. Biblija je tiskana u velikom formatu u 200 do 300 primjeraka od kojih je sačuvano četrdesetak. Tekst je bio rasporeen u dva stupca i 42 retka.

www/IKT

Na mrežnoj stranici http://www.croatianhistory.net/etf/novih.html nalaze se podatci o knjižnicama koje čuvaju hrvatske inkunabule.Znaš li da postoji Mala glagoljska akademija u Roču koja svake godine okuplja učenike u sazivima Male glagoljske akademije „Juri Žakan” i poučava ih u čitanju i pisanju glagoljice te čuvanju kulturne baštine.U mnogim školama djeluju glagoljaši u zanimljivoj izvannastavnoj aktivnosti.

RAZGOVARAMO

Na kojem jeziku i pismu Hrvati tiskaju prve knjige? Gdje se stjecao tiskarski zanat? Tko su najuspješniji hrvatski tiskari? Što autori teksta ističu za knjige tiskane u Paltašićevoj tiskari? Koje se inkunabule osobito ističu u Dobričevićevoj tiskari? Tko je, tijekom vremena, želio doći u posjed hrvatskih glagoljičkih knjiga?

POVEZUJEMO

Koja je vrijednost originalnih inkunabula koje se čuvaju u svijetu? Bi li volio/voljela vidjeti neku od njih i držati je u ruci?

UČIMO

Što su inkunabule? Koja je prva svjetska inkunabula? Koji je naziv i koje je godine tiskana prva hrvatska inkunabula? Nabroj glagoljične i latinične inkunabule. Tko je bio Johannes Gutenberg? Na kojem je principu radio prvi tiskarski stroj?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši u 70 riječi svoje mišljenje o tome što bi se dogodilo da nije izumljen tiskarski stroj.

Na vrpcama papira u boji glagoljicom napišite imena svih učenika u odjelu. Vrpce s imenima zalijepite na zid ili pričvrstite na izložbeni pano. Odaberite crvenu i crnu boju kojom su tiskane prve inkunabule.

MJESEČNI PROJEKT

DramatizacijaOdaberite u čitanci jedan prozni tekst i dramatizirajte ga – prilagodite za izvedbu na pozornici. Napišite dijalog po dramskim licima, uvodnu didaskaliju (opišite scenski prostor u kojem će se odigravati radnja) i ostale didaskalije (upute glumcima kako će se ponašati na sceni).

Podijelite uloge i uvježbajte preraeni tekst. Odaberite glazbu i zvučne efekte (ako su potrebni). Odaberite kostime u kojima ćete glumiti. Izradite scenografiju i izvedite svoju predstavu.

164

PRIPREMI SE

Kako nazivaš svoje prijatelje u slobodnoj komunikaciji razgovornim jezikom? Možeš li se kontrolirati kad se svaaš? Zašto ljudi izgovaraju jedni drugima ružne riječi?

Zvonimir Balog

PROGUTAJ SRDŽBUKad ti riječi gnjusnepužu rubom usnei samo što nisu s pistejezika poletjelenaspram voljene osobe,još prije negoli su seusta odškrinula,prije negoli se gnjusoba vinulakao strijela iz luka,samelji je zubom i progutaj.Ne daj joj da te osramoti, da te obruka.

KLJUČNI POJMOVImotiv • tema (odnos motiva i teme) • osnovna misao • epitet • usporedba

NEPOZNATE RIJEČIsrdžba – duboko nezadovoljstvognjusan – odvratan, mrzakobrukati – osramotitipista – staza za utrke, staza za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova u zračnoj luci; prostor za kretanje manekena na modnim revijama

?!

165

RAZGOVARAMO

Objasni naslov pjesme. Tko je gnjusoba? Osjećaš li se dobro ili loše ako progutaš i samelješ gnjusobu? Zašto pjesnik usporeuje gnjusobu sa strijelom? S čim je pjesnik usporedio usta? Što pjesnik preporučuje na kraju pjesme?

POVEZUJEMO

Što ti činiš kad ti navru ružne riječi? Utvrdi kada se to dogaa i pokušaj utjecati na to da se takve situacije ne ponavljaju. Prisjeti se situacija kada te riječ osramotila. Kada si se uspio/uspjela suzdržati pa ti je bilo drago zbog toga?

UČIMO

Pronai u pjesmi jedan epitet. Prisjeti se što je usporedba. Pronai primjer u pjesmi. Kako se zove lirska pjesma koja ima jednu strofu? Izreci svojim riječima osnovnu misao pjesme.Ispiši iz pjesme sve motive. Pročitaj sve motive, a zatim pokušaj odrediti koji je glavni motiv u pjesmi? Zapiši temu pjesme jednom kratkom rečenicom. Jesu li ti motivi pomogli u oblikovanju teme?

ODNOS TEME I MOTIVA U KNJIŽEVNOME DJELUMOTIV je najmanji dio teme, poticaj doživljaju, dogaaju. Više različitih motiva oblikuje TEMU (temeljni sadržaj o kojem se govori u književnome djelu). Primjerice, požutjelo lišće, kiša, magla i kestenje motivi su koji oblikuju temu jesen.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši pet mekih riječi, četiri slatke riječi, tri tople riječi, dvije pristojne riječi i jednu nezaboravnu riječ. Želiš li se igrati dalje s riječima, napiši pjesmu i iskoristi sve riječi koje si smislio/smislila. Neka naslov pjesme bude tvoja nezaboravna riječ.

Iziite u školsko dvorište s bilježnicama i dobro promotrite sve oko sebe. Pronai jedan motiv koji je najviše zaokupio tvoju pozornost.

Neka ti on bude poticaj pa napiši kratku lirsku pjesmu.

Napiši motivacijski niz o temi koju će ti zadati prijatelj/prijateljica.

SAZNAJEMO

Svjestan/svjesna si da se vrlo često u razrednom odjelu nazivate pogrdnim imenima. Može li se tomu stati na kraj? U jednom razredu u jednoj školi učenici su razmišljali i pronašli rješenje. Svaki učenik koji je drugog učenika nazvao nekim od pogrdnih imena pristao je to ime napisati na papirić i nositi ga kao bedž. Nakon što je nosio bedž na kojem je primjerice pisalo: magarac, više mu nije palo na pamet tako nazvati nekoga drugog.Pokušajte sami osmisliti kako riješiti taj problem u vašem razrednom odjelu. Poštujte odluke koju donesete. Možda se ružne riječi zauvijek isele iz vaše blizine.

www/IKT

Snimi fotoaparatom pet fotografija s različitim motivima koje će zajednički objediniti jednu temu. Fotografije prenesi u PP prezentaciju i na svaki slikokaz napiši koji je motiv na fotografiji. Na zadnjem slikokazu napiši temu. Prikaži pred razrednim odjelom.

166

PRIPREMI SE

Što bi darovao siromah siromahu? Kako se ti odnosiš prema potrebitima? Pomažeš li komu iz svoje neposredne okoline?

Fran Mažuranić

PLAĆAU duhu vidim pustu, siromašnu ulicu radničkog predgraa. Kad pogledaš mršava lica njezinih stanovnika, kad vidiš te uboge radnike upalih trudnih očiju, kad vidiš tu sitnu dje-čicu kako se po ulici — u istrošenim opravicama — igraju — ne bi rekao da si u Parizu.Dakako, to nije raskošni i rastrošni Pariz — nego gladno radničko predgrae.Pogledaj malo onu dječicu kako se veselo igraju, cvrkuta-juć i poskakujuć kano mali vrepci. — Ta vrebac i jest ga-min meu pticama!Ta dječica još ne ćute i ne slute bijede koja ih čeka. Kako su sretna!Majčica ih s prozora gleda, ljuljajuć djetešce na ruci, te je i ona sretna, bar za časak!Kako mil je onaj mali veseli deran koji nasred ulice stojeć — „bebici” dobacuje poljupce!— — — Iznenada štropot kočije — — konji lete — po-plašili se!Kočijaš viče, majka vrisne — dijete stoji sred ulice, kano kamen. Izgubljeno je! — —Taj tren skoči čovjek k djetetu i baci ga na stran. Njega gur-ne konj, pade, i kolo mu prijee preko ruke. Slomljena je.Susjedi se slete. Majka dijete ogleda. — Čitavo je!A osloboditelj?Siromašni radnik, ide u bolnicu — —Radnici ga sažaljuju. „A šta će mi ruke?” — osmjehnu se trpko — „tjedan dana sam već bez posla — od jučer bez jela.”— —— — — U romanima se takova šta uvijek sretnije svrša-va. Osloboeno dijete je ili grofovsko, ili bar izgubljeni sin onoga bogataša komu su se konji poplašili. — Oslobodi-telj bude opskrbljen za cijeli vijek.A u životu? Čim da ga sirota plati, koja sama gladuje da dje-cu nahrani? — — Plačuć mu se zahvaljuje. I suze su plaća...

?!NEPOZNATE RIJEČIubog – siromašantrudan – umoranopravica – odjeća za djecuvrebac – vrabacgamin – sirotinjakano – kao

KLJUČNI POJMOVIcrtica • dogaaj • lirska obilježja • epska obilježja

167

RAZGOVARAMO

Gdje se odigrava radnja crtice? Pronai i zapiši riječi koje donose sliku predgraa. Zašto su djeca u predgrau ipak sretna? Kojom rečenicom pisac prekida život u predgrau i započinje glavni dogaaj? Prepričaj glavni dogaaj u tri kratke rečenice. Tko je spasio dijete? Objasni rečenicu „A šta će mi ruke”. Kakav je svršetak ovakva dogaaja u romanima, a kakav u stvarnome životu? Čime je majka ipak platila siromašnom radniku?

POVEZUJEMO

Što znači zaraditi plaću? Pomažeš li bližnjima bez plaće? Čime si ti platio/platila nekomu tko ti je pomogao? Mora li novac biti jedina plaća? Čime ljude možemo platiti za dobročinstva, a da to nije novac?

UČIMO

Koji je stvarni dogaaj pisac opisao u crtici? Pronai lirska obilježja teksta. S kim je pisac usporedio djecu iz predgraa? Kakve su im opravice? Bi li nam opis predgraa u uvodu stvorio istu sliku bez uporabe epiteta?

CRTICA – lirski obojen prozni tekst koji opisuje neki dogaaj iz stvarnoga života, a završava s vrlo jasnom poukom.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši proširenu vijest za novine o dogaaju – odgovori na svih pet pitanja. Opremi svoju vijest nadnaslovom, naslovom i podnaslovom.

Napiši sastavak od 100 riječi o temi: Nagrada za heroja.

Prepričaj usmeno crticu opširno pa vrlo sažeto. U sažetom prepričavanju promijeni svršetak. Taj novi dio crtice prepričaj opširno s pojedinostima.

SAZNAJEMO

Pronai u svojoj neposrednoj okolini stare i potrebite. Upoznaj ih uz pomoć vjeroučiteljice ili razrednice pa se dogovori s njima o tome kako im možeš pomagati: odlaskom u trgovinu po namirnice, prikupljanjem odjeće, namirnica i sl. Potrebitima je naša pomoć uvijek dobrodošla, a ne samo u vrijeme blagdana.

www/IKT

U Republici Hrvatskoj postoji nagrada Nipetnišest. Dodjela nagrade Nipetnišest prvi je put organizirana 2003. godine kako bi se iz anonimnosti izdvojila i nagradila skromna i samozatajna djeca i mladi od 8 do 18 godina, koji su učinili neko hrabro i humano djelo ne očekujući ništa zauzvrat. Akcijom Nipetnišest meu djecom i mladima želi se afirmirati humanost, društvena odgovornost, razumijevanje i snošljivost.I ti možeš dobiti nagradu Nipetnišest. Potraži na internetu pojedinosti o njoj. Možda već poznaš nekoga tko ju je zaslužio dobiti. Možda si to ti!

.

168

PRIPREMI SE

Ispričaj neku svoju zgodu iz školskoga života koja je humoristična i ima pouku.

ANEGDOTESOKRAT NA TRŽNICISokrat, pravi filozof, kao što je i bio, smatrao je da su mu-dri ljudi prirodno nadareni skromnošću, da nemaju neu-mjerenih želja, i da teže što jednostavnijemu načinu živo-ta. Poznata je njegova izreka: „Znam da ništa ne znam.”Sokrat nije nosio cipela, odijevao se neupadljivo, no volio je obilaziti tržnicu, i razgledavati ponuenu robu.Jednoga dana na tržnici ga sretne prijatelj.„Kako to da se ti motaš po tržnici, a ne mariš za izlože-nu robu?”Sokrat odvrati:„Volim dolaziti ovamo i gledati koliko mi toga ne treba da bih bio sretan.”

(Grčka anegdota, prijevod Vesna Krmpotić)

JEDNA SMIJEŠNA ZGODAU jednom se gradu dogodila prometna nesreća. Ljudi su se okupili oko žrtve. Tu se zadesio i novinar ondašnjih novina, pa je svakako želio izvijestiti o nesreći, ali se nije mogao progurati kroz mnoštvo. Onda mu je pala na pamet zami-sao kako to izvesti. Počeo je vikati:„Propustite me, smjesta me propustite, ja sam otac žrtve!”Ljudi ga tada pogledaše nemalo začueno, pa ga propustiše.Imao je što i vidjeti: na tlu je ležao magarac!

(U navodu kod A. de Mella, prijevod Vesna Krmpotić)

ALBERT EINSTEINTijekom vožnje u vlaku kondukter je tražio voznu kartu od putnika utonulog u misli. Ovaj ju je nervozno tražio po dže-povima i postajao sve nervozniji.Kondukter mu tada kaže: „Ali profesore Einstein, ja znam tko ste vi i jasno mi je da me ne želite prevariti i da ste kupili voznu kartu. Nemojte se zato uzrujavati, priznat ću vam kao da imate kartu.”Einstein mu odgovori: „Ali gospodine, ne uzrujavam se jer bih se vas bojao, nego zato što na karti piše kamo putu-jem, a sada nemam pojma gdje trebam sići s vlaka.”

KLJUČNI POJMOVIprozne vrste • anegdota

169

SAZNAJEMO

Odaberi jednu anegdotu koju pronaeš na internetu pa u njoj označi obilježja anegdote: uvod, ukratko prepričana situacija, najvažnija rečenica (vrhunac) i pouka.

www/IKT

Na internetu je zavidan broj anegdota. Potraži ih i pročitaj. Tražite zajednički anegdote o jednoj slavnoj osobi koju ćete zajedno odabrati na satu. Pronaite o njoj što više različitih anegdota.

a.

TIN UJEVIĆSusretne neki znanac Tina po vrlo ružnom i hladnom vre-menu, odjevena u laganu odjeću, pa ga upita:− Pa, zar ti nije hladno?− O, jest! Hladno mi je. Samo ja nemam druge odjeće − odgovori pjesnik....U društvu se govorilo o vrlinama nekog čovjeka, koji nema ni jedne mane. Tin prekide govornika i reče:− To što taj čovjek nema nijedne mane najveća mu je mana.

RAZGOVARAMO

Koje su osobine mudrih ljudi prema Sokratu? Zašto Sokrat voli obilaziti tržnicu? Što je novinar izmislio kako bi se mogao približiti žrtvi? Što je neočekivano u drugoj anegdoti? Koje sličnosti pronalaziš u prvoj anegdoti o Tinu Ujeviću i anegdoti o Sokratu? Zašto je anegdota o Einsteinu smiješna?

POVEZUJEMO

Vjeruješ li doista da postoje ljudi koji su toliko zaokupljeni onim čime se bave da ne znaju kamo putuju? Postoje li ljudi bez mana?

UČIMO

Pronai što je neočekivano u svim anegdotama. Koje slavne osobe pronalaziš u anegdotama koje si čitao/čitala? Odredi temu u svakoj anegdoti.

ANEGDOTA – prozna vrsta koja se temelji na dogaaju iz svakodnevna života neke osobe.

PIŠEMO I GOVORIMO

Zapiši jednu anegdotu na zavičajnome narječju. Nastoj da bude duhovita i zanimljiva. Može biti o nekoj poznatoj osobi iz tvoga zavičaja, a možeš je cijelu izmisliti i oblikovati prema obilježjima anegdote.

Napiši scenarij za strip-anegdotu u tri kadra pa nacrtaj strip. Nemoj zaboraviti istaknuti naslov, oblačiće i sve što je obilježje stripa. Isto tako, nemoj zaboraviti ni obilježja anegdote.

Napiši svoje mišljenje (u 50 riječi) o Sokratovoj skromnosti i općenito o zanemarivanju materijalnih stvari.

170

PRIPREMI SE

Možeš li zamisliti da živiš u svijetu u kojem svi ljudi nose istu odjeću, jedu istu hranu, piju ista pića, imaju iste kućne ljubimce? Bi li ti se takav život svidio? Bi li se ljudi tada manje svaali?

Ivana Marinić

RAZLIČITOSTIPrizor 1(Glumci stoje u parovima u zamrznutoj slici i prikazuju lju-de u sukobu.)Svi uglas: Ne želimo se tući i svaati. Trebamo pomoć.

Prizor 2(Dolazi lik bez lica u crnom ogrtaču.)Spasitelj: (značajno) Morate se dogovoriti.Svi: Ali kako? Mi smo tako različiti.Spasitelj: Morate se dogovoriti. (Odlazi.)

Prizor 3Svi: (Pojedinačno.) Moramo se dogovoriti. Ali mi smo tako različiti. Znam što je htio reći. Znam! Ne smijemo biti ra-zličiti. Moramo biti jednaki. Svi! Svi moramo biti isti! To je rješenje naših problema! To će nam pomoći.

(Svatko odlazi u svoj kutak i tamo odijeva crnu majicu, crnu kapu i stavlja crne rukavice.)Davor D. (kasnije Optuženi): Ja sam Predsjednik odbora za po-stizanje Velikog dogovora. Od danas svi moramo biti jednaki i nitko se ni po čemu ne smije isticati. Evo nekih od pravila!Prvi: Svi nosimo crno. Ne priznajemo boje.

Drugi: Svi hodamo polako. Ne priznajemo žurbu.Treći: Uzgajamo cvijeće i ne držimo kućne ljubimce.

Četvrti: Pijemo samo vodu i čaj, a jedemo voće i povrće.

Peti: Slušamo isključivo klasičnu glazbu.Davor D.: Ako se budemo pridržavali ovog Velikog do-

govora, vladat će mir.

Prizor 4(Sudnica.)

Tužitelj: Časni sude, poroto i svi nazočni. Započinje sue-nje kriminalcu stoljeća, čovjeku koji nam je ponovno do-nio sukobe i nemir. Pozivam prvog svjedoka. (Prvi svjedok dolazi.) Prepoznajete li optuženika?Prvi svjedok: Da, to je moj prvi susjed.

Tužitelj: Jeste li u zadnje vrijeme primijetili nešto neobično?Prvi svjedok: Jesam. Počeo se čudno ponašati. Reci-

mo, neki dan je umjesto čaja pred mene iznio... kako da kažem...

KLJUČNI POJMOVIdrama • dijelovi dramskoga teksta • dijalog • monolog • didaskalije

171

Tužitelj: Slobodno recite.Prvi svjedok: Kavu i kekse.Porota: Aaaaaaaaaaaaaa!Prvi svjedok: Pustio je zabranjenu glazbu. I...Tužitelj: Ništa se ne bojte. Više vam ne može nauditi.Prvi svjedok: ... i otrčao na kat svoje kuće. Kada se vratio, na sebi je imao... crvenu majicu... majicu u boji....Porota: Aaaaaaaaaaaaaaaaaaaa!Tužitelj: Branitelju, svjedok je vaš.Branitelj: Jeste li vi ikada nosili crvenu majicu?Prvi svjedok: Da, ali to je bilo prije Velikog dogovora.Branitelj: Znate li zbog čega se sudi optuženomu?Prvi svjedok: Da, on je različit.Branitelj: Je li on nekoga povrijedio? Je li nešto ukrao? Je li nekoga ubio?Prvi svjedok: Ne, ali...Branitelj: Ali?Prvi svjedok: On je različit!Branitelj: Hvala. Nemam više pitanja!Tužitelj: Pozivamo krunskoga svjedoka, nekadašnjega najboljeg prijatelja op-tuženoga. (Drugi svjedok dolazi.) Zašto ste Vi i optuženi prestali biti prijatelji?Drugi svjedok: Ja ne želim biti prijatelj s Različitim. Moramo svi biti isti.Tužitelj: Zašto?Drugi svjedok: Jer je takav Veliki dogovor.(Tužitelj kimne glavom branitelju da nema više pitanja. Branitelj ustaje.)Branitelj: Kako ste živjeli prije Dogovora?Drugi svjedok: Dobro. Ali često smo se svaali. Uglavnom oko nečega u čemu se nismo slagali. Nečega po čemu smo bili različiti.Branitelj: A kako ste inače živjeli? Osim tog svaanja.Drugi svjedok: Izvrsno. Često smo se okupljali i zajedno svirali i pjevali. Išli smo na utakmice i navijali do iznemoglosti. Bilo je prekrasno (zaneseno).Branitelj: A kako živite sada?Drugi svjedok: Dobro.Branitelj: Možete li to opisati?Drugi svjedok: Pa, onako, dobro je. Ne svaamo se.Branitelj: Je li vam Veliki dogovor donio nešto drugo osim činjenice da se više na svaate?Drugi svjedok: Ne, ali to je jako važno.Branitelj: Pozivam optuženoga za svjedoka.Porota: Aaaaaaaaaaaaaaaaaa!

172

Branitelj: Zašto ste kršili pravila koja ste sami, kao predsjednik Odbora za postizanje dogovora, donijeli?Optuženi: Zato što sam shvatio da su ona glupa.Porota: Aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa!Optuženi: Ja sam optužen jer sam različit. Različitost nije grijeh. Razli-čitost čini ovaj svijet ljepšim. Meni je postalo beskrajno dosadno piti čaj i hodati polako. Ja volim užurbanost. Ja volim boje. Svijet je pun boja. Ako želim hodati na rukama i cijeli dan glasno pjevati, to je moje pravo. Mene ne zanima Veliki dogovor. On me sputava. Ja volim i že-lim biti različit od drugih!!!Porota: (Najglasnije do sada.) Aaaaaaaaaaaaaaaaaa!Sudac: Mir u sudnici!Optuženi: Mi smo krivo shvatili poruku Dogovorite se! Mi smo se svi dogovorili nešto potpuno nepotrebno. On je želio da se počnemo uva-žavati i meusobno poštovati. To je jedini put do dogovora. Da svatko razmisli o svojim postupcima, a zatim da se dogovorimo kako ćemo izgladiti sukob!Tužitelj: Ovo je prevršilo svaku mjeru! Što on to govori?Netko iz sudnice: Vrijea nas i omalovažava naše zakone!Netko drugi: Zatvorite ga!Optuženi: (Trči uokolo i viče.) Ja slušam rock ’n’ roll! Ja volim boje! Nebo je plavo, sunce je žuto, trava je zelena. Vi ste u krivuuuuu! Ne smijemo biti jednaki. Živjela različitost! Ja volim različitost!(Svi su se digli na noge i viču. Potpuna zbrka i gužva. Odjednom se svi zamrznu i zavlada potpuna tišina.)Iz gomile izlazi pripovjedač.Pripovjedač: Na vama je, draga publiko, da date ovoj priči kraj. Možda će nam tako biti lakše odlučiti se trebamo li težiti k tomu da svi bude-mo jednaki ili voljeti i prihvaćati svoje različitosti.Pa, da vas čujemo.1. Optuženi je: a) kriv ili b) nije kriv.2. U ovom našem malom svijetu a) svi su i dalje isti ili b) ljudi ponov-no smiju biti različiti.3. Pogledajte oko sebe i recite je li osoba koja sjedi do vas ista kao i vi? Da ili ne?4. Biste li voljeli da ta osoba bude baš kao i vi? Da ili ne?5. Što svijet čini ljepšim mjestom? Različitosti.6. Što možemo naučiti od drugih ljudi? Različite stvari!Čestitamo! Prošli ste na testu tolerancije na različitost. A sad zagrlite svakoga tko je različit od vas i pokušajte od njega naučiti nešto što još ne znate. I zapamtite! Različitost nas spaja, a ne razdvaja!

RAZGOVARAMO

Zašto se mora postići Veliki dogovor? Tko predlaže Veliki dogovor? Koja su pravila donesena? Koja didaskalija govori da su svi postali jednaki? Zašto se nakon Velikog dogovora radnja premješta u sudnicu? Komu se sudi? Što je učinio prijestupnik? Pronai u izlaganju drugoga svjedoka tri rečenice koje govore o tome kako su ljudi živjeli prije Velikog dogovora. Odgovori na pitanja na kraju dramskog teksta.

173

POVEZUJEMO

Zašto se ljepota života ogleda u različitostima? Kako bi ti pokušao/pokušala riješiti sukobe ljudi u tekstu? Što misliš o Velikom dogovoru? Bi li ga ti potpisao/potpisala? Jesu li svi ljudi isti? Kako rješavaju svoja različita stajališta i zanimanja za životne sadržaje?

UČIMO

Prisjeti se što je dijalog, a što monolog. Pronai u tekstu primjere za didaskalije – upute glumcima i redatelju (napisane u zagradi).Po čemu se dramski rod razlikuje od lirike i epike?

DRAMA – književno djelo namijenjeno izvoenju na pozornici. U drami nema opisa i pripovijedanja, glavne dijelove drame čini govor glumaca. Fabula se dramskoga teksta ne pripovijeda već se postiže izmjenom dramskih situacija.

DIJELOVI DRAMSKOGA TEKSTA – činovi, prizori i slike

ČIN – cjelovit dio drame. Gledateljima je predočen dizanjem i spuštanjem zastora. Čin se dijeli na SLIKE i PRIZORE.

DRAMSKI PRIZOR – dio drame omeen ulaskom novih likova na scenu i izlaskom nekog lika sa scene.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši kojim bi pravilima dopunio Veliki dogovor.

Učitelj zadaje pitanje za rotirajuću raspravu: Kako ljudi mogu riješiti sukobe? Učenik koji želi reći svoje mišljenje diže ruku i dobiva riječ. Ukratko mora ponoviti što su rekli njegovi prethodnici, a tek onda može izreći svoje mišljenje. Da bi mogao ponoviti ono najbitnije što su izrekli njegovi prethodnici, mora voditi bilješke i pozorno slušati što se govori.

Nacrtaj Vennov dijagram i u njega s prijateljem s kojim sjediš u klupi upisuj sve što vam je zajedničko (u zajednički dio kruga), a zatim svatko neka napiše u svoj dio kruga ono po čemu se razlikuje od svog prijatelja. Imate li više sličnosti ili različitosti?

SAZNAJEMO

Organizirajte audiciju za uloge u igrokazu. Uvježbajte igrokaz i izvedite ga na nekoj od školskih priredaba ili nastupajte po razrednim odjelima na satu pa predstavu izvedite nekoliko puta. Pobrinite se i za kostime i scenografiju.

www/IKT

Pronai na internetu virtualna kazališta pa prošetaj kazališnom kućom.

174

PRIPREMI SE

Opiši masku koju bi rado nosio/nosila u vrijeme maskenbala. Osmisli u koju bi se zajedničku masku mogao maskirati tvoj razredni odjel.

Zvonimir Balog

KARNEVALNa dan karnevala ovca s vukomšeće pod rukom.Gazele se lava više ne straše,konj na čovjeku slobodno jaše.

Život je na dan karnevala lijep,šetači imaju rogove, mnogi i rep.Majmuna i slonova ulice su pune.Bedaci nose maske mudracai vladarske krune.

Svi se tog dana kao nikad razumijuukoliko roktati i revati umiju.Možete čuti mnogog ocakako sa sinom kukuriče i kvoca.Srest ćete djevojčicukoja će za mamom brzati,s njome mijaukati i rzati.Svatko je tada mukanjui urlikanju sklon,svaki drugi prolaznik tada je govedo,majmun ili slon.

?!NEPOZNATE RIJEČIgazela – vrsta životinje s visokim šupljim rogovimabedak – pogrdan naziv za naivnog, lakovjernog čovjekaurlikati – vrlo glasno se glasati

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • pjesničke slike • stilska izražajna sredstva • vrsta stiha • vrsta strofe

175

RAZGOVARAMO

Koji nam dan donosi pjesnik u svojoj pjesmi? Što je sve moguće tog dana, a u obične dane nije? Pronai sve neobičnosti koje se temelje na obrnutim ulogama. Pronai stih kojim je pjesnik izrekao opće raspoloženje na dan karnevala. Nabroji koje sve maske uočavaš u pjesmi. Koje su onomatopeje nužne za razumijevanje na dan karnevala?

POVEZUJEMO

Koju masku iz pjesme priželjkuješ za sebe? Kako se ti pripremaš za maskenbal? Kupiš li masku ili je sam/sama napraviš? Razgovarajte o maskama iz kućne radinosti koje ste vidjeli na dan maskenbala, a koje su posebno originalne i zanimljive.

UČIMO

Prati ključne pojmove i upute u rubrici SAZNAJEMO pa samostalno interpretiraj pjesmu.Prvo ispiši motive, a zatim odredi temu. Za svaku pjesničku sliku napiši jedan primjer kao i za svako stilsko izražajno sredstvo koje uočiš u pjesmi. Odredi vrstu strofe i stiha. Odaberi svoje stihove za pamćenje i obrazloži zašto si ih odabrao/odabrala. Napiši i osnovnu misao pjesme. Kako bi pjesmu u potpunosti razumio/razumjela, odgovori na pitanja u pričaonici.

PIŠEMO I GOVORIMO

Osmisli plakat za maskenbal koji će se održati u tvom razredu ili u tvojoj školi. Odaberi jedan maskenbalski motiv (fotografiju ili ilustraciju), istakni naslov, napiši vrijeme i mjesto održavanja. Plakat možeš izraditi na računalu ili sve možeš lijepiti na tvri papir. Pazi, pravilno rasporedi elemente plakata! Naslov istakni najvećim slovima, maskenbalski motiv neka zauzima većinu prostora. Gotove plakate zalijepite po školi.

Nacrtaj masku koju ćeš imati ove godine na maskenbalu. Opiši je sa što više epiteta.

Posjeti službene stranice najpoznatijih karnevala u svijetu: karneval u Rio de Janeireu, Venecijanski karneval te Mardi Gras u New Orleansu.

SAZNAJEMO

Pokušaj pjesmu samostalno interpretirati prema zadanim odrednicama:PJESNIK; NASLOV PJESMEDOJAM O PROČITANOJ PJESMI(tvoje mišljenje o pjesmi, osjećaji koje je pjesma izazvala u tebi – 50 riječi)VRSTA PJESME (pejsažna, domoljubna, ljubavna, šaljiva)MOTIVI (najmanje tematske jedinice u pjesmi)TEMA (ono o čemu pjesnik pjeva)PJESNIČKE SLIKE (vizualna, akustična, taktilna, olfaktivna, gustativna)STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA (epitet, usporedba, personifikacija, onomatopeja, aliteracija, asonanca, suprotnost)VRSTA STIHA (vezani, slobodni)VRSTA STIHA – prema broju slogova (peterac, šesterac, sedmerac, osmerac, deveterac...)VRSTA STROFE/KITICE (dvostih, trostih, četverostih, peterostih, šesterostih...)VRSTA RIME (parna, obgrljena, križna, nagomilana, isprekidana)OSNOVNA MISAOSTIHOVI ZA PAMĆENJEBILJEŠKA O PISCU

www/IKT

Pronai na internetu pojedinosti o životu i radu Zvonimira Baloga pa ih napiši kao dio svoje samostalne interpretacije pjesme.Posjeti stranicu http://www.ri-karneval.com.hr/ i saznaj sve pojedinosti o najvećem karnevalu u Hrvatskoj. Možda dobiješ ideju za svoju masku.

176

PRIPREMI SE

Može li se u malo riječi mnogo reći? Kada su riječi obično suvišne?

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • pjesnička slika • vrsta strofe • personifikacija • onomatopeja • suprotnost • asonanca • aliteracija

Dobriša Cesarić

TIHO, O TIHO GOVORI MI JESENTiho, o tiho govori mi jesen:Šuštanjem lišća i šapatom kiše.Al zima srcu govori još tiše.I kada sniježi, a spušta se tama,U pahuljama tišina je sama.

177

RAZGOVARAMO

Komu govori jesen? Jesen ima svoj jezik. Pronai stih iz kojeg je vidljivo kako jesen govori. Zašto je zima tiša od jeseni? Kako zima govori? Na kojoj suprotnosti pjesnik gradi sličicu zime? U što je pjesnik smjestio zimsku tišinu?

POVEZUJEMO

Pjesnik je u pjesmi dočarao dva godišnja doba. Objasni koje godišnje doba više voliš? Možeš li vidjeti ljepotu prirode o kojoj pjesnik piše u malo riječi?

UČIMO

Pronai motive u pjesmi pa oblikuj temu. Koju je akustičnu pjesničku sliku pjesnik uporabio da bi dočarao zvuk jeseni? Kako se zove strofa od pet stihova? Pronai u pjesmi jednu personifikaciju, dvije onomatopeje i suprotnost.Pronai stih u kojem se ponavlja jedan samoglasnik više puta, a zatim stih u kojem se više puta ponavlja jedan suglasnik.

ASONANCA – stilsko izražajno sredstvo koje nastaje ponavljanjem istih ili sličnih samoglasnika radi jačega zvukovnog dojma.

Tiho, o tiho govori mi jesen...

ALITERACIJA – stilsko izražajno sredstvo koje nastaje ponavljanjem istih ili sličnih suglasnika radi jačeg zvukovnog dojma.

Šuštanjem lišća i šapatom kiše.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši pejsažnu činkvinu prema ovoj uputi: 1. stih = tema izrečena jednom riječju (imenica) 2. stih = tema izrečena dvjema riječima (dva pridjeva) 3. stih = tri riječi kojima se izriče radnja (glagolske imenice) 4. stih = izraz koji se sastoji od četiriju riječi koje

izražavaju osjećaje vezane uz temu 5. stih = jedna riječ, koja ponovno daje srž, bit teme

(najčešće imenica slična onoj iz prvog stiha).

Pronai u pjesmi Kasna jesen primjere za asonancu i aliteraciju.

Napiši referat o životu i radu velikoga hrvatskog pjesnika Dobriše Cesarića. Detaljnu uputu za taj zadatak dobit ćeš od učitelja/učiteljice.

SAZNAJEMO

Usporedi pjesmu Tiho, o tiho govori mi jesen i pjesmu Kasna jesen pa uoči sličnosti i razlike.

KASNA JESENPosve polako, u maglenom

plaštu,Jutros je ušla u selo. Kroz

baštuProšla je pored ocvalih lijeha,Naoh je ispod snuždenih

streha.List je za listom, dršćuć od

straha,Počeo padat od njezina daha.Otkrih je skritu u dimnjaka

dimu,I čuh je kako doziva zimu.

www/IKT

Pronai na internetu još nekoliko pjesama Dobriše Cesarića o jeseni. Na YouTubeu poslušaj interpretacije tih pjesama u izvedbi naših poznatih glumaca. Zapiši svoje jesenske osjećaje.

178

PRIPREMI SE

Božica Jelušić

DOBRODOŠLICA BOŽIĆUUpali sjajni žižak, stavi u prozor lumin.Jabuka spava u žitu, grožice u kolaču.Iz kuhinje mirišu cimet, klinčić i kumin.Voze se s nama snovi na zlatnom kotaču.

Čista je naša kuća. Obrazi nam se žare.Odmaraju se ruke, tijelo trudno od posla.Vjetar prstima češlja šiljate četinjare.Mraz na oknima riše putnike, stabla i osla.

U pomirenom srcu noćas ćemo se sresti.Blagovat ćemo skupa, poslije dana posta.Na prag će netko krošnju nebeskog oraha stresti.Otvorit će se vrata i propustiti Gosta.

Dolaze s njim svi naši dragi, sjena za sjenom.Već vratnice škripuću, pjevucka daščica trijemaDaleka šuma maše radosnim zimzelenom:Dočekat ćemo skupa Dijete iz Betlehema!

Zašto za Božić kažu da je najveći kršćanski blagdan? Kako se pripremaš za Isusovo roenje? Što je sve potrebno da bi se u domu stvorilo pravo blagdansko ozračje?

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • pjesničke slike • stilska izražajna sredstva • rima • vrste rime

?!NEPOZNATE RIJEČIžižak, lumin – svjetlo, svijeća uljanicakumin – vrsta začina slična kimutrudno tijelo – umorno tijelotrijem – drveni povišeni prostor ispred kuće

RAZGOVARAMO

Kakvo ozračje pjesnikinja donosi u pjesmi? U čemu se sastoje pripreme uoči Božića? Pronai stihove koji kazuju o svemu što se dogaa u kući i izvan kuće. Objasni stih: U pomirenom srcu noćas ćemo se sresti. Pronai stih u kojem se vidi da je cijela obitelj na okupu. Koji vanjski znaci najavljuju Isusov dolazak? Je li sve spremno za njegov dolazak?

179

UČIMO

Pronai u pjesmi pjesničke slike. Pronai riječi koje se u pjesmi rimuju. Gdje se one nalaze? Pogledaj koji se stihovi rimuju. Koja je to vrsta rime?

RIMA ili SROK – glasovno podudaranje slogova na kraju stiha.VRSTE RIME:PARNA RIMA – aa bb cc (vezuje dva uzastopna stiha)KRIŽNA RIMA – abab (dolazi naizmjence u stihovima)OBGRLJENA RIMA – abba (vezuju se prvi i četvrti i drugi i treći stih)

Upali sjajni žižak, stavi u prozor lumin. aJabuka spava u žitu, grožice u kolaču. bIz kuhinje mirišu cimet, klinčić i kumin. aVoze se s nama snovi na zlatnom kotaču. b

Crna kao ponoć, zlatna kao dan, aMaćuhica ćuti ispod rosne vaze, bU kadifi bajne boje joj se maze, bMisliš: usred jave procvjetao san! a

Kada rominja i šušti po lišću aZaljubljenici – kako se stišću! aSmiju se oči, srca se mlade. bProljetna kiša zalijeva nade. b

POVEZUJEMO

Kako ćeš razveseliti članove svoje obitelji za Božić? Je li smisao Božića u darivanju? Ispričaj koji su se običaji sačuvali u tvom zavičaju za vrijeme Božića.

PIŠEMO I GOVORIMO

Uoči Božića tvoj je dom prepun mirisa, zvukova, prelijepih vizualnih slika, okusa i dodira. Napravi tablicu s nekoliko stupaca: vizualne slike, zvukovi, mirisi, okusi i dodiri. Ispod svakog pojma/slike napiši ono što se dogaa u tvom domu, a odgovara zadanom osjetilu.

Napiši molitvu koju ćeš pročitati svojoj obitelji uoči božićnoga objeda ili na Badnjak.

Napiši čestitku tek roenom Isusu. Što ćeš mu poželjeti?

SAZNAJEMO

Napravi adventski kalendar s bratom i sestrom. Svaki dan ne ćeš iz njega uzimati čokoladice, kako je uobičajeno, već ćeš na prazna mjesta u kalendaru svaki dan stavljati papirić na koji ćeš napisati lijepu misao ili sadržaj dobročinstva koje si napravio/napravila za svoju obitelj ili za nekog člana obitelji. Na Badnjak čitajte što ste spremili u adventski kalendar.

www/IKT

Istraži na internetu kako se u drugim zemljama slavi Božić.Kako napraviti ormarić iznenaenja uoči Božića, što staviti u njega i kako ga smjestiti u učionicu potraži na http://www.glas-koncila.hr/mak/.

180

PRIPREMI SE

Od čega strahuješ? Bi li volio/voljela posjetiti Strahograd? Tko živi u tom gradu? Iva Milley

PANIKA U STRAHOGRADULIKOVI: Pripovjedač, Maggy, kralj Strahomir, Strahohihira, sedam strahova

(Glazba. Preko scene pretrčavaju djeca, vrišteći. Izlazi, vri-šteći, Pripovjedač.)PRIPOVJEDAČ: Svatko se nečega boji. Netko se boji zmija, netko buba, mali Marko se boji vode... a njegova starija sestra TV-reklama. Ja, eto, hrabro mogu reći da se bojim... paukova.(U tom se trenutku netko prišulja pripovjedaču i glasno kaže: Pauk! Pripovjedač vrisne, odskoči, no zatim se na-smiješi, smiri se i nastavi pripovijedati.)PRIPOVJEDAČ: Netko se recimo boji mraka.(Ugase se svjetla u dvorani i netko vrisne.)PRIPOVJEDAČ: Mala Maggy se boji uspavanki. Kaže da onda...MAGGY: ... ne čujem vilu kako priča san... pa ne mogu zaspati.PRIPOVJEDAČ: Hm, da... gospodin Kamenko se boji šare-nih kišobrana. Smiješno. Ali, svakome treba priznati nje-gov strah, a ne ga... (Svi se počnu smijati jednome koji se nečega prepao.) ... ismijavati.PRIPOVJEDAČ: A jeste li se ikada zapitali gdje strahovi žive? Čega se strahovi boje? Ha? Jeste? Niste? Nema veze, sada ćete ionako saznati.(Glazba. Po sceni šeću strahovi.)PRIPOVJEDAČ: U gradu Strahogradu žive strahovi. Veliki, mali, strašni, bezazleni, smiješni, strašljivi, hrabri, opasni, gladni, dosadni... Idu u malu strahoškolu gdje uče: straši-ti, plašiti, vrištati, cičati, trčati, hodati, pjevati i plesati. Za-tim idu u malo veću strahoškolu gdje uče osnove Strašnog bontona, kao na primjer:– kako se pravilno naguravati oko stola za vrijeme ručka?– kako izbjeći odlazak na spavanje točno iza večernjeg cr-tića... na deset različitih načina?– kako preplašiti svoje najbolje prijatelje?

KLJUČNI POJMOVIdrama • dramski sukob • dramska osoba • dramska situacija • dijalog • monolog • didaskalije

181

A zatim idu u najveću strahoškolu gdje uče kako pravilno plašiti ljude! Pomislili biste...PRVI STRAH: Strahovi više uopće nisu strašni.DRUGI STRAH: Ljudi se sve manje boje.PRIPOVJEDAČ: Ha, ha... upravo suprotno. Ljudi se danas boje više nego ikad... pčela, padova, slomljenih ruku, išča-šenih zglobova, crvenih stolnjaka, ružnih cipela... pa pogle-dajte samo gospodina Kamenka. (Gosp. Kamenko panično pretrčava scenu bježeći od šarenoga kišobrana) Svatko se nečega boji... Osim male Piadore. (Izlazi djevojčica s gole-mom lizalicom.) Ona se ničega ne boji! Čak najveća meu strahovima, osobna kraljeva savjetnica Strahohihira nije ničime uspjela uzdrmati nestrah male Piadore!(Oko bezbrižne Piadore umorno trči Strahohihira.)STRAHOHIHIRA: Pa ovo je nečuveno! Nevjerojatno! Upravo uznemiravajuće! Već se danima bavim samo ovom malom! Već sam mogla pola Zagreba natjerati da se panično boji bumbara! Sad je dosta! Idemo kralju!(Mami i vuče Piadoru sa scene.)...

182

ČETVRTI STRAH: Tko je to?PETI STRAH: Zašto se ne boji?ŠESTI STRAH: Kako mala djevojčica.PETI STRAH: Zašto se ne boji?STRAHOMIR: Strahohihira, tko je to? Zašto si je dovela?PETI STRAH: Zašto se ne boji? Pa nalazi se na strašnom dvoru strašnoga kralja Strahomira. Trebala bi se bojati!STRAHOHIHIRA: Dragi Straholjupci, predstavljam vam Piadoru, veliku nestrašljivicu.PRVI STRAH: Ja se bojim.DRUGI STRAH: Kako je strašna.TREĆI STRAH: Kako je opasna.ČETVRTI STRAH: Kako je mala.SEDMI STRAH: A koliku lizalicu ima.STRAHOMIR: Strahohihira, odvedi je odavde. Možda je opasna.STRAHOHIHIRA: Ma ne, kralju, nije. Potpuno je bezopasna. Do-vela sam je da je vaše strahoveličanstvo osobno preplaši, ali na putu do grada Strahograda shvatila sam da se ovo dijete ničega ne boji. Sve sam isprobala... pretvorila sam se u ogro-mnog pauka...TREĆI STRAH: I?STRAHOHIHIRA: Ništa. Postala sam mračan, najmračniji mrak...ČETVRTI STRAH: I?STRAHOHIHIRA: Ništa. Odvela sam je nasred Indijskog oceana. Oko nas je plivalo sedam morskih pasa...PETI STRAH: I?STRAHOHIHIRA: Ništa!!! Samo je rekla...PIADORA: Ribice!!!STRAHOHIHIRA: Čak sam se pretvorila u tanjur pun keljčušpajza...SVI: I?STRAHOHIHIRA: Ništa!!! Ovo dijete nema straha!ŠESTI STRAH: Pa onda je opasno!SEDMI STRAH: Jako opasno!STRAHOHIHIRA: Uopće nije opasno. Štoviše, baš je zabavna.(Strahohihira počinje potiho objašnjavati kralju i puku sve o maloj Piadori.)PRIPOVJEDAČ: I tako su stanovnici grada Strahograda, dragi Straholjupci, shvatili da od male Piadore mogu štošta naučiti. Mala Piadora je naučila pisati strašno i strahopisno i objavila knjigu: ZAŠTO SE VELIKI VIŠE BOJE OD MALIH? Koja je na naš jezik prevedena pod naslovom ZAŠTO SE ODRASLI VIŠE BOJE NEGO DJECA... I ČEGA? Možda ste je i vi pročitali?! Niste?! Sva-kako to učinite... jako je korisna.(Glazba.)

183

RAZGOVARAMO

O kojim strahovima pripovjedač priča odmah na početku? Kakvih strahova ima u Strahogradu? Koja su pravila Strašnog bontona? Tko se ničega ne boji? Tko je iživciran Piadorinim nestrahom? Čime je sve Strahohihira pokušavala zaplašiti Piadoru? Koju je knjigu napisala Piadora?

POVEZUJEMO

Odgovori na pitanje iz naslova Piadorine knjige. Pronalaziš li meu nabrojenim strahovima i svoj strah? Koji su tvoji strahovi? Kako se boriš protiv njih?

UČIMO

Koje dramske osobe sudjeluju u ovom igrokazu? Pronai u tekstu primjere za dijalog, monolog i didaskalije.

DRAMSKA OSOBA – uloga, tekst koji govori glumac koji glumi u drami.

Okosnica dramske radnje jest DRAMSKI SUKOB koji se na kraju razrješava. Taj sukob izaziva stalnu napetost koja je pokretač radnje. Razvija se iz odnosa koji su uspostavljeni izmeu glavnih likova u drami i iz suprotstavljenosti njihovih životnih stajališta i težnji.

DRAMSKA SITUACIJA – jest cjelovit prizor koji čini osnovnu kompozicijsku jedinicu dramske radnje, odnos meu likovima u nekom trenutku. Ostvaruje se govorom i postupcima likova. Napetija je ako su likovi zbog nečega u sukobu.

DRAMSKI DIJALOG – osnovni oblik u kojem se razvija dramska radnja.DRAMSKI MONOLOG – produljeni govor jednog lika.

PIŠEMO I GOVORIMO

Zamisli da si novinar. Napravi intervju s Piadorom koja se ničega i nikoga ne boji. Saznaj zašto je i kada postala tako hrabra. Svoj intervju opremi nadnaslovom, naslovom, podnaslovom i meunaslovima.

Napiši sastavak od 200 riječi u kojem ćeš osmisliti život ljudi u Strahogradu. Čime se hrane, kakve su im kuće, automobili, trgovine, odjeća, kako se zabavljaju...?

Nacrtaj skice za kostime kako je zadano, a zatim ih napravi od materijala prema svom izboru (papir, stare tkanine, najlonske vreće...).

a) kostim-uniformu za učenika koji pohaa školu u Strahogradu

b) kostim za Strahohihiru

SAZNAJEMO

Pročitajte i komentirajte kazališni bonton.MALI KAZALIŠNI BONTONNa kazališnu predstavu ne smijemo zakasniti jer tada moramo podići cijeli red da bismo sjeli na svoje mjesto, a to je prilično neugodna situacija.Pri ulasku u kazališnu dvoranu isključujemo mobitel. Tijekom predstave mobitelom se ne služimo ni za poruke, a kamoli za razgovor.Za odigravanja predstave ni s kim ne razgovaramo.Kokice, bomboni, grickalice i žvakaće gume zabranjeni su! Pomisli, kako se osjećaju glumci kojima je potrebna koncentracija za uživljavanje u ulogu koju glume ako ti šuškaš papirićima, glasno grickaš ili rastežeš žvakaću gumu.Uživamo u izvedbi i pozorno slušamo.Na kraju predstave izvoače nagraujemo pljeskom.

www/IKT

Istraži na internetu od kojih se sve dijelova sastoji unutarnji prostor kazališta.

MJESEČNI PROJEKT

Bake i djedovi u školskim klupamaKako nastaje plakat1. ODREĐIVANJE TEME

BAKE I DJEDOVI U ŠKOLSKIM KLUPAMA

2. ISTRAŽIVANJE

Provedi istraživanje o zadanoj temi. Razmisli što ćeš istraživati i što ti može biti izvor informacije.

Intervjuiraj baku i djeda i saznaj gdje su se školovali, kako im se zvala škola, za koje su zanimanje osposobljeni. Saznaj kakvi su bili učitelji u njihovo vrijeme, koliko je trajao nastavni dan, koje su predmete imali, sjećaju li se nastavnih sadržaja koje su učili, što im se u školi svialo, a što nije, što je drukčije nego u današnjoj školi, kako su se nekada kažnjavali učenici u školi, jesu li imali uniforme ili kute.

Potraži s bakom i djedom fotografije iz dana njihova školovanja, stare bilježnice, svjedodžbe, pločice na koje su pisali i sve ono što bi moglo potkrijepiti tvoju priču.

Prouči temu i na internetu te razgovaraj i s drugim osobama koje ti mogu pomoći u prikupljanju podataka.

ISTRAŽIVANJE – pronalaženje potrebnih podataka važnih za temu koja se obrauje.

IZVORI ISTRAŽIVANJA

udžbenici • časopisi • novine • rječnici • enciklopedije • elektronički mediji (internet, radio, televizija) • muzej • galerija • knjižnica • crkva • stručne osobe

3. KOLIČINA I ODABIR PODATAKA

Nakon što provedeš istraživanje, ujedini svoje misli u tekst (članak), napiši ga rukom ili na računalu.

Svoj tekst podijeli u manje cjeline i svakoj odredi podnaslov.

Odaberi fotografije, tablice, pisane izvore, izreske iz časopisa...

Složi sve materijale koje si prikupio/prikupila i napravi logički slijed plakata.

4. IZGLED PLAKATA

Na manjem listu papira nacrtaj raspored elemenata plakata (odredi kamo ćeš staviti naslov, podnaslove, slike, fotografije i tekst).

Odaberi boju papira za plakat, tip pisma za naslov (najčitljiviji i malo deblji font) te boju slova da bude kontrastna papiru.

Pazi da na plakatu nemaš previše teksta (obično od 500 do 1 000 riječi) – podjednako rasporedi tekst i fotografije.

5. TEHNIČKA IZRADBA PLAKATA

Ako su fotografije vrijedne i stare, nemoj ih lijepiti na plakat, nego ih fotokopiraj ili ih fotografiraj digitalnim fotoaparatom pa ih prenesi u računalo i opiši.

Slova za naslov možeš izrezati pojedinačno, a ako nemaš računalo, onda ih napiši debljim flomasterom (nacrtaj pomoćne crte olovkom kako bi naslov bio ravan).

Tekst i fotografije možeš prvo nalijepiti na podlogu (papir u boji).

Rasporedi na plakatu sve ono što misliš na njega zalijepiti u stupce.

Nemoj zaboraviti na plakatu istaknuti autora plakata – napiši svoje ime i prezime.

Kad si sve lijepo složio/složila, polako i uredno zalijepi svaki dio.

186

PRIPREMI SE

Znaš li kako su se nekad školovali aci? Koje su predmete učili u školi? Kakav je bio odnos učenika i učitelja?

Ante Kovačić

DJETINJSTVO I ŠKOLOVANJE IVICE KIČMANOVIĆADrugoga dana opremismo se na put. Bilo je do škole čitav sat hoda. Meni se to prvo putovanje pričinilo doista dale-kim i tegotnim.Školska zgrada stajaše u dolini pokraj glavnoga druma. Vlastelinstvo je poklonilo općini za školu. Prije stanovaše u njoj lugar, a konakovahu ondje i vlastelinski činovnici kada poslovahu u tom kraju. Okolo škole nanizale se jo-šte neke kuće, kao dućan sitne trgovine Židova Moesera, krčma Jakova Čuturića itd.Kada se primicasmo školskoj zgradi, otac me uhvati za ruku, a skinuvši oba svoje šešire već na stubama koje ne-kako drhtahu pod nama, stupismo u kućni hodnik. Tu za-čujemo šuštanje i gibanje na obliža vrata, te krupan muš-karački glas.− Ovdje je škola! − šapnu mi otac. − Čuješ li učitelja? Šu-štanje? To su školska djeca.Otac pogladi vlasi, a i meni potegnu hrapavom rukom pre-ko glave dva-tri puta, nakašlja se i pokuca na vrata... Ja još nijesam znao što je kucanje i čemu to biva. Vrata se otvore, žamor i težak zrak udari nam u obraz. Djeca mi se pričinila poput pčelinjeg roja... Ustaše i zaromoriše onim čudnovatim jednoglasjem: „Hvaljen Isus!” Nikada jošte ne vidjeh toliko djece na okupu. Obuze me neko tajanstveno čeznuće i neko drhtavo veselje, pomiješano s iznenaenjem i novošću... Pred nas stupi zatvorivši pčelinjak, hoću reći školu, za sobom visok, koštunjav, nešto smrknut i otegnut gospodin, u dugačkom istrošenom kaputu i silnih brkova koji mu padahu čak na prsa. Sada je mnogo jače zažagrilo i zažamorilo u pčelinjaku... Učitelj se hitro obrne, zaviri u školu: „Mir!” − i opet zatvori za sobom.

KLJUČNI POJMOVItema • likovi • vanjski izgled lika • pripovijedanje • dijalog • opisivanje • pripovjedni postupci

187

− A, tako rano! Tako rano! Lijepo, Jožica! Pa ovo je tvoj mali? − I učitelj me pogladi po glavi i stisnu obraze svojim glatkim palcem i kažiprstom. Ali nije na mene toliko gledao koliko na punu torbu koja se najsigurnije i nekako drsko bubrila na očevim leima, dok je puran poput indijanskog bramina mirno drijemao pod očevim pazuhom.− Pa kako ti je ime, mali klipane, učeniče moj? − podrma me učitelj za lea.− Ivica, Ivica, gospodine učitelju! − odvrati otac te povuče torbu sa lea naprijed.− Neka on sam kaže svoje ime! − opazi učitelj, strignuv-ši opet očima na očevu torbu i na podrijemana purana. − Neka on sam kaže da mu čujem glas...

188

− No hajde, hajde! Reci! − ponuka me otac.A ja, uprvši postojano svoje oči u učitelja, zagudim: − Zo-vem se Ivica Kičmanović! − Uto otac otvori torbu... − Evo nešto, gospodine učitelju, za slova, za šibu, za tintu i pera...− Vidiš ti muzikaša Jožicu, vidiš! Kano da dolazi sa svad-be... − smijaše se učitelj, raširivši velika usta, pokazujući jake bijele zube i potreptavajući blagodušno oca po leima.− Ajdmo amo, Jožice, ajdmo! Takva ptica pak ta svadbe-na oprema ne spada u školu! − I učitelj nam pokaže svoju sobu u koju ponizno uniosmo.− Pepuško! − klikne učitelj svojoj gospoi − ispraznider tor-bu ovoga poštovanoga kuma!Nato se ispravi iza stola mala, šiljata ženčica, veoma oštra vida i dugačka nosića, te nekako neblagovoljno pristupi u blizinu oca, koji je vadio iz torbine utrobe šljivovicu, sir i maslac, dok se puran prodramio i stao lepetati krilima po sobi, digavši silnu prašinu s poda...Ja se dosjetih da pomognem gospoi učiteljici nositi stvari u kuhinju. Tu je ona pozdravila purana: − Fi! Ala zaudaraš. − Sir: − Fi! Ala je to zamlackano. − Maslac: − Fi! Čemu to naliči? Ha! Šta ćemo: mužeki pa mužeki − i ostanu mužeki! − Kad je šljivovicu otvorila, potegla je zdravo dva-tri puta: − Aha! To je nešto! No... no... − Zatim se okrene k meni: − A kako se ti, mali, zoveš? − Ivica... − odvratim. Ona nato izvadi iz pretinca krišku nekakva kolača, a ja stadoh veli-kom pohlepnošću gutati i prste lizati...Vrativši se u sobu, naem učitelja gdje omata nešto u papir.− Gle, gle! Kako je taj mali sigurno momče! − začudi se uči-telj kada sam došao iz kuhinje u sobu.− Ali ukrotit će ga već šiba! − doda otac.− Nije za dobre momke šiba, dragoviću moj! − mrmljaše učitelj.− Tako! − dovrši on − evo ti početnice. Tu je tvoje ime na-pisano. Evo ti tablice i kamečka, pa sutra s ostalim filozo-fima tamo iz vaših bregova lijepo u školu!I sada je otac spravljao u torbu prve početke buduće moje mudrosti. − Ah, bilo samo zdravo i sretno! Neka je i tako kada je već sueno! − uzdahne on.

189

RAZGOVARAMO

Koliko je škola udaljena od Ivičine kuće? Tko Ivicu vodi u školu? Koju je riječ pisac upotrijebio za školu? U što učitelj uporno gleda dok razgovara s Ivičinim ocem? Što je bilo u torbi Ivičina oca? Koji je predmet iz torbe oduševio Pepušku? Kako je Ivica jeo kolač što mu ga je dala Pepuška? Što je Ivica dobio od učitelja?

UČIMO

Pronai vanjski opis učitelja. Koju istaknutu pojedinost zapažaš u opisu učitelja? Pronai Pepuškin opis. Pronai u tekstu primjer dijaloga. U kojim dijelovima teksta pisac pripovijeda? Koje pripovjedne postupke poznaješ?

POVEZUJEMO

Što misliš kakav je ak bio Ivica? Kako se ti snalaziš u školi?

PIŠEMO I GOVORIMO

Opiši subjektivno učionicu u koju ulazi Ivica, a u kojoj su i ostala seoska djeca. Tvoj opis treba imati 100 riječi.

Prepričaj ulomak pismeno vrlo sažeto (u 30 riječi).

Napiši pisani sastavak od 100 riječi: Moj prvi susret sa školom. / Moj prvi školski dan.

SAZNAJEMO

Učitelji danas nisu nepristupačni kao nekada. Vrlo su često dobri prijatelji učenicima, no učenici često znaju govoriti kako ih ne poznaju dobro. Sastavi mali leksikon i daj svojim učiteljima da se upišu u njega. Napiši pitanja koja ćeš im postaviti u leksikonu. Neka to doista bude sve ono što te zanima o njima, ali pazi, nemoj prelaziti granicu dobrog ukusa i postavljati neukusna i osobna pitanja.

www/IKT

Prema romanu Ante Kovačića U registraturi, kojemu pripada i ulomak Školovanje Ivice Kičmanovića, snimljena je igrana serija. Potraži prvi nastavak serije pod nazivom Djetinjstvo (na YouTubeu) i pogledaj ulomak koji si čitao/čitala (30-ak minuta). Usporedi ulomak teksta i serije pa odgovori koliko sličnosti pronalaziš izmeu onoga što si čitao/čitala i gledao/gledala.

190

PRIPREMI SE

Znaš li kako se školuju djeca u drugim zemljama i na drugim kontinentima? Što uče, kakve su im škole i uvjeti za učenje, pješače li do svoje škole i po nekoliko sati?

KLJUČNI POJMOVIneknjiževni tekst • školovanje • škola

UNICEFŠKOLA KAO MOJAŠkola kao moja naziv je Unicefove knjige o djeci iz cijelo-ga svijeta i njihovu životu u školi. Gdje djeca uče? O čemu uče? Tko su im učitelji? Djeca od Afrike do Sjeverne i Juž-ne Amerike pokazuju kakav im je školski život. Saznajte kakve su im škole, iste kao i vaše, a i koliko se razlikuju...

Gapirri iz AustralijeDevetogodišnjak Gapirri živi u Yirrkali u Arnhem Landu, koji je u Sjevernome teritoriju Australije. Stanuje s ocem, dvje-ma sestrama i dvojicom braće. Ta zajednica koja nema više od tisuću ljudi, poznata je po izradi tradicionalnih abori-džinskih umjetnina.Školska zgrada, koju pohaa Gapirri, moderno izgleda i ukrašena je izvornim umjetničkim djelima. Sagraena je tako da može izdržati ciklon. Djevojčice i dječaci imaju od-vojenu nastavu.

Gapirri ide u četvrti razred. Djecu se potiče da dolaze na nastavu, ali dolazak nije obve-zan pa je, kako bi se djeci svidjela, nasta-va neformalna, praktična i često se zbiva na otvorenome. Djeca vole tako učiti. Nastava je na jolnguskom jeziku. Uglavnom se održava od 8.30 do 15 sati od ponedjeljka do petka.Djeca često školskim autobusom idu na izlet. Vježbaju streljaštvo u prirodi. Gapirri gotovo svakodnevno ide u lov s Timmyjem, svojim ocem, koji je rendžer (čuvar biljnog i živo-tinjskog svijeta). Kad odraste, htio bi postati rendžer kao i njegov tata.

191

Aleksej iz Ruske FederacijeAlekseju je deset godina i on živi kraj Panajevska, na le-denom sjeveru Ruske Federacije.Aleksej potječe iz pastirskog naroda Nenec, koji se bavi sobovima. Svake godine provede tri mjeseca s obitelji, a zatim kad se počne približavati zima, putuje helikopterom u internat. Ondje živi sljedećih devet mjeseci.Djeca poput Alekseja odlaze u internat u dobi od oko se-dam godina. Budući da se škola sastoji od nekoliko odvo-jenih zgrada, djeca moraju prelaziti smrznuto igralište da bi prešla iz jedne u drugu. Uvijek se igraju vani, osim baš u najtežim vremenskim uvjetima.Aleksej ima sate radnim danom i subotom ujutro. Govori ruski i nenecki, jezik svoga naroda. U neneckom ima mno-go riječi koje opisuju snijeg, uzgoj sobova, lov i ribolov.Djeca idu spavati u 21 sat i ustaju u 7 sati. Obično u jed-noj sobi stanuje dvoje do osmero djece, gdje spavaju pod debelim perinama.

Hassa iz MongolijeHassi je deset godina i živi u Kharkorinu u Mongoliji. Maj-ka mu je umrla kad se rodio, tako da radnim danom živi sa starijom sestrom, a vikendom se za njega brine baka.Hassa ide u dvije različite škole – suvremenu školu i samo-stansku školu u kojoj uči za budističkog redovnika.Hassa i njegova osamnaestogodišnja sestra stanuju u tra-dicionalnome šatoru koji se zove ger. Šator ima drveni okvir prekriven dvama slojevima debele tkanine, kojom je prekriven i pod.Hassina škola radi u dvije smjene, jedna ujutro, druga po-podne, Hassa u školu ide popodne, od 14 do 18 sati. U Hassinoj školi nema tekuće vode. U Hassinu razredu ima više djevojčica nego dječaka jer su neki dječaci kod kuće i pomažu očevima u brizi oko životinja. Djevojčice su upisa-ne u školu tako da steknu dobru izobrazbu, dobiju dobar posao i donose zaradu kući za obitelj. Većina djece nosi školsku uniformu, a djevojčice kosu ukrašavaju ružičastim mrežastim mašnama.

192

Sun-Woo iz Južne KorejeŠestogodišnjakinja Sun-Woo je iz Seula, glavnoga grada Južne Koreje, gdje živi s roditeljima i mlaom sestrom. U Južnoj Koreji ima više od pet tisuća osnovnih škola u ko-jima djeca obično nose vlastitu odjeću. No Sun-Woo ide u privatnu školu i nosi školsku uniformu.Sun-Wooina škola blizu je kuće, ali vožnja do nje traje 20 minuta jer je promet u gradu gust. Ujutro je otac odveze u školu, na putu prema svojoj prodavaonici pokućstva.Sun-Woo voli sve svoje predmete, ali engleski joj je najmi-liji. Svaki tjedan ide na školski forum (otvoreni sastanak), na kojem se djeca odlučuju za neku pozitivnu aktivnost. Jednom su se svi složili da budu osobito pristojni prema učiteljima.U Sun-Wooinu razredu ima tridesetero učenika – šesnaest dječaka i četrnaest djevojčica.

RAZGOVARAMO

Tko od predstavljenih učenika ima najbolje životne uvjete? Što je Hassi znatno otežalo život? Kakva je školska zgrada u koju ide Gapirri iz Australije? Što je posebno zanimljivo u Gapirrijevu školovanju? Koliko vremena Aleksej provede s obitelji, a koliko u školi? U koje dvije škole ide Hassa? Za što su se jednom odlučili Sun-Woo i drugi učenici koji idu na školski forum?Zbog čega se školuju djevojčice u Mongoliji? Koje značenje u korejskom obiteljskom životu ima hrana?

193

POVEZUJEMO

S kim bi volio/voljela ići u razred od četvero djece koja su predstavljena u tekstu? Zašto? Koje mjesto zauzima obrazovanje u tvom životu?

UČIMO

Što je tema ovoga neknjiževnog teksta? U čemu su slične, a u čemu različite sve četiri škole u tekstu? Procijeni koliko je školovanje važno za kvalitetu života u kasnijoj dobi.Jesi li već razmišljao/razmišljala o svom budućem zanimanju? Možeš li ostvariti svoje želje bez učenja i rada?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši sastavak od 100 riječi o temi: Život bez škole. Nemoj pisati kako bi uživao/uživala, igrao/igrala računalne igrice i radio/radila što poželiš. Razmisli i napiši kakav bi bio tvoj život da si neobrazovan/neobrazovana te kakav bi općenito bio svijet da ljudi nemaju mogućnost učenja.

Napiši tekst i snimi fotografije kojima bi se ti predstavio/predstavila u knjizi Škola kao moja.

Tekst neka bude približne duljine kao i tekstovi koji su izdvojeni iz knjige za tvoju čitanku. Fotografije snimi u karakterističnu školskom ozračju. Složi na računalu tekst i fotografije i napiši naslov... (umjesto trotočja napiši svoje ime) iz Hrvatske.

Napiši humorističan sastavak od 100 riječi o temi: Život u školi. Opiši svoju školsku svakidašnjicu, sjeti se smiješnih dogaaja koji čine školski život zanimljivim.

SAZNAJEMO

Posudi i pročitaj knjigu Škola kao moja. Saznat ćeš kako se školuju tvoji vršnjaci u cijelom svijetu. Kad pomisliš koliko ne voliš školu ili se žališ na uvjete u kojima učiš, poslije čitanja knjige bit ćeš pouzdano zahvalan/zahvalna na onome što imaš.

www/IKT

Pronaite školu i razred izvan domovine s kojom možete uspostaviti suradnju.Organizirajte sastanke putem videokonferencija. Učite jedni o drugima: o sustavu školovanja, načinima učenja, pošaljite jedni drugima školske listove, adrese školskih mrežnih stranica.

194

PRIPREMI SE

Vjekoslav Majer

MOJ UČITELJKraj mojeg uzglavlja ko da mu vidim lice,šapće: „Jesi li napisao zadaću?”Ja se ispričavam: „Učitelju, sada ću.”I hoću ustati, ali me godine sjete,pa ti već dugo, dugo nisi dijete,na tvoje mjesto davno su drugi došli.Dani su prošli.

Kao da vidim kako preda mnom hoda.Na glavi mu polucilindar crni.Lijepo je znao pričati o srni,o sigama i tajnama zvjezdanog svoda.Složno smo zapjevali: „Hitra lasto.”Njegovo lice, malo ružičasto,smiješilo se dok je dirigirao.Vani je glasno proljetni vjetar svirao.

Kraj mojeg uzglavlja ko da mu vidim lice,šapće: „Jesi li napisao zadaću?”Ja se ispričavam: „Učitelju, sada ću.”I hoću ustati, ali me godine sjete,pa ti već dugo, dugo nisi dijete,tvoja su ljeta otišla po toplom zrakukao baloni… i prsli… u mraku.

Sjećaš li se svoje učiteljice? Što posebno pamtiš iz toga razdoblja svoga života? Što te učiteljica prvo naučila?

?!NEPOZNATE RIJEČIuzglavlje – dio kreveta na koji je položena glavapolucilindar – vrsta šeširasige – vrsta taloga u špiljama

KLJUČNI POJMOVItema • rima • vrste rime • vrsta strofe

195

RAZGOVARAMO

Gdje pjesnik vidi svoga učitelja? Koje mu pitanje postavlja učitelj? Kakvo je lice imao učitelj? O kojim je temama učitelj znao lijepo pričati? Uz koje godišnje doba pjesnik veže sjećanje na učitelja? Promotri prvu i treću strofu. Koji se stihovi razlikuju u te dvije gotovo iste strofe? Po čemu se druga strofa razlikuje od prve i treće? S čim pjesnik usporeuje vrijeme koje je prošlo (ljeta)? Po čemu zaključuješ da je pjesnik star?

POVEZUJEMO

Imaš li ti svog učitelja kojega nikad nećeš zaboraviti? Čime je zaslužio takvo mjesto u tvom sjećanju? Pamtiš li pojedinosti s njegovih sati?

UČIMO

Oblikuj temu pjesme u jednoj rečenici. Promotri koje se vrste rime javljaju u pjesmi. Prvo ih označi slovima, a zatim odredi vrstu. Odredi vrste strofa u pjesmi.

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši sastavak o temi: Pismo učitelju kojega (ne)volim. Neka tvoj sastavak ima 150 riječi. Izaberi hoćeš li pisati učitelju kojega voliš ili ne voliš. Iznesi u pismu sve što te muči ili sve što voliš u učitelja kojega odabereš. Nemoj prijeći granicu dobroga ukusa. Sve se može izreći, ali na primjeren način.

Odaberi jednog učitelja i usmeno ga opiši. Dodaj i pokoju prepoznatljivost iz njegova karaktera pa igrajte igru pogaanja na temelju opisa. Zapisujte odgovore na poseban papir, a zatim neka svaki učenik kaže koga je opisivao. Vjerojatno će se dogoditi da će više učenika opisivati istog učitelja, ali će opisi biti različiti pa ne treba ništa mijenjati.

Organizirajte usmenu raspravu o temi: Kako bi se trebao ponašati učitelj kojega bi učenici poštovali. Istaknite u raspravi osobine takvog učitelja. Koja bi njegova osobina bila najvažnija?

SAZNAJEMO

Svjetski dan učitelja obilježava se svake godine 5. listopada. Na taj dan dogovorite se s učiteljicom i zamijenite uloge. Ona neka sjedne u klupu, a vi joj pripremite najljepši sat na kojem je ikad bila. Taj sat zahtijevat će trud svih učenika u razrednom odjelu pa se počnite pripremati na vrijeme.

www/IKT

Dogovorite se s učiteljem hrvatskoga jezika pa se na Dan učitelja povežite sa školom u inozemstvu putem videokonferencije. Neka tema konferencije budu učitelji i način na koji vas poučavaju. Razmijenite iskustva i naučite nešto novo.

196

PRIPREMI SE

Kakvo je tvoje mišljenje o ljudima koji namjerno žele povrijediti ili ozlijediti druge ljude? Ima li takvih učenika u školi koju pohaaš? Kako zlostavljaju druge? Kako se osjećaju zlostavljane osobe? Što trebaju učiniti sva djeca koju netko zlostavlja na bilo koji način?

Branka Primorac

DOŽIVLJAJ KOJEG SE SRAMIMŠto sam dalje od djetinjstva neki mi doživljaji iz tog razdoblja života češće dolaze pred oči. Jedan od takvih, kojeg se sramim i od kojeg se naježim svaki put kad mi doe pred oči, jest onaj vezan uz vršnjaka iz razreda, recimo da se zvao Marko.I sad ga vidim kako se u paničnom strahu od nekolicine be-skrupuloznih dječaka penje na visoki stari školski ormar što se protegao skoro do stropa i s njega čučeći i vitlajući škol-skom torbom pokušava obraniti od pobjesnjele horde. On jedan, a njih pet-šest kao djetlići viču i skaču s jedne na dru-gu stranu kako on mijenja položaj; dok se odupire jednom, drugi ga pokušava zgrabiti s boka, a treći uhvatiti s lea za cipelu i povući prema rubu kako bi mu izmaknuo oslonac.Sve to odigravalo se u odsutnosti učiteljice, pred cijelim razredom učenika meu kojima sam bila i ja. Priznajem, i meni je isprva bilo smiješno da se jedan inače trom, debe-ljuškast i nadasve tih dječak uspio uzverati tako visoko. Ni sad mi nije jasno kako je uspio. No ubrzo mi ga je postalo žao, ali ni ja, ni itko drugi nije ništa učinio da spriječi faki-ne da mu naude. Nestašluk je poprimao oblik linča. Nasilna je grupica u svom neuspjehu postajala sve agresivnija, pa kad nije uspjela na jedan način, smislila je drugi. Odlučili su ga oboriti zajedno s ormarom. Njišući lijevo-desno ogro-mni komad namještaja koji je prijetio da poklopi i unesreći mnogo više od jedne osobe, iživljavali su se nad vršnjakom koji je plakao i ridajući molio da ga ostave na miru. No to je još više raspaljivalo njihovu želju da mu učine nažao.Danas ne mogu sa sigurnošću reći koliko je to sve skupa trajalo, ali činilo mi se da nikada neće prestati. I ne bi pre-stalo, da razredna cika i zapomaganje nisu privukli nekoga izvana. Meu nas devetogodišnjake ubrzo su došle naša učiteljica i učiteljice iz susjednih razreda, spremačice, čak i podvornik, i zakonom odraslih naložili rješenje: uzročnike nereda poslali su na razgovor direktoru, a Marku naložili da sie s ormara. Izbezumljeni Marko nije htio poslušati. Trajalo je to dugo, toliko dugo da su nas pustili kući.Otada više nikad nisam vidjela Marka i ne znam što je s njim bilo dalje u životu, ali znam da bih se osjećala bolje da sam bilo čime pokušala spriječiti nasilje nad njim.Čime je ono uopće bilo izazvano? Činjenicom da je Marko bio samo malo drukčiji od nas ostalih.

KLJUČNI POJMOVIcrtica • likovi • karakterizacija lika postupcima • osnovna misao

?!NEPOZNATE RIJEČIlinč – naziv za kaznu koju izvršavaju neovlaštene osobeagresivno – ponašanje kojem je cilj namjerno povrijediti drugu osobu

197

RAZGOVARAMO

Zašto se spisateljica srami dogaaja? Koju tjelesnu reakciju dogaaj izaziva u spisateljici? Kako se Marko osjećao kad su ga proganjali dječaci? Gdje je pokušao pronaći spas? Kada se odigrava radnja ovoga ružnog dogaaja? Pronai rečenicu koja govori o tome kako se Marko osjećao kada su zlostavljači pokušali oboriti ormar. Tko je prekinuo nemio dogaaj? Kamo su upućeni zlostavljači? Što se dogodilo s Markom? Čime je bilo izazvano dječakovo nasilničko ponašanje?

UČIMO

Prisjeti se obilježja crtice. Nabroji likove. Istakni osobine napadača i Markove osobine.Što se nameće kao osnovna misao teksta?

POVEZUJEMO

Trpi li bilo kakvo nasilje promatrače? Kako je trebala postupiti spisateljica? Što misliš o ljudskoj snošljivosti? Potiču li mediji nasilje? Što misliš o učenicima koji napadaju druge učenike? Imaju li oni ikakva opravdanja? Što bi im poručio/poručila? Koliki dio krivnje snose učenici koji nisu napadali dječaka, a bili su u učionici?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši što bi ti učinio/učinila da si bio sudionik/sudionica dogaaja. Osmisli kaznu za zlostavljače.

Sastavite popis razrednih pravila kojima ćete dogovoriti način na koji ćete zajedno reagirati na vršnjačko zlostavljanje. Dogovorite se o postupcima prema onima koji budu kršili razredna pravila. Možete se posavjetovati s pedagoginjom i/ili psihologinjom.

Odglumite zadane situacije: a) Poslije nastave ideš kući, a putem te presretnu tri

starija dječaka. Nije ti svejedno jer ne vidiš nijednu odraslu osobu. Zaustavljaju te i traže pet kuna, a ti nemaš novca. Što će se dogoditi? Kako ćeš se izvući iz situacije?

b) Djevojčica iz razreda svim tvojim prijateljicama priča vrlo ružne, izmišljene priče o tebi. Nisi joj ništa napravila i ne možeš shvatiti njezino ponašanje. Razgovaraš s njom.

c) Primijetio/primijetila si da dječak koji sjedi s tobom u klupi ima masnice na vratu i rukama. Razgovaraš s njim.

SAZNAJEMO

Nasilničkim ponašanjem, i to ne samo u školi, krše se temeljne vrijednosti i prava svake osobe. U školi je temeljno pravo svakog djeteta da se osjeća sigurno i da je pošteeno bilo kojeg oblika zlostavljanja, a posebno ponovljenog i namjernog ponižavanja. Ni jedan učenik ne bi smio osjećati strah od odlaska u školu zbog bojazni da će tamo biti maltretiran ili ponižavan i ni jedan roditelj ne bi se smio plašiti da će se nešto takvo dogoditi njegovu djetetu.(Psihologinja mr. Ines Ivičić, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar”)

www/IKT

Pronaite novinske članke o nasilničkom ponašanju. Otkrijte koja je vrsta nasilja najčešća, koje posljedice trpe žrtve nasilja.Nagrada „Luka Ritz – Nasilje nije hrabrost” dodjeljuje se učenicima koji su svojim djelovanjem znatno pridonijeli afirmaciji ljudskih prava, izrazitoj toleranciji i promicanju mira, slobode i jednakosti meu svojim vršnjacima.Nagrada je nazvana po Luki Ritzu, zagrebačkom srednjoškolcu na pragu života kojeg su huligani nasmrt pretukli. Luki je bilo 18 godina, završavao je Grafičku školu. Svirao je u rock-sastavu. Poput ostalih svojih vršnjaka imao je snove i nade. Želio je biti novinar. Vjerovao je da je vrijeme na njegovoj strani.

198

PRIPREMI SE

Da imaš vremenski stroj, u koju bi godinu otputovao/otputovala? Što bi promijenio/promijenila u prošlosti? Želiš li znati svoju budućnost? Kako bi izgledala ljudska povijest da postoji takav stroj?

Anto Gardaš

IZUM PROFESORA LEOPOLDAMelita, Miron i Bakreni Petar nehotice pokrenu vremenski stroj, izum rastresenog profesora Leopolda, koji ih prebaci u 351. godinu, u vrijeme bitke za rimsku Mursu, na kojoj je poslije izrastao Osijek. Posve nepripremljeni sudjeluju u dogaajima koji su utjecali na razvoj kasnijih povijesnih zbivanja u Europi.

Stupili su u prostranu i vrlo neobičnu prostoriju. Nije imala nijednog prozora. Unatoč tome bila je dobro osvijetljena. Nije se moglo uočiti iz kojeg izvora ta svjetlost dolazi. Či-nilo se da dopire odasvud, da je isijavaju svi predmeti koji se nalaze u prostoriji.

KLJUČNI POJMOVItema • likovi • znastvenofantastični roman

199

Zidovi su bili prekriveni raznim ureajima kojima, osim pro-fesora Leopolda, teško da bi itko mogao naslutiti pravu namjenu. Djeca su se ovdje osjećala kao u nekom drugom svijetu u koji su prvi put zakoračila. Sve to još je neobični-jim činio jednoličan zvuk koji je podsjećao na daleku, pot-mulu grmljavinu.Posebno se isticao lijevi zid. S njega su, poput očiju go-lemog čudovišta, svjetlucale stotine raznobojnih žaruljica. Po sredini, na uzdužno postavljenoj sjajnoj ploči, bile su u nekoliko vodoravnih nizova ispisane brojke na četvrtastim zelenim pločicama. Tu i tamo svjetlucali su poneki natpis ili oznaka, zatreperila neka od signalnih žaruljica, ili bi se, sama od sebe, pomakla neka polužica.Ispred zida nalazilo se postolje kružna oblika. Naizmjenič-no je isijavalo blijedoplavu i zelenkastu svjetlost. Boje su se lagano prelijevale jedna u drugu i neosjetno se mije-njale, tako da su svi predmeti u prostoriji poprimali isto takvu boju.Nedaleko od postolja stajao je drveni pisaći stol. I baš taj običan stol bio je najneobičniji predmet u ovoj prostoriji, jer je bio jedina stvar za koju se znalo čemu služi. Kao kad biste u košari punoj voća, kakvo nikada niste vidjeli, ugle-dali običnu crvenu jabuku.Na stolu se nalazilo nekoliko svežnjeva ispisanih papira, re-zervna lula profesora Leopolda s vrećicom kamiličina cvijeta i nekakav sjajni duguljasti predmet veoma glatke površine.Miron ue u svjetlucavi plavi krug i popne se na postolje...− Mene je strah − tiho reče Melita. − Mirone, izaimo odavde!− Doi ovamo − pozove je Miron s postolja, ne obazirući se na ono što je rekla. Glas mu se odjednom nekako čud-no promijenio, postao nešto oštriji nego obično, ali drhtav i prigušen. − Doi i ti, Bakreni! Ovdje je tako lijepo! Neki mi žmarci prolaze kroz koljena, kao da se vrtim na vrtuljku.I ono dvoje popnu se na postolje. Bili su privučeni Mirono-vim čudnim glasom, ali i željom da budu na okupu.

200

Bakreni je Petar pod rukom držao šah. Melita je, prije nego što se popela, s pisaćeg stola uzela onaj sjajni duguljasti predmet.− Što je ovo?− Ne znam − reče Miron i ne osvrnuvši se.Svi troje sada su na postolju. Blijedoplavi, zelenkasti i uplašeni.Miron užarenim pogledom bulji u nizove brojki na urea-ju u zidu.− Hajdemo van! − prostenje Bakreni Petar osjećajući čud-nu toplinu u tijelu.− Nismo trebali ni ulaziti. Tata Leo će se...− Nnnešto mmmi tressse koljenna! − vikne Melita cvokoćući.− I mmmennni... — promuca Bakreni Petar − ... sssve mmmi ssse vrrr... vrrrti...I Mironu se koljena tresu, ali on više kao da ne zna za sebe. Usne mu se iskrivile, drhte, kao da bi nešto htio reći, ali se glas ne čuje.Očito je da on više ne upravlja svojim kretnjama. Podigne ruku prema zelenoj pločici s brojkom 351... sad će je priti-snuti... ako ga netko ne spriječi.Bakreni Petar shvatio je da se s Mironom dogaa nešto čudno. S naporom pokušava podići ruku kako bi ga osu-jetio u namjeri da dotakne pločicu.− Nnne, Mmmironnne! − zaviče panično. − Nnne...Glas mu se slomi.Sada je sve bilo kasno.Mironov je prst već na pločici.Bljesne zasljepljujuća crvena svjetlost. Ona potmula gr-mljavina pretvori se u urlik, eksploziju, od koje zadrhtaše zidovi Instituta.... I tada više nije bilo postolja. Ni djece. Nije ih bilo u toj prostoriji, ni u kabinetu, ni u Institutu ih više nije bilo.Ni u Mureseku.Nigdje više nije bilo Mirona, Melite i Bakrenog Petra.Kao da su propali, kao da su potonuli u nešto tamno i du-boko, u nešto bez dna.Kao da nikad nisu ni postojali.Bio je ponedjeljak, 9 sati i 36 minuta.Ponedjeljak. Devet sati i trideset šest minuta.

201

RAZGOVARAMO

Kako su se osjećala djeca u neobičnoj prostoriji profesora Leopolda? Što je bilo na lijevome zidu? Gdje je ušao Miron? Što mu je savjetovala Melita? Kako su se osjećala djeca kada su se svi troje našli na postolju? Kamo je krenuo Mironov prst? Što je pokušao Bakreni Petar kad su se već bili našli u nevolji? Što se dogodilo kada je Miron stisnuo pločicu? Koje značenje ima zelena pločica s brojkom 351?

POVEZUJEMO

Misliš li da će se jednoga dana moći putovati kroz vrijeme? Vjeruješ li u takav izum? Kakva nas budućnost očekuje? Vjeruješ li u leteće automobile i kuće u kojima će glas pokretati sve ureaje? Opiši kako će se razvijati tehnologija.

UČIMO

Koji se likovi javljaju u ulomku romana? Koji je lik najhrabriji i ujedno najnepromišljeniji? Koje bi osobine pridodao/pridodala Meliti? U jednoj rečenici napiši temu ulomka. Koji neobičan izum prepoznaješ u ovom ulomku?

ZNANSTVENOFANTASTIČNI ROMAN – opširnije književno djelo s više likova u kojem je ljudski život smješten u zamišljenu stvarnost u kojoj se pojavljuju neistraženi planeti i bića, nestvarna tehnologija i nepoznata istraživanja.

PIŠEMO I GOVORIMO

Kamo su nestala djeca? Napiši nastavak priče u 150 riječi.

Opiši svoj grad u 3012. godini. Kakve su kuće, automobili, odjeća, hrana...?

Ispričaj što bi izumio/izumila da si znanstvenik i da možeš izumiti doista sve što poželiš. Kome bi tvoj izum najviše koristio? Nacrtaj svoj izum.

SAZNAJEMO

Roman Frankenstein engleske književnice Mary Shelley, objavljen 1818. godine, smatra se izvorištem znanstvene fantastike kao žanra. Jedan je od najstarijih motiva znanstvene fantastike prvi susret ljudi i izvanzemaljaca. Pisci znanstvene fantastike zabrinuti su za budućnost čovječanstva, a kao teme javljaju se katastrofe, nuklearni ratovi, velike nesreće, istraživanja nepoznatoga, roboti, putovanje kroz vrijeme (prvo djelo objavljeno o temi putovanja kroz vrijeme bilo je Vremenski stroj H. G. Wellsa iz 1895. godine).Francuski pisac Jules Verne smatra se začetnikom znanstvene fantastike. Djeci je najpoznatije njegovo djelo 20 000 milja po morem (1869.).

www/IKT

Pronai na internetu filmsku trilogiju Povratak u budućnost, znanstvenofantastičnu komediju Roberta Zemeckisa iz osamdesetih godina. Pogledaj filmove u slobodno vrijeme. Za prvi dio napiši filmsku recenziju.

202

PRIPREMI SE

Što bi bilo da si ti učitelj? Kako bi se odnosio prema učenicima? Kako bi izlazio na kraj s nediscipliniranom djecom? Koje bi nove metode poučavanja uveo u svoju nastavu? Bi li te voljeli i poštovali tvoji učenici? Koliko bi ti bilo stalo da oni nauče nešto?

Dragutin Tadijanović

DA SAM JA UČITELJICAIzmeu dasaka dvorišne školske ogradegledam vojsku kako ide ukorak.

Puceta sjajna, žuta, u suncu blistaju.Sviraju trublje, žute, sjajne, svinute.Udara bubanj i žuti poklopci,prolazi banda, na bijelcu oficir.

Ej, da se smijem popeti na ogradu!Lako ti je gospodični učiteljici,ona doe ranije nego obično.Visoko stane na školske stube,i vidi sve.

Rano doe da nama ne da bandu gledati.A ja da sam učiteljica, pustio bih djecu pred školu.Gledajte djeco, a kasnije ćete sjesti uokrugi svaki će pričati šta je vidio.

A naša učiteljica, da! Samo rekne odozgo:U razred! Tko prvi čuje, glasno zavikne:U razred! U razred! I svi odmah trčimo kao da nasčeka med, a ne računica.

Svima bi nam bolje biloda sam ja učiteljica!

KLJUČNI POJMOVIslobodan stih • vrsta stiha prema broju slogova • vrsta strofe • inverzija

?!NEPOZNATE RIJEČIpuceta – dugmadbanda – vojskaoficir – časnik u vojsciračunica – matematički zadatci

203

SAZNAJEMO

Za maskenbala zamijenite uloge s učiteljima: vi preuzmite njihov posao – pripremite se i održite sat, a oni neka budu vaši (zločesti) učenici.

www/IKT

Pronai na YouTubeu i poslušaj interpretaciju pjesme koju izvodi pjesnik Dragutin Tadijanović.Saznaj i pojedinosti iz pjesnikova života.

RAZGOVARAMO

Tko je privukao dječakovu pozornost dok je u školi? Pronai i pročitaj strofu koja dočarava izgled i prolazak vojske? S kojeg bi mjesta dječak mogao sve dobro vidjeti što ga zanima? Tko vidi sve i s kojeg mjesta? Što bi dječak dopustio školskoj djeci da je on učiteljica? Kako se prema djeci ponaša prava učiteljica u pjesmi? Objasni što u sebi krije dječakov zaključak: Svima bi nam bolje bilo/da sam ja učiteljica.

UČIMO

Dokaži na primjerima iz pjesme kako je ona napisana slobodnim stihom. Stihovi pjesme sklopljeni su i u različite vrste strofa. Imenuj ih. Pronai u pjesmi primjere inverzije.

POVEZUJEMO

Na čemu se temelji dobar odnos izmeu učitelja i učenika? Imaš li sa svojim učiteljima dobar odnos?

PIŠEMO I GOVORIMO

Organizirajte usmenu raspravu o temi: Što bih mijenjao/mijenjala u svojoj školi. Učitelj po mjeri učenika.

Da sam ja... – dodaj ključnu riječ umjesto trotočja i napiši pisani sastavak od 150 riječi.

Pronai pjesmu Vjekoslava Majera Moj učitelj. Istraži kako pjesnici pišu o svojim učiteljima u usporednom sastavku od 100 riječi.

204

PRIPREMI SE

Ispričaj što znaš o vrlo slavnom i poznatom književnom liku – Harryju Potteru. J. K. Rowling

RAZREDBENI KLOBUKRoditelji Harryja Pottera stradali su dok je još bio jednogo-dišnja beba. Deset je dugih i neveselih ljeta Harry proveo kao neželjen gost pod krovom Dursleyjevih, pod grdnjom navijek ljute tete Petunije, pod podozrivim pogledom ne-ugodnog tetka Vernona i pod pakosnim udarcima bratića Dudleyja. A onda, netom pred njegov jedanaesti roendan,počela su stizati pisma! Tajanstvena pisma naslovljena na gospodina Harryja Pottera, opasna pisma koja mu tetak Vernon nikako nije želio pokazati, čarobna pisma ispisa-na smaragdnozelenom tintom, iz kojih bi Harry mogao sa-znati istinu!A istina je da Harryjevi roditelji nisu poginuli u prometnoj nesreći, i istina je da Harry Potter nije sasvim običan dje-čak, i istina je da na jesen ipak neće morati krenuti u peti razred obližnje škole.Harry Potter je naime izravno i pismeno pozvan u Hog-warts, najpoznatiju školu vještičarenja i čarobnjaštva, jer Harry Potter je zapravo prirodno nadaren čarobnjak, kao što su bili i njegovi roditelji. Harry Potter je čak i više od toga: u svijetu čarobnjaka Harry Potter je legenda, samo on o tome još uopće nema pojma.Ulomak koji je pred tobom, ulomak je iz prvoga dijela Harry Potter i odaja tajni.Harry nije ni u snu vidio takvu neobičnu i sjajnu dvoranu. Bila je osvijetljena tisućama i tisućama svijeća što su leb-djele u zraku nad četiri dugačka stola za kojima su sjedili ostali učenici. Na tim su stolovima blistali zlatni tanjuri i pehari. Na drugom kraju dvorane nalazio se još jedan du-gački stol za kojim su sjedili profesori.Profesorica McGonagall povede učenike prvog razreda do tog mjesta tako da se poredaju pred ostalim učenicima i okrenu lea profesorima. Stotine očiju zurile su u njih po-put blijedih fenjera pri treperavom svjetlu svijeća. Tu i tamo meu učenicima duhovi su sjali poput mutna srebra. Zaziru-ći od svih tih očiju uperenih u njih, Harry podigne pogled i ugleda baršunasti crni strop posut zvijezdama. Začuje Her-mionin šapat: „Tako je začarano da izgleda kao nebo vani.

KLJUČNI POJMOVIopis zatvorenog prostora • likovi • kompozicija

205

Čitala sam o tome u knjizi Povijest Hogwartsa.” Bilo je teš-ko povjerovati da je to gore strop, i da Velika dvorana nije jednostavno pod vedrim nebom. Harry brže ponovo obori pogled kad profesorica McGonagall bez riječi postavi pred učenike prvog razreda stolac bez naslona. Na stolac stavi šiljasti čarobnjački klobuk,pokrpan, ofucan i neobično prljav. Teta Petunija ne bi ta-kav klobuk trpjela u svojoj kući.Nekoliko je trenutaka vladao posvemašnji muk. A onda se klobuk sam pomakne. Pokraj oboda nastane rupa široka kao usta – i klobuk odjednom zapjeva:Klobuk ljepotan, to sigurno nisam,Al tko po izgledu sudi se vara,Ma nadire klobuk bolji od meneKakvi cilindri, kakva tijara.Ništa oni spram mene nisu,Šubare, kape, šeširi, turbani,U Hogwartsu oduvijek ja sam glavni,Jer ja sam Klobuk razredbeniTko od vas misli da zna nešto,Što smjera sakrit u svojoj glavi,Nek pokrije tjeme ovim klobukom,

Ja ću prepoznat gdje dom mu je pravi.U Gryffindor možda svrstat se želiš,Gdje stoluju vrli, srca im hrabra,Plemeniti, odvažni, pouzdani.

206

To klobuk ovaj može razabrat.U Hufflepuff ćeš možda otići,U dom pravednih i odanih aka,Mahom strpljivih i nadasve vrijednih,Vještica i čarobnjaka.Ili pak s društvom sebi sličnih.Kaniš poć u dom Ravenclawa,Gdje mudroga uma i pameti hitre,Stječe se znanje učenih slova.A možda će ipak Slytherini,Postati tvoji druzi od milja,To društvo prepredenih guja,Učinit će sve da doe do cilja.No sad bez straha naglavu sa mnom,navalite naprijed, što ste se stisli.Pod obodom mojim sigurni ste,Jer ja sam klobuk koji misli....Kad je Harry krenuo prema klobuku, iznenada se po svoj dvorani razlegne šapat kao da vatra pucketa:„Je li to rekla Potter?” „Onaj Harry Potter?” Posljednje što je Harry još vidio prije nego što mu je klobuk pao na oči, bijaše dvorana puna ljudi koji su iskretali vratove ne bi li ga bolje vidjeli. U idućem je trenutku vidio još samo crnu nutrinu klobuka. Čekao je.„Hmmm”, reče mu sitni glas u uho. „Teško. Vrlo teško. Vidim mnogo hrabrosti. Pa ni glava nije loša. Imaš i talenta, o da, Bože mili... i silnu želju da se dokažeš, e, to je zanimljivo... Pa, kamo da te djenem?” Harry se grčevito držao rukama za rubove stolca misleći: „Samo ne meu Slytherine, neću meu Slytherine!”„Ne bi meu Slytherine, a?” reče onaj glasić. „Jesi li siguran? Mo-gao bi, znaš, danas – sutra biti velik, sve ti je tu u tvojoj glavi, a Slytherini bi ti pomogli na tom putu do veličine, o tom nema dvojbe... nećeš? Pa, dobro, onda, ako si baš si-guran... onda budi GRYFFINDOR! „Harry je čuo kako je klo-buk izviknuo tu posljednju riječ da ga čuje cijela dvorana. On skine klobuk i poe nesigurnim koracima prema stolu Gryffindora. Osjeti takvo olakšanje što je napokon izabran i što nije pripao Slytherinima da gotovo i ne primijeti da njemu najviše od sviju kliču. Prefekt Percy ustane i snaž-no mu stisne ruku, a blizanci Waesley uzviknu: „Potter je naš! Potter je naš!” Harry sjedne sučelice duhu s visokim ovratnikom koga je već bio uočio. Duh ga potapše po mi-šici, a Harryja iznenada obuzme grozan osjećaj kao da je zaronio rukom u kantu punu ledene vode.

Prijevod: Zlatko Crnković

207

RAZGOVARAMO

Kakav je bio Harryjev život prije odlaska u Hogwarts? Gdje se odigrava radnja ulomka?O čemu pripovijeda ulomak? Pronai pojedinosti opisa klobuka. Klobuk pjeva o četiri doma u Hogwartsu: napiši naziv svakog doma i pronai i ispiši osobine koje budući učenik treba imati da bi dospio u odreeni dom. U koji dom Harry ne želi biti razvrstan?Je li klobuk odmah siguran kojemu bi domu trebao pripadati Harry? Gdje završava Harry? S čim je Harry usporedio dodir duha?

UČIMO

Složi dijelove kompozicije: Klobuk na Harryjevoj glavi – trenutak odluke. / Opis Velike dvorane. / Harry odlazi u Gryffindor – svi mu kliču. / Klobukova pjesma.Pronai pojedinosti opisa dvorane. Posebno obrati pozornost na opis stropa.

POVEZUJEMO

Na koju bi se stranu svrstao/svrstala: na bezjačku ili čarobnjačku? Što te se posebno dojmilo u priči o Harryju Potteru? Koju bi čaroliju volio/voljela znati izvesti?

PIŠEMO I GOVORIMO

Napiši sastavak od 200 riječi o jednoj od zadanih tema: Što se uči na predmetu Preobrazbe (Obrana od mračnih sila, Čarolije) / Postao sam učenik Škole za vještičarenje i čarobnjaštvo / Upoznao sam Harryja Pottera.

Sastavi ispunjaljku, a glavni pojam neka ti bude Harry Potter (ta polja zatamni).

Smisli i opiši jedanaest pojmova. Svaki pojam u sebi treba imati slovo Harryjeva imena i prezimena. Svi bi pojmovi trebali biti tematski vezani uz ulomak ili knjigu o Harryju Potteru.

Napiši kratak sinopsis (70 riječi) za novi film u kojem će glavne uloge, kao i u svim dosadašnjim nastavcima, imati Harry, Hermiona i Ron.

SAZNAJEMO

Harry Potter u cijelome svijetu ima milijune obožavatelja koji su s nestrpljenjem iščekivali nove knjige i filmove. Zasad su sve knjige objavljene i svi filmovi snimljeni:

Harry Potter i kamen mudracaHarry Potter i odaja tajniHarry Potter i zatočenik AzkabanaHarry Potter i plameni peharHarry Potter i red feniksaHarry Potter i princ miješane krviHarry Potter i darovi smrti

Na internetu cvate trgovina različitim rekvizitima iz svijeta Harryja Pottera pa možete kupiti različite majice i šalove, baš poput onih iz filmova... Ali u cijeloj su priči ipak najzanimljiviji čarobni štapići. Tako postoji cijela mrežna stranica posvećena upravo njima. Rade se ručno, od različitih vrsta drva i imaju certifikat.

www/IKT

Prema knjigama o Harryju Potteru snimljeni su i filmovi u nekoliko nastavaka. Pogledaj ako već nisi film Harry Potter i kamen mudraca. Oduševit ćeš se metlobojem, ali i uzbudljivim avanturama Harryja i njegovih prijatelja.

208

PRIPREMI SE

Koji predmet najlakše učiš? Mogu li loši učenici biti omiljeni u razrednom odjelu? Što misliš tko je kriv za loš uspjeh nekog učenika? Da si ti ravnatelj škole, kako bi pomogao slabijim učenicima?

Jacques Prevert

LOŠ UČENIKOn glavom kaže neali srcem kaže daon kaže da onome koga volion kaže ne svome profesoruon ustajei pitan jei svi problemi već su postavljeniodjednom ga obuzme ludi smijehi on izbrišesve brojke i sve riječisve datume i sva imenasve fraze i sve zamkei usprkos prijetnjama svog učiteljauz povike nestašne djecekredama svih bojana crnoj ploči nesrećenacrta lice sreće.

Prijevod: Božo Kukolja

KLJUČNI POJMOVImotivi • tema • stilska izražajna sredstva • ponavljanje • suprotnost • pjesnička sloboda

NEPOZNATA RIJEČfraza – ustaljeni skup riječ sa svojim značenjem

?!

209

RAZGOVARAMO

Odgovara li naslov sadržaju pjesme? Je li u pjesmi doista riječ o lošem učeniku? Kako se ponaša učenik kad je već prozvan? Zašto pjesnik ploču naziva crnom pločom nesreće?Kako ostali učenici doživljavaju ponašanje lošeg učenika? Čime učenik crta lice sreće?

UČIMO

Zašto pjesma nema rečenične znakove?PJESNIČKA SLOBODA – pjesnik odstupa od uobičajenih pravila i norma pisanja.

Zašto pjesnik ponavlja neke riječi u pjesmi? Kakav je stih prema broju slogova? Čemu pridonosi nejednak broj slogova u stihu? Pronai u pjesmi primjer za suprotnost.

POVEZUJEMO

Nabroji svoje slavne školske nestašluke. Razumiju li tebe tvoji učitelji? Je li vaš odnos prijateljski?

PIŠEMO I GOVORIMO

Nacrtaj lice sreće. Nemoj nacrtati uobičajen smajlić kojim se služimo iskazujući svoje vedro i veselo raspoloženje, nego nacrtaj apstraktan crtež u kojem će o sreći pričati boje.

Organizirajte u razrednom odjelu parlaonicu o zadanoj tezi: Moj je odnos s učiteljima odličan. Afirmacijska skupina zastupat će zadanu tezu, a negacijska će je negirati. Obje skupine trebaju govoriti argumentirano. Pobjednik je ona skupina koja iznese više argumenata u prilog tezi koju zastupa.

Napiši u 50 riječi kako bi izlazio/izlazila na kraj s učenicima koji ometaju nastavu i smetaju onima koji žele učiti.

SAZNAJEMO

Provedi anketu meu učenicima svoje škole na zadano pitanje: Koji su razlozi neuspjeha u školi? Isto pitanje postavi i u anketi koju ćeš provesti meu odraslim osobama: učiteljima, roditeljima, susjedima, stručnjacima (ako su ti dostupni). Ispiši što si doznao/doznala, usporedi ankete i napiši završno mišljenje: što djeca misle o razlozima neuspjeha u školi, a što o istom problemu misle odrasli. Nemoj zaboraviti napisati imena anketiranih i svojoj anketi dati naslov prema odgovorima koje si dobio/dobila.Uz pomoć razrednika na satu razrednog odjela napišite zajednički plan pomoći slabijim učenicima u razrednom odjelu. Provedite ga u djelo.

www/IKT

Napiši svoj oglas u kojem nudiš ili tražiš pomoć u učenju. Napiši i svoj telefonski broj.Oglas stavi na pano u učionici. Baš će biti zanimljivo ako te nazove netko iz razrednog odjela i zatraži tvoju pomoć. Odazovi se i pomozi prijatelju. Prijatelju možeš pomoći i tako što ćeš s njim kontaktirati putem Skypea.

210

PRIPREMI SE

Melita Rundek

PSIMA ULAZ ZABRANJENRoman spisateljice Melite Rundek Psima ulaz zabranjen roman je o knjizi i osobama koje se na različite načine uključuju u njezin svijet i postaju njezini sugovornici. Svi likovi u romanu imaju svoju dulju ili kraću priču, a one se stapaju u središnju priču o dječaku Tomici i njegovu putu do knjige – do stvaranja i čitanja knjige.

Knjiga nije predmet. Ona je čarolija.

Tomica je znao da bi trebao prestati gledati nebo osuto srebrnim psićima. Imao je za to vrlo ozbiljan razlog. Na radnom stolu koji je bio pretrpan kojekakvim sitnicama − kamenčićima, olovkama, stripovima, čokoladnim omotima, predmetima čudnog izgleda i nepoznate namjene (ah, čega sve tu nije bilo), nalazila se i otvorena bilježnica koja je poput bijesnog zmaja razjapljenih ralja netremice gledala u njega! Od svih bilježnica koje je posjedovao ta mu je bila najmrža. Baš ta, omotana šarenim papirom po kojemu su plivale raznobojne hladne i bešćutne ribe nalik na pirane i morske pse i s naljepnicom na kojoj je osim njegova ime-na i razreda, pisalo lektira.Tomica je oklijevao suočiti se s tim čudovištem kad god je to bilo moguće i u svom je devetogodišnjem životu priku-pio već popriličnu zbirku jedinica iz lektire.Zapravo, nije on imao ništa protiv knjiga, iako, iskreno go-voreći, još ni jednu nije pročitao od početka do kraja. To s čitanjem uvijek bi izgledalo ovako.Sjeo bi čitati, a onda... a onda bi pomislio na dvorište i pri-jatelje, i na guštere, i na nogometnu utakmicu, i na tajno skrovište, i na pustolovine i... naprosto nije mogao!Činilo mu se da će se upravo u tih nekoliko sati koje pro-vede čitajući u dugoj, slijepoj ulici na kraju grada dogoditi nešto strašno važno i uzbudljivo, nešto u čemu on jedno-stavno MORA sudjelovati.

Koje mjesto u tvom životu ima čitanje? Je li u prvih deset aktivnosti u tvom životu? Čitaš li izvan lektirnog popisa? Čitaš li lektiru?

KLJUČNI POJMOVIglavni i sporedni likovi • pripovijedanje u trećoj osobi

211

I tako bi ostavljao otvorenu knjigu i hitao pred kuću. Koji-put je doista bilo dogodovština, kojiput i nije, ali kako je unaprijed mogao znati vrijedi li ostati kod kuće!?...Kako je Tomica točno predmnijevao, u susjednoj sobi mama i tata vodili su razgovor u kojemu su vrlo često spominja-li njegovo ime.Točnije sve je započelo ovako.Mama je čitala roman u ružičastim koricama u kojemu se medicinska sestra zaljubi u pristalog liječnika i upravo je okretala stranicu koja je vodila prema sretnom kraju, kad je tata gromkim glasom rekao:− Da mi je znati što sad radi tamo u sobi!− Oh − rekla je mama − Tomica piše lektiru.− Lektiru! − podviknuo je ljutito tata i povukao desni kraj svog tankog brka. − Grom i pakao! Pa on uopće ništa ne čita! Kako bi mogao pisati lektiru kad nikad ništa ne čita?

212

− Oh, tata − rekla je mama − nemoj galamiti. Pa ni ti nikada ništa ne čitaš...Pa dobro, odakle jednom naočitom čovjeku s brkovima takva osobina? Tata je pokatkad ozbiljno krivio svoju učiteljicu iz dje-tinjstva koja nije bila stroga i nije ga tjerala na čitanje, a povre-meno je, zbog potpuno suprotnih razloga, sumnjičio odreenu tamnokosu gospou knjižničarku koja ga je jednom prigodom, zbog toga što je kasnio s vraćanjem knjige, pola sata korila strašno smrknutoga lica! Još je uvijek pamtio kako se crvenio, i znojio, i mučio, a svi u knjižnici gledali su ravno u njega... Uh! Te se zgode tata nije volio prisjećati.

Ali nisu bile krive ni blaga učiteljica ni stroga knjižničarka. Pro-blem se, zapravo, pojavio negdje oko osam sati navečer kad je tata imao samo dvije godine... Mali dječak (budući tata s brko-vima) nikako, baš nikako nije mogao zaspati, neko je vrijeme i plakao u jastuk jer...Što je potrebno maloj djeci da odrastu? Mlijeko, keksi i priča za laku noć. Dobro, mlijeko se može zamijeniti sokom, a kek-si se mogu, iako to uopće nije domišljato, zamijeniti špinatom i pireom od krumpira, ali priča za laku noć? Priča za laku noć sigurno se ne može ničim zamijeniti. U njoj se nalaze vitamini kojih nigdje drugdje nema.I tako su tati, iako to nije znao, nedostajale zapravo priče pri-je spavanja koje mu nitko nije pripovijedao dok je bio dječak. Nedostajali su mu Snjeguljica i svih sedam patuljaka, Djevojčica sa šibicama, nedostajao mu je čak i onaj opaki vuk iz Crvenka-pice i zla vještica koja je u svojoj kući od čokolade i bombona čekala da naiu Ivica i Marica...Godinama su mu nedostajali i nije uopće čudno što je tata s vremenom postao blijed, pretjerano ozbiljan i s mrljom na ka-rakteru koje se nikako nije mogao riješiti. U svakom velikom pospremanju, poduzimao ih je tata najmanje jedanput u godi-ni, to bi zrnce prašine nekako promaklo. Šćućurilo se, sakrilo i − ostalo.Djeca od roditelja nasljeuju boju očiju, kose, stas i koješta drugo, pa se tata plašio da je Tomica od njega možda naslije-dio i ono zrnce prašine.

213

RAZGOVARAMO

Zašto spisateljica, na početku teksta, knjigu naziva čarolijom? Kako Tomica doživljava/vidi bilježnicu za lektiru? Kako je naziva? Kakve ocjene Tomica ima iz lektire? Zašto Tomica ne čita? Koje dvije osobe tata krivi za svoje nečitanje? Što je zapravo tati nedostajalo u djetinjstvu? Kako spisateljica naziva taj nedostatak? Što spisateljica navodi da je potrebno maloj djeci kako bi odrasla? Pronai koji je nezamjenjiv sastojak u priči za laku noć. Od čega strahuje Tomičin tata?

UČIMO

Tko je glavni lik u ovom ulomku? Tekst je podijeljen na dva dijela. O čemu i u kojoj osobi pripovijeda spisateljica u prvom i drugom dijelu?

POVEZUJEMO

Možeš li razumjeti Tomicu? Imaš li ti problema s čitanjem lektire? Čitaš li lektiru zadnji dan ili cijelog mjeseca? Koliko razumiješ sadržaj pročitane knjige? Što misliš o knjigama na lektirnom popisu? Što bi volio/voljela čitati osim lektire?

PIŠEMO I GOVORIMO

Organizirajte raspravu o temi: Istina o lektiri. Razgovarajte kako čitate lektiru, preskačete li stranice, preuzimate li napisanu lektiru s interneta, čitaju li lektiru roditelji umjesto vas, tko vam pomaže u pisanju dnevnika čitanja i sl. Cilj je rasprave osvijestiti važnost čitanja, ali i okončati dosadašnju praksu pisanja i čitanja lektire.

Uvjeri Tomicu da sljedeću lektiru mora pročitati te da mu knjiga za lektiru može nadoknaditi ono za čim žudi dok je zatvoren u sobi. Improviziraj s prijateljem taj razgovor.

Zapiši pet razloga zašto bi knjiga mogla biti ili jest čarolija.

SAZNAJEMO

U mjesecu interpretacije ovoga teksta organizirajte natjecanje u čitanju. Zadano je pet knjiga izvan lektirnoga popisa. Onaj učenik koji pročita svih pet knjiga, zaslužio je odličnu ocjenu. Učitelj može promijeniti popis knjiga u dogovoru sa školskom knjižničarkom.ZADANI POPIS KNJIGA:Sanja Pilić, Zar baš moram u školu?Hrvoje Kovačević, Tajna šutljivog dječaka; Anto Gardaš, Ljubičasti planet; Miro Gavran, Kako je tata osvojio mamu; Melita Rundek, Pet i pol minuta do zvona: priče iz razreda

www/IKT

Nacionalni kviz za poticanje čitanja natjecanje je za mlade čitatelje. Provodi se u Mjesecu hrvatske knjige, a svake godine organiziraju ga Knjižnice grada Zagreba. U njemu mogu sudjelovati svi učenici-čitatelji koji žele. Provodi se internetski u narodnim i školskim knjižnicama diljem Hrvatske, a putem knjižnica, škola i kulturnih društava i u dijaspori.Na početku školske godine knjižnice i škole na svoje adrese dobivaju informacije o provoenju kviza te linkove na mrežni upitnik i plakat kviza. Knjižničari animiraju djecu za sudjelovanje u kvizu i organiziraju njegovo provoenje.Želiš li sudjelovati u takvu kvizu, javi se svojoj knjižničarki na početku školske godine.

MALA ŠKOLA

MJESEČNI PROJEKT

Jednominutni filmSnimite svoj jednominutni film. Pazite, to nije nimalo lak zadatak pa ga trebate početi raditi na vrijeme. Budući da je riječ o zahtjevnu projektu, napravit ćete ga timski. Filmska ekipa imat će četiri člana. Neki od članova mogu imati i dvostruke uloge.

Sadržaj vašega filma može biti sve oko vas. Prvo trebate pronaći dobru ideju. To može biti neka zanimljiva i smiješna anegdota iz škole, svom filmu možete odmah dati i predznak: ljubavni, kriminalistički, pustolovni i sl. pa će vam biti lakše odrediti temu.

Kad ideja postane jasna, pretočite je u kratak sinopsis (kratak sadržaj budućeg filma), a zatim napišite i scenarij. U ovom dijelu upoznali ste se i s dokumentom koji se zove knjiga snimanja. Napišite knjigu snimanja i u njoj označite koje ćete filmske planove i kutove snimanja upotrijebiti, odaberite glumce, snimatelja, montažera, kostimografa i scenografa, dakle filmsku ekipu. Ispišite redom sve kadrove koje mislite snimiti. Upotrijebite sve filmske planove koje ste naučili.

Tehnika kojom ćete snimati ne mora biti zahtjevna. To može biti i kamera na mobilnom ureaju, ali može biti i prava kamera ako vam je dostupna.

Odredite dan za snimanje. Ako radnja filma zahtijeva kišno i tmurno vrijeme, pričekajte takav dan. Važno je dobro podijeliti poslove u timu jer jedan ili dva učenika ne mogu sve sami napraviti.

Kad snimite film, potrebno ga je i montirati. Dogovorite se s nastavnikom informatike da to bude na satu. Ako to nije moguće, okupite se u knjižnici ili u nečijem domu. Montirajte film u nekom od programa za montažu: najpogodniji je besplatan program Movie Maker koji je instaliran s Windowsima XP i Vistom; Zwei-Stein s vrlo jednostavnom instalacijom i veselim i šarenim sučeljem koje će vas tjerati na kreativnost. S tim programima možete napraviti jednostavne i čiste rezove. Programi su vrlo jednostavni pa ćete vrlo brzo shvatiti kako rade.

Posložite kadrove pričajući filmsku priču, dodajte uvodnu i odjavnu špicu. U uvodnoj špici istaknite naslov filma (do pet riječi), a u odjavnoj imena i prezimena članova filmske ekipe i uloge u kojima su radili. U film možete dodati i glazbu i specijalne efekte.

Što će se vrednovati u filmu? Ponajprije originalnost ideje za filmsku priču, način na koji je ispričana filmska priča, ima li film pouku, uvodna i odjavna špica i jesu li upotrijebljeni svi filmski planovi i kutovi snimanja. Tehnički dio izradbe filma neće biti presudan za ocjenu: montaža, kadriranje, glazba i specijalni efekti.

Za izradbu svog projekta imaš mjesec dana. S učiteljem se dogovori o danu prezentacije. Organizirajte školsku premijeru na koju možete pozvati sve učenike u školi tako što ćete izraditi plakate za svoj film i poziv staviti na vidljiva mjesta u školi.

216

Nabroji filmske rodove. Za svaki filmski rod nabroji nekoliko primjera filmova. Koji su bili prvi filmovi? Tko ih je snimio? Gdje su prvi put prikazani? Od čega se sastoji cijeli film?

FILMSKA IZRAŽAJNA SREDSTVAKADAR – FILMSKI PLAN – KUT SNIMANJAFilm je slikovna (fotografska) i zvučna (fonografska) zabi-lježba izvanjskoga svijeta (zbilje) na filmsku vrpcu.Filmski rodovi jesu: dokumentarni, igrani i animirani film.

Prve filmove snimila su braća Louis i Auguste Lumière u Parizu 1895. godine; zvali su se Izlazak radnika iz tvornice i Ulazak vlaka u stanicu; bili su to nijemi filmovi.

igrani film dokumentarni film animirani film

Izlazak radnika iz tvornice Ulazak vlaka u stanicu

KLJUČNI POJMOVIkadar • vrste kadrova • filmski plan • vrste filmskih planova (total, polutotal, srednji, blizi, krupni, detalj) • kut snimanja (rakurs)

PRIPREMI SE

217

Filmska izražajna sredstva jesu: kadar (scena, sekvenca), okvir, filmski plan i kut snimanja.

KADARKadar je osnovna jedinica filma, neprekinuta filmska snim-ka na filmskoj vrpci. Film je sastavljen od niza kadrova. Kad bismo rastavili film, dobili bismo mnogo kadrova ra-zličite vrste.VRSTE KADROVAa) prema duljini trajanja – kratki, dugib) prema načinu na koji nastaju – snimateljski (nastali tije-kom snimanja), redateljski (uklapaju se u film pri kadriranju)c) prema pokretljivosti kamere – statičan (kamera je statič-na), dinamičan (snimljen pokretnom kamerom)d) s obzirom na promatrača – objektivni (stvaran, doku-mentaristički), subjektivni (svijet vidimo očima nekog od likova), autorski (posebno redateljevo vienje)

KUT SNIMANJAKut snimanja – rakurs – položaj kamere u odnosu na sni-mani objekt. Kamera uglavnom snima u razini očiju, no kada želi naglasiti nadmoćnost objekta koji snima, tada je ispod snimanog objekta. Kamera se može i uzdići iznad snimanoga objekta ako se želi ostaviti dojam nemoći ili slabosti objekta koji se snima. Ovisno o položaju kamere razlikujemo donji i gornji rakurs.a) DONJI – kamera je ispod snimanog objekta, ispod razine očiju (najniži donji rakurs nazivamo žabljom perspektivom)b) GORNJI – kamera je iznad snimanog objekta, iznad ra-zine očiju (rakurs od kojeg nema višeg nazivamo ptičjom perspektivom).

RAZINA KAMERE (pogleda) – više se ne upotrebljava izraz rakurs, kamera je u razini očiju.

218

FILMSKI PLANFilmski plan – udaljenost kamere od snimanog objekta, ve-ličina prostora koja je prikazana kadrom.Kad želimo obuhvatiti veliki prostor, kameru je potrebno što više udaljiti od snimanog objekta. Što se kamera više približava snimanom objektu, i objekt u kadru postaje sve veći i veći. Kad mu se kamera posve približi, govorimo o detalju.

VRSTE PLANOVA

donji rakurs

gornji rakurs

plan koji služi za prikazivanje panoramskog pogleda na grad ili krajolik

TOTAL

PROSTORNI PLANOVIzatvoreni prostor ili dio grada (trg) ili dio krajolika (drvo, kuća)

POLUTOTAL

vidimo cijelu osobu, od glave do pete, s malo prostora iznad glave i uz noge

SREDNJIPLAN RADNJE

prikazuje osobu od pojasa do tjemena BLIZI

PLANOVI OSOBE (LIKA)prikazuje glavu čovjeka KRUPNI

smisleno usmjeravanje pozornosti na dio predmeta ili pojedinosti na osobi

DETALJ

219

RAZGOVARAMO/UČIMO

Što je kadar? Nabroji vrste kadrova. Što je kut snimanja? Kakav može biti kut snimanja? Kako se doimaju objekti snimljeni iz donjega rakursa? Što je filmski plan? Gdje je kamera u odnosu na snimani objekt kad želimo snimiti detalj? Nabroji filmske planove. Kojim planom snimamo čovjeka od glave do pojasa? Za što nam služe prostorni planovi?

POVEZUJEMO

Bi li se mogao/mogla okušati kao redatelj filma? Koja su ti znanja potrebna za takav posao? Pogledaj u Saznajemo što je knjiga snimanja. Je li teško napisati knjigu snimanja za primjerice neki povijesni spektakl?

PIŠEMO I GOVORIMO

Odaberi učenika u razrednom odjelu pa snimi njegovu fotografiju u normalnom (razina očiju), donjem i gornjem rakursu.

Fotografiraj i planove osobe: blizi, krupni i detalj. Sve fotografije neka budu u jednakim kvadratima.

Na primjeru filma koji odaberete u skupnom radu pronaite sve vrste kadrova.

total polutotal detalj

srednji blizi krupni

SAZNAJEMO

KNJIGA SNIMANJA najvažniji je dokument kada se snima neki film. Piše je redatelj filma, a u njoj je cijeli film posložen po kadrovima. Uza svaki je kadar duljina njegova trajanja, oznaka kuta snimanja, filmskog plana, dijalozi i sadržaj pripovijedanja. Danas je nezamislivo snimati film bez knjige snimanja.

www/IKT

Odaberi jedan film po svom izboru za koji na internetu ima mnogo fotografija. Pronai fotografije pa ih složi u jednake kvadrate. Svaki kvadrat neka bude primjer za jedan filmski plan. Opiši fotografije i ispod svake točno navedi naziv plana. Na naslovnu stranicu stavi naslov: Filmski planovi – primjeri iz filma ... (umjesto trotočja napiši naziv filma koji je odabran).

220

PRIPREMI SE

Ponovi filmske planove. Dok budeš gledao film, razmišljaj koje je filmske planove upotrijebio redatelj filma.

Robert Zemeckis

FORREST GUMPULOGE:ULOGE:Tom Hanks (Forrest Gump), Robin Wright (Jenny), Gary Sinise (poručnik Dan Taylor), Sally Field (Forrestova majka)SCENARIJ:SCENARIJ:Eric Roth (prema istoimenu romanu Winstona Grooma)SCENOGRAFIJA:SCENOGRAFIJA:Rick CarterKOSTIMOGRAFIJA:KOSTIMOGRAFIJA:Joanna JohnstonGLAZBA:GLAZBA: Alan SilvestriPROIZVODNJA:PROIZVODNJA: Paramount Pictures, SAD, 1994.TRAJANJE:TRAJANJE: 142 minute

Forrest Gump, čovjek ispodprosječne inteligencije, priča svoju životnu priču na autobusnom stajalištu ljudima koji čekaju autobus. Djetinjstvo i mladost proveo je s majkom Sally u malome mjestu Alabami, u kojem je slučajno susreo čak i Elvisa Presleyja. Već u ranom djetinjstvu shvatio je da je drukčiji od drugih i da se za sve u životu treba izboriti. Na fakultetu, kao poznati igrač ragbija susreće predsjednika Kennedyja, što je prvi od njegova tri susreta s američkim predsjednicima. Sudjeluje u ratu u Vijetnamu, a pokazavši veliku hrabrost u spašavanju svojih ratnih suboraca, do-biva i medalju za hrabrost. Poslije rata Forrest se obogati (s poručnikom Danom Taylorom) lovom na račiće i ulaga-njem u tvrtku Apple. No sve to vrijeme ne zaboravlja svoju veliku ljubav, djevojku Jenny čiju je zaštitu i potporu imao još kao dječak kojega druga djeca nisu prihvaćala. Oženi se Jenny, ali ona umire i ostavlja mu na skrb sina koji se takoer zove Forrest.Forrestovo je srce znalo ono što ograničen intelekt nije mo-gao dokučiti. Postao je sportska zvijezda, vijetnamski junak i tajkun, slavan, bogat i obiteljski sretan čovjek. Ispunio je američki san unatoč svojoj niskoj inteligenciji.

KLJUČNI POJMOVIigrani film • obilježja igranoga filma • filmski planovi (total, polutotal, srednji, blizi, krupni, detalj) • filmska glazba

221

RAZGOVARAMO

Kakav je dojam film ostavio na tebe? Koji je lik ostvario najdojmljiviju ulogu? Kako se razvija radnja filma? Tko je Forrestu jedini prijatelj u djetinjstvu? Kako se Forrest riješio proteza na nogama? Nabroji sve Forrestove životne uspjehe. Vjeruju li putnici na autobusnoj postaji u njegovu priču? Što je za Forresta najveći životni uspjeh? Koliko je trajao Forrestov brak s Janny? Kako je Forrest pomogao poručniku Danu? Je li on zbog toga bio sretan? Kako objašnjavaš Forrestovo trčanje?

POVEZUJEMO

Što je prema tvom mišljenju potrebno da bi se ostvario životni san? Što je tvoj životni san? Brineš li se već sada da se on ostvaruje ili te lijenost i nemotiviranost sprečavaju u tome? Koliko si uporan/uporna u onome što želiš?

UČIMO

Na primjeru filma utvrdi i ponovi obilježja igranoga filma. Ponovi filmske planove – total, polutotal, srednji, blizi, krupni i detalj. Razmišljaj i komentiraj sve odnose u filmu bitne za razvoj radnje: Forrest i Janny, Forrest i majka, Forrest i poručnik Dan, Forrest i putnici na autobusnoj postaji, Forrest i Forrest mlai.Janny je lik koji je tijekom filma mijenjao osobine: promatraj je na početku filma, tijekom života i u kasnijoj zreloj dobi. Koje osobine uočavaš u ta tri razdoblja njezina života?

PIŠEMO I GOVORIMO

Podijelite se u skupine, a svaka bi trebala imati prijenosno računalo. Gledajte film i pronaite u njemu primjer za svaki filmski plan pa zapišite točnu minutažu na kojoj se javlja pojedini plan. Pregledajte zajedno sve primjere planova. Pouzdano ćete ih na ovaj način odlično naučiti.

Nacrtaj filmske planove. Izreži šest bijelih papirića jednakih dimenzija i na njima nacrtaj planove.

Napiši novi svršetak filma u 50 riječi.

SAZNAJEMO

NAGRADE: šest osvojenih Oscara (najbolji film, režija, adaptirani scenarij, glavni glumac Tom Hanks, specijalni efekti, montaža), tri osvojena Zlatna globusa (najbolji film, režija i glavni glumac).

www/IKT

Pronaite na YouTubeu originalnu glazbu iz filma Piano Theme pa je poslušajte vrlo glasno u razrednom odjelu. Zapišite koje osjećaje budi u vama, o čemu razmišljate dok je slušate. Kako povezujete glazbu i film? Je li odabir glazbe za film pogoen?Istraži i saznaj što je antiratni pokret. Saznaj koliko je trajao Vijetnamski rat, zašto je voen i koliko je ljudi u njemu poginulo?

222

PRIPREMI SE

Koje si filmove povijesnog žanra gledao/gledala? Što je zanimljivo u takvim filmovima? Kakvi su prostori (scenografije) u povijesnim filmovima? Zahtijeva li izrada kostima poseban trud?

William Wyler

BEN-HURULOGE: ULOGE: Charlton Heston, Jack Hawkins, Stephen Boyd, Haya Harareet, Hugh GriffithŽANR:ŽANR: akcija, avantura, dramaREŽIJA:REŽIJA: William WylerSCENARIJ:SCENARIJ: Karl TunbergPRODUKCIJA: PRODUKCIJA: Sam Zimbalist, William WylerTRAJANJE:TRAJANJE: 212 minutaGODINA IZDANJA:GODINA IZDANJA: 1959.ZEMLJA: ZEMLJA: SADIZDAVAČ: IZDAVAČ: MGM

Povijesno-biblijski spektakl. Judeja, 26. godina poslije ro-enja Isusa Krista. Nakon godina ratovanja diljem Carstva u Jeruzalem se vraća Rimljanin Messala (S. Boyd), novi voj-ni upravitelj grada. Preuzevši dužnost od bivšega tribuna Sextusa (A. Morell), Messala se osobito razveseli kad ga dočeka stari prijatelj iz djetinjstva Judah Ben-Hur (C. He-ston), židovski plemić i najbogatiji čovjek u Jeruzalemu.Ben-Hur, zaljubljen u prelijepu Esther (H. Harareet), živi s majkom Miriam (M. Scott) i sestrom Tirzom (C. O’Donnell) u raskošnoj palači. Podjednako ga cijene sunarodnjaci i rimski namjesnik, no unatoč tomu istinski priželjkuje osloboe-nje svog naroda od tuinske vlasti. Stoga odbaci Messalin prijedlog da pozove Židove na odanost Rimu i da mu po-mogne u razotkrivanju pobunjenika protiv Carstva. Duboko razočaran prijateljevim odbijanjem, Messala iskoristi priliku kada opeka s Ben-Hurove kuće slučajno padne na guver-nerovu povorku da ga lažno optuži za urotu protiv Rima.Vlasti uskoro pošalju Ben-Hura na galiju kao roba, a nje-gova majka i sestra završe u zatvoru. I premda se učini da mu nema spasa, Ben-Hur iznenada dobije priliku za novi

KLJUČNI POJMOVIigrani film • obilježja igranog filma • povijesni film (spektakl) • filmski planovi (total, polutotal, srednji, blizi, krupni, detalj)

223

život spasivši od sigurne smrti zapovjednika galije Quintu-sa Arriusa (J. Hawkins)...Vraća se u Jeruzalem i obračuna-va s Messalom.Dvadesetominutna sekvencija utrke četveroprega u režiji Yakime Canutta koja je ušla u sve anale svjetske kinema-tografije ima čak 263 montažna reza, a zanimljivo je da su i Charlton Heston i Stephen Boyd većinu kadrova odglumili sami, bez pomoći kaskadera.(http://tvprofil.net/show/4745/ben-hur)

RAZGOVARAMO

Zašto Ben-Hur pada u nemilost prijatelja Messale? Koju je kaznu Messala odredio Ben-Huru? Kako se Ben-Hur izbavio s galije? Kako se situacija preokrenula u korist Ben-Hura? U koga je zaljubljen Ben-Hur? Kakvu su sudbinu doživjele njegova majka i sestra? Kako se planira osvetiti Messali? Tko pobjeuje u utrci? Kako je Messala pokušao pobijediti? Kako su ozdravile Ben-Hurova majka i sestra?

POVEZUJEMO

Kako ocjenjuješ Messalin prijedlog Ben-Huru da bude izdajnik svoga naroda? Bi li ti mogao/mogla svoga prijatelja osuditi i prognati ne znajući kako će završiti?

UČIMO

Prisjeti se što znaš o povijesnome romanu i povijesnome filmu. Istakni obilježja povijesnoga žanra na primjerima prizora iz filma. Pronai primjere u filmu za svaki plan. U filmu su prikazani veličanstveni planovi prostora – totali i polutotali. Pronai primjere. Koja je poruka filma?

PIŠEMO I GOVORIMO

Kad pogledaš film u cijelosti, napiši voenu filmsku recenziju prema uputama u radnoj bilježnici. Tvoja recenzija treba imati 200 riječi.

Napiši preporuku od 50 riječi onima koji nisu gledali film.

Napiši svoje mišljenje o prijateljstvu Messale i Ben-Hura u 100 riječi.

SAZNAJEMO

Film je, uz 12 nominacija, ovjenčan sa 11 Oscara, uključujući nagrade za najbolji film, najbolju režiju, najboljega glavnog glumca (Ch. Heston) i najboljeg epizodnog glumca (H. Griffith), što je uz uspjeh Titanica, takoer nagraena sa 11 Oscara, najbolji rezultat u povijesti Američke filmske akademije. Wylerovo je ostvarenje osvojilo i tri Zlatna globusa.U njegovu je impresivnu produkciju hollywoodski div MGM uložio dotad rekordnih 15 milijuna dolara, a pretprodukcijske su pripreme potrajale šest godina, pri čemu se snimanje oduljilo na više od šest mjeseci. Do odabira konačnog teksta producenti su na raspolaganju imali 40 verzija scenarija.

www/IKT

Pronai na internetu i druge povijesne filmove (Troja, Aleksandar Veliki, Hrabro srce, Gladijator ) pa pogledaj jedan od njih i usporedi ga s filmom Ben-Hur.

224

PRIPREMI SE

Surfaš li internetom? Koje mrežne stranice posjećuješ redovito? Razmisli i odgovori koje su prednosti interneta u odnosu na televiziju? Vrebaju li opasnosti na internetu?

INTERNETInternet je javno dostup-na podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže. On je mreža svih mreža koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreža koje raz-mjenjuju informacije i usluge kao što su elektronička pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.Internet je osnovalo američko Ministarstvo obrane 1969. godine.Servis World Wide Web izmislio je Britanac Tim Berners-Lee u CERN-u u Švicarskoj 1989. godine.Korisnici na internetu mogu pristupati različitim informaci-jama, razgovarati s drugim ljudima, slati elektroničku poštu ili pristupati forumima, kupovati, igrati online igre, koristiti se stranicama za internetsko bankarstvo, učiti i sl.Za pregled mrežnih stranica i multimedijalnih sadržaja služe računalni programi koji se nazivaju internetski preglednici.Najpoznatiji preglednici jesu: Google Chrome, Internet Explo-rer, Mozilla Firefox i dr.World Wide Web često se pogrešno rabi kao sinonim za internet, a zapravo je jedna od usluga kojom se ostvaru-je razmjena podataka putem te svjetske računalne mreže.Mrežna stranica (web page) je HTML dokument koji omo-gućuje prezentaciju teksta i poveznica, a dostupna je pu-tem svoje URL (web) adrese.Na mrežnoj se stranici osim teksta mogu prikazati i multi-medijski elementi kao što su slike u digitalnom formatu, flash i shockwave animacije, zvuk i slično.

KLJUČNI POJMOVIinternet • internetski preglednici • World Wide Web • mrežna stranica • HTML dokument • URL adrese • multimedijski elementi

225

HRVATSKI JEZIK NA INTERNETUNa internetu možemo pronaći i mrežne stranice kojima je tema hrvatski jezik i književnost.

http://savjetnik.ihjj.hr/index.php – Jezični savjetnik Institu-ta za hrvatski jezik i jezikoslovlje – vrlo pregledna stranica na kojoj se mogu pronaći odgovori na brojne jezične dvoj-be iz pravopisa, glasoslovlja, oblikoslovlja, tvorbe riječi, skladnje i rječoslovlja.

http://www.ihjj.hr/ – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – stranica koja pruža informacije o hrvatskom jeziku, nje-govoj povijesti, pravopisu, gramatikama i rječnicima važ-nima za hrvatski jezik.

http://www.ihjj.hr/ – Hrvatski jezični portal – digitalizirani Hrvatski enciklopedijski rječnik kojim se možemo poslužiti kad želimo saznati kako se pojedina riječ piše ili kada že-limo saznati njezina gramatička obilježja, podrijetlo, zna-čenje i sl.

226

http://www.hrvatskijezik.eu/ – Hrvatski jezik – mrežna stra-nica nastala zalaganjem studenata hrvatskoga jezika i knji-ževnosti. Svima nudi sadržaje vezane za hrvatski jezik.

https://baltazar.carnet.hr/ – Baltazar – Carnetov videopor-tal sadržava cjelokupan pedagoško-obrazovni program Za-greb filma.

227

RAZGOVARAMO/UČIMO

Što je internet? Koja je razlika izmeu interneta i World Wide Weba? Kako se nazivaju računalni programi za pregledavanje mrežnih stranica i multimedijalnih sadržaja? Što je mrežna stranica? Uz pomoć čega dolazimo do željene mrežne stranice? Što se prikazuje na mrežnoj stranici osim teksta? Što je sadržaj Carnetova portala Baltazar? Na kojoj bi stranici pronašao/pronašla informacije o povijesti hrvatskoga jezika i hrvatskim rječnicima? Nabroji multimedijske elemente.

POVEZUJEMO

Posjećuješ li mrežnu stranicu svoje škole? Koje obavijesti na njoj pronalaziš? Pruža li ti ona sve potrebne informacije? Ima li tvoj razredni odjel svoju mrežnu stranicu? Koja bi ti stranica sa sadržajem o hrvatskom jeziku najviše koristila za učenje pravopisa?

PIŠEMO I GOVORIMO

Pronai stranicu http://lektire.skole.hr/ i provjeri koje knjige s popisa lektire možeš čitati na mreži.

Istraži kako se možeš osigurati od svih opasnosti interneta. Napravite u skupnom radu plakate s pravilima koja morate znati kad pretražujete internet.

Pretražite u skupnom radu internet prema ključnim riječima vezanim uz školu (škola, učenje, učenici, pisano izražavanje, kviz na satu lektire i sl.) i napravite svoj popis internetskih stranica koje vam mogu koristiti pri svladavanju nastavnih sadržaja svih predmeta.

SAZNAJEMO

Carnetov portal nudi obilje usluga na internetu koje ti mogu koristiti u učenju, ponavljanju nastavnih sadržaja, a neki sadržaji jamče i zabavu. Posjeti Carnetov portal http://www.skole.hr/ucenici i saznaj kako se možeš korisiti internetom.

www/IKT

Pregledaj i mrežne stranice: http://www.usvijetubajki.org/, http://www.ucionica.net/, http://ucilica.carnet.hr i http://www.moje-instrukcije.com/. Saznaj čemu su posvećene stranice pa izvijesti razredni odjel.

RAZGOVARAMO

Što je internet? KWeba? Kako se nmrežnih stranica

228

PRIPREMI SE

Čitaš li stripove? Koji ti je strip posebno zanimljiv? Koja su obilježja stripa?

STRIPStrip je kronološki slijed slika meusobno povezanih rad-njom. Osnovna su izražajna sredstva stripa kadar (okvir), oblačići (lik misli, lik govori), onomatopeje te pripovjeda-čev okvir.Put do gotovog stripa mogli bismo usporediti s nastajanjem filma. Prvi je korak ideja koja se pretače u kratak sinopsis (osnovni sadržaj, nacrt stripa).Nakon sinopsisa nastaje scenarij (iscrpno obraena tema stripa sa svim pojedinostima sadržaja). O sadržaju priče koja se prikazauje u stripu treba detaljno promišljati.Kad je scenarij razraen po kadrovima – okvirima u kojima se vizualizira radnja, slijedi crtanje stripa. Strip je ispričan kadrovima, a na svaki kadar stavlja se okvir. Okvir može biti tanka linija, no može imati i ukrasnu funkciju.Likovi koji se pojavljuju u stripu u svakom bi kadru trebali isto izgledati, ali ih crtač treba prikazivati u različitim pla-novima (krupni, srednji, blizi).

Dubravko Mataković, Desmozgenes (strip u tri kadra)

U stripu treba misliti i na kompoziciju koja pridonosi dina-mici i ritmu. Svi kadrovi ne moraju i ne bi trebali biti iste veličine, a to se može postići njihovim okomitim i vodo-ravnim postavljanjem.

KLJUČNI POJMOVIstrip • izražajna sredstva stripa • crtež • kvadrat • oblačići • onomatopeja

229

Oblačići u stripu važan su dio stripa u kojem je ili dijalog likova ili ono što lik misli.Tekst ne mora biti smješten samo u oblačiće, nego se može nalaziti i izvan njih u gornjem ili donjem dijelu kadra, no tada je riječ o pripovjedačkom dijelu teksta koji je nužan za razumijevanje radnje ispričane u dijalozima.Ne treba zaboraviti ni onomatopejske riječi koje takoer pripadaju osnovnim izražajnim sredstvima stripa. One su u stripu otisnute masnim debelim slovima.U novije vrijeme stripovi se mogu crtati i na računalu, a ono se može iskoristiti i za pripremu stripa za objavljivanje jer odreenim računalnim programima možemo popraviti i pojačati boje ili čak obojiti cijeli strip.Otac hrvatskog stripa jest Andrija Maurović. Prvi hrvatski strip Vjerenica mača – roman u slikama – objavljen je 12. ožujka 1935. godine u zagrebačkom dnevniku Novosti.

Andrija Maurović, dio stripa Vjerenica mača

Poznate hrvatske junakinje stripa: Zlatka (Krešimir Zimo-nić), Durica (Ivica Bednjanec), Borovnica (Darko Macan).

K. Zimonić, Zlatka I. Bednjanec, Durica D. Macan, Borovnica

230

Poznati svjetski junaci stripa:Asterix (Albert Uderzo) – pustolovine Asterixa i odanog mu prijatelja Obelixa iz galskoga sela, koje Julije Cezar i rimski legionari ne uspijevaju osvojiti, pune su humora i ismija-vanja povijesnih dogaaja.Garfield (Jim Davis) – strip o narančastome mačku s crnim prugama roenom u kuhinji talijanskog restorana. Vlasnik restorana ubrzo ga je prodao trgovini s kućnim ljubimcima. Živi sa psom Odijem i vlasnikom Jonom. Strip je trenutačno u Guinnessovoj knjizi rekorda kao najčitaniji strip na svijetu.

Asterix

Jim Davis, Garfield

Yellow Kid (Richard Felton Outcault) – premda je svatko za njega čuo, u posljednjih nekoliko desetljeća rijetko ga je tko zbilja čitao. Malen i smiješan, vragolast i razdragan, ponio je, a da sâm to i nije znao, titulu oca svih današ-njih stripova.Poznati su svjetski stripovi i Alan Ford (scenarist Lucia-no Secchi, pseudonim Max Bunker i crtač Roberto Ravio-la, pseudonim Magnus), Komandant Mark (skupina autora pod pseudonimom EsseGesse), Zagor (Gallieno Ferri), Ho-gar Strašni (Dick i Chris Browne) te Lucky Luke/Talični Tom (Maurice de Beverea).

Alan Ford Komandant Mark Talični Tom Zagor

Žuti dječak

Garfield

AAAsAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA terix

Žuti dječak

Garfield

231

RAZGOVARAMO/UČIMO

Što je strip? Navedi osnovna izražajna sredstva stripa. Kako nastaje strip? Čemu služe oblačići u stripu? Tko su poznate hrvatske junakinje stripa? Tko je autor poznatog stripa Zlatka? Tko je otac hrvatskoga stripa? Koje je godine objavljen prvi hrvatski strip? Koji je strip najčitaniji na svijetu prema Guinnessovoj knjizi rekorda? Koji strip nosi titulu oca svih današnjih stripova? Nabroji još neke svjetski poznate stripove.

POVEZUJEMO

Jesi li čitao/čitala neki od stripova koji se spominju u tekstu? Je li ti zabavnije čitati strip ili knjigu? Obrazloži svoj odgovor. Koja dva dara objedinjuju u sebi autori stripova?

PIŠEMO I GOVORIMO

Pročitaj strip Ivice Bednjanca u tri kadra i napiši za svaki kadar opisnu rečenicu prema kojoj je nacrtan. Nacrtaj oblačiće pa u njih napiši što likovi u stripu govore i misle. Napiši i naslov stripa. U kojim se planovima javljaju glavni likovi?

Napiši scenarij za strip od tri kadra o temi: Zgoda iz školskoga života. Razradi ga po kadrovima. Nacrtaj taj strip razmišljajući o svemu onome što si naučio/naučila o stripu. Smisli zanimljiv naslov koji će imati samo jednu ili dvije riječi. Slova naslova ispiši tako da budu dojmljiva. Scenarij napiši u bilježnicu, a strip nacrtaj i oboji na papiru bez linija.

Snimi fotografije prema vlastitoj ideji i složi ih u fotostrip. Dodaj oblačiće, istakni naslov tiskanim slovima. Fotografije rasporedi u različitim kadrovima. I fotostrip nastaje prema kratkom sinopsisu i razraenim kadrovima.

SAZNAJEMO

Istraži koji se stripovi danas prodaju na kioscima. Zapiši za dva stripa:a) naslov stripab) ime i prezime autorac) ime glavnog junaka i njegovu

kratku karakterizaciju.

www/IKT

Istraži na internetu bismo li strip Alan Ford mogli uvrstiti u umjetnički strip. Obrazloži svoj odgovor u 50 riječi. Pokušaj nabaviti primjerak stripa Alan Ford pa ga donesi na sat kad budete čitali obrazloženja zadatka.

232

PRIPREMI SE

Ponovi svoja znanja o stripu. Istakni obilježja stripa. Prisjeti se najpoznatijih junakinja stripa u Hrvatskoj. Tko su one i tko su im autori?

KLJUČNI POJMOVIstrip • izražajna sredstva stripa • crtež • kvadrat • oblačići • onomatopeja

?!NEPOZNATE RIJEČIchanges – promjenapjeniti se – usprotiviti se, buniti seklapa – društvo

233

RAZGOVARAMO

Što donosi jesen? Što Zlatka voli raditi u jesen? Zbog čega je Zlatka uznemirena? Koje su se promjene dogodile njezinim prijateljicama? O kojoj promjeni Zlatka razmišlja? Zbog čega se predomišlja? Od čega Zlatka strahuje? Zašto je riječ njegov podcrtana? Što Zlatki može donijeti šišanje? Je li spremna preuzeti rizik koji donosi takva promjena?

POVEZUJEMO

Razmišljaš li ti o promjenama? Jesu li to promjene koje će se svidjeti tebi ili razmišljaš o onima koje bi se svidjele nekom drugom? Kada su promjene dobrodošle? Jesi li sklon/sklona naglim i drastičnim promjenama? Je li Zlatki uopće potrebna promjena? Što bi joj ti savjetovao/savjetovala – treba li se ošišati ili ne?

UČIMO

Koja su karakteristična obilježja stripa? Pogledaj strip o Zlatki i reci prepoznaješ li ta obilježja? Što je u Zlatki na prvi pogled drukčije od drugih stripova – promotri crtež i kvadrate u koje je strip složen. Govore li likovi? Pronai tko je autor pripovjednog teksta. Na jednom stripu mogu raditi dvije osobe. Jedna koja crta i jedna koja piše tekst. Obično prije nastane tekst, a zatim crtež. Zašto je samo jedan kvadrat stripa uokviren?

PIŠEMO I GOVORIMO

U stripu je crtač upotrijebio doista različite planove. Označi u svakom kadru vrstu plana kojom se poslužio.

Napiši subjektivan opis Zlatke od 100 riječi sa svim istaknutim pojedinostima.

Nazovi Zlatku telefonom i razgovaraj s njom kao prava prijateljica. Posavjetuj je i u vezi s novom frizurom, razgovaraj s njom i o njezinoj simpatiji. Razgovor improviziraj s još jednim učenikom, neka to bude privatni razgovor.

SAZNAJEMO

Cijeli tekst stripa dramatiziraj kao monolog. Nauči ga naizust, odaberi kostim, napravi malu scenografiju pa monolog izvedi pred razrednim odjelom. Nemoj zaboraviti ni didaskalije. Tekst možeš i dopuniti svojim rečenicama, ali ne zaboravi parnu rimu koju ima većina teksta.

www/IKT

Crtač stripa Krešimir Zimonić svoje radove izlaže na adresi http://zimamedia.blogspot.com/ Na istom blogu prepričava okolnosti u kojima su nastali stripovi i objavljuje fotografije s dogaaja vezanih za strip. Pregledaj stranicu bloga i pogledaj priču o Zlatki u filmu Zlatkine žute minute.

234

PRIPREMI SE

Znaš li da su hipohondri umišljeni bolesnici? Izmišljaju svoje bolesti i odlaze k liječniku premda im nije potreban i nema ih od čega liječiti. Što očekuješ u stripu naslova Ordinacija za hipohondre? Od čega bi mogli bolovati umišljeni bolesnici?

KLJUČNI POJMOVIstrip • izražajna sredstva stripa • crtež • kvadrat • oblačići • onomatopeja • humor • planovi

235

RAZGOVARAMO

Objasni naslov stripa. Na što se žali dječak liječnicima u ordinaciji? Pronai sve dijagnoze koje su postavili liječnici u stripu? Koji lijek liječnici preporučuju dječaku za jezičavi lajavitis? Kako bi ga izliječili od jezičnog trtitisa i od neznalitisa? Za koju je bolest dobro usta zalijepiti flasterom? Što je najviše iznenadilo dječaka kad je pogledao recepte? Zašto je taj kvadrat jedini s narančastom podlogom?

POVEZUJEMO

Boluješ li i ti od sličnih bolesti? Koji te nastavni sadržaji iz hrvatskoga jezika najviše muče? Kako bi ti sebe izliječio/izliječila? Kako možeš popraviti ocjenu iz hrvatskoga jezika? Napravi plan i kreni u akciju.

UČIMO

Što strip čini humorističnim? Pročitaj nekoliko oblačića u kojima likovi govore? Ima li u stripu oblačić u kojem lik misli? U koliko je kvadrata nacrtan strip? Kojim se planovima poslužio crtač? Koja se onomatopeja ističe u stripu?

PIŠEMO I GOVORIMO

Nacrtaj strip koji će imati šest kadrova. Prije toga razradi svoju ideju u kratkom sinopsisu, a zatim u svaki kvadrat napiši što ćeš nacrtati pa tek onda počni s crtanjem. Ako si vješt u programima za crtanje, oboji strip na računalu.

Zamisli da postoji bolest lektiritis (zarazna bolest nečitanja i nepisanja lektire). Napiši duhovito, u stilu liječnika iz stripa, kako bi liječio/liječila oboljele od te strašne bolesti.

Napiši recept za odličnitis poznavitis hrvatskitis jezikitis. Prepiši ga i sebi pa odlična ocjena neće izostati.

SAZNAJEMO

Ivica Bednjanec godinama je objavljivao svoje stripove u Modroj lasti. Pronaite u školskoj knjižnici starije brojeve Modre laste pa pročitajte još koji strip toga autora.

www/IKT

Pronaite na internetu različite stripove različitih autora. Ispišite naslovnice stripova pa ih objedinite na plakatu većeg formata pod nazivom Stripoteka (tako se nekad zvao popularni strip-magazin). Neka stripoteka dobije istaknuto mjesto u učionici hrvatskoga jezika.

tora.

236

KAZALO AUTORA

Balog, Zvonimir 164, 174

Batinić, Jure 154

Bednjanec, Ivica

Bratulić, Josip 160

Cankar, Ivan 120

Cesarić, Dobriša 152, 176

Damjanović, Stjepan 160

Dolenec, Miroslav Dravski 74

Domjanić, Dragutin 78

Dovjak-Matković, Blanka 82

Flego, Maja 28

Gardaš, Anto 198

Gavran, Miro 102

Gervais, Drago 70

Ivanišević, Drago 80

Jakševac, Stjepan 96

Jelavić, Mila 36

Jelušić, Božica 178

Klinžić, Zorica 8

Krklec, Gustav 150

Kolarić-Kišur, Zlata 128

Kolumbić, Tin 132

Kopjar, Mladen 106

Kovačić, Ante 186

Kovačić, Vladimir 122

Kozarac, Josip 116

Krilić, Zlatko 92

Lewis Staples, Clive 32

Lice, Stjepan 88

Ljubić, Pere 76

Majer, Vjekoslav 194

Marinić, Ivana 170

Mažuranić, Fran 166

Milley, Iva 180

Nazor, Vladimir 138

Nöstlinger, Christine 18

Paljetak, Luko 104

Prévert, Jacques 208

Primorac, Branka 196

Prosenjak, Božidar 142

Radauš, Vanja 72

Rorić, Ivica Vanja 90

Rowling, Kathleen Joanne 204

Rude, Renata 112

Rundek, Melita 210

Sienkiewicz, Henryk 10

Storić, Šime 98

Šenoa, August 148, 156

Tadijanović, Dragutin 202

Tomaš, Stjepan 140

Twain, Mark 22

Vida, Viktor 114

Vidas, Marina 124

Wyler, William 222

Zemeckis, Robert 220

Zimonić, Krešimir 232

Žubrinić, Darko 146

237

KAZALO POJMOVA

anegdota 59, 171

aliteracija 179

asonanca 179

crtica 169

čakavsko pjesništvo 73, 78, 82

čin 175

drama 175

dramski sukob 185

epski deseterac 42

epska narodna pjesma 42

isprekidana rima 93

kajkavsko pjesništvo 76, 80

motivi u tematskom kontekstu 167

narodna pjesma, lirska 55

narodna pjesma, epska 44

pjesničke slike (vizualne, akustične, taktilne, olfaktivne, gustativne) 125

ponavljanje 151

povijesni roman 27

povjestica 69

stalni epitet 45

štokavsko pjesništvo 74

vic 26

vrste strofa/kitica prema broju stihova (dvostih, trostih, četverostih) 177

vrste rime (parna, obgrljena, križna) 177

znanstvenofantastični roman 203

GRAFIČKO-LIKOVNA UREDNICASandra Anjoš Lalić

LEKTORICAMaja Matković

KOREKTORICABranka Medvešek

GRAFIČKA PRIPREMAGrafičko-likovna redakcija Školske knjige

TISAK

Tiskanje dovršeno u kolovozu 2013.

christine nöstlinger, konrad ili dijete iz limenke

Documents