cijena 20 kn - hds · pro{lo je {est godina od stote ob ljetnice ro|e nja skladate lja jurja stahu...
TRANSCRIPT
KAKO SE STVARAO MUZI^KI BIENNALE ZAGREBARS ORGANI SISCIAE
U ^AST MIROSLAVU MAGDALENI]UDOBITNICI NAGRADA HDS-aNE DAMO TE PISMO NA[A
LJETNI FESTIVALIMILE KEKIN: U@ITAK HLADNOG PIVA
CD IZLOG
NOVINE HRVATSKOGADRU[TVA SKLADATELJABROJ 145SRPANJ 2007.CIJENA 20 kn
ISSN 1330–4747
Pi{e: Vi{ nja Po`gaj
JURAJ STAHULJAKHDS/Cantus/HRT
Hrvat sko glaz beno stvarala{tvoobiluje malo poznatim djelimakoja bi trebalo izvu}i iz zaborava,
vrednovati i promicati, a upravo su godi{-njice naj pogodniji trenuci za akciju. Takoje i stota godi{ njica ro|e nja Jurja Stahu -ljaka (Sv. Jana, 1901. — Zagreb, 1975.) bilapovod da se dub lje zaviri u njegovu glaz -benu ostav{tinu i da se upozori na nekavrijedna djela koja nisu (dovo ljno) prisutnau koncertnom `ivotu.
Violist Zlatko Stahu ljak poduzeo je prvekorake oko realizacije dvostrukoga CD–asvojega oca Jurja Stahu ljaka te kaourednik Cantusova izda nja izabraonekoliko naj kvalitetnijih naslova iznjegova komornog opusa koji naj bo lje inaj plasti~nije odra`avaju skladate ljev stil i njegovu narav. Snima nje i ure|e nje,me|utim, odu`ilo se i tek je nedavno,
krajem svib nja, dovr{eno i predstav ljenojavnosti u dvorani Hrvat skoga dru{tvaskladate lja.
Juraj Stahu ljak pripada naj brojnijoj hrvat skojglaz benoj obite lji, {to je rijetkost i u svjet -skim razmjerima. O tome je muzikologAndrija Toma{ek napisao zanim ljivu k njiguNjih {esnaestoro (Zagreb, 2000.), pa je on i uovoj prigodi opse`nim i analiti~kimkomentarom opremio popratnu k nji`icualbuma.
Juraj Stahu ljak, ~ovjek {iroke kulture iobrazova nja, djelovao je kao gimnazij skiprofesor povijesti i zem ljopisa, a kako se glaz -bom zarazio ve} od ranoga djeti njstva(kasnije je studirao i na zagreba~koj Muzi~kojakademiji), u slobodno je vrijeme vodiozborove, svirao orgu lje te glasovir — kaopratilac i ~lan obite lj skog glasovir skog trija udru{tvu s bratom Vlatkom i ocemVladimirom.
Za sklada nje se tako|er na{lo vremena imotivacije, te je stvoreno stoti njak skladbisvrstanih u ~etrdesetak opusa — klavir skih,komornih, solo, popijevki, zborova, crkvenih,
orkestralnih i glaz beno–scen skih. Obra|ivaoje i narodne napjeve te ih nerijetko koristio usvojim djelima, stvoriv{i tako osebujannacionalno obojen stil, teme ljen na klasi~nimoblicima i romanti~nom sadr`aju, s rijetkimnaznakama suvremenog izri~aja.
Najvi{e skladate lj ske domete Juraj Stahu ljakdosegnuo je u komornim djelima. Posebnomjesto zauzima osebujan trodijelni ciklusVlatko, op. 14 posve}en »Uspomeni nanezaboravnog i nepre`a ljenog brata Vlatka«(tragi~no preminulog u 28. godini `ivota),stoga ovo djelo od stoti njak minuta ~iniokosnicu albuma. Sadr`i Glasovir ski kvintet, uizvedbi Ide Gamulin i Zagreba~kog kvarteta,Sonatu za violon~elo i glasovir, u izvedbiAndreja i Toma`a Petra~a, i Skladbe(minijature) za glasovir, u izvedbi VladimiraKrpana, koje se izmje njuju s kratkimglasovir skim kvintetima u izvedbi IdeGamulin i Kvarteta.
Naslovi osamnaest stavaka ciklusa Vlatkoupu}uju na doga|aje i osobe koje jeskladatelj opisao u tom autobiograf skom glaz -benom albumu i koji su vezani uz vrijeme
kada je Vlatko `ivio (od ro|e nja 1903. u Sv.Jani do katastrofe 1930. u Bjelovaru), azavr{avaju nadom u ponovni sastanak naonome svijetu (zavr{na fuga na temunapjeva popijevke Uskrsnu Isus doista).
Taj cjeloviti ciklus program skoga karakterazauzima sredi{ nji dio dvostrukog albuma, auokviruju ga jo{ dva reprezentativnacikli~ka ~etverostava~na komorna djelatakozvane apsolutne glaz be: Drugi guda~kikvartet, op .15 u izvedbi Zagreba~kogkvarteta i Drugi gla sovir ski trio(Romanti~ni), op. 7 u izvedbi TrijaOrlando.
Snimke djela novijega su datuma, a ton skiih je obradio Juraj Grosinger, dok je vrlolijepo likovno rje{e nje na teme ljufotografija iz obite lj skog albuma ponudioLuka Gusi}. Partiture koje su jo{ urukopisu redigirala je Ida Gamulin, a uplanu je i njihovo ti ska nje. Slu{a nje CD–as vrijednom glaz bom u kvalitetnimizvedbama moglo bi biti poticaj i drugimumjetnicima da se njome pozabave iupotpune svoj repertoar.
CA
NTU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
CA
NTU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
C
AN
TU
S
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 1
2 B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
IZDAVA^I: Hrvat sko dru{tvo skladate lja, Zagreb, Berislavi}eva 9, Cantus d.o.o., Zagreb, Baruna Trenka 5 / ZA IZDAVA^E: Antun Tomislav [aban i Mirjana Mati} / UREDNI[TVO: Marina Feri}, Jana Haluza Lu~i}, Davor Hrvoj (glavni uredniki urednik fotografije), Maja Saboli} / GRAFI^KO OBLIKOVANJE: Luka Gusi} / TISAK: Studio Flyer, Aleja Selja~ke bune 7a, 10090 Zagreb / E–mail: [email protected], cijena: 20 kuna (za ~lanove HDS–a besplatno), ISSN 1330–4747
PO[TOVANI ^ITATE LJI CANTUSA!
Sigurno ste ve} ~uli da je Milko Kelemen, osniva~ Muzi~kog biennala Zagreb, primionagradu Europ skog kulturnog foruma za posebne zasluge u kulturi, {to je jo{ jedanpoticaj za sagledava nje va`nosti me|unarodnog uspjeha Biennala i doprinosa koji je taj
festival suvremene glaz be dao za promica nje Hrvat ske u svijetu. Osim Kelemenova prisje}a -nja na k lju~ne doga|aje iz povijesti MBZ–a, u novom broju Cantusa donosimo jo{ nekolikotema vezanih uz ovogodi{ nji Biennale s nagla skom na izvedbe djela hrvat skih skladate ljica.
Pro{lo je {est godina od stote ob ljetnice ro|e nja skladate lja Jurja Stahu ljaka, ~lana naj brojnijehrvat ske glaz bene obite lji, a tek je sad dovr{eno planirano dvostruko di skograf sko izda nje s njegovim ponaj bo ljim komornim skladbama, na ~emu je svih ovih godina radio njegov sinprof. Zlatko Stahu ljak. O nekim davnim vremenima ku}nog obite lj skog muzicira nja naprimjeru toga CD–a progovaramo na naslovnici ovoga broja.
Saznaj te dobitnike nagrada Hrvat skoga dru{tva skladate lja za 2006. godinu te obrazlo`e njaprizna nja.
Povodom objav ljiva nja albuma K njiga `albe razgovarali smo s pjeva~em Milom Kekinom odjelova nju skupine Hladno pivo i uzlaznoj puta nji njihove karijere. Nada lje, multimedijalnomse izlo`bom Mister Morgen u Muzeju grada Zagreba prisje}amo velikana hrvat ske zabavne glaz -be, pjeva~a i skladate lja Ive Robi}a.
Ako jo{ niste odlu~ili kako spojiti odlazak na odmor s posjetom koncertima na kojima mo`ete~uti hrvat sku glaz bu, pomo}i }e vam na{ plan ljetnih glaz benih priredbi.
Davor Hrvoj, urednik
UV
UD
NIK
UV
OD
NIK
UV
UD
NIK
UV
UD
NIK
UV
UD
NIK
UV
UD
NIK
Ljetopis Dru{tvaFranjo DuganZ a g r e b , 2 0 0 6 .
Pi{e: Vi{ nja Po`gaj
Dru{tvo za promica nje orgu lj skeglaz bene umjetnosti Fra njo Duganobjavilo je u vlastitoj nakladi
Ljetopis u povodu 10. ob ljetnice rada ijavnog djelova nja. Opse`nom doku men -tacijom koja svjedo~i o bogatoj aktivnostiDru{tva od njegova osniva nja 1994. do2005. `e ljelo se sa~uvati od zaboravanesebi~an rad vi{e od 250 glaz benih um -jetnika i drugih djelatnika koji su zajednosa ~lanovima Dru{tva dali neprocje njivdoprinos glaz benoj kulturi grada Zagreba iRepublike Hrvat ske. Taj rad prepoznat jei okru njen ovogodi{ njom Diplomom MilkaTrnina Hrvat skoga dru{tva glaz benihumjetnika.
Dru{tvo Fra njo Dugan osnovano je nainicijativu orgu lja{ice Ljerke O~i} uvrijeme kada se zanemareno i ana te -mizirano orgu lja{tvo moglo, zahva ljuju}inovim politi~kim prilikama u Hrvat skoj,kona~no rehabilitirati. Poduzete su raz -li~ite akcije sa svrhom promica nja orgu -lja{tva u Hrvat skoj, a sve je to deta ljnoopisano i dokumentirano na 500 stranicareprezentativnog izda nja koje je uredioodvjetnik Matija O~i}, otac predsjedniceDru{tva Ljerke O~i}. Matija O~i}predsjedao je u studenom 1994. Osni va~ -koj skup{tini Dru{tva kojoj su se odazvali,me|u ostalima, ugledni akademik, skla -date lj i orgu lja{ An|elko Klobu~ar, zatims ljednici Prve hrvat ske radionice orgu ljaIvan i Tomislav Faulend Heferer teRadovan Vukovojac, unuk Fra nje Dugana,~ije je ime Dru{tvo preuzelo, odav{i takopo~ast tom neimaru hrvat ske orgu lj skeglaz be.
Ve} prve godine nakon osniva nja Dru{tvakrenula je akcija Spasimo hrvat ske orgu lje sedukativnim emisijama na Hrvat skomradiju i televiziji i prikup lja njem novca zaobnovu ratom uni{tenih orgu lja. Ustanov -ljeno je i Prvo hrvat sko natjeca nje mladihorgu lja{a i uteme ljen ciklus ku}nihkoncerata Iz salona O~i}. Potom je naHTV–u krenuo ciklus emisija Orgu lj skepri~e iz davnine autorice Mire Wolf,osnovani su Dani orgu lja u Istri, proslav -ljale su se razne ob ljetnice, izdavali nosa~izvuka i note, organizirali orgu lja{ki kon cer -ti seminari i izlo`be.
Polovica Ljetopisa posve}ena je ciklusuku}nih koncerata Iz salona O~i}. Ti sukoncerti, zahva ljuju}i ugodnom ambijentuna ima nju gosto ljubive obite lji na La{}ini,
na naj ljep{i na~in obnovili nekada{ njutradiciju ku}nog komornog muzicira nja.Osebujni susreti ~lanova Dru{tva s um -jetnicima bili su posredstvom urednika i vo -dite lja Branka Magdi}a dostupni i {iremkru gu ljubite lja glaz be putem izravnihprijenosa na Tre}em programu Hrvat skogradija.
U deset godina odr`ano je oko stotinukoncerata na kojima je nastupilo vi{e od 250umjetnika i ansambala iz domovine i svijetas raznolikim programima svih stilova u ko ji -ma je bilo i mnogo hrvat ske glaz be, uk lju ~u -ju}i i nekoliko praizvedbi napisanih upravoza te prigode (Sanda Majurec Zanata, Be ri -s lav [ipu{, Tomislav Uhlik, Mi ljenko Proha -ska, Davor Bobi}, Sre}ko Bradi}). O tomesvjedo~e brojni objav ljeni programi te napisii kritike u raznim ti skovinama, kao i dva no -sa~a zvuka s izborom snimaka tih kon ce ra ta.
I nisu tu samo pisani i foto dokumenti,popisi svih biv{ih i sada{ njih ~lanova Dru{ -tva, svih umjetnika i ansambala koji susvojom glaz bom znali raspjevati i ptice ukro{ njama bogatog i prelijepog la{}in skogarboretuma, tu su i kratki beletristi~ki opisipojedinih doga|aja koji s puno topline, odu -{ev lje nja i ponosa svjedo~e o deset lje}u ulo -`enog truda ~lanova Dru{tva. I kako pi{e uzak lju~ku k njige — u tom »spomenaru«sa~uvani su i ovjekovje~eni trenuci radostizajedni{tva svih onih koji su, opleme njeniglaz bom, darovali svoj doprinos i svoju ljubav — svima na u`iva nje.
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
DODIJE LJENE NAGRADE I DIPLOMEMILKA TRNINA ZA 2006. GODINU
Hrvat skodru{ tvoglaz benih
umjetnika odr ̀ alo je19. svib nja u Hrvat -skom na rodnomkazali{tu u Za grebusve~anu do djeluNagrada i Di plomaMilka Tr ni na za2006. godinu. Takoje Nagrada Mil kaTrnina, koja sedodje ljuje jo{ od1958., pripala me -zzo sopranistici Du -bravki [eparovi}Mu {ovi}, so pra nis -tici Vlatki Or{ani} iviolinistici Lauri Va -djon za posebnoza pa ̀ en i uspje{annas tup u Hrvat skoj
tije kom protekle ka lendar ske godine. Mezzosopranistica Dubravka [eparovi} Mu{ovi} nagra|enaje za nastup s uglednim svjet skim tenorom Joséom Curom na Trsatu u Rijeci 19. srp nja pro{legodine, sopranistica Vlatka Or{ani} za recital u sklopu Zagreba~kih ljetnih ve~eri, odr`an 12. srp -nja u Crkvi sv. Katarine, a violinistica Laura Vadjon za koncert barokne glaz be, odr`an tako|er uCrkvi sv. Katarine 17. srp nja pro{le godine. Diplome Milka Trnina dodije ljene su Dru{tvu zapromica nje orgu lj ske glaz bene umjetnosti Fra njo Dugan, koje ve} trinaest godina sustavno njeguje hrvat sku orgu lj sku ba{tinu, i Obite lj skome radiju za emisiju Klasi~na ve~er i no}zagreba~kih {i{mi{a autora i vodite lja Zlatka Mad`ara. Stru~ni `iri za dodjelu nagrada i diplomadjelovao je u sastavu Antun Petru{i} (predsjednik), Vi{ nja Ma`uran, Ida Gamulin, Renata Penezi},Ivica Trubi}, Goran Bakra~ i Mladen Ja njanin. (B.P.)
\ELI JUSI]U U ^ASTD
ubrov~anin \elo Jusi} nije samo skladate ljzabavne glaz be, ve} i ozbi ljan autor klasi~nihsimfonij skih partitura, a na to je njegove
sugra|ane podsjetio koncert odr`an u ~ast autoru, ujednokao ovogodi{ njem dobitniku nagrade Porin za `ivotnodjelo. U ponedje ljak, 16. trav nja ove godine, u tvr|aviRevelin koncert je pod pokrovite ljstvom Grada Dubrovnikapriredio Dubrova~ki simfonij ski orkestar. Izvedbom jeravnao sâm laureat, taj istaknuti hrvat ski skladate lj, gitarist,aran`er i dirigent, koji je dvije godine u~io kod maestraLovre pl. Mata~i}a. Ne samo da je niz godina bio{ef–dirigent ovoga orkestra, nego je za taj ansambl u ratnom razdob lju skladao i oratorij DeCivitate Libertatis Veritas (Istina o Gradu slobode) na stihove dubrova~kog bi skupa msgr. @elimiraPu lji}a i akademika Luke Pa ljetka. No, djelo, koje se ve} tradicionalno izvodi na dan naj te`egrazara nja Dubrovnika 6. prosinca, nije se na{lo i na programu ovoga koncerta. Tu su uz orkestarnastupili Mje{oviti zbor Libertas pod vodstvom Viktora Lenerta, ansambl Kazali{ta Marina Dr`i}a isolisti u Jusi}evim koncertantnim djelima — gitarist Maroje Br~i} i oboist Mladen Glavinovi}.Nakon dviju zbor skih skladbi (Perlo od mor ske pjene i Nau~i nas, Marijo) izvedena je Jusi}evaomi ljena {esterostava~na simfonij ska suita Dubrova~ki kantuni, glaz ba iz njegova baleta koji je odnastanka 2000. godine izveden u mnogim velikim europ skim gradovima, izme|u ostalih, u Parizui Bruxellesu. Uslijedila je izvedba Koncerta za gitaru i orkestar u e–molu, koju je na narud`bume|unarodnog festivala Chorfestival Steyer 1997. godine Jusi} napisao za 1001. ro|endanAustrije, da bi nakon Koncerta za obou i orkestar u e–molu iz 1990., ova zvjezdana Jusi}evaautor ska ve~er zavr{ila finalom iz mjuzikla Dan od Amora, jo{ jednog ~esto izvo|enog djelapisanog na libreto skladate ljeva bli skog suradnika i prijate lja Luke Pa ljetka. (J.H.L.)
Dobitnici Nagrada i Diploma Milka Trnina za 2006.
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
NA
GR
AD
E
NA
GR
AD
E
NA
GR
AD
E
NA
GR
AD
E
PRAIZVEDBA GUDA^KOG KVARTETA KRE[IMIRASELETKOVI]A
UPreporodnoj dvorani pala~e Narodnoga doma 26. svib nja ove godine javnostije predstav ljeno novo djelo jednog od istaknutijih hrvat skih skladate lja mla|egeneracije Kre{imira Seletkovi}a. Rije~ je o njegovu Guda~kom kvartetu
nastalom za Kvartet Porin, koji ga je uklopio u zak lju~ni koncert svoje prve slu`benesezone i smjestio uz djela Luigija Boccherinija i Johannesa Brahmsa. Prihvativ{i sepisa nja guda~kog kvarteta kao izazovne i zahtjevne forme za koju u glaz benoj povijestiima bezbroj primjera, Seletkovi} je svoje vi|e nje poku{ao ostvariti u jednome stavkuu traja nju od desetak minuta, oblikuju}i ga u dogovoru sa ~lanovima Kvarteta, pa iprepustiv{i im na pokusima da {to samostalnije do`ive njegov rukopis, budu}i da muje prilikom sklada nja na prvome mjestu bila priroda guda~kih instrumenata i oni kojiih sviraju. Partitura djela odra`ava i skladate ljevu te` nju za istra`iva njem novihkvaliteta zvuka na tradicionalnim instrumentima. Osnovu ~ine ~etiri karakteristi~natona — d, es, c, h — kao }elija koja se provla~i kroz cijelu skladbu. Koriste}i sonatnioblik kao polazi{te za oblikova nje forme, od tih su tonova, primjerice, izgra|ene i prvai druga temu. Veza s tradicijom je i poku{aj sintetizira nja baroknog na~ina mi{ lje nja izvarijacij skih oblika poput pasacaglie ili chaconne na na~in usit njava nja notnihvrijednosti prema kraju skladbe. Mo`e se re}i da Seletkovi}ev Guda~ki kvartet nakomunikativan na~in ostvaruje vezu suvremenog poima nja skladate lj skog postupka stekovinama pro{losti. (Ana Vidi})P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 2
3B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
T r i b i n a u ~ a s t M i r o s l a v u M a g d a l e n i } u
SKLADATELJVEDRA DUHAPi{e: dr. Zdenka Weber
Tribina odr`ana 11. lip nja u dvorani HrvatskogaDru{tva skladatelja bila je posve}ena 100. ob -ljetnici ro|e nja skladate lja, glaz benog teo re ti -
~ara i pedagoga Miroslava Magdaleni}a. Iako je Mi -roslav Magdaleni} ro|en 14. srp nja 1906., pa je nje -gova ob ljetnica bila u pro{loj godini, ovo malo zaka{-nje nje nije smetalo jer je odr`ana vrlo zanim ljiva idinami~na Tribina koju je vodila dr. GrozdanaMaro{evi}. Naglasiv{i da je bila u~enica MiroslavaMagdaleni}a, Grozdana Maro{evi} je ukratko iznijela
sje}a nja na svojega profesora. Podrobnija sje}a nja naskladate lja iznio je prof. Vladimir Kapun, skladate ljevprijate lj iz mladosti provedene u ^akovcu.Napomenuv{i na po~etku da }e njegova sje}a nja bitidruk~ija od onih koje nalazimo u slu`benimenciklopedijama, prof. Kapun je s mnogo simpatijagovorio o Miroslavu Magdaleni}u.
Studij kod Zoltana KodalyaRano pokazav{i glaz benu nadarenost, Magdaleni} jekao dijete bio samouk na mnogim instrumentima, aorgu ljao je i u crkvi. U ^akovcu su mu u~ite lji biliJanko Slogar i Josip [tolcer. Na Muzi~koj akademiji uZagrebu diplomirao je Nastavni~ki smjer, a na studijukompozicije profesori su mu bili Blagoje Bersa i KrstoOdak u ~ijoj je klasi diplomirao. Kako je dobro vladaoma|ar skim jezikom, Miroslav Magdaleni} je 1941. bioimenovan za kulturnog ata{ea NDH u Budimpe{ti,gdje je radio do 1944., a to ga je u kasnijim godinamanegativno obi lje`ilo. Me|utim, za njega je boravak uBudimpe{ti bio posebno va`an jer je mogao u~iti kodZoltana Kodalya, {to mu je u skladate lj skom smisludonijelo bitne spoznaj e. Prof.Kapun, govore}i o Magdaleni}evuradu za vrijeme Drugog svjet skograta, citirao je sâmoga umjetnikaprema kojemu je njegovo djelova -nje bilo usmjereno »radu zaMe|imurje i protiv ma|arizacijerodnoga kraja«. Upu}en pozavr{etku rata na rad u U~ite lj sku
{kolu u ^akovec, Miroslav Magdaleni} bio je me|uosniva~ima Grad ske glaz bene {kole koja je pro{le godine,u 60. godini postoja nja, dobila njegovo ime.
O izvedbama Magdaleni}evih djela tijekom drugepolovice pro{loga sto lje}a govorio je dirigent Igor Gjadrov.U uvodnom je izlaga nju upozorio da u prvoj polovici 20.sto lje}a hrvat ska glaz ba jo{ nije raspolagala ve}im brojemzna~ajnijih simfonija, pa je tako Magdaleni}eva Simfonijau f–molu iz 1939. bila jedno od va`nih djela. Igor Gjadrovje tako|er naglasio da su se tijekom pro{lih godina marnosnimala djela hrvat skih skladate lja za potrebe radija, pa ontako kao interpret za dirigent skim pultom bi lje`i ~ak 612skladbi hrvat skih autora.
Intimno orgu lja nje i ugo|ajni kvartetOrgu lja{ Mario Penzar osvrnuo se na Magdaleni}evuPassacagliu i fugu kao jedno od vrijednih djela iz skladate -ljeve ostav{tine. Ta je skladba nastala 1964. godine i odajeautorovu vjernost starijim glaz benim stilovima. Glazba jeto intimnog ugo|aja i puna duha, pa je Mario Penzarnaglasio da djelo rado izvodi, a interpretiraju ga i njegovistudenti na Muzi~koj akademiji u Zagrebu.
Tijekom Tribine posve}ene 100. ob ljetnici ro|e njaMiroslava Magdaleni}a Guda~ki kvartet Sebastian izveo jeskladate ljeva Tri ugo|aja za guda~ki kvartet, a ~uli smo isnimke stavaka Andante i Scherzo iz Simfonije u f–molu teFugu za orgu lje. Inspirirana hrvat skim folklorom,Magdaleni}eva glaz ba taj folklor ne koristi kao citate, negokao ugo|ajno polazi{te za pisa nje inventivne glaz be kojaje melodij ski trajno nadahnuta. Uz skladate lj ski rad bio jeMiroslav Magdaleni} i plodan autor glaz beno–teoret skihdjela.
U ostav{tini skladate lja Miroslava Magdaleni}a, koju ~uva njegov sin Mladen, nalazi se i jo{ neizvedena operaKrapin ski sudac skladana na tekst Tomislava Prpi}a. Ve}upozornost do`iv ljavaju njegova djela iz devedesetih godinapro{loga sto lje}a, a skladate lj je bio i tema dvijumuzikolo{kih diplom skih rad nji na Muzi~koj akademiji uZagrebu, kao i nekoliko publicisti~kih napisa. Zahva ljuju}isudionicima Tribine, koji su svi osobno poznavaliMiroslava Magdaleni}a, bilo je mogu}e u ugodnojatmosferi {tovate lja njegove umjetnosti sjetiti se toga
plemenitog ~ovjeka ra sko{no vedraduha, ispu njena `ivotnimentuzijazmom i optimizmom.Skladate lj vrijednoga opusa, kojina`alost nije stigao zapisati sve svojeglaz bene zamisli jer je preranopreminuo 1969. godine, postao nam jetako bli`i i s jo{ ve}im zanima njemi{~ekujemo izvedbe njegovih djela.
Prvi Glazbeni memorijalEmil CossettoZ a g r e b , 2 0 0 7 .
Pi{e: S nje`ana Miklau{i}–]eran
Prije tri godine objav -ljen je u 125. broju~asopisa Cantus dio
razgovora koji sam vodilasa skladate ljem i diri -gentom Emilom Cossettomu listopadu 2003. povodom85. ob ljetnice njegovaro|e nja. Usprkos godi -nama koje nije skrivao, bioje vitalan, pokretan i spre -man na razgovor u kojemuje sa`eo svoje vi{edeset -ljetno djelova nje vo|enomotom »Mora{ bit’ svoj!« usmislu izgra|iva nja vlastitog umjetni~kog puta. Poslije ne{to vi{e oddvije i pol godine od toga razgovora (28. lip nja 2006.) iz na{ega je glaz -benog `ivota zauvijek oti{ao Emil Cossetto ne uspjev{i se othrvatibolesti koja ga je pos ljed njih godina ipak uda ljavala od dirigent skogapoziva koji je, uz skladate lj ski, uvelike odredio njegov umjetni~ki `ivot.U razgovoru za Cantus Emil Cossetto je izjavio: »Sre}a je {to sam imaozbor, da sam preko njega `iv, znate, `ivim sa svojim djelima. Da samovisio o operi i orkestru, ne bi me bilo!«
Zahva ljuju}i zboru, ili bo lje re~eno zborovima, Emil Cossetto i danas`ivi. U listopadu 1998. koncert zborova odr`an u Hrvat skom glaz benomzavodu bio je ro|endan ski poklon sve~aru za 80. ro|endan. Pet godinakasnije, 2003., u istoj dvorani zbor skim je koncertom sve~ano proslav -ljen njegov 85. ro|endan, a 2. lip nja 2007. dvorana Hrvat skoga glaz -benog zavoda u Zagrebu ugostila je sudionike 1. Glazbenog me mo -rijala Emil Cossetto.
Maestro Cossetto nije vi{e me|u nama, ali prisjetili su ga se mnogi~lanovi mje{ovitoga pjeva~kog zbora koji od 1992. godine nosi njegovoime, a osnovao ga je sâm umjetnik 1945. godine u okviruKulturno–umjetni~koga dru{tva Jo`a Vlahovi} te bio njihov prvi dirigent.Dana{ nji dirigent Josip degl’ Ivellio, koji vodi zbor od 2003., i zbor EmilCossetto priredili su prvi zajedni~ki susret zborova s programom iz zbor -skoga opusa Emila Cossetta. Poziv za sudjelova nje prihvatilo jeObrtni~ko glaz beno dru{tvo Vara`din, koje je pod ravna njem dirigenticeDade Ru`a otpjevalo tri pjesme: Jo{ jemput, Tam prek Drave grmlavicai ^arda{. Mu{ki vokalni ansambl Petri nj ski slavu lji Hrvat skoga pjeva~kogdru{tva Slavu lj iz Petri nje otpjevao je pod ravna njem Josipa degl’ IvelliaCossettove skladbe [iroka je, Pij to vince i Mramor moste te njegovuobradu crna~ke pjesme ^e` nja za domom u kojoj je kao solist nastupioMario Augusti}.
Gosti iz Osijeka, ~lanovi Hrvat skoga pjeva~kog dru{tva Lipa otpjevali su~etiri stavka iz Kajkav ske suite za mje{oviti zbor Z mojih bregov koju jeEmil Cossetto skladao na stihove pjesnika Frana Galovi}a. Izvedbom jeravnala Valerija Fischbach, a predstav ljeni su stavci Plavo nebo, Pesmas drugoga brega (u kojem je solistica bila \ur|ica Toma{–Grube{i}),Mese~ina i Lastavice. Mladi dirigent Ozren Bogdanovi} nastupio je sMu{kim vokalnim ansamblom SKUD–a Ivan Goran Kova~i} iz Zagreba,a za svoj su program odabrali s ljede}e Cossettove skladbe: ^arda{,Posav ski drme{, Polegla je i Svatov ska.
J. degl’ Ivellio ujedno je dirigent Mje{ovitoga pjeva~kog zbora Hrvat -skoga pjeva~kog dru{tva Slavu lj iz Petri nje uteme ljenoga 1864., ali ne inaj starijega, kako se ~esto ~ulo u naj avi, jer je 1858. u Karlovcu uteme -ljeno Prvo hrvat sko pjeva~ko dru{tvo Zora. Zbor Slavu lj predstavio jedvije Cossettove skladbe nadahnute hrvat skom tradicij skom glaz bom:Mur, Mura i Me|imurje kak si lepo zeleno te duhovnu skladbu Stabatmater posve}enu Mje{ovitome oratorij skom zboru Hosanna Crkve sv.Petra u Zagrebu i dirigentu J. degl’ Ivelliu. Pos ljed nji su na koncertunastupili ~lanovi doma}ina, Mje{ovitoga pjeva~kog zbora Emil Cossettootpjevav{i pod ravna njem J. degl’ Ivellia jo{ ~etiri Cossettove skladbe:Vo}ka poslije ki{e (na tekst Dobri{e Cesari}a), folkorne obrade Doricaple{e i Kirales te duhovnu skladbu Slava Bogu uz glasovir sku prat njuMargarete Luki}.
Sudionici 1. Glazbenog memorijala Emil Cossetto dobro su se pripremiliza nastup koji nije imao natjecate lj ski karakter, nastoje}i publici u naj -bo ljem svjetlu predstaviti vlastite izvo|a~ke dosege i dio Cossettovazbor skog opusa. Slijede}i tradiciju ustanov ljenu na koncertima zborovakojima je ravnao Emil Cossetto, zajedni~ki su nastupili Mje{oviti pjeva~kizbor Emil Cossetto i Hrvat sko pjeva~ko dru{tvo Slavu lj iz Petri nje uzTambura{ki ansambl Petri nj~ica iz Petri nje. Iz Cossettova Folklornogkoncerta odabrali su stavke Ladarke idu v selo, Pred starim majkama iIva nj ska igra pred starim majkama te njegovu obradu ru ske pjesme Ka -ljinka. Solisti su bili Denis Grabari} i Adonis Bazina. Program, kroz kojije vodio Dubravko Sidor, zavr{io je pjeva njem kanona Viva la musica ukojemu je, kako je bilo uobi~ajeno na Cossettovim koncertima,sudjelovala i publika.
Zahva ljuju}i na kraju potpori kojom je omogu}eno odr`ava nje 1.Glazbenog memorijala Emil Cossetto (Ministarstvo kulture, Grad ski uredza obrazova nje, {port i kulturu Grada Zagreba i zagreba~ki obrtnici),dirigent J. degl’ Ivellio izrazio je nadu da }e se ve} s ljede}e godine na2. Memorijalu pridru`iti i pjeva~ki zborovi iz drugih krajeva Hrvat ske. To}e sigurno biti pravi nastavak `ivota Cossettova opusa u na{oj glaz -benoj sredini i potvrda njegove teze da je preko zborova i njima namije -njenog opusa u toj sredini opstao kao jasno profilirani skladate lj.
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
PR
IKA
ZI
Pozdrav ljaju}i nazo~ne prigodom Tribine Hrvat -skoga dru{tva skladate lja, skladate lj i tajnikDru{tva Antun Tomislav [aban naglasio je da }eTribine, koje je ustanovio i vodio nedavno pre-minuli glaz benik Ivan Ivica Percl, biti nastav ljenejer se pokazalo da su vrlo dobra prigoda zaprikaziva nje rada ~lanova Dru{tva, kao i za obi -lje`ava nje va`nih ob ljetnica.
Grozdana Maro{evi} i Guda~ki kvartet Sebastijan
Zahva ljuju}i sudionicima Tribine,koji su svi osobno poznavaliMiroslava Magdaleni}a, bilo jemogu}e u ugodnoj atmosferi{tovate lja njegove umjetnostisjetiti se toga plemenitog ~ovjekara sko{no vedra duha, ispu njena`ivotnim entuzijazmom i optimiz-mom.
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
TR
IBIN
E
DAM
IL K
ALO
GJE
RA
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 3
4 B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
Raznolikost kompozicij sko —tehni~kih pristupa i inspirativnihpolazi{ta u njihovim skladbama
te{ko da mogu svjedo~iti o nekom za jed -ni~kom naziv ni ku, kojim bi se opravdaloposeza nje za sintagmom `en sko skladate lj -sko pismo. I njihova glaz ba, kao i ostaleglaz be na ovo godi{ njem Biennalu, prijesvega svjedo~i o kaoti~nom sta nju dana{-nje suvremene glaz be u kojoj je te{konazrijeti neki eventualni main stream. Usklada nju s gledi{ta osob nog ili privatnog,prije svega za sebe, a onda tek za javnost,dakle u umno`enosti pri~a dana{ njegvremena, kao {to znamo, nema junaka/i -nja.
Za ~isto instrumentalnim medijem po -segnule su S. Drakuli} u svojoj jedno -stava~noj skladbi Licem u lice za gu da~kiorkestar (izvedba Camerata Nor dica), V.^op u tako|er jedno stava~nom Adieu zaorkestar (izvedba Simfonij skog orkestraHRT–a, dirigent N. Bareza), S. Stojanovi}u skladbi Innervoice (izvedba Zagreba~kogkvarteta saksofona) te I. Ki{ u skladbineobi~na naslova Mortonov sat za MTVnara{taj za duo marimbafona (izvedbaIvana Bili} i Nensy Zeltsman).
Sude}i prema interpretaciji sâmihskladate ljica, skladbe dviju Sa nja, Licem ulice i Innervoice, nalaze inspiraciju u osob -nom, kontemplativnom, u sukobu i dija -logu, u susretu... Drakuli} uvodi devetlica, odnosno devet »prizora ili izraza«koja se na teme lju promjene ili kontrastani`u, sudaraju ili sukob ljavaju. U izvrsnojizvedbi Camerate Nordice Sa njina je
skladba pitka i zavod ljiva te jedna od onih kojaje u traja nju od desetak minuta istodobnoneoptere}uju}a i nenamet ljiva. Innervoice jepri~a i dijalog ~etiriju saksofona. U skladbi ukojoj Stojanovi}, kako ka`e, re flek tira vlastitapromi{ lja nja sebe i svijeta, ~etiri se pak akteraove dramaturgije razli~itim kom po zi cij skimpostupcima dovode u me|u sobne veze.
Za razliku od dvije Sa nje koje crtaju lica,slikaju, suprotstav ljaju, istra`uju kontraste,sukobe i razli~itosti, a na teme lju osobnog i i -skustvenog, skladate lj ski pristup V. ^op i I.Ki{ pone{to je, mogli bismo re}i, intelektualnopromi{ ljeniji ili racionalniji. Obje pak promi{-ljaju kategoriju vremena ili prolaznosti. ^opnaslov ljuje skladbu Adieu (radi se o revidiranojverziji skladbe prvotno nastale 2005.)aludiraju}i pritom na »privid nestaja nja preos -talog vremena i glaz benog materijala«, po ku {a -vaju}i racionalno izabranim skladate lj skimpostupcima ostvariti svojevrsno usporava njevremen skoga protoka. I I. Ki{ se poigravasvojevrsnim usporava njem istoga protoka, no njezin je pristup zanim ljivo potaknut sum njomi izazovom na koje poziva stav M. Feldmana.Isprovocirana tvrd njom da je Mortonovageneracija bila »ba`darena« na slu{a nje,odnosno komponira nje skladbe u traja nju dodvadesetak minuta, nakon ~ega su nastupali,prije svega, problemi percepcije ve}ih formi,pola sto lje}a mla|a pripadnica MTVgeneracije naviknuta na trominutno traja nje(dana{ njih pop pjesama), Ivana nastojipropitati kako se ono {to ona sama odre|ujetrominutnim materijalom, mo`e rastegnuti iliprovu}i u du lje traja nje. Otuda i naslovskladbe Mortonov sat za MTV nara{taj. Pri mjer -eno i neoptere}eno dozira nje raznolikog zvu -kov lja dana{ njih skladbi malo kome uspijeva(kao {to je mo`da uspjelo S. Drakuli} u Licemu lice). I sat I. Ki{ nije prestao otkucavati navrijeme, no njoj to nije bio ni ci lj. Njena jeskladba prije svega pita nje i sum nja. Nousprkos tome, ona se svojom minimalisti~komzvukovnom jednostavno{}u uspijeva na met -nuti i kao jedna od onih malobrojnih skladbiovogodi{ njega MBZ–a koje svoje mjesto moguna}i i izvan bijenal skih ili njemu sli~nihdoga|a nja.
Za vokalno instrumentalnim medijem po seg -nule su S. Majurec Zanata u svojoj skladbi^etiri pjesme niza{to za dva soprana i ansambl (uizvedbi sopranistica Nine Kobler i DavorkeHorvat te Cantus Ansambla), O lja Jela ska uskladbi Tvoje lice, za mje{oviti zbor i ansambl(u izvedbi Zbora HRT–a i Cantus Ansamblapod ravna njem Ton~ija Bili}a) te apsolutna
zvijezda ovogodi{ njega MBZ–a, MirelaIvi ~evi} u svojoj blog operi Tri lipe.
Jela skin skladate lj ski impetus u ovom jeslu~aju dijametralno suprotan onomu S.Majurec. Njena je inspiracija dubokoosob no i subjektivno do`iv ljena, mo`dakao i ona S. Stojanovi}. Tvoje ime opse`naje, duga (ali ne preduga) i impresivnaskladba duhovne naravi inspiriranastihovima i tekstovima Vesne Krmpoti}.U namjeri da glaz bom poja~a i istaknesnagu pjesni~kog predlo{ka, Jela ska je upotpunosti uspjela, a skladba se ~ini za -h val nim repertoarom za neka budu}a iz -vo|e nja. S druge strane, sli~no kao V.^op, S. Majurec vi{e racionalisti~ki nate me lju kompozicij sko–tehni~kih pos tu -paka nastoji promisliti sukobe i kontrastekoji nastaju u suodnosu instrumentalnotretiranih soprana (koji ne rabe suvislitekst ovni predlo`ak i ~iji se nastupi te -me lje na uporabi jednog od, ovisno opjes mi, izabrana vokala u kombinaciji sa
suglasnicima) te samih instrumenata, a s drugese strane pro pituje i suodnos dviju sopran skihboja.
Radi se o kraj nje individualiziranim pris tu -pima sklada nju hrvat skih autorica. Pri~a jemno go. Jesu li to `en ske pri~e? Uza sve ogradei te{ko}e koje nosi sintagma `en sko skladate lj -sko pismo, ipak bi se moglo re}i da je naovogodi{ njem Biennalu ispri~ana jedna `en skapri~a i to ona Mirele Ivi~evi} u operi Tri lipe.
Svjesno skladana po narud`bi za ovaj Biennalei upravo za temu `en sko skladate lj sko pismo,opera Tri lipe, uz sve pohvale i interpretacijeautori~ina pristupa oko smisla opere u dana{-njem neprijate lj skom joj vremenu, imanedvojbenu, otvorenu i jasnu `en sku dimen -ziju. Spomenuta opera nije `en ska samo po
pre vazi `en skih sudionika u njenoj rea li zaciji. Bitno jest daIvi~evi} pro mi{ lja operu prijesvega iz pozicije svog vlastitog`en skog i skustva. Izbor trijuglavnih `en skih likova, daklezavod ljive Carmen (znane izBize tove opere), prostodu{neMi mi (iz Puchinijeve LaBoheme), i Florie Tosce (ta -ko|er Pu cci nijeve junaki nje),nipo{to nije slu~ajan. Tri iza -
brane junaki nje ~ine se kao tri stereotipiziranatipa `ena. Treba imati na umu da Tri lipe stoganije samo opera o operi, kako se vrlo brzoprepoznalo i interpretiralo. Libreto, koji jenapisala sâma skladate ljica, jest vi{e dimen -zionalan i vrlo slojevit, prepun pri~a, pita nja isum nji koji izravno pa` ljivu/og slu{ate ljicu/aprovociraju ili tjeraju na preispitiva nje patri jar -halnih stereotipa. Ono {to se ~ini bitnim u ovojpri~i nije otkriti skladate lji~in kona~ni stav,puno je va`nije uo~iti pro vo kativni i os vje{ -tavaju}i potencijal tako sazdanoga libreta.
Upravo je ovo djelo jedno od rijetko zanim lji -vih na ovogodi{ njem Biennalu, a koje sasvimsigurno posjeduje snagu i potencijal da svojemjesto prona|e i na nekim drugimpozornicama.
H r v a t s k e s k l a d a t e l j i c e n a 2 4 . M B Z – u
Raznolikost pristupaPi{e: Vesna Ro`i}
Mirela Ivi~evi}
O lja Jela ska
MIR
O M
ARTI
NI]
MIR
O M
ARTI
NI]
1 7 . P r o l j e t n a r e v i j a j a z z au M a l o j d v o r a n i L i s i n s k i
Zapa`eni nastupihrvat skih jazzistaPi{e: Davor Hrvoj
Od 8. do 11. svib nja u Maloj dvoraniVatroslava Lisin skog odr`ana je 17.Pro ljetna revija jazza u organizaciji
Jazz kluba Zagreb Hrvat skoga dru{tvaskladate lja i KD Lisin ski. Umjetni~ki direktorRevije Antun Tomislav [aban i ove je godineostvario osnovne ci ljeva festivala. Osim jednesvjet ske jazz zvijezde, u stil ski raznovrsnomprogramu predstavio je zna~ajne skupineaktualne europ ske i posebice hrvat ske jazzscene. Reviju je svojim nastupom obi lje`iomultiinstrumentalist Charles Lloyd koji je uHrvat skoj nastupio u razdob lju novoga uzletasvoje karijere. Naime, prema glasova njima ustru~nim ~asopisima jedan je od naj cje -njenijih glaz benika na dana{ njoj svjet skoj jazzsceni. Izvedbe njegova kvarteta bile sudinami~ne i slojevite, zasnovane na slobodi,neprestanim promjenama, iznena|e njima inepredvi|enim situacijama.
Zahva ljuju}i kulturnoj razmjeni hrvat skih i{ved skih umjetnika, i ove je godine na Reviji
nastupio jedan od zna~ajnih {ved skih sastava ukojemu djeluju glaz benici mla|eg nara{taja,kvintet {ved skog saksofonista, klarinetista iflautista Nilsa Berga. Njegov je koncert pobudiopa` nju mladala~kim poletom i eksperimentalnimpristupom te posebnim zvukom, posebice zbogupotrebe violon~ela, vibrafona, usne harmonike,glaz bene pile i elektronike. Zapa`eni su bili inastupi hrvat skih jazz glaz benika, a neki od njihnastupili su u me|unarodnim sastavima.Primjerice, Tora nj 77 saksofonista @e ljkaKova~evi}a tom je prigodom obi lje`io tridesetuob ljetnicu djelova nja. Kao gost uz sastav jesvirao poznati norve{ki klavirist i skladate lj JanGunnar Hoff, ujedno i autor svih skladbiizvedenih na slav ljeni~kom koncertu. Posebno jebio hva ljen nastup alt saksofonista, flautista iskladate lja Mira Kadoi}a koji je predstavio svojMirokado kvintet i Mirokado orkestar u kojimasviraju hrvat ski i sloven ski jazz glaz benici sred -njega i mla|ega nara{taja. Osim jednogstandarda, izvodio je vlastite skladbe za koje jepriredio dojm ljive aran`mane.
Osim fusion skupine Kuakaul, koja je sastav ljenaod mla|ih instrumentalista, mladi glaz benicipredstavili su se i na Novim nadama jazza»Marjan Marjanovi}« na kojima su nastupilizagreba~ka pjeva~ica Maja Savi} uz trio Sa{eBorovca te koprivni~ki `en ski vokalni sastavPraline.
U zak lju~nom nastupu Pro ljetne revije nastupio jetrio kontrabasista Sa{e Borovca s pjeva~icomJelenom Balent. Osim svjet skih jazz standarda ipop hitova u maniri mainstream jazza, na
odu{ev lje nje publike izvodili su i hitove hrvat skezabavne glaz be u obradama Sa{e Borovca.
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
Mirokado orkestar
Osim Toccate op.78 Ivane Lang, kojaje stjecajem prilika izvedena na kon-certu izvan ovogodi{ njega MBZ–a,hrvat sko `en sko skladate lj sko pismona Biennalu se redom predstavilopraizvedbama. Rije~ je o mladimskla da te ljicama koje upravo svjedo~eo svo je vrsnom trendu, odnosno ras-tu}em za ni ma nju `ena za studij kom-pozicije na hrvat skim prostorima, a~iji prodor zapo~i nje 80–ih pojavomSa nje Drakuli} (1963.) i O lje Jela ske(1964.), nastav lja se preko SandreMajurec Zanata (1971.), Sa nje Sto-janovi} (1975.) do onih naj mla|ih,Viktorije ^op (1979.), Ivane Ki{(1979.) i Mirele Ivi~evi} (1980.).
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
MB
Z
M
BZ
DAV
OR
HRV
OJ
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 4
5B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
K a k o s e s t v a r a o M u z i ~ k i b i e n n a l e Z a g r e b
TROJANSKI KONJ U DOBA@ELJEZNE ZAVJESEPi{e: Jana Haluza Lu~i}
Muzi~ki biennale Zagreb,me|unarodni festival su -vre mene glaz be koji se od
pro lje}a 1961. svake druge godineodr`ava u glavnom gradu Hrvat ske,
u svojemu je 24. izda nju, nakon 46godina kontinuiranog odr`ava nja,
ovjen~an uglednom Europ skomnagradom za kulturu. Europ skikulturni forum (KulturForum Eu -ropa) sa sjedi{tem u Kölnu za po -sebne je doprinose u kulturi nagraduKulturPreis Europa dodijelio hrvat -skom festivalu u cjelini, dakle od njegova po~etka do danas. Stoga sunagradu u ime Biennala dobili prvi idana{ nji predsjednik — osniva~ Mil -ko Kelemen i dr. sc. Ivo Josipo vi},pred sjednik zad njih petnaestak go -dina.
Hrvat ski skladate lj Milko Kelemen,koji od {ezdesetih godina pro{logasto lje}a `ivi i djeluje u Stuttgartu,tim je povodom boravio u Zagrebu ina konferenciji za novinare, odr`anoj23. trav nja u dvorani Hrvat skogadru{tva skladate lja, komentiraoprilike koje su prethodile njegovuprvom odla sku u inozemstvu i idejiosniva nja Biennala s ljede}im rije ~i -ma: »Bio je to zatvoreni sustav s vrloslabom mogu}no{}u razvoja, vladaoje takozvani socijalisti~ki realizamkoji je jako smetao razvoju umjet -nosti. Nisam znao kako bih mogaodobiti putovnicu da makar odem uBe~, Rim ili Pariz jer sam `elio do}iu vezu s ostalim svijetom. Bilo mi je
jednostavno i}i u Moskvu ili u drugeisto~ne zem lje, ali bilo je jako te{kopovezati Istok i Zapad. ^inilo mi se da jeu ono doba jedina mogu}nost za to bilapokreta nje glaz benog festivala na kojemu}e sva zapadna glaz ba, ona ‘zabra njena’glaz ba biti vrsta na{eg trojan skog ko nja.Tada smo rekli: ‘Dobro, sve je slobodno,prikazat }emo isto~ni blok, ali i njegovuzapadnu ina~icu, pa onda neka publikaizabere {to joj se vi{e svi|a!’.
MBZ kao prete~a EUMislim da je to bila jedina mogu}nost,svojevrsna tiha prijevara, upotreba obabloka i njihovo spaja nje. To je u duhu ci -ljeva Europ skoga kulturnog foruma koji`eli spojiti razli~ite ideologije i narode,povezati ideje i do}i do mojega velikogideala koji uvijek ve`em uz Beethovena,a to je velika ljubav prema svim na ro di -ma, kontinentima, morima, zvijezdama...Danas je to misao vodi lja spomenuteinstitucije, ali u doba kad smo po~eli
orga nizirati Biennale 1959. godinenismo mogli ni sa njati da }e senetko danas sjetiti nas koji smo seu to doba tako mu~ili. Bila je toprava avanturisti~ka borba, avan -turizam non plus ultra, jer se uop}enije moglo zamisliti da netko do -bije putovnicu. Ako ste htjeli oti}i u Be~i dovesti neke dobre glaz benike, niste gaza to mogli dobiti«, rekao je Kelemen idodao da je MBZ zna~io po~etak noveepohe hrvat ske ozbi ljne glaz be koja jetada bila u zaostatku od 80 godina zaeurop skom suvremenom glaz bom. Smat -ra da je kao prvi biennal ski organizator, uzVu ljevi}a i Stojanovi}a, i sâm bio prete~aEurop ske Unije, u doba kada se o tomesamo sa njalo iza `e ljezne zavjese hlad -noga rata. »Zabavna glaz ba nije imala tajzaostatak, jer je uvijek bila u izravnoj vezis europ skim tokovima. Na sre}u!«, tvrdiKelemen.
Cage kao izraz slobodeDmitrij [ostakovi~, Be njamin Britten iIgor Stravin ski samo su neki od klasikaglaz be 20. sto lje}a koji su bili gosti prvihgodina Muzi~kog biennala Zagreb. MilkoKelemen je, izme|u ostalih, hrvat skojpublici prvi predstavio i legendarnogameri~kog glaz benog avangardista Johna
Cagea. I to je vezano uz posebnedru{tveno–politi~ke okolnosti koje su uono doba vladale u na{oj zem lji, ~ega seKelemen prisje}a ovim rije~ima: »Dovelismo Cagea u Zagreb kako bi takore}ioslobodio tu situaciju. Do{lo je do neo -bi~nog koncerta koji je po~eo u pono},mislili smo da nitko ne}e do}i, a kadtamo, bilo je dupkom puno, ni sam neznam koliko je ljudi bilo. Sjedili su napodu, neki su stajali uokolo. Centralnikomitet Hrvat ske i Slovenije htio je tozabraniti, a ja sam zbog toga proveo ~akdva dana u zatvoru. Na kraju su dopustilipod uvjetom da Cage ne ‘pu`e ispodklavira’. No, Cage je ipak ‘puzao ispodklavira’, a neki ka`u da je i bacao ribe uklavir. Neki su se na{i protivnici kaoStjepan [ulek pitali je li to uop}e glaz baako netko pu`e pod klavir ili baca ribe uklavir i bili su jako protiv nas. Ali oni nisushvatili jednu osnovnu stvar, a to je da jenarod u to doba bio `e ljan slobode, `eliose osloboditi onih vje~nih parola koje subile ispisane na ku}ama. Iz tog poriva za
slobodom i ideje o slobodi se to dogodilo.Cage nije i{ao pod klavir zato da prika`eneku novu glaz bu i oni koji su bacali ribeu klavir nisu to ~inili s tim ci ljem, jer sviznamo da to nije niti ne mo`e biti glaz ba,ve} je to bila gesta za oslobo|e nje.«
Zahva ljuju}i Milku Kelemenu, Muzi~kibiennale Zagreb je na kraju i slu`benodopu{ten kao jedinstvena platforma zamogu}nost susreta Istoka i Zapada.Europ ska kulturna nagrada (KulturPreisEuropa) mu je dodije ljena kao me|u -narodno priznatom skladate lju koji jeBiennale osnovao u doba kada je prodorna podru~je »nove glaz be« u zem ljamaisto~noga bloka bio zabra njen. Njegov suzna~aj prepoznali visoki politi~ki du`nos -nici u zem lji i svijetu, izme|u ostalih ipredsjednik RH Stjepan Mesi} i grado -na~elnik grada Stuttgarta Dr. WolfgangSchuster koji su mu poslali pismazahvale. Pridru`ujemo se ~estitkama!
P o s t b i e n n a l s k i k o n c e r t M a r i j aP e n z a r a
ORGULJSKEMUNJE IGROMOVI Pi{e: Sa nja Raca
Program koncerta ogu lja{a Marija Penzara planiranu okviru 24. Muzi~kog biennala Zagreb koji senije mogao odr`ati zbog tehni~kog pote{ko}a s
instrumentom, pred -stav ljen je 4. lip nja uzagre ba~koj BaziliciSrca Isu sova. Osamdjela od kojih jejedno do`ivjelo pra iz -vedbu bili su primjerre produktivnog iza -zova pred mo} nomskladate lj skom go -milicom i ep skom{iri nom njihovih skla -date lj skih rukopisa.Ne u smislu op segapojedina~ne partiture(iako je i toga bilo),nego opsega cjeline koncertnog programa. Premijerniopus (tema s varijacijama) Dalibora Bukvi}a primjer jepartiture dram skih raz mjera u kojoj jednostavna,meditativna tema slu`i kao osnova ma{tovitoj razradi{est varijacij skih stavaka ~iji je rast proporcionalantehni~kim predispozicijama orgu lja. U stalnoj dijalo{kojvezi s izvorom, one se lome i elipti~no pojav ljuju kaoapstraktne ili melodij ski–pjevne poveznice glavneteme nadahnute rije~ima proroka Nostradamusa(Znano{}u tajnom bavi se no}u, samac {to sjedi na klupi odmjedi; Zaplamti `i`ak u toj samo}i, prori~e ~emu vjerovatvrijedi.).
Gromovita dinamikaOrgu lje su po svemu vrlo privla~an medij izra`ava nja igledaju}i ih u odnosu na druga glaz bala, nikad im nijenedostajalo literature iz pera na{ih suvremenika.Dostojanstvene u svakom pogledu, osobito su zavod -ljive po svojoj snazi i to onoj koja priziva mo} svetogIlije Gromovnika »podignuta u vihoru og nja, u kolimas plamenim ko njima«, a koji zapovijeda gromovima (iki{i). Nekako se ~inilo da je imao znatan utjecaj teve~eri na manirizam maksimalnog tutti orgu lj skogzvuka. Iako foni~ka arhitektura instrumenta u Bazilicidopu{ta stvarno lijepu zbirku forte dinamike, on, posrcu, u svom punom intenzitetu nije uvijek ugodan dio ljepote ovog glaz bala, naro~ito kad se jav lja na istigromovito dominiraju}i na~in. Me|utim, radi se o~ito oodlici autor skih rukopisa i izvedbenom konceptu pa te~i njenice treba po{tivati, usprkos mogu}nostima kojenude {kare kao koristan pribor za reza nje du`ine traja -nja i paleti u izboru zvu~nih tutti ka skada.
Od racionalnog do ekstati~nogPresjek stvarala{tva od 1953. (Ligetijev Omaggio aGiolamo Frescobaldi) do Bukvi}evih Proro~anstava(Prophéties) iz 2007. kojim je obuhva}eno blizu pola sto -lje}a skladate lj skog pisma pokazuje s jedne stranevoluminoznost glaz bala sukob ljenog suprotnostimaizme|u monumentalnog i intimnog, a s druge mirno izrelo udiv lje nje umjetnosti polifonije, starih i »mladih«majstora koji su kroz povijest pisali za ovaj instrument.Kod Ligetija, Kikte i Ridouta to je provedeno racio -nalno, kod akademika An|elka Klobu~ara, u Hrvat skojsigurno naj ve}eg autoriteta kad je u pita nju orgu lj skaglaz ba, to se osje}a na planu tipi~nog barok nog oblika,sli~no kao i kod Ivane Lang, dok kod Josipa Magdi}aprevladava ekstati~na narav skladbe in spi rirana»blistavom pobjedom nad agresorom« (autor). Svima njima Mario Penzar osigurao je dostojno mjesto podcrkvenim svodom i u zaostaloj post–pro dukciji nedavnozavr{enog me|unarodnog festivala suvremene glaz be.
Milko Kelemen, osniva~ Muzi~kogbiennala Zagreb, primio je na-gradu Europ skog kulturnog foru-ma za posebne zasluge u kulturi itom se prigodom jo{ jednom pris-jetio okolnosti u kojima jestvaran jedan od naj ve}ih i naj -starijih me|unarodnih festivalasuvremene glaz be, nekada{ njiprocjep u `e ljeznoj zavjesi, mostizme|u Istoka i Zapada.
Program koncerta ogu lja{a Marija Penzara planiranu okviru 24. Muzi~kog biennala Zagreb koji se nijemogao odr`ati zbog tehni~kog pote{ko}a s instru-mentom, predstav ljen je 4. lip nja u zagreba~kojBazilici Srca Isusova. Na rasporedu su bile skladbeDalibora Bukvi}a (praizvedba skladbe Proro~anst-va), Ivane Lang (Toccata op. 78), Valerija Kikte, Josi-pa Magdi}a (Oluja, 1995.), Sergeja Slonim skog,Alana Ridouta, Györgyja Ligetija i An|elkaKlobu~ara (Koncert,2001.)
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
M
BZ
M
BZ
M
BZ
M
BZ
M
BZ
Elzbieta Penderecki, Milko Kelemen, Dieter Topp, Ivo Josipovi}
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
M
BZ
M
BZ
M
BZ
M
BZ
M
BZ
MIR
O M
ARTI
NI]
Milku Kelemenu, zajedno sa sada{ njimpredsjednikom MBZ–a Ivom Josipovi}em,nagradu je uru~io Dieter Topp, predsjed-nik Europ skog kulturnog foruma 26.trav nja na pozornici Koncertne dvoraneVatroslava Lisin skog. Bio je to trenutakuo~i koncerta Simfonij skog orkestraHRT–a koji je zapo~eo Kelemenovim kon-certom za violinu Le grand jeu classiquesa solistom Goranom Kon~arom.
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 5
6 B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
O p e r a u j e d n o m ~ i n u Z o r a D . s r p s k e s k l a d a t e l j i c e I s i d o r e @ e b e l j a n i z v e d e n a 2 2 . t r a v n j a 2 0 0 7 . u Z a g r e b a ~ k o mk a z a l i { t u m l a d i h u s k l o p u 2 4 . M u z i ~ k o g b i e n n a l a Z a g r e b
JO[ JEDNA »@ENSKA« OPERAPi{e: Ivan ]urkovi}
Glazbena scena, jedna odtemat skih okosnica ovo -godi{ njega MBZ–a, na
festivalu je uz zna~ajan udioplesnih predstava bila zastup -ljena uglavnom novijim oper -nim djelima hrvat skih skladate -lja koji su poku{ali dati odgovorna pita nje kamo da lje s operom.Zora D. srp ske skladate ljiceIsidore @ebe ljan nastala je pos -ve li{ena ideje o krizi su vre -mene opere, {tovi{e, zadr`avapo{tova nje prema opernoj tra -diciji, koja je kroz cijelo dva de -seto sto lje}e ostala nepre kinutaunato~ njezinoj posve ma{ njojproblematizaciji s avan gar dis -ti~kih pozicija. Tajna us pje hakoji je ta opera afirmirane srp -ske skladate ljice sred nje mla |egeneracije po` njela na nat je~ajuZaklade Genesis, osi gurav{i na -klo nost i zdu{ni an ga`man jed -
nog od vode}ih britan skih opernihredate lja Davida Pountneya, vjero -jatno je u svoje vrsnoj neop te re }e nostispomenutim »na~elnim« pita njima teiskrenim prionu}em kako glaz -benom, tako i dramat skom ob li kova -nju ni po ~emu novog, ali zato iz -vornog i osebujnog opernog svi je ta.
Kobni ljubavni trokutLibreto Zore D. skladate ljica je na -pisala uz pomo} bli skih suradnika nateme lju televizij skog scenarija oima ginarnoj srp skoj pjesniki nji ZoriDulijan, dijelom se zasigurno in spi -rirav{i jednako zanim ljivom povi jes -nom osobom slikarice i pjes niki njeMilene Pavlovi}–Barilli. Tajanstveninestanak talentirane pripadnice `i -vog umjetni~kog mi ljea Beogradatridesetih godina opsjeda glavnujunaki nju Minu koja. rje{avaju}imis terij te identificiraju}i se sa Zo -rom sve vi{e gubi vlastitu osob nost.
Domi na ntni pro blemiden titeta iz vr sno jeosmi{ ljen su prot stav lja -njem, ali i brisa njemgranica izme|u dvijuvremen skih razina(suvre menosti i tridesetihgodina), odnos no stvar -nosti i sje}a nja, pa ~ak i po jedinihlikova, pripadnika kobnog ljubavnogtro kuta. U slu~aju Mine i Zore, po -vezanih fizi~kom sli~no{}u, i nemo`emo govoriti o tome da su dvijeuloge komponirane za istu vokalnudionicu, budu}i da su njih dvijezapravo jedno, no zanim ljivo je da sjedne strane lik Vide (Stare i Mlade)utjelov ljuju dvije pjeva~ice, dokjedini mu{ki izvo|a~, srp ski baritonGoran Krneta interpretira, izme|uostalih, i Zorinu fatalnu ljubavJovana i Stranca koji na samom po -~et ku opere pokre}e Mininu potraguza Zorom.
[iroke linijeNa~in na kojiskla date lj ski ru -ko pis Isidore @e -be ljan ocrtava po -malo jezovito oz -ra~ je i evociratriler sko–fan tas -ti~ke sadr`aje du -guje pone{to nje -ma~kome eks pre -sionizmu (dojamje sigurno osna`ilaizvedba na nje -ma~kome jeziku,na kojemu jeopera prvotno iza`ivjela u Am -ster damu i Be~u),ali i indirektnimskladate l j skimuzo rima poputBe njamina Brit te -na koji je u svojimope rama tako|er
volio propitivati komplekse kriv nje iutvare iz pro{losti. Premda u slogpovremeno prodiru i elementifolklora, glaz beni jezik Zore D. nijeeklekti~an, ve} dram sku snagu crpiiz osobitoga stil skoga jedinstva isvje`ine izraza koja se ne kosi s njezinim osla nja njem na tradiciju.[iroke vokalne linije kao da serazvijaju spontano, a glaz beni tijek usvoj punini korespondira sa scen -skim zbiva njima izbjegavaju}i pri -tom stereotipna rje{e nja, o ~emusvjedo~i zavr{etak opere, koja am -bivalentnom tretmanu triler skekom ponente (misterij se ne raz -
rje{uje, ne saznaj emo definitivniudio Vidine krivice u Zorinomstradava nju) i posvema{ njem pre -taka nju svijesti pridru`uje specifi~nosuptilni, isprekidano–tihi glaz beniizraz.
Besprijekorna predstavaMe|utim, dojmu sklada izme|uglaz be i drame uvelike je pridonijelai vrhun ska izvedba, kako na ~istoglaz benom, tako i na kazali{nomplanu. Izrael ski redate lj Ran ArturBraun obnovio je re`iju DavidaPountneya i Nicole Raaba `ele}isa~uvati {to vi{e od njihova izvor -noga scen skog rukopisa, premda seu gluma~kom izrazu osjetila razlikaizme|u gostuju}ih solista, GoranaKrnete i Antonele Malis Hod`i} uulozi Mlade Vide s jedne strane, tepreka ljenih Aile Asszonyi kao Mine,odnosno Zore i Rachel Ann Morganu ulozi Stare Vide s druge strane.Solisti su bili mahom izjedna~eni usvojoj vokalnoj izvrsnosti, no pje -va~ke sposobnosti Estonke Asszonyizavre|uju posebnu pozornost, kao ipouzdana prat nja komornoga or -kestra sastav ljenog od solista Beo -grad ske filharmonije pod vodstvommladoga dirigenta Premila Petrovi}a.Vizualno–estet ski identitet pred -stave tako|er se pokazao bes pri je -kor nim, a jednako prakti~nim i sce -nograf sko kori{te nje redova bijelihplahti kao projekcij skoga platna zado~arava nje ambijenata knji ̀ nice,staretinarnice i, nadasve, obale Du -na va u kojemu je Zora tragi~no skon ~ala. Kako se dramat ski tijekpribli`avao odgonetava nju tajne, atime i samoj osobi Zore D, pro -tagonisti su trgali te »zastore« kakobi se u zavr{nom prizoru pred pu -blikom otkrio orkestar smje{ten nadnu pozornice, a time i sim bo li~noogolila pozornica, ali i sama partituraIsidore @ebe ljan. Radi se, naime, ooperi koja sebe shva}a dovo ljnoozbi ljno, a da pritom ne ispadne pre -tenciozna, {to publika zna prepoz -nati.
Usklopu jednoga od naj atraktivnijihhrvat skih koncertnih ciklusa, Lisin skisubotom, u Koncertnoj dvorani
Vatroslava Lisin skog gostovao je Island skisimfonij ski orkestar. Ovaj ansambl, koji je odslu`benog osniva nja 1950. ostvario iznimannapredak i kvalitetu izvedbe, danas odr`avaoko {ezdeset koncerata godi{ nje, kako uReykjaviku, tako i u drugim island skim teeurop skim i svjet skim gradovima. Godine2002. njihov {ef–dirigent i glaz beni ravnate ljpostao je mladi britan ski dirigent RumonGamba koji svojom uspje{nom karijerom, kaoi velikim projektima s orkestrom, uvelikedoprinosi ugledu Island skih simfoni~ara.Stoga je uvr{tava nje nove skladbe jednoghrvat skog autora, u ovom slu~aju BrankaOkmace, u program njihova nastupa u Hrvat -skoj svakako od posebne va`nosti. Radi se odjelu Inventio za koje je Okmaca zaslu`ionagradu Koncertne dvorane Vatroslava Lisin -skog, a koja se dodje ljuje novim djelima hrvat -skih skladate lja. Dobitnik je javno progla{en
na Dan Dvorane 29. prosinca 2006. godine, apraizvedbu je do~ekao 17. ve lja~e ove godine uprogramu u sklopu kojega su Island ski simfoni~ariizveli jo{ i djela Sergeja Rahma njinova, uzgostuju}u pijanisticu Lilyu Zilberstein, te JeanaSibeliusa.
Branko Okmaca, skladate lj ro|en u Puli 1963.,diplomirao je na zagreba~koj Muzi~koj akademijiu klasi Stanka Horvata. Ve} tada je veliku pa` njupokla njao zborovima, pa tako danas velik dio njegova opusa ~ine upravo djela za zbor skesastave. Nakon studija vratio se u Pulu, aktivnosudjeluju}i u tamo{ njim glaz benim zbiva njima,primjerice vode}i Djevoja~ki zbor Glazbene {koleIvana Mateti}a–Ro njgova, dirigiraju}i Mje{ovitimpjeva~kim zborom KUD–a Matko Braj{a Ra{an,potom ravnaj u}i Orkestrom Istar skoga narodnogkazali{ta te djeluju}i od 2002. kao orgu lja{ izborovo|a Katedralnog mje{ovitog pjeva~kogzbora u Puli, dirigent Puha~kog orkestra gradaPule i predava~ na Odjelu za glaz benupedagogiju Filozof skog fakulteta u Puli.
Vjerojatno zbogsvojega djelova njau Istri, Branko Ok -maca nije u ve}ojmjeri poznat {irojdoma}oj glaz benojjavnosti, u prvomeredu usre doto~enojna zbiva nja u glav -nome gra du, no nje gov opus, koji obuhva}a solisti~ka, komorna iorkestralna te zbor ska djela, predstav lja va`an diohrvat skog skladate lj skog stva rala{tava, o ~emusvjedo~e brojne nagrade, me|u kojima su naj -brojnije one za zbor ske skladbe. Osim toga,svakako treba spomenuti i Red Danice hrvat ske slikom Marka Maruli}a kojim je Okmaca odlikovan1996. za svoj doprinos kulturi. Nizu prizna nja sadase pridru`uje i spomenuta nagrada Koncertnedvorane Vatroslava Lisin skog za skladbu Inventioo kojoj je sam skladate lj rekao s ljede}e: »Inventioje jednostava~na skladba pisana za simfonij skiorkestar kod koje se glaz beno tkivo razvija,
odnosno sastoji od niza provedbi jedinstvenogtemat skog materijala prema na~elima imitacije,modificira nja i vje{tine kombinira nja. Skladba jeprvenstveno polifona, premda u njoj pronalazimoi homofone dijelove. Iako je osnovni motiv vrlokoncizan, u da lj njem razvoju dolazi do njegovaskra}e nja. Me|utim, na samom zavr{etku djelaon se toliko pro{iruje da prerasta u jednu {iroku,sve~anu temu.« Island ski simfonij ski orkestar idirigent Rumon Gamba pa` ljivo su pristupilipovjerenom im zadatku praizvedbe djela teprimjereno predstavili Okmacin Inventio posjetite -ljima ciklusa Lisin ski subotom.
PR
AIZ
VE
DB
E
PR
AIZ
VE
DB
E
PR
AIZ
VE
DB
E
PR
AIZ
VE
DB
E
PR
AIZ
VE
DB
E
I s l a n d s k i s i m f o n i j s k i o r k e s t a r p r a i z v e o d j e l o I n v e n t i oB r a n k a O k m a c e
JEDINSTVO MATERIJALAPi{e: Ana Vidi}
Islandski simfonijski orkestar
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
MB
Z
Tajna uspjeha Zore D. na natje~aju Zak-lade Genesis vjerojatno je u tome da jedjelo stvarano bez optere}e nja idejom okrizi suvremene opere. Radi se, naime, ooperi koje sebe shva}a dovo ljno ozbi ljno,a da pritom ne ispadne pretenciozna, {topublika zna prepoznati.
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 6
7B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
NJIRI]U I MILOTTIJU U ^AST
Povodom 80. ro|endana skladate ljaNik{e Njiri}a i Nella Milottija UstanovaIvan Mateti} Ro njgov (Ro njgi–Vi{kovo)
organizirala je 27. trav nja2007. sve~ani koncert uMramornoj dvorani Pomor -skog i povijesnog muzejaHrvat skog primorja u Rijeci.Pokrovite lji slav ljeni~ke glaz -bene ve~eri bili su Primor -sko–goran ska `upanija,Istar ska `upanija, GradRijeka i Op}ina Vi{kovo.Rije~ki oratorij ski zbor (ROZ)Ivan Mateti} Ro njgov je pod
ravna njem svojega dirigenta Du{ana Pra{e ljaizveo Njiri}eve zbor ske cikluse Raspela te Mislii {torije. Ciklus Raspela izveden je uz klavir skuprat nju Roberta Hallera, a u stavku Tajanstvenisija~ izvo|a~ima se kao solistica pridru`ilamezzosopranistica An|elka Ru{in. O skladate -lj skom i glaz -beno–pedago{komdjelova nju Nik{eNjiri}a, s posebnimnagla skom nadjelova nje u surad nji sUstanovom IvanMateti} Ro njgov,govorila je dr. sc.Marija Riman.Milottijev je opuspredstav ljen zbor skimradovima Bela smrt,Uspavanka za@vanom, Travarica i Tamo pod lindarom, zatims tri duhovne skladbe (Ave Maria, Salvemysterium, Benedictus) te Fantazijom zaklarinet i klavir. Milottijeve zbor ske skladbetako|er je, pod dirigent skim vodstvom D.Pra{e lja, otpjevao ROZ Ivan Mateti} Ro njgov,kojemu se u tri duhovna rada pridru`ioRoberto Haller za klavirom. Fantaziju je izveoJan Jankovi}, u~enik G[ Ivana Mateti}a Ro -njgova iz Rijeke, uz prat nju JeleneBarbari}–Mijali}, profesorice {kole. OMilottijevu dirigent skom i skladate lj skomdjelova nju kroz prizmu Ro njgi govorila jeLovorka Ruck. Kroz program je vodio recitatorVlado Perni}. Prepuna koncertna dvorana izadovo ljstvo sve~ara pokazali su da je ovajkoncert njima u ~ast bio pun pogodak.(Lovorka Ruck)
KONCERT MARIJA PERESTEGIJA U PARIZU
Hrvat ski orgu lja{ Mario Perestegiodr`ao je 27. svib nja koncert u Crkvisv. Augustina u Parizu. Na programu
koncerta toga orgu lja{a, dirigenta i pedagoga,koji je orgu lje studirao na Muzi~koj akademiji uZagrebu u klasi prof. An|elka Klobu~ara, aposlijediplom ski studij zavr{io kod HubertaBerganta na ljub ljan skoj Akademiji za glasbo,gdje danas djeluje kao docent za orgu lje,na{la su se i djela hrvat skih skladate lja KrsteOdaka, Borisa Papandopula i An|elkaKlobu~ara. (B.P.)
USPJEH VIOLINISTAMARINA MARASA UNOVOSIBIR SKU
Marin Maras, mladi dubrova~kiviolinist i student Muzi~keakademije u Zagrebu u klasi prof.
Leonida Sorokowa, osvojio je prvu nagradu napetom Me|unarodnom natjeca nju mladihviolinista odr`anom od 18. do 28. svib nja u ru -skom gradu Novosibir sku. U kategoriji starijihnatjecate lja drugu je nagradu osvojio ShoAkamatsu, student ~etvrte godine Muzi~keakademije u Zagrebu, tako|er u klasi LeonidaSorokowa. Na natjeca nje, koje se odr`avasvake tri godine, prijavila su se 54 kandidata iz15 dr`ava, a stru~nom ocje njiva~kom sudu,sastav ljenom od 14 uglednih profesora izRusije, Izraela, Austrije, Velike Britanije,Njema~ke, [ved ske, Kine, Australije i Japana,predsjedao je istaknuti violinisti~ki pedagogZakhar Bron.(B.P.)
Nello Milotti
Nik{a Njiri}
ME
\U
NA
RO
DN
I U
SP
JE
SI
M
E\
UN
AR
OD
NI
US
PJE
SI
M
E\
UN
AR
OD
NI
US
PJE
SI
M
E\
UN
AR
OD
NI
US
PJE
SI
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
V
IJE
ST
I
U s u s r e t 2 5 . o b l j e t n i c i s m r t i J a k o v a G o t o v c a
SAVR[ENI OPERNI BLIZANCIS t a n a c i P a g l i a c c i u O s i j e k u
Pi{e: Davor Schopf
Izvo|e nje jedno~inih opera uvijekpostav lja pita nje kombinacije odre -|enih naslova za popu njava nje
kazali{ne ve~eri. Iako su nastale urazli~ito vrijeme, opera Cavalleriarusticana Pietra Mascagnija (praizvedena1890.) i opera Pagliacci Ruggera Leon -cavalla (praizvedena 1892.) pokazale suse savr{enim, prirodnim opernim blizan -cima. Ali, ~esto se izvode zasebno u kom -binaciji s drugim djelima.
Zanim ljiv i vrlo dobar repertoarni potezu~inila je Opera Hrvat skoga narodnogkazali{ta u Osijeku. Prvi put u istoj ve~erispojeni su komi~ni operni scherzo StanacJakova Gotovca i Leoncavallov uzoropernog verizma.
Dio Jadran ske duologijeStanac je praizveden 1959. u Zagrebu.Jakov Gotovac preradio je i skratio svojuoperu Dalmaro (praizvedenu 1964. uZagrebu) te je spojio sa Stancem u Jadran -sku duologiju koja je u tom obliku prvi putizvedena 1981. u Osijeku, a za tim 1983. uZagrebu. Na tragu Wag ne rove tetralogijei Puccinijeva trip tiha i hrvat sko je opernostvarala{tvo dobilo savr{en, prirodan glaz -beno–stil ski i temat ski duolo{ki spoj ~ijeje ishodi{te obala Jadran skoga mora u ilir -skoj le gendi iz 3. sto lje}a prije Krista i u
komediograf skom rukopisu Dubrov ~a ni -na Marina Dr`i}a.
Leoncavallovi Pagliacci, kadaje ve} rije~ o kombinacijamaopernih jedno ~inki i o hrvat -skome opernom stvarala{tvu,bili su u izvrsnom spoju sdvadeset godina mla|im iz da nakom verizmau hrvat skoj operi, Povratku Josipa Hatzea, uSplitu 2003. Zajedni~ki im je dramatur{kimotiv prijevare i osvete pre varenog mu`aubojstvom `enina ljubavnika, i nje same uPagliaccima.
Dubrovnik kao zajedni~ki okvirOba djela, Gotov~ev Stanac i LeoncavalloviPagliacci, iako raznorodnog glaz benog stila,odi{u mediteran skim ugo|ajem. Dodatnupoveznicu u premijernom osje~kom upri zore -nju 25. trav nja 2007. dali su im redate lj Jo{koJuvan~i} i scenograf Marin Gozze. Smjestilisu ih u isti prostorni, ali razli~it vremen skiokvir, u shematiziranim sceno graf skimvizurama starog, a i dana{ njeg, sve vremen -skog Dubrovnika. Osje~ka Opera ove godineitekako misli na 25. ob ljetnicu Gotov~evesmrti (16. listopada 1982.) jer je sezonu po~elaobnovom Ere s onoga svijeta.
Osje~ki operni ansambl radosno je zaigraovedru pokladnu {alu iz renesansnogDubrovnika, za koju je libreto prema Dr -`i}evoj komediji (~ija se 500. ob ljetnica ro|e -nja navr{ava s ljede}e godine) spjevao VojmilRabadan. Zavod ljive vile `en skog zbora,plesna skupina, raspjevana Danica sopra -nistice Sa nje Toth i izvrstan D`ivo tenoraNik{e Radovanovi}a predvodili su obijesnopoigrava nje sa starim Stancem koji, zbog svog`alova nja za mlado{}u, ni{ta bo lje nije nizaslu`io. A bas Berislav Pu{kari} ostvario je
pravu studiju nas -lovne uloge. Nje govje Stanac umo ran odputa i od `i vota,lakovjeran itragikomi~an. Ra dobi se po mladio, aliubrzo uvi|a svojuzab ludu, pa zato iopra{ta {alu. Glu -
ma~ku je karak te rizaciju ople me nio sna`nim,lijepim glasom i pjeva~kim nijansira njem. Ipredo~io je Stanca itekako suvremenim udana{ njoj sveop}oj op~i njenosti i dominacijimladosti.
U obje opere Juvan~i} odli~no rje{ava zbor namaloj pozornici. Kostimografki nja DianaKosec–Bourek odlu~ila se za kontrapunktrenesansne stiliziranosti u Stancu i su -vremenih kostima u Pagliaccima. DirigentPeter Oschanitzky o~ito je u obje opere do{aona svoje. Osjetio je toplinu Gotov~evemelodike i osebujni kolorit vokalnih iorkestralnih dionica te pravu mjeru i izrazLeoncavallove sentimentalnosti i dra ma -ti~nosti. Sve je primjereno prenio na ansambl,na raspolo`eni orkestar i zbor u pravom glaz -beno–scen skom `aru zad nje ovosezon skepremijere osje~ke Opere.
Obje jedno~inke odi{u mediteran skimugo|ajem, pa su ih redate lj Jo{ko Juvan~i}i scenograf Marin Gozze smjestili u istiprostorni, ali razli~it vremen ski okvir, ushematiziranim scenograf skim vizuramastarog, a i dana{ njeg, svevremen skogDubrovnika.
Stanac
OB
LJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
O
BLJE
TN
ICE
P r i z n a n j e J a k { i F i a m e n g u , n o v i n a r u ip j e s n i k u
KAROCA GRE, ... U ZAGREBPi{e: Maja Saboli}
[ezdeset godina `ivota, ~etrdeset ljeta od ti ska nja prve k njigepjesama, pa potom tridesetak objav ljenih k njiga pjesama,dvadeset zna~ajnijih nagrada i prizna nja za poet ski rad okru -
njenih dr`avnom Nagradom za k nji`evnost Vladimir Nazor, dvadeset isedam godi{ta od prvoga uglaz b ljenog teksta, tridesetpet nagrada zate uglaz b ljene stihove i dva Porina... To je jedan od mogu}ih sa`etakabogatoga `ivotnog puta novinara i pjesnika Jak{e Fiamenga, jednogaod naj prisutnijih i naj zna~ajnijih autora suvremene hrvat skeknji`evnosti. Na taj put je krenuo karocom od snova i zvijezda iz svojerodne Komi`e koja je ostala vrelom trajnog mu nadahnu}a, iakoMediteran do`iv ljavajednako sna`no i toplood Dubrovnika do Istre,od [ibenika do Lastova,kao i split ske Radunice ukojoj `ivi skoro pola sto -lje}a i gdje s balkonasvaki dan gleda zvonikSvetoga Duje, Marjan,more i zvonik Crkvesvetoga Duje.
Karoca se 14. svib njazaustavila u Lisin skom.Do~ekali su je radosnosvi koji jo{ uvijek vjeruju u ljepotu uglaz b ljenog stihai duboko po{tujuFiamengovu prividnu inepodno{ ljivu lako}uizri~aja. Dovela je i nekeod naj vrednijih interpretatih zaustav ljenih trenutakavje~nosti koji su deset -
lje}ima plemenili na{e du{e. Uz prat nju ansambla Jo{ka Banova, DeanDvornik, Zorica Kond`a, \or|i Peruzovi}, Ibrica Jusi}, Meri Cetini}, KemalMonteno, Tedi Spalato, Radojka [verko, Arsen Dedi}, Tereza Kesovija,klape Kampanel i Luka te onaj kojega je pjesnik naj ~e{}e »priko maki nje«zami{ ljao kao prenosite lja stihova pisanih na note Zdenka Ru nji}a, OliverDragojevi}, jo{ su nas jednom podsje}ali na me|a{e hrvat ske mediteran -ske {ansone. Za aran`mane i ansambl pobrinuo se Jo{ko Banov, a zacjelovitost mediteran skog duha na sceni su postav ljene skulpture Va skaLipovca. Da ugo|aj bude potpun stihove je govorio Enes Ki{evi}, a velikiposao organizacije obavila je Glazbena mlade` Split. Kroz program jevodila mlada Marija Bori}.
Interesi Fiamenga renesansni su, ba{ kao i on sâm. Obi lje vidova iizazova umjetni~kog i skaza na{li su naj bo lje mjesto u Jak{inovinaru–pjesniku–publicistu i jo{ mnogo~emu. U`ivaju}i te ve~eri uugodno prohladnoj Velikoj dvorani hrvat ske pala~e glaz be pomislih da upotpunosti razumijem za{to sve ma nje pi{e pjesme za uglaz b ljiva nje. Jer,kako sam ka`e: »Gu{te sam potro{io, a ni novac nije neki da bih ulaziome|u one koji na sve to gledaju kroz d`ep«. I tako, za mir svoje du{e, aza na{e dobro, Fiamengo se sad obra}a klapama — jedinim pravim ljudima koji jo{ u`ivaju u tome {to rade i vra}aju vjeru da karoca i da ljegre, leti i ne}e stati.
PR
IKA
ZI
P
RIK
AZ
I
P
RIK
AZ
I
P
RIK
AZ
I
P
RIK
AZ
I
P
RIK
AZ
I
P
RIK
AZ
I
P
RIK
AZ
I
P
RIK
AZ
I
Zanim ljiv i dobar repertoarnipotez u~inila je Opera Hrvat skoganarodnog kazali{ta u Osijeku. Prviput u istoj ve~eri spojeni su ko-mi~ni operni scherzo Stanac Jako-va Gotovca i Leoncavallov uzoropernog verizma.
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 7
8 B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
Nagrada Boris PapandopuloMiroslav Mileti} — Concerto grosso zaviolu i guda~ki orkestar
Autor sko stvarala{tvo MiroslavaMi leti}a obuhva}a gotovo svaglaz bena podru~ja, a uz zna~ajni
komorni opus, osobito je istaknuta kon -certantna glaz ba. U sveukupnom um jet -ni~kom djelova nju ~ije su {kolova njeobi lje`ili Zagreb i Prag, on je sretnospojio dvije osobne glaz bene strasti.Jedna je interpretativna, jer ne trebazaboraviti njegovo vrsno svira~ko umi je -}e s vrhuncem djelova nja u guda~komkvartetu Pro Arte kojemu je bio uteme -ljite lj, vodite lj i ~lan, a druga je onaskladate lj ska. Gotovo je o~ekivano da suu toj idealnoj simbiozi umjetnika kojisvira i umjetnika koji stvara neki od njegovih antologij skih opusa posve}eniupravo violi i da su s uspjehom izvedeniu domovini i inozemstvu poput Kon ce -rta za violu i orkestar koji je praizvedenu Hilversumu jo{ 1958. godine. Njegovskladate lj ski rukopis, prema rije~imakritike, govori jezikom novoga roman -tizma, a va`nu sastavnicu u stvarala{tvuMiroslava Mileti}a predstav lja i hrvat skiglaz beni folklor.
Nagra|ena skladba, ~etverostava~niCon certo grosso za violu i guda~ki orkestarpraizveli su na pro{logodi{ njim Osor -skim glaz benim ve~erima ansambl ICameristi Italiani i violist FrancescoSquarcia kojemu je djelo i posve}eno.Barokna ~vrstina forme i dijaloga, ovajput izme|u virtuozne dionice solista iorkestra, oblikovani su suvremenim izra -`ajnim sredstvima ~iji kolorit nadopu -njuju istar ska i hvar ska pu~ka melodika.S puno razloga, djelo pripada skladate -ljevu ciklusu nazvanom Lijepa na{a. Uumjetni~koj glaz bi zanim ljivo je pratititransformaciju izvorne tradicij ske gra|ekoju Miroslav Mileti} znala~ki ujed na -~ava. Unutar va nj ska dva stavka (Intradai Finale), smjestio je Balun teme ljen napoznatom istar skom pu~kom plesu, apotom poeti~ni stavak Elegija kaovarijacij ski niz na temu starog hvar skognapjeva koji je zabi lje`io skladate lj imelograf Antun Dobroni}.
Izvrsno poznava nje guda~kog sloga ivode}eg solisti~kog glaz bala, u~inili suConcerto grosso skladbom koja je svojomvrijedno{}u nesum njivo obi lje`ila pro -{lo godi{ nju suvremenu hrvat sku pro -duk ciju.
Nagrada Josip AndreisErika Krpan — k njiga Sje}a nja IvanaBrkanovi}a
Usvijetu nakladni~kih dosegarijetko je, ali ne i neuobi~ajenoda urednik izda nja ponese
nagradu za ostvare nje kojemu nijeautor. Spona koja stoji izme|u piscadnevnika, skladate lja Ivana Brkanovi}a,jer k njiga Sje}a nja svojim oblikom toneosporno jest i urednice Erike Krpantoliko je sna`na da prelazi u svojevrsnioblik koautorstva. Rijetka memoar skaizda nja u nacionalnoj glaz benoj pu bli -cistici nedavno su oboga}ena skladate -ljevim sje}a njima koja su se po njegovojosobnoj vo lji smjela objaviti tek dvadeset lje}a po smrti. Muzikologi njaErika Krpan priredila ih je kao va`andio proslave obi lje`ava nja 100. ob -ljetnice skladate ljeva ro|e nja. Izvornitekst, oblikom spontani niz biograf skihzapisa bez kronolo{ke ili neke drugesistematizacije, brojao je oko 360 ne ure -|enih rukopisnih stranica dnevnika ukojima skladate lj literarno vrlo `ivimstilom pripovijeda o vlastitu `ivotu ivremenu u kojemu je djelovao. Iz toganadasve zanim ljiva i privla~nog lje -topisa, kako ga sam Brkanovi} nazivadovr{avaju}i ga 1979., trebalo je stvoritimemoar sku cjelinu i dati joj potpunonovi oblik. K tome, `ivot nekada{ njegpredsjednika Hrvat skog dru{tvaskladate lja prati galerija likova s umjet -ni~ke, glaz bene, politi~ke i dru{tvenescene, danas u svakom pogledupovijesne, a uz njih se jav lja mno{tvojavnosti nepoznatih osoba koje sutako|er sa~i njavale va`an dio umjet -nikova `ivota, bli skih zapisiva~u, ali nei suvremenom ~itate lju. Urednica ikoautorica koja je s puno uva`ava njapristupila rukopisu, osim {to je pa` ljivo,kako ka`e »~uvala stil sku i leksi~kuarhai~nost gdje god je to bilo mogu}e«,opremila je k njigu iznimno velikim idragocjenim brojem bi lje`aka te je takouz brojnu fotograf sku dokumentaciju,akribij ski i uredni~ki znala~ki zao kru -`ila ep sku {irinu intimnih sje}a nja skla -date lja Ivana Brkanovi}a. Zahva ljuju}itako sveobuhvatnu pristupu ErikeKrpan ovom vrijednom izda nju u kojemse sa`elo njezino dugogodi{ nje ured ni~ -ko, muzikolo{ko i publicisti~ko i s ku -stvo, danas imamo k njigu koja na izra -zito osoban na~in dokumentira hrvat skuglaz bu i njezine bardove 20. sto lje}a.Izda nje su pro{le godine objavili Hrvat -sko dru{tvo skladate lja i Cantus.
Nagrada Vatroslav Lisin skiVlado [tefan~i}
Doista je posebnost da se Na gra -da Vatroslav Lisin ski za doprinoshr vat skom glaz benom stva ra -
la{tvu dodje ljuje kazali{nom stvaraocu.Vlado [tefan~i} cijelu svoju karijeru kaoglumac, redate lj, a potom i ravnate ljGrad skog kazali{ta Komedija, od 1950. jeu potpunosti vezao uz operetu, mjuzikli rock–operu, `anrove popularnog glaz -benog kazali{ta kojima je postavio novestandarde na glaz benoj sceni u Hrvat -skoj. Svjet ske uspje{nice re`irao je namnogim nacionalnim pozornicama, a uzsjajan ansambl u gor njograd skom kaza -li{tu, stvorio je idealne pretpostavke zaafirmaciju hrvat skog scen skog stva ra -la{tva. U njegove kreacije ulaze opernauprizore nja Zaj~eva N. [. Zri nj skog, Pa -pandopulova Po`ara u operi, zatim po -pularne operete, Albinijev Barun Trenkte Tijardovi}ev Split ski akvarel i MalaFloramy. Svemu tome pripada i posebandoprinos hrvat skom mjuziklu i rock–o -pe ri. U osje~kom HNK postavio jeSlavon sku rapsodiju i Osje~ki karusel B.Miha ljevi}a, u rije~kom HNK KarolinuRije~ku Lj. Kuntari}a, u Dubrovnikurock–bajku Ivana N. [krabea i J. Cvi -tanovi}a, a u Komediji, nakon predstaveStvaramo reviju M. Mai}a, slijedi vi{e -godi{ nja surad nja s tandemom A. Kabi -ljo — M. Grgi} i niz produkcija, od Veliketrke, preko kultne Jalta–Jalta, Dlakavog`ivota, Ivana od leptira do mjuzikala CarFra njo Josip u Zagrebu, Kra lj je gol i Tkopjeva, zlo ne misli. Za pam}e nje su ostale njegove predstave Dundo Maroje \.Jusi}a, O–Kaj S. Kalogjere, Novela odStanca P. Gotovca, Tata udajem se zacrnca Lj. Kuntari}a i S. Miha ljinca, Ro -meo i Julija V. Bare{i}a, Lady [ram A.De di}a i u novije vrijeme pu~ki, tam -bura{ki mjuzikl Janica i Jean S. Leo -polda. Vlado [tefan~i} osebujnim jeredate lj skim rukopisom obi lje`io dvijeanto lo gij ske rock–opere Gubec beg iGri~ku vje{ticu K. Metiko{a, I. Kraja~a iM. Pro ha ske. Uvijek inventivan, tra`e}inove izra`ajne mogu}nosti unutar svih`an ro va glaz benog kazali{ta stvorio jepred sta ve koje godinama nisu silazile sre per toara, poput mjuzikla Jalta–Jalta,naj izvo|enijeg djela hrvat skog po pu lar -nog glaz benog kazali{ta. Njegov velikido prinos u kreativnom usponu nacio nal -noga glaz benog stvarala{tva, deset lje }i -ma je poticao autore na stvara nje djelakoja su obi lje`ila ne samo povijest hr -vat skoga kazali{ta, ve} i cijele hrvat skekulture.
Nagrada Milivoj KörblerIvan — Ivica Percl
Nagrada Milivoj Körbler dodje ljujese posthumno kantautoru Ivanu— Ivici Perclu za njegov ukupni
glaz beni opus te doprinos u promica njuhrvat skih glaz benika, ~lanova HDS–a.
Skladate lj, gitarist, pjeva~, {ansonijer,pjesnik, karikaturist, slikar, organizator ivodite lj, Ivica Percl bio je svestraniumjetnik ~ije dru{tvene zasluge nezaostaju za onim umjetni~kima. ^ovjekkoji se uvijek zalagao za druge, prijesvega za mlade, godinama je uspje{noorganizirao i vodio Glazbenu tribinuHrvat skog dru{tva skladate lja ili klup skiprogram u Klubu Muzi~ke omladinePodroom, stvoriv{i tako nizu svojihkolega prostor za predstav lja nje iafirmaciju.
^ovjek koji je s jednakim entuzijazmomnastupao u reprezentativnom kon cer -tnom prostoru svog rodnog Zagreba, kaoi u seo skom domu kulture, {irio je takosvoj nenadma{ni optimizam do pos ljed -njih dana `ivota, ali i uvjere nje da svaki~ovjek ima potrebe za kulturom iumjetno{}u. Tako je i 1991. godine njegovo uk lju~e nje u Domovin ski ratbilo samorazum ljivo, pa je obilazio boji -{nice izvode}i svoje ratne i domo ljubne{ansone za postrojbe Hrvat ske voj ske.
Iza njega je ostalo preko dvije stotine ipedeset {ansona na stihove osamdeset ipet hrvat skih pjesnika, te pedesetak navlastite stihove. [irokoj javnosti naj -poznatiji }e ipak ostati kao »Stari Pjer«,prema {ansoni \or|a Novkovi}a, kojuje prvi put izveo na festivalu Zagreb ‘68.i koja je od tada bila njegov za{titniznak.
Hrvat sko dru{tvo skladate lja i njegovi~lanovi posebno duguju Ivanu — IviciPerclu Glazbene tribine koje je osmi{-ljavao, organizirao i vodio od kraja 1996.pa do desetak dana pred smrt u o`ujkuove godine. Na njima je s velikom pa` -njom predstavio impozantan brojskladate lja, izvo|a~a, pjesnika i ostalihistaknutih umjetnika ~iji su `ivot i radvezani uz hrvat sku glaz bu i kulturu.
NAGRADE HRVATSKOG DRU[TVA SKLADATELJA ZA 2006. GODINUNagrada Boris Papandopulo za autor sko stvarala{tvo u podru~ju ozbi ljne glaz be dodije ljena je Miroslavu Mileti}u za skladbu Concerto grosso za violu i guda~ki orkestar;
Nagrada Vatroslav Lisin ski za doprinos hrvat skom glaz benom stvarala{tvu (pojedinci, organizacije, zajednice) dodije ljena je redate lju Vladi [tefan~i}u;
Nagrada Josip Andreis za glaz benu publicistiku i muzikologiju dodije ljena je Eriki Krpan, urednici i koautorici k njige Sje}a nja Ivana Brkanovi}a;
Nagrada Milivoj Körbler za autor sko stvarala{tvo u podru~ju popularne glaz be dodije ljena je posthumno kantautoru Ivanu–Ivici Perclu;
Nagrada Miroslav Sedak Ben~i} za autor sko stvarala{tvo u podru~ju jazza nije dodije ljena.
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
N
AG
RA
DE
NA
GR
AD
E
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 8
Copyright Summit u BruxellesuU
Bruxellesu je krajem svib nja odr`an Copyright Summit u organizaciji CISAC–a. Radi se o novom projektu kojibi trebao skrenuti pa` nju javnosti, kako op}e tako i one politi~ke, na sta nje autor skih prava i kreativneindustrije. Nastavno na summit, odr`ane su generalne skup{tine CISAC–a i BIEM–a. U ime HDS–a
doga|ajima su nazo~ilidopredsjednik HrvojeHegedu{i} i glavni taj nikAntun Tomislav [a bante direktor ZAMP–aTomislav Ra do~aj i njegov za mje nik NenadMar ~ec. Osim redovnihposlova i izvje{}a, iza -brani su predsjednik id o p r e d s j e d n i kCISAC–a. U s lje de }emmandatu to }e biti RobinGibb, bri tan ski skladate -lj i pje va~, ~lan le gen dar -ne gru pe Bee Gees, tepoz nati meksi~ki re ̀ i serAlfonso Cuarón. (AnaKralj)
9B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
34. Maj ski muzi~ki memorijalJosip [tolcer Slaven ski
Od 3. do 10. svib nja u ^akovcu je odr`an 34. Maj skimuzi~ki memorijal Josip [tolcer Slaven ski. Sredi{ nja glaz -bena manifestacija grada ^akovca koja se odr`ava od
1974., a posve}ena je `ivotu i djelu istaknutoga hrvat skogskladate lja Josipa [tolcera Slaven skog, ove je godine ugostilaBudimpe{tan ske guda~e, pijanisticu Eun Jung Kim, studenteMuzi~ke akademije u Zagrebu, korniste Viktora Kir~enkova iBo{tjana Lipov{eka te Guda~ki kvartet Rucner. U sklopuMemorijala otvorena je izlo`ba akadem skog kipara StjepanaJerkovi}a, a zad nja je ve~er bila posve}ena skladate lju JosipuMagdi}u, ovogodi{ njem laureatu Vjesnikove nagrade za glaz bukoja nosi ime Josipa [tolcera Slaven skog. Njegovu su skladbuFantazija — Hommage à Boris za dva roga i guda~ki kvartet, op.206 na sve~anom zavr{nom koncertu izveli hornisti Bo{tjanLipov{ek i Viktor Kir~enkov te ~lanovi Guda~kog kvarteta Rucner.(B.P.)
Zavr{etak {este sezone Virtuosauz hrvat ske skladate lje
Popularni ciklus studenata Muzi~ke akademije u ZagrebuVirtuoso {estu je sezonu koncerata u Hrvat skom glaz -benom zavodu zak lju~io 20. svib nja koncertom posve}enim
djelima hrvat skih skladate lja. Osobitosti hrvat ske koncertne ve~eribile su praizvedba skladbe Margarete Ferek–Petri} ^etiri godi{ njadoba, koju su izvele sopranistica Gorana Biondi} i pijanistica IvaLjubi~i}, te nastup gosta Danijela Detonija, koji je izveo njemuposve}enu skladbu Skladi{te malih predmeta Dubravka Detonija.Na programu su bila i djela Mateja Me{trovi}a, Blagoja Berse,Davorina Kempfa, Jure Tkal~i}a, Josipa [tolcera Slaven skog,Borisa Papandopula i Stjepana [uleka. (B.P.)
Eseji o glaz bi Emila ^i}a
Muzikolog Emil ^i} u svib nju je u vlastitoj nakladi objaviok njigu Eseji o glaz bi — bit glaz be, glaz ba u vremenu outjecaju glaz be na dru{tvena zbiva nja, crkvenoj glaz bi,
nepoznatoj hrvat skoj glaz benoj tradiciji i uglednim skladate ljimapoput Ivana Brkanovi}a, Mila Cipre i Borisa Papandopula. Premarije~ima recenzenta izda nja Josipa Magdi}a autor nas upoznaj e sbrojnim materijalnim i znanstvenim ~i njenicama s podru~jamuzikologije i etnomuzikologije, analiziraju}i i lo{e strane glaz benestvarnosti. Sâm autor smatra da se glaz ba danas konzumira bezrazumijeva nja i tvrdi kako je u k njizi poku{ao obrazlo`iti nepoznatevidove mo}i glaz be u odnosu na dru{tvena zbiva nja te uzrokeprofanizacije crkvene glaz be. (B.P.)
Hrvat ska glaz bena unija u Petdo dvanaest
U`e lji da se ~uje glas hrvat skih glaz benika predstavniciHrvat ske glaz bene unije (HGU) odr`ali su u srijedu 30.svib nja 2007. konferenciju za novinare u svojim
prostorima u Brozovoj ulici u Zagrebu. Konferencijom, podnazivom Pet do dvanaest, predsjedni{tvo HGU–a u sastavuHusein Hasanefendi} — Hus, predsjednik, Damir Urban, Sa njaDole`al, Nik{a Brato{ i Neven Frange{, dopredsjednici te GoranKon~ar, predsjednik Hrvat ske udruge orkestralnih i komornihumjetnika, nastupilo je u svoje ime, kao i u ime svih hrvat skih glaz -benika. Zajedni~ki su izlo`ili javnosti problem marginaliziranostiglaz be u Hrvat skoj uz nekoliko vlastitih preporuka. Naime, kaoteme ljni interes HGU je istaknuo uspostavu jasnih i visokih kriterijaunutar struke, prvenstveno kriterija kvalitete, profesionalnosti iodgovornosti prema glaz bi na svim razinama. Ovom prilikom HGUje pozvao sve hrvat ske glaz benike da odbiju nastupati upredizbornoj kampa nji svih stranaka, osim onih koje se u svojimpredizbornim programima obve`u na podr{ku hrvat skoj glaz bi inacionalnom kulturnom identitetu u cjelini. Time smatraju da glaz -ba svakako treba spadati u interesne sfere politike. Stoga su, kaosvoj s ljede}i korak, poslali upit svim parlamentarnim strankama sazamolbom da ih upoznaj u sa svojim strana~kim programomvezanim uz ovu temu. Na osnovi odgovora stranaka, HGU }e datipreporuku ~lanstvu i ostalim zainteresiranim osobama kogapodr`ati na predstoje}im izborima. Tako|er, HGU }e poslatizahtjev Vladi i Saboru Republike Hrvat ske o promjeni Zakona oHRT–u, na na~in da se u njegovo Vije}e ponovno imenujepredstavnik glaz beni~ke strukovne udruge, kao {to je bilo 2003.godine. Hrvat ski glaz benici smatraju da hrvat ska nacionalnatelevizija treba imati glaz benog urednika koji }e pomo}i priodabiru, koli~ini i kvaliteti javnog izvo|e nja hrvat ske glaz be natelevizij skim ekranima. Stav HGU–a je da HRT kao javna televizijatreba promicati kako hrvat sku tradiciju, tako i onaj dio hrvat skeprodukcije za koju se objektivno procje njuje da svojimpotencijalom mo`e u budu}nosti opstati kao dio trajne nacionalnevrijednosti. Ukoliko se ne poduzmu u skoro bitni pomaci u tomglaz benom segmentu, hrvat ski glaz benici upozoravaju da }e seubrzo, pogotovo skora{ njim ula skom Hrvat ske u EU, izgubiti tajva`ni dio hrvat ske kulturne raznolikosti. Ci lj HGU nije tra`e njeposebnih privilegija za doma}u glaz bu, ve} njen primjeren tretmanu programu javne televizije. Kao zak lju~ak odr`ane konferencije,HGU je istakao da bi se pozitivnim pristupom, pronala`e njemmjesta za sve `anrove hrvat ske glaz be u svim vrstama medijima,pokazalo da ipak postoji velik dio glaz bene scene koja od ska~epo kvaliteti te da nimalo ne zaostaje za kvalitetom mnogih europ -skih zema lja. (Ana Kra lj)
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
VIJ
ES
TI
Delegacija HDS–a sglavnim tajnikomCISAC–a, Ericom Baptisteom
ODR@ANA REDOVNA GODI[NJASKUP[TINA HDS–aU
nedje lju, 10. lip njaodr`ana je redovnagodi{ nja Skup{tina
HDS–a. Skup{tini je pri -sustvovalo preko 80redovnih ~lanova, naj vi{e upovijesti Dru{tva, {topokazuje pove}a nje zani -ma nja, posebno mla |ih~lanova, za djelova njem njihove udruge. Na Skup -{tini, kojom je predsjedao@e ljko Brkanovi}, ~la no -vima i ostalim prisutnimapodije ljeni su izvje{taji idrugi va`ni do kumenti.Nakon {to je od pro{legodine postala praksa da seobjavi financij sko izvje{}eZAMP–a, na ovogodi{ njojSkup{tini prvi put suobjav ljeni financij ski po -daci svih akcija i manifestacija, odnosno umjetni~kihprojekata Dru{tva. Svi }e se izvje{taji ponovno ti skatiu obliku godi{ njeg izvje{}a o poslova nju, koje }e seposlati ~lanovima Dru{tva, ali i partnerima, suradnicimai relevantnim institucijama te objaviti na internet skojstranici. Osim usvaja nja izvje{}a o radu i izvje{}aNadzornog odbora, na Skup{tini se birao i jedan ~lanPredsjedni{tva na mjesto pokojnog Ivana — IvicePercla. Izme|u {est kandidata naj ve}i broj glasova jedobio Ton~i Hu lji}. Tako|er su jednoglasno usvojeneizmjene i dopune Statuta kako ih je predlo`ilo
Predsjedni{tvo. Tim promjenama }e se omogu}iti da od s -ljede}e godine u radu Skup{tine sudjeluje i odre|eni brojpridru`enih ~lanova, a dvoje iz njihovih redova biti }eizabrano u Predsjedni{tvo. Na taj na~in omogu}it }e se da uuprav lja nju Dru{tvom sudjeluju i nosite lji autor skih pravapo drugoj osnovi. Prisutne ~lanove obradovao je podatak daje autor ska masa i da lje u porastu, tako da }e se repartiratioko 5 posto vi{e u odnosu na prethodnu godinu. Na krajusu progla{eni dobitnici nagrada HDS–a za 2006. godinu,nakon ~ega je Skup{tina zavr{ila tradicionalnimdomjenkom. (Ana Kralj)H
DS
HD
S
H
DS
HD
S
H
DS
HD
S
H
DS
HD
S
H
DS
HD
S
H
DS
HD
S
H
DS
HD
S
H
DS
HD
S
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
HRVAT SKA IZUZETA S POPISA ZEMA LJA KOJE NEPO[TUJU AUTOR SKA PRAVA
Ministarstvo trgovine Sjedi njenih Ameri~kih Dr`ava objavilo je prije nekoliko dana svoj redovni popis dr`ava koje kr{eautor ska prava. Hrvat ska po prvi put nije navedena niti u jednoj od tri skupine zema lja u kojima se ne po{tuju autor -ska prava i krade intelektualno vlasni{tvo, {to predstav lja velik korak za na{u zem lju te mo`e donijeti povlastice i bo -
lju poziciju u trgovini s naj ve}im svjet skim gospodar skim partnerom. Hrvat sko dru{tvo skladate lja — Za{tita autor skih muzi~kihprava (HDS–ZAMP), kao naj ve}a, naj starija i naj aktivnija organizacija koja se bavi za{titom autor skih prava u RH, izra`avazadovo ljstvo {to je svojim radom u proteklih petnaest godina doprinijela hrvat skom pridru`iva nju zem ljama razvijenoga tr`i{tau kojima se po{tuju prava intelektualnog vlasni{tva.
Osim ovoga prizna nja, HDS–ZAMP nedavno je dobio prizna nje i podr{ku Europ ske komisije (EK) za uspje{nu implementacijusustava Naknada na prazne medije u RH, u kojemu se, uz ~estitke i izraze zadovo ljstva, izra`ava i zainteresiranost EK za da lj -nje provo|e nje i unapre|iva nje sveukupnog zakon skog okvira za za{titu autor skih i srodnih prava. Odluka ameri~ke Vlade, spozitivnim pos ljedicama za hrvat sko gospodarstvo i dru{tvo u cjelini, jo{ je jedan u nizu dokaza da sve snage koje djeluju naza{titi intelektualnog vlasni{tva u RH ~ine op}edru{tvenu korist i doprinose redu i blagosta nju u RH te dobrobiti svih njezinihgra|ana. Tijekom proteklih petnaest godina HDS–ZAMP se suo~avao s nizom problema, poput nepo{tiva nja zakona, ometa -nja njegova provo|e nja, negativne medij ske kampa nje, insinuacija kriminalnih rad nji, pa i akcija parlamentarnih stranaka s ci -ljem izmjene Zakona o autor skom i srodnom pravu u smjeru sma njiva nja razine prava. Sve te aktivnosti proizlaze iz negacijeintelektualnog vlasni{tva, neinformiranosti o sustavu za{tite, nepriznava nja vrijednosti autor skog prava, ali i stav lja njem interesapojedinaca ispred interesa zajednice. Iako je op}a svijest o vrijednosti i potrebi za{tite intelektualnog vlasni{tva danas dalekovi{a nego prije nekoliko godina, HDS–ZAMP jo{ uvijek nailazi na probleme i nerazumijeva nje kod provo|e nja svojih zakonompropisanih aktivnosti. Ovim naj novijim prizna njem HDS–ZAMP dobiva jo{ jednu potvrdu ispravnosti svojega djelova nja ipokazuje da Republika Hrvat ska ide u pravom smjeru za{tite intelektualnog vlasni{tva. (Antun Tomislav [aban)
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Antun Tomislav [aban, @e ljko Brkanovi} i Hrvoje Hegedu{i}
DAV
OR
HRV
OJ
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 9
10 B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
Coups de Vents 2008.
Prijave za sudjelova nje na tre}emme|unarodnom skladate lj skom natjeca nju zasimfonij ske sastave pod nazivom Coups de
Vents 2008 zapo~ele su 24. trav nja 2007. godine.Ovo bijenalno natjeca nje poziva sve skladate ljeizvorne glaz be za puha~ki orkestar iz bilo koje zem -lje svijeta i bilo koje dobi da se prijave do pono}i31. srp nja ove godine. Obrazac prijave trebasadr`avati s ljede}e: ime i prezime, spol,nacionalnost, datum i godinu ro|e nja, mjesto ro|e -nja, adresu i dr`avu prebivali{ta, broj telefona imobitela, broj telefaksa i adresu elektroni~ke po{te.Obrazac treba poslati na adresu: Coups de Vents,Concours International de Composition, DomaineMusiques, 2 rue des Buisses, F59000 Lille, France.Drugi rok za dostavu radova, odnosno prijavu glaz -benih djela, odre|en je za 3. rujna 2007., tako|erdo pola no}i. Prihva}aju se svi stilovi i sve glaz beneforme bez obzira na tehni~ku zahtjevnost , anatjeca nje je besplatno. Prijav ljena djela ne smijubiti pod autor skom za{titom i ne smiju biti objav ljenaranije ili prije kraja sâmoga natjeca nja. Pravilan slijedprijave skladbe odre|en je na s ljede}i na~in: radtreba staviti u omotnicu na kojoj je napisan naslovdjela, uz nju treba prilo`iti drugu zatvorenu omotnicuu kojoj }e biti nazna~eni puno ime i prezime, spol,nacionalnost, adresa, adresa elektroni~ke po{te,dr`ava, datum i mjesto ro|e nja, telefon ski broj,naslov djela te izjava s datumom i potpisom autorada djelo nije prethodno objav ljeno. Navedenadokumentacija mora biti na francu skom, engle skom,talijan skom, njema~kom ili {pa njol skom jeziku.Nada lje, druga omotnica, koju treba predatizatvorenu, mora imati naslov rada i naznaku»Confidential«. Obje omotnice potom treba umetnutiu jednu na kojoj se navodi naslov rada te je trebaposlati na istu adresu kao i prijavnicu. Pobjednikenatjeca nja uz mnogo zabave o~ekuju i vrijednenagrade. Naime, za osvojeno tre}e mjesto nagradaje 2.500 eura, za drugo mjesto 5.000 eura, dok je zanaj bo lju skladbu predvi|ena nagrada od 10.000eura. (Ana Kra lj)
Indij ski pirati naameri~koj listi prioriteta
Indij ska glaz bena industrija u zad nje tri godinebi lje`i gubitke od pribli`no 440 milijuna dolaraprouzro~ene velikim porastom stope piratstva u
toj zem lji. Utvr|eno je da se ~ak jedna tre}ina glaz -be u Indiji prodaje ilegalno. Te su ~i njenicepredstav ljene javnosti na radionici koja je obi lje`ilaSvjet ski dan intelektualnog vlasni{tva, koji jeorganizirala Udruga indij skih gospodar skih iindustrij skih komora (FICCI) i Nacionalna akademijacarine, tro{arina i droga (NACEN). Piratstvo u Indijiostav lja sna`ne pos ljedice na dr`avno gospodarstvote je stoga Vlada Sjedi njenih Ameri~kih Dr`ava usvom ovogodi{ njem izvje{}u Special 301 postavilaIndiju, zajedno s Tajlandom i jo{ deset zema lja, naprioritetnu listu nadzora kao zem lje koje ozbi ljnokr{e prava intelektualnog vlasni{tva. Naime, SADobjav ljiva njem ovoga izvje{}a svake godine ocje -njuje postignute pozitivne korake izme|u svojihtrgovin skih partnera unutar podru~ja za{titeintelektualnih (autor skih) prava, kao i njihovonazadova nje u tom pogledu. U spomenutomizvje{}u, SAD je stavio naglasak na 43 zem ljesvijeta koje su razmje{tene unutar tri razinezabrinutosti. Indija, uz Rusiju i Kinu, kao naj ve}eproizvo|a~e i distributere krivotvorenih opti~kihmedija, zastupa prvu razinu s naj vi{im koeficijentomzabrinutosti. Jedan stupa nj ni`e nalazi se jo{trideset zema lja svijeta koje dijele velike problemepovrede intelektualnog vlasni{tva, dok je tre}arazina pod nazivom Odjel 306 namije njena zem -ljama koje su stav ljene pod budan nadzor. Na tojpos ljed njoj razini zasad se nalazi samo Paragvaj.Prema statistici Me|unarodne konfederacijedru{tava autora i skladate lja (CISAC), u azij -sko–pacifi~koj regiji naj ve}i problem stvara velikastopa piratstva melodija za mobilne aparate. Stoga~etiri zem lje, Japan, Ju`na Koreja, Malezija iSingapur svakodnevno ula`u velike napore u ukla -nja nje takve vrste piratstva. U Indiji piratstvomelodija za mobilne aparate jo{ uvijek nije zakon skiregulirano te su potrebne brze i u~inkovite preinakekako se ta zem lja ne bi na{la na ameri~kom popisui s ljede}e godine. @ele}i sprije~iti rastu}i problempiratstva, izvje{}e Special 301 upozorava sve naj -gore prekr{ite lje autor skog prava na veliki rizikintervencije Me|unarodne trgovin ske organizacije(WTO) ukoliko ne ulo`e ve}e napore u bo ljuimplementaciju zakona o spre~ava nju piratstva.(Ana Kra lj)
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
ZA
MP
Z
AM
P
R a z g o v o r s M i l o m K e k i n o m p o v o d o m n o v o g a l b u m a K n j i g a ` a l b e
U@ITAK HLADNOG PIVAPi{e: Maja Saboli}
Novi CD Hladnog piva K njiga `albe naj av -ljen je spektakularnim pono}nim potpisiva -njem albuma 15. o`ujka u Zagrebu. Zavr{ilaje i prva promotivna turneja. Tisak senadme}e hvalospjevima, a vo|a sastava MileKekin ka`e:
Jako smo zadovo ljni. Svirali smo u petgradova, od ~ega smo u tri bili skororasprodani.
[alata je bila stvarno sjajan po~etak.
Bez la`ne skromnosti, mislili smo da}emo biti puni, ali nismo se nadali da}emo deset dana prije koncerta rasprodati[alatu. Morali smo trpjeti gomile pozivaprijate lja, izgub ljenih i davno zaborav -ljenih, za ulaznice, ali to su slatke pat nje.
Album po~i nje laganim instrumentalom,potpuno neuobi~ajenim otvara njem za onekoji poznaj u va{u nesvakida{ nju energiju,dakle za — citiram s va{e internet ske stranice— rokere, pankere i ostale vese ljake.
Uvijek smo poku{avali biti netipi~ni, neponav ljati ve} ostvareno, ne biti pred -vidivi, pa se tako ne ograni~avati i glaz -beno. ^ovjek ne mora biti pripadnikneke subkulture da bi do njega mogledoprijeti pjesme.
U tih 68 minuta albuma negdje u sredini jetema Biolo{ki sat, neminovnost o kojoj serijetko pjeva i u {irim razmjerima. Prije njesu Ra njeni i ludi, poslije Ka`i stari {to namfali, dakle sli~ice dana{ njeg dru{tva bi lje`eneiz prikrajka — kao da su nastavak porukaalbuma U 2 oka, Va{eg samostalnog albumakoji je nudio razmi{ lja nja uda ljenija odbendov skog korpusa.
Ovo nije toliko anga`irani koliko ljubavnialbum ili album o svim aspektimamu{ko–`en skih odnosa. Volim promatratiodnos mu{karca i `ene na netipi~anna~in, ne samo onaj : ja–tebe–vo -lim–ti–me ne–ne–voli{ i obrnuto, nego: ti njega voli{ samo zato {to... ili ja volimtebe, a volim i tvog brata... da i sko~i iztipi~no ljubavnog kli{ea o ~emu pjevam iu Ra njeni i ludi, o svim onim malim ljubavima koje su bile tu dok nisi imaoonu pravu, okrutno re~eno bile su tu daispune one prazne sate.
Vi ste punk–rock bend koji je jo{ na prvomalbumu pjevao »S vremenom sve smo ti{i islijede prvi kompromisi«. Vrijedi li to i u ljubavi?
Fasciniraju me sve podvrste ljubavnihpjesama, pa ih ima i na tom albumu kao{to ih je dosta bilo i na mojemu soloalbumu. Istina je da se temat ski pre -klapaju. Ipak, kad se to sve provu~e kroz
filtar Hladnog piva, postaje glasniji i roker -skiji i skaz od mojega solo albuma.
Tom }e filtru dogodine biti dvadeset godina odformira nja, iako je trebalo pro}i pet godina dase objavi D`inov ski, va{ prvi album. SlijedeG.A.D. (1995.), Desetka (1997.), Pobjeda(1999.) u produkciji Edija Cukeri}a i takosti`emo — {to se zvuka ti~e — do bitnog zao -kreta va{e punk–rock isk lju~ivosti.
On ga je pro{irio uvode}i nekoliko novihinstrumenata, truba nam je u{la u stalnupostavu i uz klavijature smo od kvartetapostali sekstet. Eksperimentirali smo,pogotovo s klavijaturama. To je normalanrazvoj i mislim da je to bilo dobro. I dolazaknovih ~lanova dosta nam je pomogao daopstanemo i ostanemo zanim ljivi.
Na sre}u, nepromje njiv je va{ senzibilitet nasocijalne trenutke, pa ste tako primili nagraduHrvat skog helsin{kog odbora, a [amar je bioglaz beni motiv u me|unarodnoj kampa njiprotiv nasi lja u obite lji. Niste svakodnevnoizdvojeni na tako poseban na~in.
Meni je to bio velik kompliment jer jezna~ilo da netko slu{a tekstove. Danas imajako malo bendova i autora koji tekstupridaju va`nost na na~in na koji se to ranijeradili Azra, Zabra njeno pu{e nje, ^orba i svikoji su u Yu–rock razdob lju stvarali svojenaj bo lje radove. Tu je nastao jedanvakuum. Hip hoperi donekle dr`e tekst na`ivotu ali {to se ti~e rock’n’rolla morampriznati da je to gotovo nestalo. Bilo mi jedrago da je netko ~uo da se trudimo okotekstova, da oni ne nastanu za jednuminutu, na probi, tek da se slo`e slogovno,nego da se cijeli bend oko toga trudi. Ina~e,ta se nagrada ne dijeli glaz benicima, obi~noje dobivaju novinari i ljudi zaposleni umedijima.
Va{ sin napunio je tri mjeseca, po~i nju onalijepa prva guguta nja i u hipu vodit }ete ga nadje~je odjele hipermarketa, nogomet ili u omi ljenikafi}... Jeste li primijetili da va{e pjesme iskrenoprihva}aju i djeca u vrti}u, iako njihovi rodite -lji nisu ba{ uvijek sretni dnevnim rje~nikom kojikoristite.
Svjestan sam toga da je dio moje lirikeeksplicitan, ali to ne koristim na povr{anna~in, ne silujem stih niti poku{avam usvojoj 36. godini ispasti frajer, nego ka`emtamo gdje osje}am da je potrebno. Ako tomo`e ponekad zazvu~ati neprilago|eno...recimo sad kad sviramo u velikim dvo ra -nama i kad smo postali bend na koji rodite -lji dolaze s malom djecom... Jako mi je `ao,ali to je kompromis koji sad ne mogunapraviti. Moram ostati pravovjeran pa i pocijenu da rodite lji koji do|u s djecom u
tri–~etiri navrata moraju obja{ njavati {to je»mlohava ~una« i za{to ovaj stri~ek govoriru`ne rije~i. Mi smo i da lje suvi{epunk–rock bend da bismo sad mogli ko -ristiti ubla`enice. Bilo bi glupo.
Zna~i da vrhun ska produkcija nije sma njila i -skonstvo punk–rock benda, stadion ski nastupinisu vas odveli u mainstream?
Ne, mi smo u principu ono {to su GreenDay ve} dugo u Americi ili Toten Hosen uNjema~koj. U na{im okvirima mi smoveliki bend koji ima te korijene, a i da lje jeu svojim tekstovima grub. Vani je tonormalno — svaka europ ska dr`ava imajedan glasni, poznati r’n’r’ band s maloeksplicitnijom lirikom.
U kojemu od mladih imena osje}ate bun tov -ni{tvo i nestrp lje nje sli~no va{emu kad stezapo~i njali prije dvadesetak godina?
Trenuta~no ima puno bendova. Nijedodu{e sve u `e lji, nego i u izdr` ljivosti,zajedni{tvu... Radili smo s mladim grupama\ubrivo iz Splita i rije~kima One PiecePuzzle. Gu`va u {esnaestercu je super bendiz Osijeka. Nadam se da }e se me|u njimabrzo profilirati netko tko }e biti zdravakonkurencija svima nama koji smo deset -lje}ima na sceni.
Va{a je internet ska stranica posje}enija odstranica svih na{ih bendova. Trenuta~no imateoko 14.500 online ~lanaka, oko 1.600registriranih korisnika... Kako razmi{ ljate osuvremenoj distribuciji glaz be i koja je, poVama, njezina budu}nost?
Vjerojatno budu}nost glaz be le`i u iprodaji pjesama tim putem, me|utim mismo od toga dosta daleko. Ne moguzamisliti da kod nas neki bend napravi ono{to su sada vani u~inili Arctic Monkeyspredstav ljaju}i se isk lju~ivo pu tem Inter -neta i postav{i tako poznato ime. Kod nas jejo{ uvijek bitno imati jaku izdava~ku ku}ukoja te zna predstaviti i distribuirati, pokrititr`i{te na pravi na~in i osmisliti mar ke -tin{ku taktiku. To je jo{ uvijek jako bitno.Ali, budu}nost jest u Internetu. Vjerojatno}e se provideri do govarati preko izdava~kihku}a s izvo |a~ima. Neki }e mo`da i zaobi}iizdava~ke ku}e, ali zasad jo{ uvijek tre ba -mo njihovu pomo}.
Kad smo dogovarali ovaj susret rekli ste da bistevo ljeli govoriti o glaz bi. Nadam se da nismoiznevjerili Va{u `e lju i hvala Vam na ugodnomrazgovoru.
Bitno mi je da znam da jo{ uvijek postojeno vine i medij u kojima se pri~a o glaz bi ipjesmama, a ne o boji mojih predivnih ga -}ica.
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
RA
ZG
OV
OR
I
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 10
11B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
P r a i z v e d b a s k l a d b e N e { t o l i j e p o T o m i s l a v aU h l i k a n a t r e } e m k o n c e r t u u 1 3 . s e z o n iV a r a ` d i n s k o g k o m o r n o g o r k e s t r a
VIRTUOZNA HARFA U PRVOMPLANUPi{e: Ana Vidi}
Prema svojemu obi~aju ~lanovi Vara`din skog komornog orkestra naprograme koncerata u sezoni uvr{tavaju i nova djela hrvat skih skladate -lja. Pod ravna njem Aleksandra Kalajd`i}a, na tre}em koncertu u ovoj
sezoni, ujedno prvome koji se nakon nastupa u vara`din skoj Katedrali odr`aona stalnom mjestu njihova muzicira nja — Velikoj koncertnoj dvorani tek obnov -ljena vara`din skog Hrvat skog narodnog kazali{ta, izveli su novu skladbuTomislava Uhlika. Taj skladate lj, ro|en u Zagrebu 1956., u dub lje se istra`iva -nje svojih glaz benih interesa upustio na nagovor skladate lja i dirigenta EmilaCossetta, pa je na njegov poticaj upisao i studij glaz bene teorije, a potom ikompozicije u klasi Stanka Horvata na Muzi~koj akademiji u Zagrebu. Brojneobveze, primjerice anga`man u Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvat -ske Lado te u Zagreba~koj baletnoj {koli, potom su ga uda ljile od toga studija.No, na Akademiji je zavr{io studij dirigira nja u klasi Igora Gjadrova, rade}itako|er naj prije kao pijanist, a potom kao dirigent u Grad skom kazali{tuKomedija, gdje je od 1992. dirigirao {est operetnih premijera, a gostovao je i upredstavama zagreba~kog i osje~kog HNK. Redovito sura|uje i sa Simfonij -skim puha~kim orkestrom Hrvat ske voj ske. Trenuta~no predaje na zagreba~kojMuzi~koj akademiji. Njegov skladate lj ski rad obuhva}a djela za razne sastavete se uvelike teme lji na uskla|iva nju sklonosti prema klasi~noj, folklornoj i jazzglaz bi. Dobitnik je niza prizna nja za svoj rad, a osim toga, spremno se odazivamolbama prijate lja i kolega glaz benika da pi{e i za njih. Tako je poticaj zasklada nje djela Ne{to lijepo, koje je praizveo Vara`din ski komorni orkestar,do{ao od vrsne harfistice Mirjam Lu~ev Debani}. Naime, na predstav lja nju njezina prvog solisti~kog albuma Harfa, na kojemu su se uz djela francu skihautora za harfu na{la i Uhlikova Tri preludija pisana upravo za nju, Mirjam Lu~evDebani} zamolila je skladate lja da joj ponovno u~ini istu uslugu. Duhovitouzev{i njezin prijedlog da napi{e »ne{to lijepo za harfu i guda~ki orkestar« kaonaslov skladbe, Uhlik je stvorio djelo jasno istaknute virtuoznosti dionice harfena podlozi guda~a. Rapsodi~na glaz bena forma oblikovana poput fantazijesastoji se od ~etiri jasno odvojena dijela pro`eta aluzijama na narodne napjevekontinentalnog dijela Hrvat ske, me|u kojima su primjerice prepoznat ljivepjesme Suka~ica pile pe~e i Staro sito i korito. U vje{toj interpretaciji MirjamLu~ev Debani} i ~lanova Vara`din skog komornog orkestra pod ravna njemAleksandra Kalajd`i}a publika u Vara`dinu imala je prilike u`ivati u doistavedrom i zanim ljivom djelu, ujedno vrijednom doprinosu repertoaru za harfu.
U z p r a i z v e d b u u s k r { n j e g o r a t o r i j a N a G o r iK a l v a r i o v i T o m i s l a v a U h l i k a
TAPISERIJA NARODNOG BLAGAPi{e: Iva Lovrec [tefanovi}
Dragocjena manifestacija Pasion ska ba{tina, koja je {esnaesti putodr`ana u Zagrebu u vrijeme pasion skog promi{ lja nja uumjetnostima, donijela je i priliku za predstav lja nje nove skladbe koju
je od svojega dugogodi{ njeg dirigenta i skladate lja–suradnika TomislavaUhlika naru~io te 31. o`ujka praizveo ansambl Lado u Bazilici Presvetoga SrcaIsusova u Palmoti}evoj ulici.
Obi lje`avaju}i pola sto lje}a `ivota nepopust ljivim tempom praizvedbi, TomislavUhlik novo je djelo za ansambl Lado posvetio sje}a nju na skladate lja i dirigentaEmila Cossetta koji je, kako je istaknuto u jednom razgovoru, zaslu`an da jeUhlik »u{ao u glaz bu« i zamijenio studij fizike studijem na Muzi~koj akademiji.Ovo djelo tre}e je u nizu pisanom za Lado i s prva dva tvori svojevrsni triptihkoji bi u nekom izda nju nosa~a zvuka mogao imati opseg i temat sku naravoratorija poput Händlova Mesije. No, razlika je svakako u pristupu narodnomeblagu, odnosno pisa nju glaz be u stilizaciji folklornih uzoraka, tka nju tapiserijepodatne ansamblu koji osebujnim izvedbenim mogu}nostima i konotacijamaotvara me|uprostore glaz benih `anrova. Dakako, kre}u}i od pu~kih crkvenihtekstova iz zbirke me|imur skih napjeva, koje je sakupio Vinko @ganec,unekoliko je bio odre|en tonus glaz benog mi{i}nog tkiva na koji je skladate ljoslonio osam slika oratorija uro njena u svojevrsni imaginarni folklor.Instrumentalno ruho skladbe bilo je odre|eno zadano{}u ansambla koji jezapravo tambura{ki orkestar ma njeg opsega, ali je Uhlik znakovito uporabioklarinet, dvije violine i cimbal. Zbor ska faktura kre}e od pu~kog na~ina pjeva -nja do slo`enijih akordi~kih sklopova. Dijelovi su Sedam svetih `alosti I, s
istaknutom ulogom klarineta, Gre{nike poziva DevicaMarija, Ve~erja, Majka Bo`ja je zaspala u stilu
~arda{a, sredi{ nji dramatur{ki stavak PriPilatu{u s eksponiranim orkestrom i
mu{kim zborom, Kri`no drvo uz acapella situaciju sa solistima,potom rekapitulacija Sedamsvetih `alosti II uz novi tekst izak lju~ni stavak Golgota uz
glaz bu iz druge slike.
Anga`iranim tuma~e njemjo{ jednog vrijednog djela sa
znakovitom posvetom, an sam -bl Lado je pod vodstvom Dra -`ena Kurilov~ana zahva ljuju}ipar tituri Tomislava Uhlika dobio
jo{ jednu uspje{nicu u svojemubogatom i zna~ajnom repertoaru.
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
Tomislav Uhlik
K o n c e r t k l a p a u C i b o n i u Z a g r e b u
NOSTALGIJA ZVANA NEDAMO TE PISMO NA[APi{e: Ana Vidi}
Poneseni iznimnim uspjehom koncerta podnazivom Ne damo te pismo na{a, odr`anog urujnu pro{le godine na split skom Po ljudu na
kojemu je ~ak petnaestak tisu}a ljudi u`ivalo u
nastupu naj poznatijih klapa ju`nih krajeva Hrvat -ske, organizatori — split ska agencija Picaferaj i di -skograf ska ku}a Scardona — odlu~ili su produ ljitiefekt i svoj projekt predstaviti i u drugimdijelovima Hrvat ske. Uslijedili su koncerti uZagrebu, Rijeci, Dubrovniku... Velik odazivpublike na svakoj od tih manifestacija svjedo~i ouspjehu projekta. Iako je specifi~no dalmatin sko acapella vi{eglasje, a katkad i uz instrumente,odavno pre{lo granice tradicije i ispreplelo se sraznim drugim glaz benim izri~ajima i utjecajima,~ini se da je upravo na tim koncertima do`ivjelo,barem za neko vrijeme, svoj vrhunac po pu -larizacije. Osobito dojm ljiv broj posjetite lja bio jeu Zagrebu, gdje su u Ko{arka{kom centru Dra`en
Petrovi} zbog velikog interesa odr`ana ~ak dvakoncerta u samo nekoliko sati. Poti~u}i nostalgiju, ljubav za rodnim krajem, pa i lokalpatriotizam,osmi{ ljenom kombinacijom prikaziva nja motivadalmatin skog `ivota i kraja na videozidu, ure|e -njem bine, dosjetkama legendarnog [pire Gu -berine i suvodite ljice mu Mariole Milardovi}Peri}, uz uvodnu rije~ trogir skog gradona~elnikaVinka Brkana, nastupi klapa i njihove inte r pre -tacije poznatih pjesma doista su pobu|ivali emo -tiv na i iskrena odu{ev lje nja prisutnih.
Crescendo klap skih hitovaNakon reprodukcije teksta Ljube Stipi{i}aDelmate u kojemu je sam autor pozvao »~ovika dase vrati sebi dok jo{ ima kome« uslijedila jepjesma, naj prije u izvedbi `en ske klape Di{pet,koju su krajem 1998. osnovale dalmatin ske stu -dentice u Zagrebu. Nakon njih predstavila se
mje{ovita klapa Filip Devi} osnovana 1978. u sklopuistoimenog Kulturno–umjetni~kog dru{tva `e ljezni~araiz Splita. Prepoznat ljivim zvukom, uz instrumentalnuprat nju, osobito su dojm ljivo izveli obradu hita T.Spalata Moje izgub ljeno blago, a potom su mlade ~laniceklape Neverin tako|er pokazale smisao za obrade upjesmama Samo ovu mrvu du{e i Daleko je (glaz ba T.Obrovac za film [to je mu{karac bez brkova). Nastupilesu jo{ i mu{ka klapa [ufit iz Splita, mje{ovitavokalno–instrumentalna klapa Ragusa osnovana prijegotovo 30 godina te jedna od ponaj bo ljih klapa s juga,mu{ka klapa Si nj koja je odu{evila svojominterpretacijom Gibonnijeve i Oliverove Cesarice.Najve}i p ljesak ve} pri izla sku na pozornicu dobila je{iben ska klapa Maslina pod vodstvom tenora BrankaBubice s kojima je publika u cijelosti otpjevala Ostalasi ista i Maslina je neobrana, pa su iza{li i na bis izvev{iOdlazak Arsena Dedi}a. Zadar ska klapa Intradepredvo|ena Tomislavom Brali}em stvorila je osobituatmosferu pjesmama Croatio, iz du{e te ljubim i Jo{ sesi}am onih ri~i, a klapa Trogir je uz Vinka Cocu pokazalaza{to su preko 40 godina u vrhu mu{kog klap skogmuzicira nja. Prikladno zavr{etku koncerta, napozornicu su iza{li svi izvo|a~i i predvo|eni klapomMaslina izveli @ivot leti, kapetane posve}enu upravovelikom {iben skom ko{arka{u, nakon ~ega se za~uotrenuta~no naj ve}i klap ski hit Da te mogu pismom zvati.Kona~ni zak lju~ak manifestaciji dali su ~lanovifolklornog ansambla KUD–a Filip Devi} otplesav{i unarodnim no{ njama zavr{no kolo iz Ere s onoga svijetaJakova Gotovca.
Spektakl za publikuUnato~ zadovo ljstvu publike, pita nje je koliko jednatako, sada ve} masovna produkcija, mo`e izdr`atizahtjeve za visokom razinom prezentacije klap skeizvedbe, osobito u usporedbi s nekim drugim, mo`dazatvorenijim, ali svakako glaz beno stro`e odre|enimpriredbama iste provenijencije, me|u kojima pred nja~iOmi{ki festival. Glavne zna~ajke klap skog pjeva nja i uovome su slu~aju zadr`ane — ve} i sam naslov Ne damote pismo na{a ukazuje na potrebu za o~uva njem bititradicionalnog izri~aja. No, ~ini se da je postiza nje togau ovome slu~aju bilo ipak u sjeni stvara nja spektakla zaprivla~e nje publike. Da je novosti i promjenenemogu}e, pa i nepotrebno izbjegavati, dokazuju i ovikoncerti, a jedino vrijeme mo`e pokazati koliko za toima potrebe.
Ve} i sam naslov priredbe Ne damo te pismona{a ukazuje na potrebu za o~uva njem bititradicionalnog izri~aja, no ~ini se da jepostiza nje toga u ovome slu~aju bilo ipak usjeni stvara nja spektakla za privla~e nje pub-like
Ne damo te pismo
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
PR
IKA
ZI
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 11
12 B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
V. ME\UNARODNI SUSRET PJEVA^KIH ZBOROVA(RIJEKA)
Uorganizaciji Ustanove Ivan Mateti} Ro njgov (Ro njgi–Vi{kovo) u Rijeci je 1. i 2. lip njaodr`an peti Me|unarodni susret pjeva~kih zborova. Nakon Njema~ke (Freiung) i ^e{ke(Prachatice), gdje je na prva ~etiri me|unarodna susreta pjeva~kih zborova gostovao
Rije~ki oratorij ski zbor Ivan Mateti} Ro njgov, ove je godine doma}in susreta bio Grad Rijeka. Takoje peti Susret odr`an pod pokrovite ljstvom Primor sko–goran ske `upanije, Grada Rijeke i Op}ineVi{kovo. U okviru susreta odr`ana su dva koncerta na kojima su nastupili Smi{aný pvecký sbor^eská pise iz Prachatica (^e{ka) te Rije~ki oratorij ski zbor Ivan Mateti} Ro njgov. Prva se glaz benave~er, kao naj ava blagdana rije~kog za{titnika, odvijala u rije~koj Katedrali sv. Vida, a drugi senastup zbio na pozornici Spomen–doma Ro njgi (Mateti}eva rodna ku}a) u Vi{kovu pokraj Rijeke.Na koncertu duhovne glaz be zbor iz Prachatica izveo je, pod ravna njem svog dirigenta VaclavaKrausa, Graduale Leo{a Jana~eka i Alleluju Franti{eka Jan~ika. ROZ Ivan Mateti} Ro njgov izveo jestavak Slava iz Staroslaven ske mise Du{ana Pra{e lja, uz orgu lj sku prat nju Roberta Hallera, a podravna njem autora skladbe. Zatim su zdru`eni zborovi interpretirali zanim ljivu Missu brevissuvremenog ~e{kog skladate lja Zdeneka Luká{a pod ravna njem Vaclava Krausa, dok su Zaj~evuI. Missu solemnis u As–duru (op. 5, br. 43) interpretirali pod ravna njem Du{ana Pra{e lja. Solisti uizvedbi Zaj~eve Misse bili su Va nja Valentin (sopran), An|elka Ru{in (alt), @elimir Pu{kari} (tenor) iRobert Kolar (bariton), a za orgu ljama je bio Roberto Haller. Na pozornici Spomen–doma Ro njgizbor ^eská pise pjevao je ~e{ke skladbe, a zbor–doma}in skladbe Ivana Mateti}a Ro njgova(Manti njada i tanac), Nella Milottija (Uspavanka za @vanom, Tamo pod lindarom), Du{ana Pra{e lja(Lipa mladost moja, Bri{kula), Vjekoslava Kne`evi}a (Valovi biondi valovi; Moro, Moro, Morice; uaran`manu D.Pra{e lja) i Emila Cossetta (I. i IV. stavak ciklusa Ladarke). (Lovorka Ruck)
SU
SR
ET
I
S
US
RE
TI
SU
SR
ET
I
S
US
RE
TI
SU
SR
ET
I
ME\UNARODNI ORGU LJA[KI FESTIVAL ARS ORGANI SISCIAEPi{e: S nje`ana Miklau{i}–]eran
Ugodini smo u kojoj se u mnogim zem ljama Europe raznim priredbama, koncertima ifestivalima obi lje`ava 1250. ob ljetnica dola ska orgu lja na na{ stari kontinent. Godine 757.orgu lje su kao dar stigle na dvor francu skoga kra lja Pipina Malog, a od 1287. postale su
jedino priznato glaz balo u liturgij skim obredima rimokatoli~ke crkve. Od prijenosnih instrumenataorgu lje su tijekom sto lje}a dostigle razmjere instrumenata s nekoliko manuala, s opse`nimpedalom i vi{e desetaka registara s nekoliko tisu}a cijevi na kojima se mogla izvoditi tehni~ki (iestet ski) sve zahtjevnija glaz ba. Tijekom sto lje}a u mnoge su crkve u{le orgu lje i ostale tamo svedo danas kao dio inventara nastalog u odre|enome razdob lju, odnosno kao dio sakralneumjetni~ke ba{tine. Ratna razara nja, kakva su na nekim podru~jima Republike Hrvat ske zabi -lje`ena tijekom Domovin skoga rata (od 1991. do 1995.) ostavila su nenadoknadive pos ljediceuni{tava njem kulturne ba{tine, pa je mo`da i prethodno spomenuta ob ljetnica dola ska orgu lja uEuropu potakla predstav lja nje kulturnoga blaga koje je izmaknulo pogledima onih koji su gadrugdje sustavno uni{tavali.
Od 27. svib nja do 1. lip nja 2007. odr`an je prvi me|unarodni orgu lja{ki festival pod nazivom ArsOrgani Sisciae, ~iji je prire|iva~ nedavno osnovana Hrvat ska udruga Ars Organi Sisciae. Uprogram doga|a nja bila su uk lju~ena ~etiri koncerta u `upnoj Crkvi sv. Marije Magdalene u mjestuSela (prije Si ska na cesti koja vodi iz Zagreba) i Muzikolo{ki skup prire|en u Glazbenoj {koli FranaLhotke u Si sku 30. svib nja 2007. godine. Umjetni~ki vodite lj festivala i njegov glavni pokreta~,orgu lja{ i pijanist Edmund Andler Bori}, bio je upoznat s i skustvima nekih drugih hrvat skihgradova u kojima su prije desetak godina pokrenuti sli~ni orgu lja{ki festivali, kao {to su Po`e{keorgu lja{ke ve~eri (pokrenuo 1996. i vodio do 2004. skladate lj Davorin Kempf) i Dani orgu lja u Istri(pokrenula 1998. tvrtka Lifestyle iz Umaga).
Orgu lje u Crkvi sv. Marije Magdalene u mjestu Sela izgradio je orgu ljar I. F. Jane~ek iz Ce lja 1777.godine. U vrijeme popisiva nja orgu lja u Hrvat skoj, koje je na poticaj prof. Ladislava [abanaizme|u 1972. i 1975. proveo Republi~ki zavod za za{titu spomenika kulture iz Zagreba,Jane~ekove orgu lje u `upnoj crkvi u Selima nisu bile u upotrebi. One su, kao jedino sa~uvanodjelo ce lj skoga majstora u na{oj zem lji, jedinstveni spomenik kulture i prema [abanovojklasifikaciji jedan od naj vrednijih instrumenata u sjevernoj Hrvat skoj.
Instrument skromnih mogu}nosti s jednim manualom, kratkim pedalom i jedanaest registarauspje{no je restaurirala tvrtka Heferer iz Zagreba 2001. godine. Kako nije jednostavno odabratirepertoar za izvedbu na orgu ljama takvih dispozicija, orgu lja{ Edmund Andler Bori} i violinistGoran Kon~ar morali su za koncert otvore nja, odr`an 27. svib nja, odabrati primjereni repertoar(Pachelbel, Frescobaldi, Pergolesi — sonata za violinu i orgu lje, Galuppi, Rossi, anonimus izHrvat ske iz 18. sto lje}a, W. L. Weber — skladba za violinu i orgu lje i Morandi). Gost iz Nizozem -ske, orgu lja{ Reitze Smits, ~iji je nastup 28. svib nja omogu}ilo Veleposlanstvo Kra ljevine Nizozem -ske, odabrao je djela Sweelincka, Reineckena, Buxtehudea, Mozarta i Ruppea.
Za Muzikolo{ki skup odr`an u srijedu, 30. svib nja 2007. priloge su pripremili Bo`idar Grga(Mleta~ko–dalmatin ski tip orgu lja u 19. sto lje}u), S nje`ana Miklau{i}–]eran (Glazba za orgu lje uopusima hrvat skih skladate lja), Tatjana Ro`ankovi} (Povijesne orgu lje u Si sku i okolici) i EminArmano (Obnova orgu lja u Hrvat skoj). Istoga dana koncert u `upnoj Crkvi sv. Marije Magdalene uSelima priredila je orgu lja{ica Renata Bauer iz Ljub ljane izvev{i izbor kratkih skladbi skladate lja 18.i 19. sto lje}a. Zajedni~ki nastup sopranistice Tamare Felbinger i orgu lja{a Maria Penzaraomogu}io je uvr{tava nje skladbi hrvat skih skladate lja Ivana Luka~i}a (Cantabo Domino), VinkaJeli}a (Cantate Domino), Andree Antica de Montona (Tri frottole) i Talijana Tomasa Cecchinija, kojije djelovao u Splitu i Hvaru do smrti 1644. (Hormai, che qunita e l’hora, All’ aura d’un dolcissimosospiro i Rosa d–Amor). Dobre suradnike na{ao je Edmund Andler Bori} u muzikologi nji ValentiniBada njak i u Marici Pernar, nastavnici pjeva nja na glaz benoj {koli u Si sku.
Brojna publika koja je uovo mjesto kod Si skado{la i iz drugih hrvat skihgradova prepoznala jekulturolo{ku vrijednostnove glaz benemanifestacije, a podr{kakoju su festivalu dali GradSisak iSisa~ko–moslava~ka`upanija po svoj }e priliciomogu}iti odr`ava njedrugog festivala ve} s -ljede}e godine, a time ipo~etak nove, nadamo se,uspje{ne orgu lja{ketradicije.
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
FE
ST
IVA
LI
Goran Kon~ar i Edmund Andler–Bori}
P r e d s t a v l j a n j e z b o r n i k a R a s p r a v e i p r i l o z i i z s t a r eh r v a t s k e g l a z b e n e p r o { l o s t i d r . s c . M i h e D e m o v i } a
PRESJEKPEDESETOGODI[NJEG ISTRA@IVANJAPi{e: Ana Vidi}
Sve}enik Dubrova~ke bi skupije, muzikolog idugogodi{ nji regens chori zagreba~ke Katedrale dr. sc.Miho Demovi} u svojemu dugogodi{ njem i plodnom
znanstveno–stru~nom i skladate lj skom djelova nju bi lje`i 17objav ljenih k njiga, vi{e od 80 znanstvenih i stru~nih radova,niz leksikograf skih ~lanaka te brojne skladbe, harmonizacijei transkripcije. U povodu 70. godine njegova `ivota, a napoticaj njegovih biv{ih u~enika i studenata te kolega iprijate lja, katoli~ki tjednik Glas koncila odlu~io je objavitizbornik sa ~ak 846 stranica B–formata njegovih izabranihrasprava i priloga s podru~ja hrvat ske glaz bene pro{lostiobjav ljenih u raznim ~asopisima i izda njima. Tu inicijativupotkrep ljuje uvid u Demovi}evu bibliografiju koja setako|er na{la u zborniku. Tako prvi dio k njige donosi prviput sastav ljenu biobibliografiju dr. sc. Mihe Demovi}a koju~ine njegovi znanstveni, stru~ni i skladate lj ski radovi, izlaga -nja na me|unarodnim kongresima i znanstvenim skupovima, pregled nastupa s pjeva~kim zborovima, popis~lanova pjeva~kog koralnog zbora zagreba~ke Katedrale od1965. do 2002. te Demovi}ev `ivotopis. Autor toga dijelazbornika je povjesni~ar i arheolog dr. sc. Marko Babi},ujedno i urednik izda nja. Drugi opse`niji dio donosi upravoono {to je nazna~eno naslovom zbornika — rasprave i priloge iz stare hrvat ske glaz benepro{losti. Tu su se po prvi put na{li sabrani na jednome mjestu rezultati Demovi}eva gotovopedesetogodi{ njeg istra`iva nja povijesti hrvat ske glaz be. Tekstovi su podije ljeni u {estcjelina koje se odnose na estetiku crkvene glaz be, hrvat sku sred njovjekovnu monodij sku idijafonij sku glaz bu, glaz benu povijest Dubrovnika, crkvenu pu~ku popijevku i folklor, a u njih je uklop ljeno 16 poglav lja s posebnim naslovima koji obra|uju odre|ene teme iznavedenih podru~ja. Pos ljed nja cjelina su notni prilozi koji na vi{e od 200 stranica predstav -ljaju Demovi}evu obradu — transkripciju i prilagodbu za izvo|e nje — znatnog dijela notnegra|e hrvat ske glaz bene pro{losti.
U dru{tvu kolega i prijate ljaTo monumentalno djelo, presjek opusa Mihe Demovi}a, predstav ljeno je na zagreba~komKaptolu 30. svib nja ove godine uz nazo~nost autora, svih koji su potpomogli nastanakzbornika te uva`enih gostiju, me|u kojima je bio i dubrova~ki bi skup @elimir Pu lji}.Doga|aj, pod vodstvom tehni~ke urednice izda nja Ines Kara~i}, uveli~ao je i Sve}eni~kipjeva~ki zbor pod ravna njem vl~. Dragutina Cerove~kog otpjevav{i, uz sred njovjekovnenapjeve Sanctus i Procedentem, i dvije Demovi}eve skladbe — Pohvalu i Alkari. Nakonuvodnih, osnovnih podataka o Demovi}evu zborniku, o djelu su govorili autorovi suradnici.O va`nosti Demovi}eva opusa, na~inu rada na k njizi i osobnom doprinosu na biobibliografijii uredni{tvu zbornika govorio je dr. sc. Marko Babi}. Akademik An|elko Klobu~ar istaknuoje kao recenzent pojedina poglav lja poput Dubrova~ke kne`eve kapele i orkestra te Hrvat skihti skanih crkvenih pjesmarica, brojne fotografije i opse`an prilog notne gra|e, kao i trajnuvrijednost djela, zaokru`enu koncepciju i slav ljeni~ki ugo|aj. O djelu je, neformalno i sosobnoga gledi{ta Demovi}eva kolege na koru zagreba~ke prvostolnice, progovorio orgu lja{Mario Penzar, a potom je okolnosti svojih istra`iva nja uz radost i ponos zbog otkriva njanovih ~i njenica u glaz benoj povijesti predstavio i sâm autor i slav ljenik, zahvaliv{i ujednosvojim suradnicima i prijate ljima. Napos ljetku je nakladnik, ravnate lj Glasa koncila, vl~.Nedje ljko Pintari} tako|er iznio dojmove o va`nosti zbornika, ali i cjelokupnog djelova njaMihe Demovi}a koje je upoznao izbliza kao bogoslov, naglasiv{i i njegov doprinos u razvojui napretku Sve}eni~kog pjeva~kog zbora. Rasprave i prilozi iz stare hrvat ske glaz bene pro{lostisvakako su bogati izvor sazna nja i podataka te bitan doprinos popu njava nju stranica hrvat -ske pro{losti. K njiga je objav ljena kao jedanaesta u nizu biblioteke »Ljudi i doga|aji« unakladi Glasa koncila uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvat ske.
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
PU
BLIC
IST
IKA
U povodu 70. godine `iv-ota sve}enika i muzikolo-ga Mihe Demovi}a ka-toli~ki tjednik Glas kon-cila objavio je zbornik sa~ak 846 stranica njegovihizabranih rasprava ipriloga s podru~ja hrvat -ske glaz bene pro{losti.
Izvedene tri skladbeVjekoslava Nje`i}a
Gitarist Petrit Çeku i Cantus Ansamblizveli su 14. svib nja u Maloj dvoraniLisin ski skladbu Vjekoslava Nje`i}a
Koga për kangë (Vrijeme za pjesmu) za gitarui komorni ansambl, praizvedenu napro{logodi{ njoj Samobor skoj glaz benojjeseni, a koja je ovaj put imala zagreba~kupremijeru. Na svome petom ovosezon skomkoncertu, odr`anom 20. svib nja u Velikojkoncertnoj dvorani HNK u Vara`dinu, nakojemu je ugostio violon~eliste Moniku Le -skovar i Giovannija Sollimu, Vara`din skikomorni orkestar izveo je, izme|u ostalih,Nje`i}evu skladbu Chronostasis za guda~e ielektroniku, koju je 2003. na 22. Muzi~kombiennalu Zagreb praizveo belgij ski komorniansambl Musiques Nouvelles s devetguda~a, pod ravna njem umjetni~koga vodite -lja Jean–Paula Dessyja. Skladate lj sko pismomladog hrvat skog skladate lja VjekoslavaNje`i}a predstav ljeno je i 28. svib nja u Malojdvorani Lisin ski na koncertu Guda~kogkvarteta Sebastian i gostiju, violista Milana^unka i violon~elista Vinka Rucnera, kada jepraizvedena njegova skladba Lontanodappertutto (Posvuda daleko), nastala ovegodine na poticaj Kvarteta. (B.P.)
Novo Nje`i}evo djelo
Vjekoslav Nje`i}, mla|i hrvat ski skladate ljiz klase akademika Stanka Horvata,osobit skladate lj ski interes ve} niz
godina i skazuje prema elektroni~koj glaz bi,sintezi akusti~nog i sintet skog zvuka, sukobu`ivog i ne`ivog. Mo`da je naj ve}i odjek imala njegova skladba Chronostasis za guda~e ivrpcu. Nje`i}evo novo djelo, me|utim,posve}eno je tradicionalnom sastavu guda~kogkvarteta, a nastalo je na poticaj Guda~kogkvarteta Sebastian koji ga je i praizveo u Malojdvorani Vatroslava Lisin skog 28. svib nja ovegodine. Lontano dappertutto, ba{ kao i nekaranija Nje`i}eva djela, propituje odnos prostora ivremena te na{epercepcije istoga.Jednostava~na skladbaza~udno je tradicionalnestrukture ~ija sekompaktnost zrcali uprelijeva njima izme|udionica koje, premdasamostalne, pletuharmonij sku potku na kojuse potom svaka pojedina,u svome putova njulontano dappertutto, mo`eosloniti. (JelenaKne{aurek Cari})
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
P
RA
IZV
ED
BE
PR
AIZ
VE
DB
E
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 12
13B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
H R V A T S K A G L A Z B A N A L J E T N I M F E S T I V A L I M A I U I D U ] O J S E Z O N I
Kvantiteta ili kvaliteta – znamo li~emu te`imo?Pi{e: Mirta [po ljari}
Zavr{ena je jo{ jedna koncertnasezona i pred nama je ljeto ukojemu se organizatori, direktori i
umjetni~ki ravnate lji po obi~aju okre}uatraktivnijim te {iroj publici prepoznat -ljivijim i zanim ljivijim programima, koji}e se uklopiti u odre|enu sliku okulturnoj ponudi turisti~ke zem lje Hrvat -ske. Glazbeni `ivot uglavnom se okre}ejadran skoj obali, {to ne pretpostav lja dakontinentalna Hrvat ska glaz beno ne `ivi,ali ~i njenica je da interpreti radije obli -kuju »turneje« uz more, negoli na usi -janomu kopnu. Stoga odmah izdvojimoone naj zna~ajnije punktove, a to su Du -bro va~ke ljetne igre, Split sko ljeto,Glazbene ve~eri u Sv. Donatu i Osor skeglaz bene ve~eri, ne bez razloga poredaneovim slijedom.
Put JadranomProgram Ljetnih igara u Dubrovnikutakav je kakav jest s tek sporadi~nimpojav ljiva njem nekoga hrvat skoga skla -date lj skog imena, me|u kojima vrijediizdvojiti dvije izvedbe. Rije~ je o Simfonij -skoj pjesmi Blagoja Berse, koju }e nasamome zavr{etku 25. kolovoza izvestiSloven ska filharmonija pod ravna njemGeorgea Pehlivaniana, te ne{to ranije, 19.kolovoza, izvedba Koncerta za klarinet iguda~e Brune Bjelin skog, koju }eprirediti Dubrova~ki simfonij ski orkestarpod ravna njem Zlatana Srzi}a, a uzklarinetista Michaela Edwardsa.
Ne{to sjeverniji Split priprema svojetradicionalno ljeto, tako|er raznovrsnimglaz beno–kazali{no–plesnim repertoarom.Dva k lju~na trenutka vezana uz hrvat skuglaz bu upravo }e biti dislocirana, {to idena hvalu ovomu gradu koji svoje Ljeto`eli ponuditi ne samo svojim gra|anima iposjetite ljima, ve} ~itavoj regiji. Tako }eVrli~ani 29. srp nja u svome gradu susrestiGotov~eva Eru s onoga svijeta (dirigentHari Zlodre, redate lj Kre{imir Dolen~i}),dok }e Si njanima 4. kolovoza na grad skavrata pokucati Zaj~ev Nikola [ubi} Zri nj ski(dirigent Hari Zlodre, redate ljicaStephanie Jamnicky). Dvije »klasi~ne«doma}e opere ~ija aktualnost i privla~nostnikada ne zastarijevaju.
Split sko ljeto i zadar ske Glazbene ve~eriu Sv. Donatu povezat }e gostova nje fran -cu skog ansambla Dialogos, ~ija umje -tni~ka vodite ljica Katarina Liv ljani}uporno i sustavno prou~ava hrvatsku glaz -benu i k nji`evnu ba{tinu, dodaju}i dovo -ljnu koli~inu onoga mit skoga osje}a njaprisutnoga kada je sveukupna rana glaz bau pita nju. Ovoga ljeta dolazi po prvi put uHrvat sku predstaviti nam novi ansamblovprojekt Juditu, biblij sku pripovijest izrenesansne Hrvat ske prema tekstu MarkaMaruli}a. Dana 18. srp nja hrvat sku }epremijeru do`ivjeti Zadar, dok }e dvadana kasnije biti uprizorena u Splitu.
Glazba u OsoruPut nas je doveo do Osora, zapravojedinoga festivala koji se svih godinaposve}ivao hrvat skim autorima i te`i{teprogram ske koncepcije stav ljao naprisustvo hrvat ske glaz be. Ovogodi{ njeOsor ske glaz bene ve~eri, koje }e trajati od14. srp nja do 22. kolovoza, ugostit }e nizdoma}ih i stranih interpreta, uglavnomokup ljenih oko komorne glaz be, a nitijedan od dvadeset programa ne}e biti bezhrvat ske glaz be. Ovogodi{ nji festivalposve}en je skladate lju Miroslavu Mile -ti}u. Bit }e izvedene ~etiri njegoveskladbe: Koncert za violinu i orkestar(Promenadni), Me|imur ska suita za gitaru,^etiri plesa iz dje~jeg baleta Djeca ple{u,Suite de bourdon za kvartet gitara te dvije
praizvedbe, Lauda Osoru za orkestar i Hommageà Ferdo Livadi} »Notturno«, u komornoj verzijikoncerta za glasovir.
Pored koli~in ski zadovo ljavaju}ega broja djelahrvat skih skladate lja, koja }e biti izvedena uOsoru, izdvojimo ona na koja se obi~no stav ljanaglasak, a rije~ je o praizvedbama. Novo djeloza gitaru napisao je i sâm gitarist Goran Liste{,skladbu nazvanu Tulipan koju }e izvesti DarkoPetri njak. Zagreba~ki kvartet priprema prvusuvremenu izvedbu Guda~koga kvarteta br. 3Dragutina pl. Turányja, dok }e Zagreba~ki
kvartet saksofona praizvesti Nekoliko minijaturamladoga Gordana Tudora. Davor Bobi}skladao je nekoliko novih djela za ovaj festival,Kroatinu koju }e izvesti Kvartet tuba XL,Concertino za 13 glaz benika, u izvedbiansambla Grand Wind Zagreb pod ravna njemAnte Mili}a, i Dje~ju suitu br. 4 za bajan solo,koju }e izvesti Miran Vaupoti}.
Pijanisti Vladimir i Katarina Krpaninterpretirat }e novo djelo Alfija Kabi lja, Partyza dva glasovira, dok }e Fragmente Sr|anaBerdovi}a publici predstaviti Dubrova~kigitar ski trio. Gitarist Darko Petri njak svojim }erecitalom nastaviti promicati zaborav ljenugitaristi~ku literaturu bra}e Slavka i RudolfaFumi}a, te }e u prvim suvremenim inter pre -tacijama predstaviti nekoliko njihovih skadate -lj skih uradaka. U dru{tvu praizvedbi na}i }e sejo{ Me|imur ska (Vehni, vehni) Josipa Matanovi}au izvedbi ansambla Acco duo, kao i Tri pogledana osor sku katedralu Davorina Kempfa u izved -bi talijan skoga pijanista Virginija Pavarana.Dakle, prili~no opse`an udio novih uradaka izhrvat skoga glaz beno–stvarala~koga pera.
Osiroma{eni ZagrebZagreb se ovoga ljeta ne}e proslaviti ponudomhrvat ske glaz be na koncertnim programima, amnogo toga se gubi pomalo neobi~nim ovo -ljetnim program skim spojem Zagreba~kih ljetnih ve~eri i Klup ske kazali{no–glaz benescene Amadeo, koji }e »podijeliti« niz pro gra -ma uglavnom austrij skoga baroka u prostoruMuzeja za umjetnost i obrt. Ono {to saZagreba~kih ljetnih ve~eri va lja izdvojiti jestprva zagreba~ka izvedba skladbe Hommage àSkrjabin Davorina Kempfa na koncertupijanista Ve ljka Glodi}a i saksofonista Sa{eNestorovi}a (27. srp nja), te praizvedba Har -monij skih varijacija Va nje Lisjaka u izvedbiLjerke O~i}, orgu lje, Stanka Arnolda, truba iBranimira Slokara, trombon (12. srp nja).
S druge strane, Scena Amadeo {arolika je kaoi uvijek, nude}i prili~no opse`an broj programaunutar ve} razra|ene i usta ljeno prihva}ene
program ske koncepcije, koja uk lju~uje ko mor -ne kazali{ne predstave, koncerte klasi~ne glaz -be, nastupe istaknutih jazz umjetnika, a ovoga ljeta i poseban dio programa ostvarenoga uokviru proslave tjedna Izraela te nekoliko film -skih projekcija ostvarenih u surad nji sMotovun skim film skim festivalom. Dakle, zasvakoga pone{to, ali s pomno razra|enomprogram skom koncepcijom i odabirom visokekvalitete. [to se ti~e hrvat ske glaz be, vrijediizdvojiti koncert Cantus Ansambla, koji }enastupiti 10. srp nja s cjelovito hrvat skimprogramom djela Borisa Papandopula, O lje
Jela ske, Berislava[ipu{a i An|elkaKlobu~ara.
U novoj sezoniLjetna nas pri~aponovno vra}a uZa greb gdje spo~etkom jesenizapo~i nje i nova koncertna sezona. A ona }ebiti prili~no raznovrsna u smislu pa` njeposve}ene hr vat skim autorima i brizi zadoma}u glaz benu ba{tinu. Neki }e uobi~ajenodosta polagati na doma}e skladate lj ske snage,dok }e pak neki drugi, tako|er uobi~ajeno,smatrati hrvat sku glaz bu tek ne~im usputnim,da ne ka`emo neprofitabilnim.
S obzirom na na{e velike »institucije«,Simfonij ski orkestar HRT–a objavio je novusezonu sa sasvim zadovo ljavaju}im brojemhrvat skih izvedbi, tako da }e zapravo ve}inakoncerata u Majstor skome ciklusu uk lju~ivati idjelo doma}ega skladate lja. Ne `ele}i suvi{nonabrajati sve, istaknut }emo one koji }epolu~iti naj vi{e pozornosti. Ve} prvi koncert uciklusu, 20. listopada, donijet }e praizvedbudjela Mon image, za glasovir, zbor i orkestarMilka Kelemena, koji }e uz Simfonij skiorkestar i Zbort HRT–a interpretirati pija nis -tica Katarina Krpan. Potom je tu Koncert zarog i orkestar Frane Para}a sa solistom Ra do -vanom Vlatkovi}em (25. listopada). Bjelin -skijev Koncert za violu po prvi }e put bitiizveden u integralnoj verziji, a priredit }e gaviolistica Natalija Anikejeva pod ravna njemNik{e Bareze (24. sije~ nja). A pred kraj sezone,10. trav nja, na{em }e se orkestru pridru`itiZbor ^e{ke filharmonije iz Brna, koji }e podravna njem Nik{e Bareze izvesti Epistolu,kantatu za soliste, zbor i orkestar Ive Maleca.
Zagreba~ka filharmonija u svoja tri ciklusanudi ve}inom prili~no »klasi~an« repertoarhrvat skih djela. Uz ~i njenicu da ih Bijelaoktava ne sadr`i uop}e. Plava oktava je jedinakoja }e ponuditi ne{to novo, a bit }e to
praizvedba jo{ nepoznatoga djela DubravkaPalanovi}a, ~ija je izvedba planirana na zad -njemu koncertu ciklusa 23. svib nja. Udru`imoli »plavi« i »crveni« Filharmonijin ciklus, dobit}emo s ljede}u ponudu — Koncertna uvertira iSolo–tutti Igora Ku ljeri}a, Koncert za violinu iorkestar @e ljka Brkanovi}a, Koncert za orgu ljei orkestar i 8. simfonija Stjepana [uleka,Navigare necesse est Petra Bergama, 3. simfonijaLuke Sorko~evi}a, Suita iz Korkyre Brune Bje -lin skog, Am schönen braunen Rhein Silvija Fo re -ti}a i Hommage à Bach Borisa Papandopula.
Iz hrvat ske glaz bene ba{tineJo{ jedan ciklus koji }e se odvijati u prostorimaKD Vatroslava Lisin skog jest Lisin ski subotomkoji }e ponuditi tek jedan va`an projekt vezanuz hrvat sku glaz bu. Rije~ je o koncertnojizvedbi opere Ekvinocij Ivana Brkanovi}a, koju}e prirediti Simfonij ski orkestar i Zbor HRT–apredvo|eni Nik{om Barezom. Cantus An sam -bl nastav lja s predstav lja njem komorne glaz be20. i 21. sto lje}a na svoj specifi~an i vrijedanna~in drugim po redu ciklusom u Malojdvorani Lisin ski, pru`aju}i na{oj sredini tolikopotreban kontinuirani su`ivot sa suvremenim imodernim izri~ajem. Naravno, uvijek pola`u}ivelike nade u hrvat sko stvarala{tvo.
Posebno vrijedi istaknuti mali, ali uporniciklus koji vi{e od polovice svojih snagaupu}uje upravo doma}em glaz benom kon tek -stu. Radi se o Guda~kome kvartetu Sebastiankoji }e u tek ~etiri koncerta ciklusa u Malojdvorani Lisin ski ostvariti dvije praizvedbe,Kvintet za saksofon i guda~ki kvartet Frane
\urovi}a i 4.guda~ki kvartetNenada Fir{ta.Posebno jezanim ljiva novazamisao koju susami nazvali Petminuta renesanse.U tih }e »petminuta« pred -sta viti svijet An -drije Motovu -njanina, AndrijePa tricija, Fran -
cesca Sponge Us pera i Julija Skjaveti}a.
Ono {to }e se ukazati posebno zna~ajnim napo dru~ju revi ta li za cije hrvat ske glaz beneba{tine svakako }e biti prva hrvat ska izvedbaopere Mirjana Josipa Mandi}a, kojom }edirigirati Nik{a Bareza, a re`irat }e je PetarSelem, u produkciji opernog ansamblazagreba~koga HNK. Opera Mirjana pra iz -vedena je 1937. i sasvim je nepoznata hrvat -skoj glaz benoj javnosti. Izvo|ena je uOlomoucu (^e{ka) na ~e{kom jeziku, a ovelikom uspjehu koji je polu~ila govori ~i -njenica da je bila emitirana u direktnom radij -skom prijenosu, {to je za to vrijeme bila pravasenzacija. Prijevod za njema~ku izvedbu na -~inio je Max Brod, a za hrvat sku Josip Bini~ki.Do tih izvedbi, na`alost, nikada nije do{lo naj -vjerojatnije zbog ratnih previra nja i op}enestabilnosti u tada{ njoj Europi.
Stoga }e sezona 2007./2008. donijeti i jednuva`nu produkciju glaz beno–scen skoga djela,zaborav ljenoga jednako koliko je zaborav ljen ispomenuti skladate lj. ^ini se da bismo setrebali malo vi{e pozabaviti upravo ovakvimprojektima te o`ivjeti na pozornicama ikoncertnim podijima glaz bu koja stoji zarob -ljena na notnim listovima u arhivima. A ho}e lita i skazana nastoja nja, kao naoko zadovo -ljavaju}a kvantiteta prisutnosti hrvat ske glaz bena programima, odgovarati i kvalitativnimzahtjevima, potvrdit }e tek i skustvo koje jepred nama.
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
NA
JA
VE
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 13
14 B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
Pi{e: \ur|a Otr`an
DARKO PETRINJAK
IZ ROMANTI^NIH ALBUMACroatia Records
Kreacije iz Croatiae. Novo iznena|e -nje poduzetnog producenta \or|aKeki}a jest album velemajstora
gitare Darka Petri njaka, sasvim doma}egugo|aja i gotovo muzikolo{kog rada naotkri}u za javnost dosad nepoznatihku}nih i sentimentalnih trezorakontinentalne i obalne Hrvat ske. DarkoPetri njak u uvodnom tekstu poja{ njavapretpovijest ovog sliva dvadeset razli~itihskladbi u svojoj izvedbi. Neka od tih djelasvira ve} vi{e deset lje}a i to iz vrlo`ivotnog razloga. Svaki je majstor naj prijebio ne~iji u~enik i upoznavao umije}esvog instrumenta iz rukom pisanih sve` -nji}a, pjesmarica, kajdanki, koje je netkoprije njega tako|er s ljubav lju bi lje`io iprepisivao, ve} prema vlastitom ukusu itehni~ko–izvedbenoj spremnosti. Tako jeu glaz benom odrasta nju Darka Petri njakaugra|eno nekoliko va`nih imena gradite -lja gitara: Ernesta Koro skenyija(1911.–1978.), bra}e Fumi} (Slavka iRudolfa) te svih onih koji su u Zagrebusvirali gitaru, vo ljeli glaz bu i njegovaliklasi~ni ili moderni, sentimentalni iliplesni stil. To su one pjesmice i plesnistavci koji se svojom ljupko{}u uvuku ljudima pod ko`u i uvijek ih nanovo grijusvojom milinom. Takve je albume Petri -njak i sam sretao i iz njih u~io, pa ih je isâm sa~uvao u prstima i srcu. Naravno dapod njegovim prstima i HatzeovaSerenada (u obradi Milana Grakali}a)zvu~i kao Tarrega te one koji na omotnicialbuma velikog gitarista Darka Petri njakao~ekuju velika imena klasi~ne literaturedoista ~eka ugodno iznena|e nje. Prednama je predratni Zagreb i gitaristi~kapraksa prve polovice 20. sto lje}a ozvu~enana vrhun ski na~in. Bra}a Fumi}, Rudolf(1915.–1951.) i Slavko (1912.–1944.), za -ljub ljenici u glaz bu gitare i glaz benihminijatura za taj instrument, djelovali suprije i tijekom Drugog svjet skog rata kaosvira~i, obra|iva~i, ali i skladate lji, te jeposmrtno netom spomenuti gradite ljKoro skenyi 1956. godine ti skao u vlastitojnakladi njihove skladbe, {to govori o njihovoj popularnosti i potra` nji zaalbumima za ku}no i javno dru`e nje.Bra}a Fumi} svakako su bili glaz benicivi{ih aspiracija no {to je to potrebno zazabavu dru{tva nedje ljom na S ljemenu, ive} i zbog snimki koje postoje, a i zbogugleda koji ih je pratio, vidi se da njihdvojica ~ine zlatnu poveznicu u tegobnimvremenima jedne od lijepih umjetnosti.U~enik spomenutog gradite lja bio jekasnije u~ite lj Darka Petri njaka, BrankoStiplo{ek (1941.–1978.) i tako smo opet napo~etku kruga. Vrsno}a estet skog pristupaDarka Petri njaka diktirala je izbor skladbikoje slijede jedna za drugom, a da ne i -ska~u iz `anra, bri` ljivo paze}i daistovrsne skladbe svjet ske gitaristi~keliterature stanu jedna uz drugu suradcimna Fumi}a. Tako na primjer, LaComparsita ili arap ski capriccio , zapravodaju smjernice u kojima treba vrednovatirad bra}e Fumi} i zaokru`iti dojam o glaz -benom ukusu gra|an skog svijeta sre di -nom 20. sto lje}a. @anrov ski se na re per -toaru ovog albuma mo`e na}i jo{interkodiranih relacija u~enik–u~ite lj, no
sve {to je novoobnov ljeno samo govori osvojim korijenima i slu`i uhu da se veseli istvara nove spoznaj e. Prelijepo dotjeranalbum, s naj ljep{im zagreba~kim {tiklecima, zanaj {iru publiku, uk lju~ivo i za fanatike gitare.
Pi{e: Maja Saboli}
MARIO VUKELI]
JO[ SAMO OVAJ PUTCroatia Records
Gotovo u pravilu ugledni ~lanovidru{tva, lije~nici, pravnici, arhitekti idrugi nadopu njuju svoj poziv utje~u}i
se glaz bi, slikarstvu, k nji`evnosti... ne samokao odmak od dnevnoga ritma koji me ljeosje}aje, nego i kao osobni bijeg u sfere koje~uvaju integritet i plemenitost duha. Jedan od njih je sudac, pjesnik i skladate lj MarioVukeli}, vi{e od dvadeset godina posve}enzahtjevnome suda~kom pozivu kao uglednistru~ njak za trgova~ko pravo. Ali, jo{mladena~ka ljubav prema stihovima (re zul -tirala i nagradom za naj bo ljeg mladog pjesnikaStru{kih ve~eri poezije) povezala ga je s naj -istaknutijim autorima hrvat ske popularne glaz -be i pribavila mu prizna nja na naj zna~ajnijimhrvat skim festivalima — naj ~e{}e u uloziautora stihova, ali ponekad i glaz be. Skupilo setako obi lje zanim ljivih materijala objedi njenihna kompilaciji koja je obuhvatila djela nastalatijekom dvaju deset lje}a. Uz slav ljeni~ke pjes -me Zagreba i Splita, zna~ajan dio zauzimajuuglaz b ljeni kajkav ski stihovi, redom sjajnitrenuci Krapin skih popevki, kao i dvije {an -sone pisane za Ibricu Jusi}a, svojevremenasvjetla na kraju tunela zvanoga Dora. Skrom -no, Vukeli} je svoju kolekciju nazvao Jo{ samoovaj put. Ali, ipak nas ne}e ostaviti »kad sezgasnu sve~e s torte i kad gosti prejdu svi«...,pa tek mu je pedeseta i mnogi ~arobni trenucijo{ ~ekaju da ih otkrije njegova poet ska du{a.
Pi{e: Dalibor Paulik
Dje~ji zbor Mi}i Boduli
Lipa malaAdria Records Grubi{i} d.o.o.
Dje~je zbor sko stvarala{tvo posebno jeva`an vid djelova nja djece u glaz bi, njihova kreativnog izri~aja, a isto -
vremeno i oblik stvarala{tva za djecu jerskladbe pi{u odrasli, ~esto potvr|eni autoriglaz be, stihova i aran`mana. Kolektivno bav -lje nje glaz bom, kontinuirane probe, nastupi nasmotrama, festivalima, djelova nje u sredini izkoje zbor potje~e, ~ine ovu djelatnost hvale -vrijednom ne samo kao oblik socijalizacijedjece, ve} i njihova kreativnog rada s odras -lima, u ton skim studijima i na festivalima.Petnaest godina djelova nja dje~jeg zbora Mi}iboduli, koji je osnovan pri O[ Fran Krsto
Frankopan u Krku, a 1994. registriran kaoudruga gra|ana, potvr|uje njegovo usmjere njena njegova nje narodne i umjetni~ke glaz bepisane u istar skoj ljestvici i ~akav skoj rije~i.Tijekom godina Zbor je sudjelovao nasusretima pjeva~kih zborova Na{ kanat je lip uPore~u, Glazbenim dje~jim ~arolijama u Rijeci,Mateti}evim danima, festivalima popularnedje~je pjesme, Hrvat skom dje~jem festivalu uZagrebu, MIKI]–u, festivalu Djeca Krka pje-vaju, festivalu ^arobna frula, Malom Kninfestu,festivalu Kurur~ek u \ur|evcu, a posebno jezapa`en kod kritike i publike bio nastup Mi}ihbodula na 46. Me|unarodnom dje~jemfestivalu u [ibeniku u srp nju pro{le godine nakojemu su se predstavili glaz beno–scen skimdjelom ^a more more — ~akav skim {torijicama kese kantaju, igraju i tancaju.
Stoga je njihov CD naslov ljen prema pjesmiLipa mala s Hrvat skog dje~jeg festivala Zagreb2005., pjesmarica s 18 ponaj bo ljih pjesama njihova repertoara. Treba naglasiti da se uznosa~ zvuka pojavilo i notno izda nje kaoprikladan oblik popularizacije ovih skladbi zarad s djecom u {kolama. Pero Gotovac je uproslovu zabi lje`io: »Bez obzira na to {tosvojom pjesmom prate ipak neizbje`na i su -vre mena glaz bena kreta nja, {to nas ispu njavajuslu{no–zvu~nom svakodnevicom — mali pje -va~i s Krka donose i nadasve originalni i auto -h toni glaz beno–literarni pe~at. Njihovepjesme se u program skom, temat skom i ve}in -skom smislu osla njaju na istar sko–kvarner skiidiom, koji sam po sebi posjeduje posebnostzvu~nih parametara {to garantiraju artisti~kuzanim ljivost i, sasvim sigurno, umjetni~ku vri -jednost.« I skusni, ugledni skladate lj tako jepotvrdio va`nost dje~je pjesme za {iredru{tveno okru`e nje.
Osim Maje Rogi}, Dajane Dujmovi}, LucijeKosi} i Ivane @u`i}, dominantnu ulogu uautor skom smislu ima troje autora, skladate -ljica Natalija Banov, aran`er i glaz beniproducent Robert Grubi{i} te autoricatekstova Ivanka Glogovi} Klari}. Ne samo upjesmama iz predstave ^a more more, ve} ionima poput Lipa mala, Brat, Po nekada{ nju,zapa`enima na Hrvat skim dje~jim festivalimaproteklih godi{ta, te simboli~noj Pul mora kojaporu~uje »Pul mora zavavek otela bin `ivet«,troje autora daju osobit doprinos popularnojdje~joj pjesmi teme ljenoj na etno zvuku. To jeuz trud vodite ljice zbora Karmele Vajdoher@ili}, majstora tona Roberta Grubi{i}a iEdvarda Titli}a te oblikova nje Sa{e Lon~ari}adokaz da zajedni~ki stvarala~ki napor donosikvalitetan rezultat na dobrobit stvara njafundusa stvarala{tva za djecu.
Dje~ji zbor Cicibani
Ljubav u namaLARP
Usvijetu po mjeri »velikih« upravo jedje~ja pjesma ili pjesma pisana zadjecu, koju ~esto izvodi dje~ji zbor,
prvi susret djeteta sa ~arolijom glaz be i rije~i.Pomo}u dje~je pjesme »mali ~ovjek« dobivasvoja prva sazna nja o ljubavi, rodite ljima,prijate ljima iz vrti}a, domovini, malim, aujedno velikim i va`nim stvarima. Stoga jedjelova nje dje~jeg zbora, vodite lja, skladate lja,tekstopisaca i svih onih koji s djecom rade pritom prvom susretu s pjesmom hvalevrijedno idru{tveno va`no. Ove godine dje~ji zborCicibani iz Karlovca slavi 25. ob ljetnicu radapod stru~nim vodstvom i ravna njem prof.Ratka Poga~i}a. U podru~ju dje~je glaz be iglaz be stvarane za djecu Cicibani su jedan odnaj starijih i naj uglednijih dje~jih zborova uHrvat skoj. Treba spomenuti mnoge generacijekarlova~kih mali{ana koje su pro{le kroz zbor(preko 1.500 ~lanova, vi{e od 100 mladih glaz -
benika koji su zavr{ili glaz benu {kolu), preko100 vlastitih skladbi, a to su brojke kojerazvidno govore o mar ljivom i kontinuiranomradu s djecom. Brojni koncerti i nastupi, nasmotrama, manifestacijama, festivalima,nagrade i prizna nja ostavili su zna~ajan trag uglaz benom stvarala{tvu za djecu, ne samo uKarlovcu i regiji, ve} i u nizu gradova gdje suCicibani gostovali.
Nakon ~etiri CD–a, novi peti, naslov ljenLjubav u nama prema pjesmi izvedenoj naHrvat skom dje~jem festivalu Zagreb 2005.Ratka Poga~i}a i Gordana Kursa, a u izda njuLARP–a, sadr`i ~etrnaest razli~itih, ne{to ozbi -ljnijih dje~jih skladbi kao rezultat stvarala~kogsazrijeva nja zbora. Cjelokupni ton ski zapisrealizirao je studio Oktava digital JuriceGrosingera i studio ET iz Karlovca, koji jeosmislio dizajn za naslovnicu nosa~a zvuka.Promocija CD–a odr`ana je 8. svib nja u Grad -skom kazali{tu Zorin dom uz sudjelova njemnogobrojnih biv{ih te sada{ njih ~lanovaansambla i profesionalnog orkestra odtridesetak ~lanova, ~ime su Cicibani pru`iliKarlov~anima i gostima izuzetan glaz benido`iv ljaj. Osim pjesme Za ljub ljeni par M.Ismailov skog Muca i Faye, sve ostale su izskladate lj skog pera Ratka Poga~i}a. Najbli`isuradnici su mu stalni tekstopisci, @anetaBal~in u nje`noj i snenoj [arenoj samo}i iraspjevanoj pjesmi Rio, Vlatka Jantolek u ljubavnom duetu Sre}a je to i lir skoj No}nama{ta nja, te posebno, njegov naj ~e{}i pjesni~kisuradnik Gordan Kurs. Osim naslovne pjesme,tu su jo{ raspjevana Mjese~eva serenada, dje~jaMoj naj bo lji prijate lj, suptilna Ljubav zimi,duhovita Ma ske, `iva pjesma More Jadran sko isve~ana Zem lja ljubavi, koja uz humanuporuku govori o djeci u zem lji ma{te i sa njare -nja. Osim djece solista, uvje`banog zbor skogkorpusa treba naglasiti primjerene aran`manei ponaj prije raspjevane skladbe vodite lja zboraRatka Poga~i}a, baladno intonirane i ~estonagla{eno {lager skog {tiha. On je samozatajnistvarala~ki spiritus movens zbora. Pola pjesamas ovoga CD–a izvedeno je prvi put na Hrvat -skim dje~jim festivalima u Zagrebu,potvr|uju}i zbor kao primjer preto~enih 25godina rada u misiju koja se zove dje~japjesma. Iskrena poruka ljubavi i mira upjesmama Cicibana darivana djeci `ivi kao i -skaz radosti njihova `ivota. A to je doista puno.
Hrvatsko dru{tvo skladatelja i umjetni~ka organizacijaChansonfest raspisuju
NATJE^AJ za nove skladbe na Chansonfestu 2007., me|unaro-
dnom festivalu {ansoneMe|unarodni festival {ansone odr`ava se 16. stu-denog 2007. u Gradskom kazali{tu Komedija, Za-
greb. Nema natjecateljski karakter. Na natje~aj se pri-javljuju radovi visoke umjetni~ke vrijednosti u kojima
glazba i stihovi ~ine jedinstvenu cjelinu. I.Na natje~aj se prijavljuju skladbe u dva (2) primjerkaklavirskog izvoda s vokalnom dionicom i upisanimtekstom ili melodijskom linijom s harmonijskim sim-bolima te upisanim tekstom. Tako|er se prila`u tri (3)primjerka teksta i demo snimka (minimum uz jedanharmonijski instrument). II.Ukoliko autori {alju vi{e skladbi, svaka skladba trebabiti na posebnoj audio kaseti. Skladbe se {alju podimenom i prezimenom uz adresu autora. Autori mogupredlo`iti izvo|a~a i aran`era pjesme. III.Prijavom skladbe na natje~aj, autori jam~e da njihovaautorska ostvarenja nisu bila ranije javno izvedena.Skladbe koji ne udovoljavaju uvjetima natje~aja ne}ese razmatrati. Program festivala odredit }e se premabroju i kvaliteti primljenih skladbi. IV.Skladbe prijavljene na natje~aj ne vra}aju se autorima. V.Umjetni~ka komisija festivala zadr`ava pravo otvaran-ja pozivnog natje~aja. VI.Prijavom skladbi na natje~aj autori prenose na orga-nizatora pravo prvog javnog izvo|enja i snimanja zajavne medije i nosa~e zvuka, dok sva ostala pravaostaju autorima prema Zakonu o autorskom pravu isrodnim pravima. VII.Rok za podno{enje prijava na ovaj natje~aj je 1.listopada 2007. godine. VII.Skladbe se {alju na adresu: Hrvatsko dru{tvo skla-datelja, Berislavi}eva 9, 10000 Zagreb. Tel.: +385 1 48 72 370, Fax: +385 1 48 72 372 Osoba za kontakt: Zvonko [pi{i} – 01/309 7808,Ozaljska 19,10000 Zagreb
CD
IZ
LO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
CD
IZ
LO
G
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 14
15B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
Pi{e: Bojan Mu{~et
CUBISMO
Autobus CalypsoAquarius
Ostav{i bez Ricarda Luquea kaoglavnoga vokalnog solista, Cubismo jeostao bez za{titnog znaka, a njegove
zamjene skupinu nisu uspjele vratiti dopozicija na vrhu pop–rock ljestvica u Hrvat skojgdje su svojedobno bili, {to je, zapravo,fantasti~an uspjeh s obzirom na to da je rije~ orevival bendu. Nakon godina razmi{ lja nja {toda lje, mudro su se dosjetili da skupe gostuju}evokale (kao {to su ve} uspje{no Gibonni iJosipa Lisac gostovali u njihovim inter -pretacijama vlastitih hitova) i upi{u se upovijest kad se estrada tek po~ela oblikovati naovim prostorima. Tako su prije petnaestakgodina Ljubimci `ena napravili na albumuHrvat ske popularne melodije Vol. 1 ({tovi{e,dijele izvedbe naslovne pjesme), a Cubismo jeovakvim potezom sigurno napravio dobarmarketin{ki potez. Reklo bi se — posrijedi jeoff–album koji bi trebao premostiti prazninu doidu}eg izda nja. Besprijekorno odsviran iproduciran ipak nije na dobro poznatoj raziniCubisma, jer neke pjesme jednostavno ne le`edobro u njihovim cubano preradama.
IGOR DORI^I]
Armunika va na{en krajeGrafik
Osim ro`enica, naj prepoznat ljiviji in stru -ment festivala Melodije Istre iKvarnera je takozvana armunika
triestina. Svira~i na ovoj harmonici prepoznat -ljiva zvuka imaju svoja natjeca nja, a zvuk setradicionalno ve`e uz polke i valcere. Upravose tako i zove nastupni album Igora Dori~i}a,multiinstrumentalista koji radi s grupomFiesta i sura|uje s klapom Nevera. AlbumArmunika va na{en kraje zapravo je koloplethitova s MIK–a (Frane Merikan, Kupil san tiprstenac, Kad zasope trije{tina i drugih),tradicionalnih skladbi duboko ukorije njenih uglaz benoj tradiciji toga kraja, a ima i ne{toautor skih zahvata (@ejan ski valcer). Ovakva jeglaz ba uobi~ajeni pokreta~ dobrog raspolo`e -nja (Gustafi su o~it primjer, a na albumu senalaze i dvije tradicionalne pjesme koje suupravo oni popularizirali) i sigurno se izvrsnosljub ljuje s gastronom sko–enolo{kom ponu -dom Istre i Kvarnera. Dori~i} je svoj postaomajstor ski odradio, a tanka produkcija u ovomslu~aju ipak je samo razmjerno ne zamjetanpozadin ski objekt.
E.N.I.
O~i su ti oceanDallas
To {to su Enice dobile Porina za skladbuO~i su ti ocean ne bi trebalo ~uditi:posrijedi je savr{en spoj skladate ljsog
habitusa Vave Simcicha (Laufer) i vokalnihdosega rije~kih djevojaka. Iako inicijalnorocker ski potkovan, Simcich je naj vi{e emocijapokazao u skladbi Ostani koju je objavio nasolo–albumu (pjevao je A ljo{a [eri} izRamireza) te na drugom albumu svojegadrugog benda Mone. Upravo se taj power poposje}a i u naslovnoj skladbi. Simcich jesudjelovao u jo{ nekoliko pjesama, a zanim -ljivo je da album obiluje zabavnim stihov ljemna kakvo se ba{ ne nailazi u recentnome popkorpusu (bistra voda i sloboda, ljubi me mojasna`na zvijer, mili moj, sna`ni buldo`er), a osim~lanica benda potpisuju ih i renomirani glaz -benici kao {to je Zoran Predin.
Na tragu cover albuma Da Capo, novi albumkvareta E.N.I. dragocjen je komad popteksture, kakav je dosad sna`no nedostajao nadoma}oj sceni. Prili~no stabilno za{iven, bezobzira na glaz bene stilove (a utisak je da bisvih jedanaest pjesama moglo postati hitovima:tre}i singl Ja znam u di sko maniri to idokazuje), album O~i su ti ocean imat }e trajnostmnogo du lju od jedne sezone.
FLYER
IluzijaCroatia Records
Iluzija Flyera recentan je primjer kakoperspektivan bend pada u takozvanuzamku drugog albuma, nastoje}i sve {to je
postignuto na prvijencu podignuti na vi{utehni~ku razinu, ali bez onog neizbru{enoga{arma koji je krasio nastupni album.
Na ovome je gotovo sve u ruke uzeo spiritusmovens banda Mario Kova~ (on je i urednikizda nja), povjeriv{i Samiru Kadriba{i}uprodukciju. On je jednostavno preproduciraoalbum o~ito zadiv ljen ~i njenicom da je grupipomogla brass sekcija poznatoga britan skogajazzy benda Incognito. Dok su pjesme naprvijencu ra|ene godinama i klesane na `ivimnastupima uz solidnu produkciju GoranaMartinca, novi album je po svim pita njimau{minkan, ali na rijetkim mjestima Flyer imaono {to ga je krasilo na prvijencu: nepo sred -nost prije svega.
Kao da se Mario Kova~ upla{io superlativakoje je dobio nakon objav ljiva nja prvijenca, paje u poku{aju da napravi bo lje ostvare njenastojao tehni~ki unaprijediti zvuk benda bezda se osvrne na ono bitno {to je ostavioprvijenac. Rezultat je prili~no neupe~at ljiv.
HLADNO PIVO
K njiga `albeMenart
Na svakom novom albumu Hladno pivose pro{iri za jednog ~lana nadopu -njuju}i tako svoj zvuk: nakon trube
sad imaju i klavijature. No, za razliku odpro{log albuma koji je razmlitavio njihov izraz(nevezano uz trubu, nakon odli~noe Pobjede,album [amar doimao se kao karaoke po~etnicaza vjernu publiku i pjeva nje do zore), K njiga`albe stvari postav lja na svoje mjesto.
Izvrsni tekstovi Mile Kekina, odli~na glaz benanadgrad nja, koja ne bje`i previ{e u raznesmjerove, standardno solidna Denykenovaprodukcija, koja mo`e vrsno zakrpatiinstrumentalne rupe, dovode K njigu `albe ukonkurenciju za album godine. Album mo`dane}e iz njedriti toliko hitova (iako je refrenOliverova hita [to u~inila si ti umetnut upjesmu Ka`e stari {ta nam fali jedna od ponaj -bo ljih uporaba Dragojevi}eva glaz benog nas -lje|a) kao [amar, ali to Hladnom pivu ni netreba. Ono je velik rock bend ~iji je zadatak{iriti horizonte na samome vrhu. Svoj su ispitodgovornosti s K njigom `albe polo`ili bezmogu}nosti ulaga nja `albe.
LOS CABALLEROS
En Vivo!Loco Artis
Nakon dva vrlo dobra albuma izapa`enog nastupa na Me|unarodnomsusretu mariachi orkestara u Guada -
lajari 2002. godine, Los Caballerosi zaboravilisu na di skograf ske navade i jedino po ~emupamtimo taj dojm ljiv orkestar jest vrlo solidnogostova nje na naj bo ljemu la nj skom albumu —F.F. Gustafa.
No, Los Caballerosi se vra}aju live albumomsnim ljenim u KD Vatroslava Lisin skog uZagrebu, objav ljenim za neovisnu etiketuLoco Artis. Iako je vi{e rije~ o rutin skiodra|enome koncertu s mariachi standardima(reakcija publike vrlo se nje`no ~uje), raz -vedeni aran`mani skladbi s nekoliko vokalnihsolista ili pak s truba~em Damirom Mati}emzaokru`uju izvrsne interpretacije klasika kao{to su Bésame Mucho, Cucurrucucu Paloma iliVolver, Volver (zanim ljivo, klasik koji i Gustafiizvode na koncertima). Jedino je {teta da se nakoncertu nije pojavila Nu{a Derenda kako bi s njima izvela izvrsnu verziju klasika CuandoCalienta El Sol.
METESSI & ZVIJEZDE
Strast i znoj u TvorniciDancing Bear
Poku{aj da Renato Metessikoncertno predstavi svoj solo albumVeliki stra{ni film krajem 2004. u
zagreba~koj Tvornici posve je ne o~e -kivano postao trijumfalni rebrandingimena njegovoga benda Zvijezde dvijegodine kasnije. Naime, pod imenomStrast i znoj u Tvornici objav ljen je izvrstanlive album pod imenom Metessi &Zvijezde, iako se ekipa sklepana kao nje -gov prate}i bend nazvala na tom koncertuCosa Nostra. No, Metessi nije uspiopobje}i od svojih Zvijezda, repertoar susa~i njavali naj ve}i hitovi toga benda, a naalbumu se nalazi samo jedna skladba sVelikoga stra{nog filma. Sirova Metessijevaenergija jednostavno je ~ekala da budeu`ivo zabi lje`ena, a Strast i znoj u Tvornicijedan je od ponaj bo ljih live albuma snim -ljenih na ovim prostorima: jednostavan,direktan i be skompromisan. Zapravo,uvijek outsider, Metessi je ba{ ovim albu -mom postao zvijezda ispraviv{i produkcij -ske {up ljine naj bo ljega albuma Zvijezda,nastupne Imitacije `ivota, koja je 1982.zvu~ala kao imitacija zvuka.
THOMPSON
Bilo jednomu Hrvat skojCroatia Records
[to god Thompson snimio, imat }euvjetovanu recepciju — dio slu{ate -ljstva, bez da ~uje i notu njegova novog
albuma, bezrezervno }e pohrlili uprodavaonicu CD–a, dok }e drugi s gnu{a -njem odbijati i ovitak uzeti u ruke.Thompson je uistinu fenomen, jedini hrvat -ski izvo|a~ u zad njih deset godina koji izvodipotencijalno opasnu glaz bu koja mo`epokrenuti mase i nije samo zabavnakategorija. Ima jo{ takvih izvo|a~a, ali onimogu biti opasni samo u`em krugu posjetite -lja njihovih mr{avih koncerata. Novi albumBilo jednom u Hrvat skoj luksuzno je oprem -ljen, a na njemu sviraju biv{i ~lanovi Pr ljavogkazali{ta i Parnog va ljka. Publika `e ljnastihova o Bogu, domovini i razli~itimmotivima iz hrvat skih narodnih predaja bit }ezadovo ljni, no Bilo jednom u Hrvat skoj sigurnonema himni~kog potencija kao pro{lo ostvare -nje E, moj narode. Na neki na~in, ovo jelogi~an nastavak prethodnika, bo ljekoncipiran i bo lje odsviran, ali neki aran`manii produkcija mogli su biti dotjeraniji. Unato~tomu, posrijedi je naj dora|eniji Thompsonovalbum.
CD
IZ
LO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
C
D I
ZLO
G
CD
IZ
LO
G
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 15
16 B R O J 1 4 5 , S R P A N J 2 0 0 7 .
Multimedijalna izlo`ba Mister Morgen —Ivo Robi} u Muzeju grada Zagreba
MISTERMORGEN SEVRATIOKU]IPi{e: Maja Saboli}
»[to ve~eras toliko finog svijeta tra`i naGor njemu Gradu?«, pitao se zbu njenoslu`benik Uspi nja~e toga ponedje ljka, 4.svib nja. Saznav{i da se radi o otvore njuizlo`be u spomen na Ivu Robi}a, sa zadovo -ljstvom je komentirao: »Ah da, na{ Ivek kajje proslavil golubove.« Zaista, u atrijuMuzeja grada Zagreba toga sparnogpredve~erja ni pokoja kap ki{e nijesprije~ila mnogobrojne {tovate lje, prijate ljei kolege osobno odati po~ast naj ve}emu od njih, onome koji je otvarao putove svimakoji su ga slijedili, stvorio nenadma{an di -skograf ski opus, blistavu me|unarodnukarijeru te pritom ostao jednostavan,skroman i samozatajan.
Dvadesetak dana ranije, u istom prostoru,predstav ljen je kompaktni disk Samojednom se ljubi — Tribute to Ivo Robi}. Nainicijativu Roberta Marekovi}a i njegovihSwingersa, prvaci hrvat ske popularnescene, od Olivera Dragojevi}a i TedijaSpalata do Nine Badri}, sestara Husar iMassima, obradili su trinaest odabranihpjesama me|u Robi}evim naj poznatijima.
Multimedijalna izlo`ba sadr`i vi{e od 600eksponata: plo~a, plakata, fotografija, ti -skovnih napisa, nagrada i osobnihpredmeta. Pritom niz multimedijalnihinstalacija pribli`ava Robi}evo glaz benodjelo, otkriva omi ljeni kutak sobe uzagreba~kom stanu, nudi videozapise inotne partiture... pa kroz te zaustav ljenetrenutke lako i ugodno u sje}a nje vra}amomnoge od me|a{a poslijeratne hrvat skezabavne glaz be. Robi} je bio i prvi hrvat skipjeva~ u povijesti koji je, prisjetili su setoga govornici na otvore nju, pjevaju}i na njema~kom jeziku stigao do vrhunacaameri~kih i europ skih top–lista. A prvipobjednik Zagreba~kog festivala i veteransvih na{ih ostalih glaz benih smotri, odOpatije, Splita i MIK–a do Krapine, Po`egei Pitoma~e, napisao je i sâm preko stotinuskladbi. Za zlatnu zvijezdu s njegovimimenom u opatij skoj Aleji slavnih mo`da bibile dovo ljne i Samo jednom se ljubi te Srce,laku no}, ali autori izlo`be Vesna Leiner,Maja [ojat–Biki} i Boris Ma{i} te su ve~eri,uz o`iv ljene vje~ne napjeve u izvedbiTonija K ljakovi}a, Zdenke Vu~kovi},Elvire Vo}e, Radeka Brodarca, MireUngara, Vi{ nje Korbar, \anija Stipani~eva iglasovir sku prat nju prof. Stjepana Miha -ljinca, znali da su napravili golem i vrijedanposao za onu marginalnu hrvat sku kulturu,za trominutnu popevku i {lager, za vrijemekad je Ivo Robi} stvarao tu povijest. Lakuno}, maestro, laku no}!
Koncert Cantus Ansambla odr`an14. svib nja u surad nji sfestivalom Samobor ska glaz bena
jesen bio je pos ljed nji u ciklusu Cantus
& Lisin ski. Premijerna sezona sa {estpraizvedbi (A. Klobu~ar, S. MajurecZanata, M. Ru`djak, D. Detoni, O. Jela -ska, B. [ipu{), nizom solista i sdirigentima, B. [ipu{em, M. Tarbukom,T. Bili}em i L. Pfaffom pokazala se kaoodli~na i perspektivna akvizicijamati~nog HDS–a, a naj vi{eumjetni~kog vodite lja B. [ipu{a koji jecijeli projekt potakao, oblikovao ipostavio na zdrave noge. Ukupno 15skladbi hrvat skih skladate lja stoji uravnomjernom odnosu premaizvedbama inozemnih autora po ~emuCantus Ansambl na cijeloj nacionalnojglaz benoj sceni pred nja~i potpunodefiniranim projektom promocije hrvat -skog suvremenog stvarala{tva (u zem ljii inozemstvu). Najava sezone 2007./‘08.doslovno potvr|uje njihovu radikalnuumjetni~ku platformu »radi, stvaraj,postavi pravila i odredi vrijeme«.
Sviba nj ski koncert donio je prvu zagreba~kuizvedbu opusa Koha për kangë za gitaru ikomorni ansambl koji je V. Nje`i} napisao zasolista P. Çekua, pobjednika natjeca nja
odr`anog u okviru samobor skog festivala.Skladba ~ija je vode}a dionica vi{ekoloristi~ki tvorila jednu od boja unutaransambl situacija, nego {to je razdvajalapartituru na istaknuti udio solista i njegovihpartnera, komornog ansambla, iznenadila jeodsutno{}u odnosa prema iznimnom talentumladog gitarista. Prigu{ena svijetlalikovno–a sket ske teksture u~inila su Vrijemeza pjesmu (hrvat ski naziv) meditativnomfantazijom razlivenih i otvorenih glaz benihploha. Kao predtekst praizvedenoj partituriSan B. [ipu{a za mezzosopran i komorniansambl (solistica V. Buri}, poezija V. Pope iB. Mi ljkovi}a) poslu`ilo je jedno ranoskladate ljevo djelo, gotovo skica napisana zaglasovir. Iz nje je izrasla prili~no opse`na izahtjevna gra|a ~ija so~nost zaslu`uje da lj njeizvedbene ina~ice koje bi je vodile pro~i{}e -nju kako bi pjevani dio pjesni~kog predlo{kadobio jasniji prostor. Sna`ni perkusionisti~kidio (osobito atraktivan) i uop}e dominantnostinstrumentalnog sastava prekrila je vokalni
instrument koji se nije mogao nositi sasna`nijima od sebe. Uz ova dva djela, CantusAnsambl i dirigent predstavili su Revueltasovkarusel ski Ocho por radio, njihov stalni, vrlo
uspje{ni dio repertoara i dvije noverepertoarne skladbe, Ebony Concerto I.Stravin skog (solist D. Brozi}) iHindemithovu Komornu glaz bu br. 1, op. 24.Nakon uspje{ne interpretacije njegoveKomorne glaz be br. 3, op. 36, br. 2 s E. Dindomkoja pripada izvedbenim vrhuncimaAnsambla, mudar odabir opusa iz 1945. i1922. pokazuje i razmjere umjetni~kog iinterpretativnog zanima nja Cantusovacaprema antologij skim ostvare njima pro{logasto lje}a. Time se isti~u kao glaz benici kojidr`e i do edukativne dimenzije vlastitadjelova nja, kakva }e biti njihova srpa nj skagro` njan ska radionica koju posve}uju radu smladim skladate ljima, dirigentima i glaz -benicima.
Prihod s koncerta nazvana »Samo u snu...«bio je namije njen Glazbenoj {koli u Slavon -skoj Po`egi kao pomo} u nabavi glaz -beno–edukacij skog programa Sibelius. Uinicijativi je sudjelovao i Rotary club Zagreb.
Z a v r { e n a k o n c e r t n a s e z o n a 2 0 0 6 . / 2 0 0 7 . C a n t u s A n s a m b l a
PRAIZVEDBA I NOVIREPERTOARNI NASLOVI NA POS LJED NJEM KONCERTUPi{e: Sa nja Raca
Najava sezone koncertnog ciklusa Cantus Ansambl & Lisin ski2007./2008.Mala dvorana Koncertne dvorane Vatroslava Lisin skog17. rujna 2007. — »Iz doma}e kuhi nje«Program: Dubravko Detoni, Miro Dobrowolny*, Josip Magdi}*,Milko Kelemen, Ivo Josipovi}*Dirigent: Berislav [ipu{Solist: Jasen Chelfi, violon~elo
12. studenoga 2007. — »Kroz sred nju Europu«Program: Stanko Horvat*, Sr|an Dedi}*, Arnold Schönberg,Giampaolo Coral, Ante Kne{aurekDirigent: Berislav [ipu{Solisti: Dunja Vejzovi}, Martina Zadro, sopran
4. ve lja~e 2008. — »Numerus & Alea«Program: Karheinz Stockhausen (u povodu 80. ro|endana), LucianoBerio, Giorgio Gaslini*, Berislav [ipu{, Nikolaus A. HuberDirigent: Johannes KalitzkeGosti: Ratko Vojtek, klarineti, Sa{a Nestorovi}, saksofoni, Zoran[~eki}, gitare, Igor Le{nik, udara ljke, Marko Ciciliani, no–input mixeSolist: Roberto Fabricciani, flaute
18. o`ujka 2008. — »U~ite lj i njegov u~enik«Program: Olivier Messiaen (100. ob ljetnica ro|e nja), Pierre BoulezDirigent: Luca PfaffSolist: \or|e Stanetti, glasovirGosti: Ivana Kladarin, sopran, Danijela Petri}, glasovir
21. trav nja 2008. — »Schönberg & Next Generation«Program: Arnold Schönberg, Bruno Mantovani, Thomas Ades, OsvaldoGoliev, Zlatko Tanodi*, Mladen TarbukDirigent: Aleksandar Kalajd`i}Recitator: Sreten Mokrovi}
19. svib nja 2008. — »Put oko svijeta«Program: Edgard Varese, Michael Pepa*, Frano \urovi}, TangJian–PingDirigent: Berislav [ipu{Solisti: Zrinka Ivan~i}, glasovir, Dani Bo{ njak, flauta
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
IZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
I
ZLO
@B
E
MIR
O M
ARTI
NI]
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
CA
NT
US
AN
SA
MB
L
cantus_9:cantus_01.qxd 11-Jul-07 7:23 PM Page 16