Prosvejtni list/Prosvjeta-nauka-kulturaSrajevo/februar/mart 2004Broj 908/909/910/godina LIXNova serija/broj 075/76/77/godina VIII

Kako nastavu učiniti zanimljivom

Učenje predstavlja osnovni problem nastave kome se treba posvetiti maksimalna pažnja,jer upravo proces učenja formira ,»oblikuje» cjelovitu ličnost,njezino ponašanje i način na koji komunicira sa okolinom.Danas se na žalost «učenje» uzima samo kao termin,čije se istinsko značenje jako slabo ,ili uopšte ne razumije.Da bi proces učenja bio uspješan,učenika prvenstveno treba zainteresovati,podstaknuti na uviđanje,otkrivanje,analiziranje...treba probuditi u učeniku želju za permanentnim učenjem.U većini slučajeva,naročito u mlađoj dobi,učenicima je poprilično nejasno zbog čega uopće pohađaju školu.Pretežno je doživljavaju kao obavezu koju svi izvršavaju,pa se eto tako,i oni «MORAJU školovati».U posljednje vrijeme sve više se potencira stvaralačko djelovanje nastavnika,jer njegova kreativnost u znatnoj mjeri utiče na motivaciju učenika.Jednolična predavanja «ubijaju» učenikovu radoznalost,maštu i interesovanja pa se,suprotno tome,susrećemo sa sve većim brojem neaktivnih,bezvoljnih,nezainteresovanih mladih ljudi koji su nezadovoljni sobom,svojim postignućima i životom općenito.Bezbrojni su načini na koje se učenika da zainteresovati za određeni sadržaj.To se,primjerice,može postići putem igrokaza,pričanjem kratkih matematičkih pričica,sastavljanjem sličnih priča od strane učenika,kroz razne igre koje bi učenike podstakle na aktivnost i razmišljanje.Jedan od načina da se nastavu učini zanimljivijom jeste i programirano učenje,koje je takav način učenja gdje se učenik misaono uvodi u proces saznavanja.Taj put je tačno određen i definisan,a nastavno gradivo se daje u «dozama»,ili «zalogaj po zalogaj».Najmanju logičku cjelinu programiranog materijala predstavlja članak,koji se sastoji iz...-informacije,zadatka,prostora za rješenje,povratne informacije.Postoji i više modela programiranja,koji se mogu koristiti u programiranoj nastavi koja,treba se ipak naglasiti,nije pogodna za apsolutno sve nastavne sadržaje.Najpogodnija je za matematiku i srodne discipline.Ovakav oblik nastave pruža mogućnost individualizacije,pa se s toga očekuje i veća zainteresiranost svakog pojedinca.Ipak,nijedan vid učenja nije u potpunosti djelotvoran,a naročito ne ako se iz nastavnog sata u nastavni sat neprestano primjenjuje,ponavlja.Takav način učenja mogao bi se nazvati poprilično monotonim.Ta,kako onda od učenika zahtijevati aktivnost ili ispoljavanje i razvijanje kreativnosti u jednoj tako tmurnoj,sivoj,»umrtvljenoj» atmosferi,gdje svaki učenik,čovjek,provede veći dio svog života.

Porodica i dijeteČasopis za brigu o djeci predškolskog i osnovnoškolskog uzrastaBroj 4/godina XLVISarajevo,1999.

Roditeljstvo i odgoj u porodiciPisao;prof.dr.Mujo Slatina

Majka je svojevrstan odgojni sistem

Važnost prisustva majke,odrastanja uz nju,njezinog odgoja,ne može se ni približno mjeriti sa bilo kojim drugim odgojnim sistemom.Majka odgaja svojom ljubavlju,iskrenošću i mnogim drugim vrlinama,koje se ničim drugim ne mogu nadomjestiti.Iz tog razloga prof.dr.Mujo Slatina u svom članku ističe važnost podjele uloga u braku,odnosno,kako on to navodi;«Kao što razvoj djeteta traži da očinstvo i materinstvo ne budu odvojeni,tako taj isti razvoj traži da uloge očinstva i materinstva izrastaju iz samih spolnih razlika.U procesu odgajanja djeteta otac ne smije gubiti muževnost,majka ne smije gubiti ženstvenost.»Nastojanje da muž bude ženstveniji,a žena muževnija je potpuno neprirodno stanje i nikako ne može imati povoljan uticaj na odgoj djeteta.Iz tog razloga se u ovom članku ukazuje na važnost majčinstva,ali se,svakako,ne isključuje ni funkcija očinstva,koja je djetetu podjednako potrebna.

Prirodna teorija prava upućuje nas na postojanje osjećaja za pravdu i pravičnost u svakom pojedincu.Mi tačno znamo kada smo nekome učinili nepravdu,bez da nam je neko prethodno to trebao reći,jer je čovjeku «darovan» unutarnji osjećaj,koji mu služi kao putokaz.Taj osjećaj je još i mnogo osjetljiviji,istančaniji i naglašeniji kod čovjeka kao odgajatelja,a osobito kod majke.Majčinski «instinkt» jako uspješno zamjenjuje čovjekovo iskustvo,učenost i obrazovanost.Majka,»slušajući» svoje prirodno čulo,teško da će ikada napraviti pogrešan odgojni postupak,jer ona odgaja ljubavlju,dobrotom i strpljivošću,ili kako je to Slatina «definisao»;»Ljubav je srce majčine pedagogije.»Majka iskrenošću duše svoje njeguje dušu djeteta,nastoji da je očuva,održi čistom,netaknutom,a odgoj zapravo i nije ništa drugo do;»...njegovanje duše!».Ako samo obratimo pažnju i napravimo usporedbu između djece koja žive bez majke i onih koji žive bez oca,bez imalo poteškoće ćemo uvidjeti da djeca koja imaju majku,dosta zdravije i kvalitetnije žive,i mnogo bolje funkcionišu u svom sociološkom okruženju,od onih koji imaju samo očevu «pratnju».«Majka iskreno i otvoreno pokazuje emocije i tako njima nesmetano natapa dječju dušu.»Majka ne strahuje od pokazivanja emocija,ljubavi i nježnosti,zbog čega je njezin odgoj pravi odgoj i najbolji pokazatelj da svako učenje počinje od emocija.Da bi se dijete zdravo razvijalo,funkcionisalo i raslo,neophodna je kontinuirana emocionalna veza sa majkom,koja pomaže djetetu da proširi svoje «ja» i oslobodi se samoljublja,dječijeg egocentrizma,da stekne osjećaj za potrebe i stanja drugih ljudi,te da mu otvori put ka svim kasnijim postupcima,ponašanju i djelovanju.

Prosvjetni list/Prosvjeta-nauka-kulturaSarajevo/mart 2009.Broj 958/godina LXIVNova serija/broj 126/godina XIII

Diskusija unapređuje znanje učenika

Metoda diskusije u učionici jako je raznovrsna i učinkovita na svim obrazovnim nivoima.Diskusija omogućava učenicima da sebe posmatraju u odnosu na druge,kako u kognitivnom,tako i u afektivnom smislu.Međutim,učitelji/nastavnici/profesori nailaze na poteškoće pri pokušaju «otvaranja» diskusije na nastavi,jer se jako mali broj učenika ohrabri da iznese svoja viđenja,mišljenje i stavove na određenu temu.Poučna i fokusirana diskusija razvija sposobnosti slušanja,evaluiranja sopstvenih argumenata,opiranje utjecaju ličnih simpatija,i dr.Unapređenje znanja učenika kroz diskusiju potvrđeno je ibrojnim istraživanjima.Na taj način poboljšava se dubinsko učenje i biva prožeto entuzijazmom,za razliku od površnog učenja.Diskusija povećava i samopouzdanje i motivaciju učenika.Ipak,uprkos svim navedenim pozitivnim učincima ovog načina rada na nastavi,veoma je mali broj nastavnika koji će uopšte pokušati da pokrenu i ohrabre učenike na raspravu.Razlozi za to su brojni,a neki od tih su;nastavnik osjeća da gubi kontrolu nad razredom,veliki je pritisak na nastavnika da obradi programom određeni sadržaj i da učenici usvoje određene informacije,voditi diskusiju nije lako jer nastavnik treba da razmotri svoja pitanja,pažljivo sluša odgovore učenika i uz to,da se drži kurikuluma...Tu su i mnogi drugi razlozi koji se tiču odgovornosti nastavnika s jedne strane,dok s druge strane diskusiju na nastavi onemogućavaju i...nezainteresiranost učenika,njihove sposobnosti,težina nastavne materije i sl.

Osmišljene su i konkretne tehnike za stimulaciju razredne rasprave,poput;-«okrenite se kolegi do vas»-«razmisli-upati se-podijeli»-«razmisli-upari se dvaput.podijeli»

Tehnike koje se koriste kao podsticaj za zauzimanje stava o određenom pitanju,su sljedeće;-«kružna tehnika»-«tehnika redanja»-«vrijednosne crte»-«slagalica»

A tu su još i tehnike za promoviranje pozitivnih odnosa;-«parovi pitanja-odgovori»-«tehnika pripremljenih parova/grupa»-«tehnika istovremenog izvještavanja»