contents pit i odg vit mir

8/10/2019 Contents Pit i Odg Vit Mir

1/49

Contents

1.1 Izraunavanje snage kod 2T dizelskih motora..................................................................... 5

1.2 Regulacija rada brodskih plinskih turbina ............................................................................ 6

1.3 Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora pare ...................................... 8

2.1 Izmjena radnog medija u cilindru etvorotaktnog i dvotaktnog motora .............................. 9

2.2 Kruni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine............................................. 13

2.3 Prekretanje brodskih dizelskih motora ............................................................................... 15

3.1 Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora ..................................................................... 17

3.2 Ukupna iskoristivost propulzije i slip ................................................................................. 19

3.3 Regulacija snage brodskih parnih turbina .......................................................................... 20

4.1 Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomonog motora).................................. 20

4.2 Zatvoreni indikatorski dijagram 2T motora ....................................................................... 22

4.3 Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora pare .............................. 24

5.1 Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje................................................................................ 25

5.2 Priprema i upuivanje brodske parne turbine ..................................................................... 26

5.3 Termodinamike osnove generatora pare i toplinski stupanj iskoristivosti....................... 28

6.1 Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza ...................................................................... 28

6.2 Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja ............................................................. 30

6.3 Toplinski stupanj djelovanja parne turbine ........................................................................ 31

7.1 Upuivanje dizelskog motora s tekim gorivom te rad tijekom manevriranja................... 31

7.2 Plinsko-turbinski procesi i izvedbe .................................................................................... 32

7.3 Sigurnosna armatura brodskog generatora pare ................................................................. 33

8.1 Reimi rada motora i optimalna potronja goriva.............................................................. 34

8.2 Pretiak zraka za izgaranje (motori, kotlovi, plinske turbine)........................................... 34

8.3 Toplinski proces u parno-turbinskom postrojenju ............................................................. 35

9.1 Pogon i odravanje dizelskih motora ................................................................................. 36

9.2 Zatita brodskih parnih turbina.......................................................................................... 37


2/49

9.3 Utilizacijski generatori pare i njihova automatizacija ........................................................ 37

10.1 Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i naini poveanja istog........................ 38

10.2 Otvoreni indikatorski dijagram ........................................................................................ 38

10.3 Sustav ulja glavnog porivnog stroja ................................................................................. 40

C11

Drugi asnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim i upravitelj

stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jaim

PORIVNI STROJEVI sukladno s Meunarodnom konvencijom o standardima zaizobrazbu, izdavanjem svjedodaba i dranjem strae pomoraca, 1978.,kako je

izmijenjena 1995. i Pravilnikom STCW.

1. PITANJA ZA USMENI DIO ISPITA

Skupina

pitanja

Tekst pitanja Bodovi

1

1.1 Izraunavanje snage kod 2T dizelskih motora 20

1.2 Regulacija rada brodskih plinskih turbina 15

1.3 Regulacija parametara pare i napajanja brodskog generatora

pare

15

2

2.1 Izmjena radnog medija u cilindru etvorotaktnog i dvotaktnog

motora

30

2.2 Kruni proces i toplinski stupanj djelovanja plinske turbine 10

2.3 Prekretanje brodskih dizelskih motora 10

3

3.1 Sustav ubrizgavanja goriva dizelskih motora 25

3.2 Ukupna iskoristivost propulzije i slip 15

3.3 Regulacija snage brodskih parnih turbina 10

4

4.1 Regulatori broja okretaja (usporedba glavnog i pomonog

motora)

20

4.2 Zatvoreni indikatorski dijagram 2T motora 15

4.3 Konstrukcija i karakteristike brodskog vodocijevnog generatora

pare

15


3/49

5

5.1 Sustavi ispirnog zraka i prednabijanje 20

5.2 Priprema i upuivanje brodske parne turbine 15

5.3 Termodinamike osnove generatora pare i toplinski stupanj

iskoristivosti

15

6

6.1 Snimanje indikatorskog dijagrama i analiza 25

6.2 Kombinirana parno-plinsko turbinska postrojenja 10

6.3 Toplinski stupanj djelovanja parne turbine 15

7

7.1 Upuivanje dizelskog motora s tekim gorivom te rad tijekom

manevriranja

30

7.2 Plinsko-turbinski procesi i izvedbe 10

7.3 Sigurnosna armatura brodskog generatora pare 10

88.1 Reimi rada motora i optimalna potronja goriva 20

8.2 Pretiak zraka za izgaranje (motori, kotlovi, plinske turbine) 10

8.3 Toplinski proces u parno-turbinskom postrojenju 20

9

9.1 Pogon i odravanje dizelskih motora 20

9.2 Zatita brodskih parnih turbina 15

9.3 Utilizacijski generatori pare i njihova automatizacija 15

10

10.1 Toplinski stupanj iskoristivosti parnog procesa i naini

poveanja istog

20

10.2 Otvoreni indikatorski dijagram 10

10.3 Sustav ulja glavnog porivnog stroja 20

11

11.1 Cirkulacija zraka i ispunih plinova u brodskom generatoru

pare

10

11.2 Utjecaj plovidbe u plitkoj vodi na rad glavnog motora 20

11.3 Tipovi parnih turbina s osvrtom na iskoritavanje toplinskog

pada u stupnju

20

12

12.1 Priprema i pogon brodskog generatora pare 20

12.2 Zatita brodske plinske turbine 10

12.3 Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera tlaka

kompresije i tlaka ispirnog zraka

20

13

13.1 Pregled i odravanje brodskog generatora pare 20

13.2 Zatita brodskih dizelskih motora 15

13.3 Sustav hlaenja brodskog dizelskog motora 15


4/49

14

14.1 Fizikalna i kemijska svojstva goriva i maziva 10

14.2 Konstrukcija i karakteristike brodske plinske turbine 20

14.3 Sustav goriva za dizelske motore 20

15

15.1 Cirkulacija vode u brodskom generatoru pare 20

15.2 Priprema i odravanje pogona brodske parne turbine 15

15.3 Reimi rada dizelskih motora u eksploataciji i na probnom stolu 15

16

16.1 Analiza i obrada napojne i kotlovske vode 15

16.2 Dijagnostika kvarova dizelskog motora na osnovu omjera

maksimalnog tlaka izgaranja i tlaka kompresije

20

16.3 Sustav startnog zraka dizelskog motora 15

17

17.1 Konstrukcija i karakteristike brodskog dizelskog motora 20

17.2 Konstrukcija i karakteristike brodske parne turbine 20

17.3 Sustav napojne vode brodskih generatora pare i regulacija

napajanja

10

18

18.1 Kvarovi i oteenjabrodskih generatora pare 20

18.2 Toplinski stupanj iskoristivosti dizelskog motora 20

18.3 Toplinski procesi u dizelskim motorima 10

1919.1 Tipovi i karakteristike generatora pare 15

19.2 Odravanje u pogonu i kontrola parametara parne turbine 15

19.3 Sustav manevarskog zraka glavnog porivnog stroja 20

20

20.1 Regulacija toplinskog optereenja brodskog generatora pare 15

20.2 Priprema za upuivanje i zaustavljanje glavnog motora 20

20.3 Common rail sustav ubrizgavanja goriva na 2T motorima 15


5/49

1.1 IZRAUNAVANJE SNAGE KOD 2T DIZELSKIH MOTORA

SNIMANJEM ZATVORENOG INDICIRANOG DIJAGRAMA ODREUJEMO

INDICIRANI TLAK ODNOSNO MOEMO IZRAUNATI INDICIRANU SNAGU

MOTORA. BUDUI DA JE DIJAGRAM NEPRAVILNOG OBLIKA NJEGOVA SE

POVRINA MOE IZRAUNATI SIMPSONOVIM PRAVILIM, TRAPEZNOM

METODOM ILI MILIMETARSKIM PAPIROM. DANAS TAKVE PIZDARIJE NITKO NE

KORISTI JER POSTOJE PROGRAMI KOJI ANALIZIRAJU I IZRAUNAVAJU SVE

PARAMETRE. NAJVIE SE UPOTREBLJAVALA METODA PLANIMETRIRANJE

POVRINE. TAKVOM METODOM POVRINA SE ODREUJE 5 PUTA I NJIHOV

ZBROJ SE PODIJELI SA 5 DA BI SE DOBILA SREDNJA VRIJEDNOST.

POZNAVAJUI SREDNJU POVRINU I DUINU DIJAGRAMA MOE SE ODREDITI I

SREDNJA VISINA PA SE NEPRAVILNA POVRINA PRETVARA U PRAVOKUTNIK.

SIMPSONOVIM PRAVILOM INDIKATORSKI DIJAGRAM SE PODIJELI NA PARNI

BROJ DIJELOVA PA SE DOBIJE 11 VISINA

SNAGA PROPELE JE MANJA OD EFEKTIVNE Pef = Pind x

= 1 x 2 x 3

Pprop = Pef x 1


6/49

1.2 REGULACIJA RADA BRODSKIH PLINSKIH TURBINA

I KOLIINA GORIVA

TAKO SMANJUJE SNAGA

REGULACIJA RADA KOD PLINSKIH TURBINA SLINA JE ONOJ KAO KOD

BOJLERA. REGULACIJA SE VRI NA GORIONIKU. PRIMARNI ZRAK UTRCAVA

SE U ZONI IZGARANJA SEKUNDARNI ZRAK SLUI ZA HLAENJE KOMORE

PRETIAK ZRAKA KOD PLINSKIH TURBINA OD 2 DO 4 PROCES IZGARANJA -

JEDNOJ ILI VIE KOMORA ZA IZGARANJE, POSTAVLJENIH IZMEU TURBINE I

KOMPRESORA.

HLADNOG IZLAZNOGA ZRAKA IZ KOMPRESORA (OD 120C DO 320C) U DVIJE

ILI VIE KOAKSIJALNIH STRUJA, OD KOJIH CENTRALNA ILI PRIMARNA STRUJA

ULAZI U PRIMARNU ZONU IZGARANJA GDJE JE UTRCANO SITNO RASPRENO

GORIVO. IZGARANJE SE IZVODI UZ POMO VISOKONAPONSKE SVJEICE KOJA

PALI MJEAVINU ZRAKA I GORIVA. KADA SE JEDNOM PROVEDE IZGARANJE,

MJEAVINA E STALNO IZGARATI BEZ POMOI ELEKTRINE SVJEICE.

KOLIINA PRIMARNOG ZRAKA TAKVA JE DA E MJEAVINA BITI DOVOLJNA

ZA STALAN I BRZ PROCES IZGARANJA ZA VRIJEME RADA. NA SLICI 100.

PRIKAZANA JE KOMORA ZA IZGARANJE I NAIN STRUJANJA ZRAKA I PLINOVA

IZGARANJA.


7/49

5/Z'AA 700. KOMORA ZA IZGARANJE I NAIN STRUJANJA ZRAKA I PLINOVA

IZGARANJA L - RASPRSKA, 2 - SVJEICA ZA POTPALU, 3 - ZRAK ZA

IZGARANJE, 4 - OTVORI ZA SEKUNDARNI ZRAK, 5 - SEKUNDARNI ZRAK, 6 -

PRIJELAZNI DIO DO TURBINE, 7 - KRILCA ZA DOVOD U SMJERU STRUJANJA, 8 -

IZLAZ IZ KOMPRESORA ZRAKA, 9 - POPRENE CIJEVI ZA IRENJE INICIJALNOG

PLATNENA ZRAK ZA IZGARANJE IZ KOMPRESORA (8) PREGRIJAVA SE U

REGENERATORU I STRUJI DO PREDNJEG DIJELA PLATA ZA IZGARANJE, GDJE

KROZ SEKUNDARNE OTVORE ZA ZRAK (4) STRUJI U KOMORU IZGARANJA I

MIJEA SE S PLINOVIMA IZGARANJA. PREOSTALI PRIMAMI ZRAK (3) MIJEA SE

SE PREKO RASPRSKAA (1) S GORIVOM. ZA POETAK IZGARANJA IN ICIJALNO

PALJENJE DAJU SVJEICE (2). SVJEICE PREDSTAVLJAJU DVIJE ELEKTRODE

KOJE MOGU BITI UVUENE KADA SE TLAK U KOMORI POVEA NA PRIBLINO

3 BARA. SVJEICE SU STAVLJENE U DVIJE DIJAMETRALNO SUPROTNE

KOMORE ZA IZGARANJE, A OPSKRBLJUJU SE ELEKTRINOM ENERGIJOM IZ

TRANSFORMATORA. GORIVO SE DOVODI DO SVAKE KOMORE ZA IZGARANJE

KROZ RASPRSKA SMJETEN U SREDITU POKLOPCA PLAMENA. POPRENE

CIJEVI (9) UZAJAMNO SPAJAJU KOMORE ZA IZGARANJE, OMOGUUJUI TIME

RASPROSTIRANJE PLAMENA IZ JEDNE KOMORE U DRUGU KOMORU ZA

IZGARANJE.

TEMPERATURA PREDNJEG DIJELA PLAMENE CIJEVI GDJE SE DOGAA

IZGARANJE, MNOGO JE VIA NEGO ULAZNA TEMPERATURA PLINSKE


8/49

TURBINE. POTREBNA ULAZNA TEMPERATURA PLINA NA ULAZU U TURBINU

POSTIE SE UZ POMO MIJEANJA SEKUNDARNOG ZRAKA PREKO PLAMENE

CIJEVI S PLINOVIMA IZGARANJA NAKON IZGARANJA. U KOMORI ZA

IZGARANJE INSTALIRANA SU DVA DETEKTORA PLAMENA RADI PROVJERE

PLAMENA. DETEKTORI PLAMENA INSTALIRANI SU U SUSTAV ZA IZGARANJE

DA BI KONTROLIRALI POJAVU I PRESTANAK PLAMENA. AKO SIGNAL JEDNOG

PLAMENOG DETEKTORA INDICIRA NEDOSTATAK PLAMENA, AKTIVIRA SE

ALARMNI SUSTAV I ZATVARA DOVOD GORIVA U SVE KOMORE IZGARANJA.

1.3 REGULACIJA PARAMETARA PARE I NAPAJANJA BRODSKOG

GENERATORA PARE

- POSTOJI JEDNOKOMPONENTNA,

DVOKOMPONENTNA I TROKOMPONENTNA REGULACIJA. DANAS SE NAJVIE

KORISTI I NAJKVALITETNIJA JE TROKOMPONENTNA REGULACIJA.

REGULACIJA KORISTI TRI INFORMACIJE A TO SU NIVO VODE, PROTOK VODE I

PROTOK PARE.

- OBUHVAA REGULACIJU KOLIINE GORIVA A

TIME I ZRAKA OVISNO O TLAKU I PROTOKU PARE. GLAVNI JE PARAMETAR

NAPAJANJA- POSTOJI JEDNOKOMPONENTNA, DVOKOMPONENTNA I

TROKOMPONENTNA REGULACIJA. DANAS SE NAJVIE KORISTI I

NAJKVALITETNIJA JE TROKOMPONENTNA REGULACIJA. REGULACIJA KORISTI

TRI INFORMACIJE A TO SU NIVO VODE, PROTOK VODE I PROTOK PARE.

- OBUHVAA REGULACIJU KOLIINE GORIVA A

TIME I ZRAKA OVISNO O TLAKU I PROTOKU PARE. GLAVNI JE PARAMETAR

REGULACIJE TLAK PARE KOJI TREBA DA REGULACIJU ODRAVA

KONSTANTNOM BEZ OBZIRA NA OPTEREENJE GENERATORA PARE ODNOSNO

PROTOKA IZLAZNE PARE. PADOM. PREMA TOME ODSTUPANJE TLAKA PARE

OD ZADANE VRIJEDNOSTI TREBA SVESTI I ODRAVATI TO BLIE NULI. DA BI

SE UBRZAO ODZIV REGULACIJE UVODI SE PARAMETAR PROTOKA PARE.


9/49

PROTOK PARE PRETHODI PROMJENI TLAKA I TAKO SE POSTIE FINIJA

REGULACIJA S MANJIM ODSTUPANJIMA.

RAZLIKUJEMO REGULACIJU SA

DIMNE STRANE I REGULACIJU S PARNE STRANE. PRINCIP REGULACIJE DIMNE

STRANE JE PROMJENA KOLIINE DIMNIH PLINOVA KOJI STRUJE PREKO

OGRIJEVNIH POVRINA PREGRIJAA PARE. PRINCIP REGULACIJE S PARNE

STRANE UTRCAVANJE HLADNIJEG MEDIJA U PREGRIJANU PARU (NAPOJNA

VODA, KONDENZAT ILI ZASIENA PARA). DRUGI NAIN JE HLAENJE U

MEUSTUPNJU POMOU POVRINSKOG RASHLADNIKA SMJETENA U

PARNOM ILI VODENOM BUBNJU.

2.1 IZMJENA RADNOG MEDIJA U CILINDRU ETVOROTAKTNOG I

DVOTAKTNOG MOTORA

DA BI SE PROCES U MOTORU CIKLIKI PONAVLJAO, POTREBNO JE NAKON

IZGARANJA GORIVE SMJESE ISTU EVAKUIRATI IZ PROSTORA CILINDRA, TE

OBNOVITI SADRAJ UNUTRANJOSTI CILINDRA SA SVJEOM SMJESOM ILI

ZRAKOM. PROCES U KOJEM SE VRI TA IZMJENA SE NAZIVA IZMJENA RADNOG

MEDIJA.

KOD DVOTAKTNIH MOTORA VRIJEME RASPOLOIVO ZA ISPUH, ISPIRANJE I

PUNJENJE CILINDRA ZRAKOM JE 4 PUTA MANJENEGO KOD ETVEROTAKTNIH

MOTORA. KOD 2-TAKTNOG MOTORA SVIJEA SMIJESA ZRAKA IZGURAVA

OSTATKE IZGARANJE, DOK KOD 4-T OSTATKE IZGURAVA KLIP. DVOTAKTNI

MOTOR: STARIJI MOTORI SU IMALI POPRENI IPOPRENO POVRATNI SUSTAV

ISPIRANJA. DANAS DVOTAKTNI MOTORI IMAJU UZDUNI SUSTAV ISPIRANJA.

KOD OVOG SUSTAVA ISPIRNI ZRAK ULAZI KROZ KANALE NA DONJEM DIJELU

KOULJICE TE SE STRUJI U OBLIKU SPRALE I PROLAZI KROZ ISPUNI VENTIL

KOJI JE SMJETEN U GLAVI MOTORA. ISPUNI VENTIL SE OTVARA I PLINOVI

IZLAZE A ZATIM KLIP OTVARA ISPIRNE OTVORE I ZRAK KOJI ULAZI STVARA

VRTLOG TE SE VRI ISPIRANJE. ZATIM SE ZATVARA ISPUNI VENTIL U

TRENUTKU KADA KLIP JO NIJE ZATVORIO ISPIRNE OTVORE TE U CILINDRU

OSTANE DODATNA KOLIINA ZRAKA. PREDNOSTI OVOG ISPIRANJA SU:


10/49

BOLJE ISPIRANJE, MANJI OSTATAK ISPUNIH PLINOVA, POVOLJNIJI

VOLUMETRIJSKI STUPANJ DJELOVANJA.

CIJELOM OPSEGU RADNE KOULJICE A ISPUNI OTVORI SU ZAMIJENJENI

ISPUNIM VENTILOM

IZGARANJE GORIVA

NEDOSTACI:

NOST KVARA NA VENTILIMA I NJIHOVIM UREAJIMA

-KOD 4T MOTORA NAJEE SE KORISTI SUSTAV VENTILA IJIM SE TONIM

OTVARANJEM I ZATVARANJEM REGULIRA PROCES IZMJENE MEDIJA. SUSTAV

VENTILA SE SASTOJI OD VENTILA KOJI OMOGUAVAJU IZLAZ OSTATAKAIZGARANJA I ONI SE NAZIVAJU ISPUNI VENTILI, TE VENTILA KOJI

OMOGUAVAJU ULAZ SVJEEG MEDIJA; USISNI VENTILI. POGON VENTILA SE

VRI PUTEM BREGASTOG MEHANIZMA S BREGASTIM VRATILOM. TO SE

VRATILO VRTI S POLA BRZINE VRTNJE KOLJENASTOGA VRATILA. BRIJEGOVI

SU SMJETENI NA BREGASTOM VRATILU I SLUE ZA OTVARANJE VENTILA,

NAJEE PUTEM KLACKALICA. OBLIK BRIJEGA I DIJELOVA ZA PRIJENOS

GIBANJA NA VENTIL ODREUJE KRIVULJU PODIZAJA VENTILA I KUTEVEOTVORENOSTI VENTILA. KLACKALICE SLUI ZA PRIJENOS GIBANJA S

BRIJEGA, PODIZAA I PODIZNE IPKE NA VENTIL

USIS - TEORETSKI POINJE U GMT, A ZAVRAVA U DMT - STVARNO PREDUSIS

ISPUH - TEORETSKI POINJE U DMT, A ZAVRAVA U GMT - STVARNO


11/49

UKUPNO TRAJANJE IS

DISTRIBUCIONI DIJAGRAM - PRIKAZUJE OTVORENOST USISNOG I ISPUNOG

VENTILA IZRAENOG U STUPNJEVIMA KOLJENA KOLJENIASTE OSOVINE.

KOD 4-T PRERANIM OTVARANJEM ISPUNOG VENTILA GUBIO BI SE RAD

EKSPANZIJE, A PREKASNO OTVARANJE POVEALO BI TLAK PRI KOJEM BI KLIP

ISTISKIVAO PLINOVE IZ CILINDRA A TIME BI SE POVEAO POTREBAN RAD ZAIZMJENU RADNOG MEDIJA. O TOKI U KOJOJ EMO OTVARATI ISPUNI

VENTIL IZRAVNO OVISI DOBIVENOI RAD PROCESA A TIME I SNAGA MOTORA

TAKO DA JE ZA SVAKU IZVEDBU MOTORA POTREBNO NAI OPTIMALAN KUT

OTVARANJA ISPUNOG VENTILA.

Dijagram dvotaktnog sa ispu. ventilom


12/49

Dijagram upravljanja za etverotaktni motor


13/49

2.2 KRUNI PROCES I TOPLINSKI STUPANJ DJELOVANJA

PLINSKE TURBINE


14/49

PLINSKO TURBINSKA POSTROJENJA S OTVORENIM PROCESOM SU NAJCESCE U

PRIMJENI ZBOG SVOJE JEDNOSTAVNOSTI I SIGURNOSTI. PT NA SLICI SASTOJI

SE OD KOMPRESORA KOMORE IZGARANJA I PLINSKE TURBINE. U AKSIJALNOM

KOMPRESORU USISANI ZRAK SE KOMPRIMIRA DO MAKSIMALNOG TLAKA

STANJA 1 DO 2 ,TAKVA IZVEDBA OMOGUCUJE PRIMJENU VELIKIH KOLICINA

ZRAKA. IZGARANJEM TEKUCEG ILI PLINOVITOG GORIVA U KOMORI

IZGARANJA NASTAJU PLINOVI IZGARANJA. TIM IZOBARNIM DOVODOM

TOPLINE OD 2 DO 3 POSTIZE SE MAKSIMALNA TEMPERATURA IZGARANJA ,

IAKO JE PRISUTAN VELIKI OMJER ZRAKA SMJESA ZRAKA I PLINOVA

IZGARANJA MOZE SE NAZVATI PLINOVI IZGARANJA. U PT DOGAA SE

EKSPANZIJA SMJESE ZRAKA I PLINOVA IZGARANJA DO OKOLNOG TLAKA 3 DO

4. DIO RADA DOBIVENOG EKSPANZIJOM TROSI SE ZA POGON KOMPRESORA A

OSTATAK JE KORISTAN RAD ZA PROPULZIJU. PLINOVI IZGARANJA ISPUSTAJU

SE U OKOLINU KOJOJ PREDAJU TOPLINU IZOBARNO OD 4 DO 1.


15/49

TERMODINAMICKI STUPANJ DJELOVANJA OTVORENOG PROCESA PT

IZNOSI:JEBEM TI PISANJE FORMULA =L/QD=1-T4-T1/T3-T2=1-H4-H1/H3-H2 I

NIZI JE OD IDEALNOG KRUZNOG PRCESA KOJI RADI BEZ GUBITAKA. NA

TERMODINAMICKI STUPANJ DJELOVANJA TOPLINSKOG PROCESA UTJECE

OMJER TLAKOVA KAO I EKSPONENTI KOMPRESIJE I EKSPANZIJE KOJI

ODREUJU TEMPERATURE 2 I 4. NA UKUPAN STUPANJ DJELOVANJA UTJECE

MEHANICKI OD 0.98-0.99 KOMPRESORA 0.82-0.89 I EKSPANZIJE TURBINE 0.84-

0.91 UKUPNI STUPANJ DJELOVANJA .

2.3 PREKRETANJE BRODSKIH DIZELSKIH MOTORA

PREKRETANJE JE SPOSOBNOST MOTORA DA RADI U OBA SMJERA. 4-TAKTNI

MOTORI SE UGLAVNOM IZRAUJU BEZ PREKRETA JER JE KOMPLICIRANIJE

NEGO U SLUAJU 2-AKTNIH MOTORA. UKOLIKO SE 4-TAKTNI MOTOR MOE

PREKRENUTI ONDA JE BREGASTA OSOVINA IZVEDENA SA DUPLIM

BRIJEGOVIMA ZA VENTILE I VISOKOTLANU PUMPU I PRILIKOM PREKRETA

AKSIJALNO SE POMIE. NARAVNO I SUSTAV UPUTNOG ZRAKA ISTO MORA

PREKRETATI. KOD 2-TAKTNIH MOTORA SA UZDUNIM ISPIRANJEM ZAKREUSE KVRGE VISOKOTLANE PUMPE, ISPUNOG VENTILA TE KVRGE PILOT

VENTILA UPUTNOG ZRAKA. KOD SULZER MOTORA KVRGE SE ZAKREU

TLAKOM ULJA KOJI DJELUJE NA KRILCA U BREGASTOJ OSOVINE . KOD MAN-a

POMOU PNEUMATSKOG CILINDRA PREBACUJE SE KOTA ROLLERA SAJEDNE

NA DRUGU STRANU A BREGASTA JE IZVEDENA SA OBRNUTOM DUPLOM

KVRGOM.


16/49

Prekret se vri pomou pneumatskog cilindra s desne strane. S njim se vri preklapanje

valjia za pogon klipa pumpe


17/49

3.1 SUSTAV UBRIZGAVANJA GORIVA DIZELSKIH MOTORA

PUMPE ZA UBRIZGAVANJE ISKLJUIVO SE GRADE KAO KLIPNE JER VISINA

DOBAVE NE OVISI O KAPACITETU ILI BROJU OKRETAJA. ONE NISU SAMOSISNE

I GORIVO IM DOLAZI SA PREDTLAKOM. MORAJU UDOVOLJITI OVIM

UVIJETIMA:

ODREENU KOLIINU GORIVA POD ODREENIM TLAKOM

U ODREENOM MOMENTU

ODGOVARAJUOJ PROPELERNOJ KARAKTERISTICI.

RAZLIKUJEMO IMPULSNI AKUMULACIJSKI. DVA SU OSNOVNA NAINA KOD

IMPULSNOG SUSTAVA. PUMPA SA PRELJEVNIM VENTILOM (NA SULZERU).

ZAPRAVO PUMPA IMA TRI VENTILA: USISNI , TLANI I PRELJEVNI.

PRELJEVNIM VENTILOM REGULIRAMO KOLIINU UBRIZGANOG GORIVA DO

USISNIM REGULIRAMO POETAK UBRIZGAVANJA. DRUGI NAIN JE SA TZV.

BOSH PUMPOM KOJA IMA KLIP SA KOSINOM. GORIVO POD TLAKOM DOLAZI

KROZ DOVODNI KANAL PUMPE KADA JE KLIP U DONJEM POLOAJU I

POPUNJAVA PROSTOR IZNAD KLIPA VERTIKALNOG KANALA6 I ISPOD

KOSOG RUBA 7 . POETAK DOBAVE NASTAJE KADA KLIP SVOJIM GORNJIM

RUBOM ZATVORI ODVODNI KANAL 4 I DOVODNI KANAL3. SVRETAK

DOBAVE NASTUPA KADA KOSI RUB 7 KLIPA OTVORI ODVODNI KANAL. U

TOM SLUAJU TLANA STRANA SISALJKE SPAJA SE PREKO VERTIKALNOG

KANALA6 S PROSTOROM ISPOD KOSINE 7 A PREKO NJEGA ZBOG

OTVARANJA ODVODNOG OTVORA 4 KOSIM RUBOM 7 SPAJA SE S USISNOM

STRANOM PUMPE. PROMJENA KAPACITETAIZVODI SE ZAKRETANJEM

PLUNGERA ODNOSNO POLOAJEM KOSOG RUBA 7 S OBZIROM NA ODVODNI

KANAL. POETAK UBRIZGAVA PODEAVA SE PROMJENOM POETNE VISINE

PLUNGERA (STAVLJANJEM/SKIDANJEM PODLOKE NA PODIZAU) ILI

MIJENJANJEM POLOAJA CILINDRA PO VISINI.


18/49

KOD AKUMOLACIJSKOG SUSTAVA TLAK JE NEOVISAN O TRENUTKU

UBRIZGAVANJA. SUSTAV OMOGUAVA REGULACIJU TLAKA, POETAK

UBRIZGAVANJA I RASPODIJELU UBRIZGAVANJA, PRED UBRIZGANJE, GLAVNO

UBRIZGANJE I ZAKANJENO UBRIZGANJE.


19/49

3.2 UKUPNA ISKORISTIVOST PROPULZIJE I SLIP

UKUPNA ISKORISTIVOST JE MANJA OD NAJMANJEG STUPNJA ISKORISTIVOSTI

UREDJAJA U TOM SKLOPU. NAJMANJA SNAGA JE NA PROPELI A NAJVECA

SNAGA JE U CILINDRU ZBOG GUBITAKA VENTILACIJE, TRENJA, REDUKTORA,

MASA U GIBANJU ITD = L U CILINDRU/ L NA PROPELI STVARNI SLIP JE

BRZINA PRITJEZANJA ESTCA VODE BRODSKOM VIJKU. PRIVIDNI SLIP JE

ODNOS IZMEU IZMJERENE BRZINE BRODA I TEORIJSKE BRZINE DOBIVENE IZ

USPONA I VRTNJE PROPELERA STVARNA BRZINA JE NAJCESCE MANJA A MOZE

BITI I VECA U SLUCAJU STRUJE U KRMI. SLIP MOZE UKAZIVATI NA CISTOCU TJ

ZAPRLJANOST OPLATE I SAMOG PROPELERA. IMBENICI KOJI UTJEU NA

UINKOVITOSTBRODSKOG VIJKA:

- VEI PROMJER VEI

VA

VIE VODE)

- VIE KRILA BOLJI

MANJA POVRINA KRILA VEI


20/49

3.3 REGULACIJA SNAGE BRODSKIH PARNIH TURBINA

POD REGULACIJOM SNAGE PODRAZUMIJEVA SE DOVOENJE ONOLIKE

KOLIINE PARE KOLIKO JE POTREBNO DA SE ODRI SNAGA TURBINE S

OBZIROM NA OPTEREENJE. REGULACIJA SNAGE STOGA SE IZVODI:

- REGULACIJA PRIGUENJEM IZVODI SE TAKO TO SE

VENTILOM SMANJUJE PRESJEK PROLAZA PARE. SMANJENJEM TLAKA

SMANJUJE SE KOLIINA PARE KOJA STRUJI KROZ SAPNICE.

- PRI OVOJ REGULACIJI ULAZNI TLAK PARE

OSTAJE NEPROMIJENJEN, A PROVODI SE TAKO DA SVAKI VENTIL PROPUTA

PARU KROZ ODREENU GRUPU SAPNICA. VENTILI SU ILI POTPUNO OTVOREN I

ILI POTPUNO ZATVORENIKAKO NE BI DOLO DO PRIGUENJA PARE. OVA

REGULACIJA IZAZIVA MANJE GUBITKE OD REGULACIJE SNAGE

PRIGUIVANJEM PA JE TERMODINAMIKI STUPANJ DJELOVANJA POVOLJNIJI.

PARE OVO JE KOMBINIRANA REGULACIJA GDJE SU SAPNICE RASPOREENE

U VIE GRUPA A OSIM GLAVNOG VENTILA POSTOJI I VENTIL ZA SVAKU

GRUPU SAPNICA. PRI SMANJENJU SNAGE TURBINE ZATVARAJU SE POSTUPNO

VENTILI GRUPA SAPNICA A ISTODOBNO SE PRITVARA I GLAVNI PRIGUNI

VENTIL. DO 50% SNAGE PROTOK PARE REGULIRA SAMO GLAVNI VENTIL A

OSTALI SU ZATVORENI. PREKO 50% SNAGE GLAVNI VENTIL JE POTPUNO

OTVOREN A DRUGI VENTILI SE OTVARA PREMA POTREBI

4.1 REGULATORI BROJA OKRETAJA (USPOREDBA GLAVNOG I

POMONOG MOTORA)

ZBOG PROMJENE OPTEREENJA, A KONSTANTNE DOBAVE GORIVA U MOTOR

MIJENJAO BI SE BROJ OKRETAJA. TE PROMJENE UZROKUJE UBRZANJA I

USPORENJA, TJ. DODATNA OPTEREENJA ZA MOTOR, A POSTOJI I OPASNOST

OD PREKORAENJA MAX. DOZVOLJENOG BROJA OKRETAJA PA SE UGRAUJU

REGULATORI.


21/49

REGULATORE DIJELIMO NA: - GRANINE ILI SIGURNOSNE : SPREAVAJU

POVEANJE BROJA OKRETAJA PREKO MAX. DOZV. BROJA OKRETAJA -

SVEREIMSKE REGULATORE : OMOGUAVAJU ODRAVANJE ZADANOG BROJA

OKRETAJA (PRIMJER POMONI MOTORI) - JEDNOREIMSKI REGULATORI :

OMOGUAVAJU ODRAVANJE TONO ODREENOG BROJA OKRETAJA

(PRIMJER GLAVNI MOTOR) SIGURNOSNI ILI GRANINI REGULATORI U

STACIONARNOM RADU MOMENT MOTORA JE JEDNAK MOMENTU OTPORA.

AKO MOMENT OTPORA PADNE, MOMENT MOTORA E UZROKOVAI ZALET

MOTORA, TJ. POVEANJE BRZINE VRTNJE.

a) PADAJUA KARAKTERISTIKA - ATMOSFERSKI BENZINSKI MOTORI b)

KONSTANTNA KARAKTERISTIKA - DIZELSKI MOTORI c) RASTUA

KARAKTERISTIKA - MOTORI S PREDNABIJANJEM b i c MORAJU IMATI UREAJ

KOJI REGULIRA OKRETAJE.


22/49

KOD A IMAMO SAMOREGULACIJU, DOK KOD B I C TREBAMO SIGURNOSNI

REGULATOR.

DIJELOVI REGULATORA:

- OSJETNIK BRZINE VRTNJE (KOD MEHANIKIH TO JE CENTRIFUGALNA

GLAVA, A KOD ELEKTRONKIH PICK UP)

- UPRAVLJAKA JEDINICA

- POSTAVNI LAN

- POJAALO IZLAZNOG SIGNALA- SEVO UREAJ

TEHNOLOGIJA IZRADE REGULATORA:

- MEHANIKI - MEHANIKO HIDRAULINI - MEHANIKO HIDRAULINO

ELEKTRONSKI

4.2 ZATVORENI INDIKATORSKI DIJAGRAM 2T MOTORA

NJIME ODREUJEMO SREDNJI INDICIRANI TLAK ODNOSNO INDICIRANU

SNAGU SVAKOG CILINDRA. ZATVORENI DIJAGRAM JE NA SLICI. ZA SNIMANJE

TOG DIJAGRAMA POTREBAN JE INDIKATOR ILI PMI URAJ KOJI SE SPAJA NA

INDIKATORSKI PIPAC I VT PUMPU DA BI SE DOBIO KOMPLETAN PERORMANCE

GLAVNOG MOTORA.


23/49


24/49

4.3 KONSTRUKCIJA I KARAKTERISTIKE BRODSKOG

VODOCIJEVNOG GENERATORA PARE

GLAVNI KONSTRUKTIVNI DIJELOVI GENERATORA PARE:

CIJA

KARAKTERISTIKE GENERATORA PARE:

DOPUTENI (OBINO 5% VEI

OD NORMALNOG RADNOG TLAKA)

- RADNI ILI POGONSKI

- IZLAZNI TLAK IZ PREGRIJAA

TEMPERATURA ZASIENJA

- TEMPERATURA PREGRIJANE PARE

KAPACITET GENERATORA PARENORMALNI KAPACITET

(MAX. STUPANJ ISKORISTIVOSTI, OBINO 80% TRAJNOG

MAXIMALNOG OPTEREENJA)

- MAXIMALNI TRAJNI KAPACITET


25/49

- MAKSIMALNI KRATKOTRAJNI KAPACITET

- MINIMALNI KAPACITET

STIKREE SE OD 80 95 %

5.1 SUSTAVI ISPIRNOG ZRAKA I PREDNABIJANJE

PREMA TLAKU NABIJANJA PN, NABIJANJA SE DIJELE NA: UMJERENA PN = 1.3 1.5 BAR, POJAANA PN = 1.5 2.5 BAR I JAKA SA PN = 2.5 5.0 BAR. ZBOG VEE

KOLIINE DOBAVLJENOG ZRAKA SMIJE SE U CILINDAR UBRIZGAT VIE

GORIVA ZA VRIJEME JEDNOG RADNOG TAKTA, A DA IZAGARANJE IPAK BUDE

POTPUNO, TE SE ZA ISTE DIMENZIJE CILINDRA OSTVARUJE VEA SNAGA

MOTORA U USPOREDBI SA MOTORIMA BEZ PREDNABIJANJA. TLAKOVI

IZGARANJA TAKOER SU VEI, JER SU KOMPRESIJSKI TLAKOVI VEI I ZATO

TO SE IZMJENJUJE VIE TOPLINE, KOJA SE DOVODI KOD PROSJENO VIE

TEMPERATURE, TO POVEAVA TERMODINAMIKU VRIJEDNOST RADNOG

PROCESA, A TO DODATNO POVEAVA SNAGU MOTORA. IMPULSNI SUSTAVI

ISPUNI PLINOVI SE VODE DIREKTNO DO ROTORA TURBINE, GDJE PREDAJU

KINETIKU I TOPLINSKU ENERGIJU, A ROTOR PUHALA KOMPRIMIRA ZRAK,

KORISITI SE ZA NIE TLAKOVE PREDNABIJANJA. PREDNOSTI OVOG SUSTAVA

SU U TOME TO DOBRO ISKORITAVAJU KINETIKU ENERGIJU ISPUNIH

PLINOVA, TURBINA PRILAGODLJIVA PROMIJENI OPTEREENJA I IMA DOBRO

ISPIRANJE KOD MALOG OPTEREENJA. NEDOSTACIOVOG SISTEMA SU: SLABA

ISKORISTIVOST TURBINE ZBOG VENTILACIJSKIH GUBITAKA I NASTALOG

PRIVODA, VEI PROMJER TURBINE, KOMPLICIRANA IZVEDBA. SUSTAV

PREDNABIJANJA S KONSTANTNIM TLAKOM ISPUNI SE PLINOVI VODE NAKON

EKSPANZIJE U ISPUNI SPREMNIK GDIJE SE SABIRA, A ZATIM SE VODE U

ROTOR TURBINE. PREDNOSTI OVOG SISTEMA SU: DOBRA ISKORISTIVOST

TURBINE ZBOG PUNOG PRIVODA I KONSTANTNOG STANJA PLINOVA NA

ULAZU, JEDNOSTAVAN ISPUNI VOD, UPOTREBA SAMO JEDNE TURBINE S


26/49

BOLJOM ISKORISTIVOSTI KOD MOTORA SA VELIKIM BROJEM CILINDARA,

SMJETAJ TURBINE NA NAJPOVOLJNIJEM MIJESTU, RAZMJERNO DOBRO

ISKORITENJE ENERGIJE PRI VISOKIM TLAKOVIMA NABIJANJA, JEDNOSTAVNA

MONTAA I ODRAVANJE, ZBOG KONSTANTNOG TLAKA PLINOVA

IZAGARANJA POVOLJNIJE JE OPTEREENJE LOPATICA TURBINE I LEAJEVA,

KOD 2T MOTORA IMA PREDNOST JER NE TREBA ZAKLOPKU U ISPUNOM

VODU. NEDOSTACI SU: POLAGANO UBRZANJE TURBINE PRILIKOM NAGLOG

OPTEREENJA MOTORA, OGRANIENA MOGUNOST ISPIRANJA PROSTORA

IZGARANJA, JAK UTIJECAJ ZAMAZANOSTI PUHALA NA ISPIRANJE ZBOG

OPADANJA ISKORISTIVOSTI TURBINE, VEE OPADANJA TLAKA NABIJANJA PRI

MALIM OKRETAJIMA NEGO KOD IMPULSNOG NABIJANJA.

5.2 PRIPREMA I UPUIVANJE BRODSKE PARNE TURBINE

PRIPREMA ZA POGON:

POLOAJ ROTORA

UMPE MORA ZA HLAENJE

OKRETANJE TURBINE SAMOM PAROM. TAKAV NAIN ZAHTIJEVA PODIZANJE

VAKUUMA U KONDENZATORU. DRUGI NAIN JE ZAGRIJAVANJE TURBINE UZ


27/49

OKRETANJE TURBINE UREAJEM ZA PREKRETANJE. KOD OVAKVOG NAINA

PARA SE DOVODI PREKO POSEBNIH VENTILA ILI PREKO MANEVARSKOG

VENTILA A MAKINETA OKREE ROTOR KAKO BI SE RAVNOMJERNO ZAGRIJAO.

BRTVENICE (GLAND STEAM). TLAK SE KREE U RASPONU OD 0.2 0.5 bara.

VAKUUM SE POMOU PARNIH EJEKTORA PODIE NA TO VIU RAZINU

(POVEANJE RADA TURBINE)

RADIJALNI POLOAJ

ROTORA I AKSIJALNO IRENJE KUITA

KONDENZATORU NE DOSTIGNE VRIJEDNOST ZA NORMALNI RAD I KADA

SREDNJA TEMPERATURA KUITA TURBINE DOSTIGNE TEMPERATURU

IZMEU 75 90OC

I OKRETAJ TAKO DA SE ZATVORI VENTIL ZA

ZAGRIJAVANJE ISKLJUITI UREAJ ZA PREKRETANJE (MAKINETU)

VENTIL ZA HOD NAPRIJED A OTVORITI MANEVARSKI VENTIL ZA HOD KRMOM.

ZATVORITI

POTREBNO JE SVAKIH 10 MINUTA PROVODITI PROBNI OKRETAJ


28/49

5.3 TERMODINAMIKE OSNOVE GENERATORA PARE I

TOPLINSKI STUPANJ ISKORISTIVOSTI

TOPLINSKA ISKORISTIVOST OVISI O TRI GLAVNA UTJECAJA:

IZGARANJA

TOPLINSKI STUPANJ ISKORISTIVOSTI GENERATORA PARE DEFINIRAN JE

ODNOSOM IZMEU TOPLINE PREDANE RADNOM FLUIDU KOJI IZLAZI IZ

GENERATORA PARE I UKUPNE TOPLINE KOJA SE DOVODI U LOITE.

POVEANJEM TOPLINSKE ISKORISTIVOSTI IZRAVNO SE UTJEE NA

SMANJENJE POTRONJE GORIVA. PRITOM JE NAJUTJECAJNIJA IZLAZNA

TEMPERATURA DIMNIH PLINOVA ODNOSNO STUPANJ REKUPERACIJE TOPLINE

SADRANE U NJIMA. SNIENJE IZLAZNE TEMPERATURE DIMNIH PLINOVA

POSTIE SE UGRADNJOM VEIH NAKNADNIH OGRIJEVNIH POVRINA

(ZAGRIJAA VODE I ZAGRIJAA ZRAKA) PRI EMU IMAMO DVA

OGRANIAVAJUA IMBENIKA: NISKOTEMPERATURNA KOROZIJA (ISPUNI

PLINOVI NETREBAJU BITI IZNAD 140OC) I RASPOLOIVOST PROSTORA ZBOG

UGRADNJE NAKNADNIH OGRIJEVNIH POVRINA.

6.1 SNIMANJE INDIKATORSKOG DIJAGRAMA I ANALIZA

INDIKATOR ZA SNIMANJE DIJAGRAMA (SLIKA 11.1) SASTOJI SE OD CILINDRA 1

U KOJEM JE UGRAENO STAPALCE, A KOJI JE OPTEREEN OPRUGOM

ODREENE JAINE. MJERILO OPRUGE OVISI O VISINI RADNOG PRITISKA U

CILINDRU MOTORA. AKO JE INDIKATORSKI PIPAC, ODNOSNO VENTIL 2,

OTVOREN PLINOVI E ULAZITI U CILINDAR INDIKATORA 1 I TLAITI NA

STAPALCE. TLAK ISPUNIH PLINOVA SVLADAVA SILU OPRUGE I U OVISNOSTI

O PROMJENI TLAKA U RADNOM CILINDRU, POLUJE 3 BIT E VIE ILI MANJE

POMAKNUTO PREMA GORE. KONOPAC 4 BUBNJA 5 SPOJEN JE S POLUJEM


29/49

STAPNOG MEHANIZMA CILINDRA KOJI SNIMAMO. POLUJEM STAPNOG

MEHANIZMA I KONOPCA 4 OKREE SE BUBANJ 5, NA KOJEM JE POSTAVLJEN

INDIKATORSKI PAPIRI ZA SNIMANJE DIJAGRAMA. LAGANIM PRITISKOM NA

PISALJKU POLUJA 3, ONA E UPISATI ELJENI DIJAGRAM NA

INDIKATORSKOM PAPIRIU. PRIJE SNIMANJA DIJAGRAMA TREBA IZVRITI

PREDRADNJE: INDIKATOR PODMAZATI I INDIKATORSKI PIPAC PROPUHATI,

STROJ POSTAVITI DA RAZVIJA EKONOMSKU SNAGU, ODNOSNO DA IMA

EKONOMSKI BROJ OKRETA, INDIKATOR MONTIRATI NA INDIKATORSKI PIPAC,

A ZATIM POSTAVITI PAPIRI INDIKATORA NA NJEGOV BUBANJ, POMOU

KONOPCA SPOJITI POLUJE INDIKATORA S POLUJEM STAPNOG MEHANIZMA

(KONOPAC MORA BITI DOBRO NATEGNUT), INDIKATORSKI PIPAC STAVITI U

POLOAJ DA SE MOE NA PAPIRIU INDIKATORA UCRTATI ATMOSFERSKA

LINIJA, PIPAC POSTAVITI U POLOAJ DA SE KOMPRESIJSKI PROSTOR CILINDRA

MOTORA SPOJI S CILINDROM INDIKATORA I LAGANIM PRITISKOM NA

PISALJKU UCRTATI JEDAN OD OVIH DIJAGRAMA: ZATVORENI, OTVORENI ILI

FAZNI I DIJAGRAM TLAKOVA KOMPRESIJE I TLAKOVA IZGARANJA. NA

PAPIRIU INDIKATORA MORAJU BITI UPISANI OVI PODACI: IME BRODA, DAN

SNIMANJA, BROJ CILINDRA, JAINA I SMJERVJETRA I MORA.


30/49

6.2 KOMBINIRANA PARNO-PLINSKO TURBINSKA POSTROJENJA

KOD OVAKVOG POSTROJENJA ISPUNI PLINOVI PLINSKE TURBINE

ISKORITAVAJU SE ZA DOBIVANJE PARE A TA PARA SE OPET KORISTI ZA

POGON TURBOGENERATORA. POVEAVA SE STUPANJ ISKORISTIVOSTI

SE U REGENERATOR DA BI SE DODATNO ZAGRIJAO (POVEAVA SE STUPANJ

ISKORISTIVOSTI)

ARA GORIVO

TURBINU TE NA HLAENJE U REGENERATOR (ZA ZAGRIJAVANJE ZRAKA)

NA TEMPERATURU KOJA OVISI O SADRAJU SUMPORA U GORIVU

(NISKOTEMPERATURNA KOROZIJA)

KOTLA I OD TUDA ODLAZI NA DVIJE PARNE TURBINE OD KOJIH JEDNA SLUI

ZA PROIZVODNJU EL. ENERGIJE, A DRUGA ZA DODATNU SNAGU NA

OSOVINSKOM VODU

TAKVIM SPAJANJEM ISKORITAVA SE OKO 20% TOPLINSKE ENERGIJA KOJA BI

INAE ZAVRILA U OKOLINI. SPECIFINA POTRONJA GORIVA KOD OVAKVIH

POSTROJENJA JE OKO 250g/kWh. PONEKAD SE NE UGRAUJE REGENERATOR

ZRAKA NEGO SE POVEAJU DIMENZIJE UTILIZACIJSKOG KOTLA. KOD TAKVE

IZVEDBE SPECIFINA POTRONJA GORIVA PADA NA 230 g/kWh.


31/49

6.3 TOPLINSKI STUPANJ DJELOVANJA PARNE TURBINE

T = ltn / lt

ltTEORETSKI RASPOLOIV RAD

ltn = STVARNI RAD S GUBICIMA

T KREE SE NAJEE OD 0.85 DO 0.90

7.1 UPUIVANJE DIZELSKOG MOTORA S TEKIM GORIVOM TERAD TIJEKOM MANEVRIRANJA

MOTORI NOVIJE GENERACIJE MOGU SE UPUTITI NA TESKO GORIVO, STO

ZNACI DA TESKO GORIVO MORA BITI ZAGRIJANO U CJEVOVODU, TE MORA

POSTOJATI MOGUCNOS GRIJANJA I CIRKULIRANJA GORIVA SVE DO

RASPRSKACA. CIJELI SUSTAV MORA BITI IZVEDEN TAKO DA SU LINIJE

CJEVOVODI, PUMPE I FILTERI UVJEK ZAGRIJANI TE DA ODRZAVAJU POTREBNI

VISKOZITET. NA MAN-U RECIRKULACIJA JE IZVEDENA TAKO DA RASPRSKAC

SADRZI DUPLE OPRUGE KOD KOJIH JEDNA OTVARA NA MALOM TLAKU TE

RECIRKULIRA GORIVO. TJEKOM MANEVRIRANJA OKRETAJI MOTORA MORAJU

SE SPUSTITI NA MANEVARSKE. MORE SE VODITI RACUNA I O ODAZIVU

TEMPERATURNE REGULACIJE GORIVA U MANOVRI, ZBOG STALNIH I VELIKIH

PROMJENA KAPACITETA GORIVA, UKOLIKO SE ZAVRSNA TEMPERATURA

REGULIRA GRIJACIMA NA ULAZU U ISTI. MOZE DOCI DO OSCILACIJA

VISKOZITETA-TEMPERATURE, TE USLJED TOGA I DO ZAUSTAVLJANJA GL.

PORIVNOG STROJA.


32/49

7.2 PLINSKO-TURBINSKI PROCESI I IZVEDBE

PLINSKE TURBINE SA ZAGRIJAVANJEM ZRAKA NAKON KOMPRESIJE: RADI

POBOLJSANJA TOPLINSKOG PROCESA TA SE OTPADNA TOPLINA

UPOTREBLJAVA ZA ZAGRIJAVANJE ZRAKA NAKON KOMPRESIJE. PLINOVI

IZGARANJA NAKON KOMPRESIJE IMAJU VISOKU TEMPERATURU PA SE NJIMA

U OKOLINU ODVODI ZNATNA KOLICINA TOPLINE. TIME SE SMANJUJE TOPLINA

KOJA SE GORIVOM DOVODI U KOMORU IZGARANJA I POVECAVA

TERMODINAMICKI STUPANJ DJELOVANJA. -PLINSKE TURBINE S

DVOSTUPANJSKOM KOMPRESIJOM:

STUPANJ DJELOVANJA PLINSKIH TURBINA MOZE SE POVECATI PROVOENJEM

VISESTUPANJSKE KOMPRESIJE UZ MEUSTUPANJSKO HLAENJE ZRAKA.

PORASTOM BROJA STUPNJEVA SMANJUJE SE UTROSENA SNAGA KOMPRESORA

U USPOREDBI S JEDNOSTUPANJSKIM PROCESOM. VISESTUPANJSKOM

KOMPRESIJOM SMANJUJE SE SNAGA ZA POGON KOMPRESORA PA JE OMJER TE

SNAGE I SNAGE DOBIVENE EKSPANZIJOM BOLJI NEGO PRI

JEDNOSTUPANJSKOJ KOMPRESIJI. USTANOVLJENO JE DA SE NAJBOLJI PROCES

POSTIZE DVOSTUPANJSKOM KOMPRESIJOM A DA SVAKO DALJNJE POVECANJE

BROJA STUPNJEVA SVE MANJE UTJECE NA OMJER SNAGA PK/PE. -PLINSKE

TURBINE S DVOSTUPANJSKOM EKSPANZIJOM: POVECANJE DOBIVENE SNAGE

A PREMA TOME I STUPANJ DJELOVANJA MOZE SE POSTICI VISESTUPANJSKOM

EKSPANZIJOM. IZ TOPLINSKOG PROCESA PROIZLAZI DA OKOLNI ZRAK

KOMPRIMIRA NEPOVRATLJIVO PRI CEMU SE POSTIZE MAKSIMALNI TLAK.

NAKON ZAGRIJAVANJA U IDEALNOM REGENERATORU ZRAK SE UVODI U

PRVU KOMORU IZGARANJA GDJE SE ZAGRIJAVA DO MAKSIMALNE

TEMPERATURE. SLJEDI NEPOVRATLJIVA EKSPANZIJA U PRVOM STUPNJU

TURBINE. NASTALA SE SMJESA ZRAKA I PLINOVA IZGARANJA UVODI U

DRUGU KOMORU IZGARANJA GDJE SE ZAGRIJAVA PONOVO DO MAKSIMALNE

TEMPERATURE. EKSPANZIJA U DRUGOJ TURBINI ILI DRUGOM STUPNJU

TURBINE PROTJECE DO TLAKA OKOLINE. PLINOVI IZGARANJA KONACNO SE

VODE U REGENERATOR GDJE SE HLADE I TIME ZAGRIJAVAJU ZRAK NAKON

KOMPRESIJE. -PLINSKE TURBINE S DVOSTUPANJSKOM KOMPRESIJOM I

DVOSTUPANJSKOM EKSPANZIJOM: VISESTUPANJSKOM KOMPRESIJOM I


33/49

VISESTUPANJSKOM EKSPANZIJOM POSTIZE SE NAJVECE POBOLJSANJE

PROCESA U PT POSTROJENJIMA. NAJCESCE SE PRIMJENJUJE TOPLINSKI

PROCES S NAJVISE DVOSTUPANJSKIM KOMPRESIJAMA I DVOSTUPANJSKIM

EKSPANZIJAMA JER JE DALJNJE POVECANJE BROJA STUPNJEVA NA UTJECE

BITNIJE NA STUPANJ DJELOVANJA.

7.3 SIGURNOSNA ARMATURA BRODSKOG GENERATORA PARE

U SIGURNOSNU ARMATURU SPADAJU NEPOVRATNI VENTILI I SIGURNOSNI

VENTILI.

GENERATORA PARE TAKVI VENTILI SE POSTAVLJAJU NA SISTEMU NAPOJNE

VODE TE GLAVNI STOP VENTIL PARE (DVA KOTLA).

PREKOMJERNOG PORASTA TLAKA UNUTAR GENERATORA PARE. AKO JE TLAK

VEI OD DOPUTENOG SIGURNOSNI VENTILI SE OTVARAJU I ISPUTAJU DIO

RADNOG MEDIJA U ATMOSFERU A NAKON PADA TLAKA NA NORMALNU

VELIINU PONOVO SE AUTOMATSKI ZATVARAJU. OBAVEZNO SE

POSTAVLJAJU NA PARNOM BUBNJU I NA IZLAZU IZ PREGRIJAA PARE (UVIJEK

SE PRIJE OTVARA NAJPRIJE SIGURECA PREGRIJAA PARE A OND SIGURECE

BUBNJA DA SE NEBI IZGUBILA CIRKULACIJA I TIME TOPLINSKI

PREOPTERETILE CIJEVI). MOGU BITI VENTILI SA OPRUGOM ILI SA UTEGOM.

PREMA NAINU AKTIVIRANJA IMAMO DIREKTNE ILI INDIREKTNE. KOD

DIREKTNIH SIGURECA TLAK DJELUJE DIREKTNO NA PLADANJ. KOD

INDIREKTNIH SIGURECA MALI POMNI VENTIL OTVARA VELIKE GLAVNE

VENTILA.


34/49

8.1 REIMI RADA MOTORA I OPTIMALNA POTRONJA GORIVA

- MAKSIMALNA SNAGA NA KOJOJ

MOTOR NE MOE TRAJNO RADITI, MOE RADITI SAMO 30% VREMENA Pn

- MOTOR MOE RADITI SAMO 1 SAT NA TOJ SNAZI

(NAJVEA DOPUTENA SNAGA)

- NAJVEA SNAGA BEZ VREMENSKOG

OGRANIENJA

- KOD KOJE JE SPECIFINI POTROAK GORIVA

NAJMANJI (OKO 75% Pn)

- MINIMALAN STABILAN BROJ OKRETAJA

OPTIMALNA POTRONJA GORIVA - VIDIMO IZ TABLICE, TO JE NAJMANJA

KOLIINA GORIVA POTREBNA ZA PROIZVODNJU JEDININE SNAGE

8.2 PRETIAK ZRAKA ZA IZGARANJE (MOTORI, KOTLOVI,

PLINSKE TURBINE)

STEHIOMETRIJSKI BROJ NAM POKAZUJE KOLIKA KOLIINA (KG) ZRAKA NAM

JE POTRBNA DA BI IZGORILI 1KG GORIVA I OZNAAVA SE SA Z0. ODREUJE SE

NA OSNOVI KEMIJSKE FORMULE GORIVA ILI IZ KEMIJSKE ANALIZE. MASA

ZRAKA KOJU DOVODIMO ZA STEHIOMETRIJSKO IZGARANJE 1 KG GORIVA

OZNAAVA SE S LMIN. PRETIAK ZRAKA

ZRAKA OBZIROM NA MASU ZRAKA POTREBNU ZA STEHIOMETRIJSKOIZGARANJE GORIVA. ZA =1 SMJESA JE STEHIOMETRIJSKA, TJ. DOVELI SMO

TONO MASU ZRAKA KOJA JE POTREBNA ZA IZGARANJE GORIVA. U

UVJETIMA KADA SE U MOTOR USISAVA STEHIOMETRIJSKA GORIVA SMJESA

KOJA JE RANIJE PRIPREMLJENA, IZGARANJE E BITI POTPUNO. AKO SMO U

ZRAK KOJI SMO USISALI U CILINDAR NEPOSREDNO PRIJE IZGARANJA

UBRIZGAVAMO STEHIOMETRIJSKU KOLIINU GORIVA, ZBOG MANJKAVOSTI U

NEPOTPUNOM MIJEANJU GORIVA I ZRAKA (TIJEKOM KRATKOG VREMENA

KOJE STOJI NA RASPOLAGANJU), DIJELOVI GORIVA NEE MOI PRONAI


35/49

DIJELOVE JO SVJEEG ZRAKA I IZGARANJE NEE BITI POTPUNO. ZBOG TOGA

SE ESTO DOVODI NETO VEA KOLIINA ZRAKA OD STEHIOMETRIJSKI

POTREBNE.

8.3 TOPLINSKI PROCES U PARNO-TURBINSKOM POSTROJENJU

KAKO JE VIDLJIVO IZ Ts DIJAGRAMA DA BI SE DOBILA VRELA VODA STANJA

2 REBALO BI PREKINUTI PROCES KONDENZACIJE TONO U STANJU 2' TE

ADIJABATSKI KOMPRIMIRATI TAKVU VLANU PARU DO TLAKA ISPARAVANJA

pi . TO JE NEMOGUE ZBOG RADA S NEHOMOGENOM MJEAVINOM PA SE

PARNA MJEAVINA TREBA UKAPLJITI DO TOKE 6 TE DOBIVENIKONDENZAT TLAITI PUMPOM NA TLAK KOJI JE U GENERATURU PARE.

TOPLINSKI STUPANJ ISKORITENJA OVAKVOG PROCESA BIT E MANJI OD

CARNOTOVA JER SE SVA TOPLINA NE DOVODI PRI NAJVIOJ RADNOJ

TEMPERATURI, VE SE JEDAN DIO DOVODI PRI PRI NIOJ TEMPERATURI

ODNOSNO U RADNOM PODRUJU IZMEU STANJA 1 I 2. MEUTIM TU SE

KORISTI DRUGA POGODNOST SISTEMA DA SE PARA PREGRIJAVA PRI

KONSTANTNOM TLAKU IME SE PODIE SREDNJA TEMPERATURADOVOENJA TOPLINE A PREMA TOME I POVISUJE TOPLINSKI STUPANJ

ISKORITENJA PROCESA. DALJNE SU MOGUNOSTI POVEANJA STUPNJA

ISKORISTIVOSTI PROCESA U PRIMJENI REGENERATIVNOG

PREDZAGRIJAVANJA NAPOJNE VODE PRIJE ULASKA U GENERATOR PARE TE

MEUPREGRIJAVANJA PARE IZA VISOKOTLANOG DIJELA TURBINE.


36/49

9.1 POGON I ODRAVANJE DIZELSKIH MOTORA

ODRAVA SE PO MAINTENANCE PLANU. OBINO TREBA PRATIT KLASU, TJ

PRATIT KADA TAJ DIO DOLAZI NA KLASU DA NA OTVARAMO DVA PUTA.

GLAVNI I POMOCNI MOTORI MOGU RADITI NA TEKO I NA DIESELSKO

GORIVO. PRILIKOM UPUIVANJA GLAVNI MOTOR MORA BITI ZAGRIJAN, DA

NE DOE DO PUCANJA KOULJICA, GLAVA ITD. U POGONU TREBA VODITI

RAUNA DA MOTOR RADI NA OPTIMALNIM OKRETAJIMA DA BI SE POSTIGLA

NAJEKONOMINIJA SPECIFINA POTRONJA GORIVA. NEOPTEREIVAT

MOTOR DOK JE HLADAN! VELIKU POZORNOS OBRATITI NA PREBACIVANJE

GORIVA TEKO-DIEZEL. AKO SE NAPRAVI PREBRZO, MOZE DOI DOHAVARIJA, PUCANJA ELEMENATA ZBOG VELIKE RAZLIKE U TEMPERATURI.


37/49

9.2 ZATITA BRODSKIH PARNIH TURBINA

OK NIVO

KONDENZATA, SLAB RAD EJECTORA, PROPUTANJE, NEDOVOLJNO HLAENJE)

ISKORISTIVOSTI PARNIH TURBINA JE 0.3

9.3 UTILIZACIJSKI GENERATORI PARE I NJIHOVA

AUTOMATIZACIJA

UTILIZACIJSKI KOTLOVI ISKORITAVAJU ISPUNE PLINOVE IZ GLAVNOG

MOTORA IME SE UJEDNO POBOLJAVA UKUPNI TOPLINSKI STUPANJ

ISKORISTIVOSTI POGONSKOG SISTEMA. UGLAVNOM SU IZVEDBE SA

PRISILNOM PROTONOM CIRKULACIJOM. ZBOG POVEANJA OGRIJEVNE

POVRINE IZRAUJU SE NAJEE IZ OREBRENIH CIJEVI.

MOGU BITI:

IZVEDBE U TRI SEKCIJE: ZAGRIJA, ISPARIVA, PREGRIJA AUTOMATIZACIJA:


38/49

10.1 TOPLINSKI STUPANJ ISKORISTIVOSTI PARNOG PROCESA I

NAINI POVEANJA ISTOG

STUPANJ ISKORISTIVOSTI JE SAMO 30% DA BI POBOLJALI TERMODINAMIKI

STUPANJ DJELOVANJA TOPLINSKOG PROCESA MORAMO PRIMJENITI

POSTUPAK DOVOENJA TOPLINE PRI IM VEOJ PROSJENOJ TEMPERATURI I

IM VEEM TLAKU. ISTODOBNO MORAMO ODVODITI TOPLINU PRI IM NIOJ

PROSJENOJ TEMPERATURI I TLAKU. POVEANJE RASPOLOIVOG

JEDININOG RADA U PARNOJ TURBINI IZVODI SE:

VLANOST SUHOZASIENE PARE U KONDENZATORU

10.2 OTVORENI INDIKATORSKI DIJAGRAM

IZ OTVORENOG INDIKATORSKOG DIJAGRAMA MOEMO OITATI: KRIVULJU

KOMPRESIJE 1-2, POETAK UTRCAVANJA 2, ZAKANJENJE PALJENJA 2-3,

POETAK IZGARANJA 3, MAKSIMALNI TLAK IZGARANJA 4, KRIVULJA

EKSPANZIJE 4-5, BRZINA IZGARANJA


39/49


40/49

KOD AKUMULACIJSKIH SUSTAVA OTVORENI DIJAGRAM JE DRUKIJI JER SE

GORIVO UBRIZGAVA NEKOLIKO PUTA U MANJIM KOLIINAMA NAKON GMT.

TLAKOVI IZGARANJA SU MANJI ZA DOBIVEN ISTI RAD I MANJE SU EMISIJE SOx

I Nox

10.3 SUSTAV ULJA GLAVNOG PORIVNOG STROJA

ULJE ZA PODMAZIVANJE NE SLUI SAMO DA SMANJI TRENJE VE I DA

ODVODI TOPLINU TE ODRAVA TEMPERATURU U DOPUTENIM GRANICAMA.

TEMPERATURA ULJA KOD SPOROKRETNIH MOTORA KREE SE OD 46-52OC

DOK JE KOD BRZOHODNIH 65 DO 70OC. CIRKOLACIJSKO-TLANI SUSTAVUPOTREBLJAVA SE KOD MOTORA SA KRINOM GLAVOM. U TOM SLUAJU SVI

LEAJEVI DOBIVAJU ULJE POD TLAKOM. DIO ULJA SE KORISTI ZA HLAENJE

KLIPA TE PODMAZIVANJA RAZVODA (LANANIKA). CILINDRI SE PODMAZUJU

POMOU LUBRIKATORA I POSEBNIH MAZALICA. 70% PODMAZIVANJA ODLAZI

NA NEUTRALIZACIJU PRODUKATA SUMPORA NASTALIH TOKOM PROCESA

IZGARANJA A 30% NA SAMO PODMAZIVANJE TJ SMANJENJE TRENJA. NOVIJI

MOTORI SA ALFA LUBRIKATORIMA PODEAVAJU SE PREMA SADRAJUSUMPORA U GORIVU. KOD MOTORA BEZ KRINE GLAVE TAKOER JE

PROVEDENO TLANO PODMAZIVANJE LEAJA ALI CILINDRI DOBIVAJU ULJE

RASPRIVANJEM. RAZLIKUJEMO CIRKULACIJSKO TLANI SUSTAV

PODMAZIVANJA SA MOKRIM I SUHIM KARTEROM. SVOJSTVA ULJA:

- DOZVOLJENA PROMJENA VISKOZNOSTI U TOKU PRIMJENE

MAZIVOG ULJA BRODSKIH MOTORA BRODSKI SREDNJEKRETNI NA TEKO

GORIVO: +20% DO10%

BRODSKI SPOROKRETNI NA TEKO GORIVO: +30% DO10%

PLAMITA- NAJNIA TEMPERATURA PLAMITA ULJA ZA

BRODSKI MOTOR JE 170OC.


41/49

- ODREUJE SADRAJ LUINA U ULJU ODNOSNO SPOSOBNOST ULJA DA

NA SEBE VEE KISELINE NASTALE IZGARANJEM . TBN ZA CIRKULACIONO

ULJE KOD 2-TAKTNIH MOTORA JE 7 10 mgKOH/g, KOD 4-TAKTNIH OKO 30 10

mgKOH/g, DOK JE VRIJEDNOST ZA CILINDRINO ULJE 70-80 mgKOH/g.

- TAN ODREUJE SADRAJ KISELINA U ULJU ZA PODMAZIVANJE

NASTALE IZGARANJEM GORIVA

- SAN ODREUJE SADRAJ JAKIH KISELINA U ULJU ZA PODMAZIVANJE

NASTALE IZGARANJEM GORIVA (KOD CILINDRINOG ULJA)

POTRONJA CILINDRINOG ULJA KOD 2-TAKTNIH MOTORA JE 6-7 g/kWh.

11.1 CIRKULACIJA ZRAKA I ISPUNIH PLINOVA U BRODSKOM

GENERATORU PARE

RAZLIKUJEMO PRIRODNU I UMJETNU I INDUCIRANU. PRIRODNA CIRKULACIJA

NASTAJE ZBOG RAZLIKE TLAKA STUPCA OKOLNOG TLAKA I STUPCA DIMNIHPLINOVA. OVISI O VISINI DIMNJAKA I TEMPERATURI IZLAZNIH DIMNIH

PLINOVA. KORISTI SE SAMO KOD UTILIZATORA. UMJETNU CIRKULACIJU

POSTIEMO DJELOVANJEM VENTILATORA. AKO IMAMO SAMO VENTILATOR

ZA ZRAK ONDA JE TO TLANO PROVJETRAVANJE A AKO JE VENTILATOR

SMJETEN NA IZLAZU DIMNIH PLINOVA ONDA TO ZOVEMO ISISNO

PROVJETRAVANJE. AKO SU INSTALIRANA OBA DVA VENTILATOR ONDA JE TO

KOMBINIRANO PROVJETRAVANJE. KOD INDUCIRANE CIRKULACIJE TLAI SE

PROSTORIJA U KOJOJ SU SMJETENI GENERATORI PARE. TAKVA IZVEDBA

ZAHTIJEVA DVOSTRUKA VRATA NA ULAZU U PROSTORIJU RADI OPASNOSTI

OD GUBITKA PREDTLAKA. KONTROLA IZGARANJA SE VRI PROMJENOM

KOLIINE GORIVA A SAMIM TIME I KOLIINA ZRAKA. KOLIINA ZRAKA SE

REGULIRA ZAKRETANJEM FLAPNI .


42/49


43/49

-PARA KROZ RADIJALNU STRUJI OKOMITO NA OS VRTNJE ROTORA

AKSIJALNE:

-PARA KROZ TURBINU STRUJI PARALELNO S OSI VRTNJE ROTORA TA SE

VRSTA TURBINA GOTOVO ISKLJUCIVO PRIMJENJUJE. PREMA BROJU

STUPNJEVA: -JEDNOSTUPANJSKE SASTOJE SE SAMO OD JEDNOG REDA

SAPNICA I JEDNOG REDA LOPATICA -VISESTUPANJSKE SASTOJE SE OD VISE

REDOVA SAPNICA I ISTO TOLIKO REDOVA LOPATICA NAJCESCE SE

PRIMJENJUJU. JEDNOSTUPANJSKA AKCIJSKA TURBINA DELAVAL:

-OSNOVNI TIP KORISTI SE SAMO ZA POGON POMOCNIH STROJEVA KOJI RADE

SAMO POVREMENO.

JEDNOSTUPANJSKA AKCIJSKA TURBINA SA STUPNJEVANJEM BRZINE CURTIS:

-SASTOJI SE OD JEDNOG KOLA NA KOJEM SU NAJCESCE PRIVRSENA DVA

TRI REDA LOPATICA.

12.1 PRIPREMA I POGON BRODSKOG GENERATORA PARE

ALARM/TRIP

POPUSTE


44/49

PROVJETRAVANJE LOITA

-30 MINUTA PAUZE PA

PONOVO)

RADNI

-PASS MASTER

VENTILA)

NA AUTOMATSKI

RAD (SVI KONTROLERI, PUMPA NAPOJNE VODE, PUMPA GORIVA)

U TOKU RADA:

RATI NIVO VODE

POTROKOM PARE

PRIJELAZA TOPLINE.


45/49

12.2 ZATITA BRODSKE PLINSKE TURBINE

TRI NAINA GAENJA TURBINE:

ASI TURBINU

12.3 DIJAGNOSTIKA KVAROVA DIZELSKOG MOTORA NA

OSNOVU OMJERA TLAKA KOMPRESIJE I TLAKA ISPIRNOG

ZRAKA

OSNOVNI PAREMMETRI ZA DIJAGNOSTIKU SU P (TLAK) ISPIRNOG ZRAKA, P

KOMPRESIJE, P IZGARANJA I TEMPERATURA. SVAKI BROD BI TREBAO IMATI

NA BRODU PODATKE SA PROBNE VOZNJE NA KOJOJ SE ZABILJEZE PODACI NA

25,50,80,85,100,110 % OPTEREENJA. NAKON NEKOLIKO VREMENA, GODINAMOZEMO NA OSNOVU OVIH PODATAKA IZRAUNATI STANJE MOTORA. ZA

SVAKI CILINDAR RAUNAMO OMJERE:

A=TLAK KOMPRESIJE/TLAK ISPIRNOG ZRAKA -IZ NJEGA SE VIDI PROPUSNOST

TJ STANJE KOSULJICA,VENTILA

B=TLAK IZGARANJA/TLAK KOMPRESIJE -GOVORI O KVALITETI IZGARANJA


46/49

MJERILO DOBROG STANJA JE DA KOEFICIJENTI A I B BUDU PRIBLINO ISTI

KAO I NA PROBNOM STOLU. SA POTROSENOSTI MOTORA PADAJU TLAKOVI

ALI KOEFICIJENTI BI TREBALI OSTATI U GRANICAMA. AKO SU RAZLICITI

MOZEMO IMATI RAZLICITE KVAROVE OVISNO O MJERENIM KOEFICIJENTIMA.

(PROPUSTANJE ISPUSNOG VENTILA)

13.1 PREGLED I ODRAVANJE BRODSKOG GENERATORA PARE

POVREMENO SE GENERATOR PARE PREGLEDAVA S UNUTARNJE I VANJSKE

STRANE DA BI SE ODRAVAO IST I ISPRAVAN.

RAZVODNE KOMORE, CIJEVI) MOGU BITI PREKRIVENE KAMENCEM, BLATOM I

ULJEM. KAMENAC SE OTUE ILI OSTRUE TE BLATO ILI ULJE ODSTRANE.

KORODIRANE POVRINE SE OISTE ETKOM. KAMENAC JE ZNAK LOE

KVALITETE VODE. UKOLIKO JE PRISUTAN NA CIJEVIMA U LOITU MOE

PROUZROKOVATI PREGARANJE CIJEVI. RUPIASTA KOROZIJA NAJEA JE U

PARNOM PROSTORU IZNAD VODENE LINIJE. RUPICE SU ZNAK PRISUTNOSTI

KISIKA U VODI I DA SU LOE DOZIRANE KEMIKALIJE ZA NJEGOVO

ODSTRANJIVANJE. TRAGOVI ULJA OBINO SE NALAZE U VISINI VODENE

POVRINE U PARNIM BUBNJEVIMA. UKACUJU NA PROPUTANJE NA

GRIJAIMA GORIVA ILI ULJA ILI GRIJAIMA U TANKOVIMA.

IJAU VODE I PREGRIJAU PARE MOE SE TAKOER SKUPITI

KAMENAC KOJI SE TREBA ODSTRANITI.

S VANJSKE SE STRANE PREGLEDAVA

NAJVIE IZLOENE. NA CIJEVIMA LOITA SKUPI SE LJAKA KOJA SE OTUE

ILI OSTRUE. CIJEVI SE PREGLEDAJU DA LI IMAJU ZNAKOVE PUCANJA,

IZOBLIENJA ILI PREGRIJANJA.


47/49

SUMPORA MOE NASTATI SUMPORNA KISELINA KOJA KOROZIVNO DJELUJE

NA METALNE POVRINE

13.2 ZATITA BRODSKIH DIZELSKIH MOTORA

SHUT DOWN:

SLOW DOWN

HLAENJE PITUNA

TEMPERATURA ISPIRNOG ZRAKA


48/49

DETECTOR)

13.3 SUSTAV HLAENJA BRODSKOG DIZELSKOG MOTORA

IZGARANJEM GORIVA U RADNIM CILINDRIMA MOTORA STVARAJU SE VISOKE

TEMPERATURE, PA ZBOG TOGA TREBA HLADITI DIJELOVE KOJI SU ZA

VRIJEME POGONA IZLOENI ZAGRIJAVANJU. TO SU PROSJENE

TEMPERATURE VIE, BOLJI JE RAD MOTORA I MANJI SU GUBICI. IZLAZNETEMPERATURE RASHLADNE VODE IZNOSE OD 60 DO 9O C, A ULAZNE OD 50 DO

70 C. TEMPERATURNE RAZLIKA JE 10 DO 20 C. VIE TEMPERATUREIZLAZNOG

SREDSTVA IMAJU OVE PREDNOSTI:

POVEANJE EFEKTIVNE SNAGE

SMANJENJE SPECIFINOG POTROKA GORIVA

VEI MEHANIKI STUPANJ DJELOVANJA

MANJU MOGUNOST KONDEZACIJE I STVARANJA SUMPORNE KISELINE

(TROENJE DIJELOVA MANJE)

MIRNIJI HOD MOTORA ZBOG POTPUNIJEG IZGARANJA GORIVA

ONEIENJE RASHLADNOG PROSTORA JE MANJE CENTRALNE

CENTRIFUGALNE PUMPE CIRKULIRAJU NT VODU KROZ RASHLADNIKE ZRAKA,

RASHLADNIK ULJA TE AKO JE UGRAEN I RASHLADNIK VT. VT. VODA

CIRKULIRA POMOU VT CIRKULACIONIH PUMPI I TJERA RASHLADNU VODU

KROZ MOTOR I TURBOPUHALA. VOD NT. KONTROLIRANA JE POMOU

AUTOMATSKOG VENTILA KOJI KONTROLIRA REGULATOR KOJI OPET PRIMA

SIGNAL OD OSJETNIKA TEMPERATURE. VENTIL PROPUTA VIE ILI MANJE

VODE KROZ CENTRALNI RASHLADNIK. V.T VODA IMA SVOJ REGULACIONI

VENTIL S TOM RAZLIKOM TO (OVISI O SUSTAVU) ILI ISTO PROPUTA VODU

KROZ VT RASHLADNIK ILI JEDNOSTAVNO MIJEA VODU VT SA VODOM NT.


49/49

SUSTAVI NARAVNO IMAJU EKSPANZIONE TANKOVE KOJI NADOKNAUJU

GUBITKE (PROPUTANJA). UKOLIKO MOTOR NE RADI VODA I DALJE

CIRKULIRA ALI SE MORA GRIJATI, ILI IMA SVOJ PARNI GRIJA ILI SE GLAVNI

MOTOR GRIJE IZLAZNOM RASHLADNOM VODOM POMONIH MOTORA.

RASHLADNA VODA SE REDOVITO KONTROLIRA I TRETIRA.

NORMALNE VRIJEDNOST SU:

10 KOD TEMPERATURE 20OC

(KEMIKALIJA) JER INAE SE POVEAVA RIZIK OD KOROZIJE.

14.1 FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA GORIVA I MAZIVA

contents pit i odg vit mir

Documents