Čovjekov utjecaj na okoliš

21
Uvod Ekološko vaspitanje i obrazovanje se javlja kao neophodan faktor društvenih procesa, uvrštavajući temeljne ekološke vrijednosti i znanja u vaspitno-obrazovni sistem, i na taj način mijenjajući sveukupno ljudsko ponašanje u cilju održivog razvoja i suživota. Upravo na tim osnovama se zasniva proces vaspitanja i obrazovanja za zaštitu životne sredine. U svojoj suštini, taj proces zagovara zdraviji životni prostor i ljepši i zdraviji život. Vaspitanje za zaštitu životne sredine je proces kojim se djeluje na čovjeka u smislu razvoja njegovih intelektualnih, duhovnih i fizičkih sposobnosti, koje iniciraju održivi život, odnosno funkcionisanje ljudskog društva kao zajednice. Obrazovanje za zaštitu životne sredine, sa univerzalnim vrijednostima i znanjima, može postati sistem globalnog karaktera. Uključivanje ekološke problematike u osnovne naučne procese današnjice ključan je zahtjev obrazovanja za okolinu. Brojni su akteri odgovorni za zagađivanje životne sredine te je nužna njihova edukacija u smislu razvijanja ekološke svijesti. Proces vaspitanja i proces obrazovanja neraskidivo su povezani i uključuje niz faktora, kao što su biološki, ekološki, kulturološki, ekonomski, itd. Među teme koje bi trebale biti uvrštene u vaspitno-obrazovni sistem spada svakako i čovjekov utjecaj na uslove života. Ekološko obrazovanje za zaštitu sredine 3

Upload: ibro-jasarevic

Post on 27-Sep-2015

59 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

zastita okoline

TRANSCRIPT

Uvod

Ekoloko vaspitanje i obrazovanje se javlja kao neophodan faktor drutvenih procesa, uvrtavajui temeljne ekoloke vrijednosti i znanja u vaspitno-obrazovni sistem, i na taj nain mijenjajui sveukupno ljudsko ponaanje u cilju odrivog razvoja i suivota. Upravo na tim osnovama se zasniva proces vaspitanja i obrazovanja za zatitu ivotne sredine. U svojoj sutini, taj proces zagovara zdraviji ivotni prostor i ljepi i zdraviji ivot. Vaspitanje za zatitu ivotne sredine je proces kojim se djeluje na ovjeka u smislu razvoja njegovih intelektualnih, duhovnih i fizikih sposobnosti, koje iniciraju odrivi ivot, odnosno funkcionisanje ljudskog drutva kao zajednice. Obrazovanje za zatitu ivotne sredine, sa univerzalnim vrijednostima i znanjima, moe postati sistem globalnog karaktera. Ukljuivanje ekoloke problematike u osnovne naune procese dananjice kljuan je zahtjev obrazovanja za okolinu. Brojni su akteri odgovorni za zagaivanje ivotne sredine te je nuna njihova edukacija u smislu razvijanja ekoloke svijesti. Proces vaspitanja i proces obrazovanja neraskidivo su povezani i ukljuuje niz faktora, kao to su bioloki, ekoloki, kulturoloki, ekonomski, itd. Meu teme koje bi trebale biti uvrtene u vaspitno-obrazovni sistem spada svakako i ovjekov utjecaj na uslove ivota. Ekoloko obrazovanje za zatitu sredine mora biti shvaeno kao grana nauke koja moe stimulisati mlade ljude oko stvarnih ivotnih tema. ovjek danas apsolutno dominira u ekosferi. Promjene na naoj planeti koje su se prije dogaale (odvijale) milijunima godina, danas se dogaaju unutar stoljea ili ak za desetak godina. Danas ne postoji ni jedan ekosistem koji nije u veoj ili manjoj mjeri promjenjen ili na kojeg ovjek nije utjecao svojim djelatnostima.

1. ovjekov okoli

ovjekov okoli (ili ivotna sredina) najee se definie kao ukupnost ekolokih uslova i uticaja koji okruuju ovjeka. Okoliem (ivotnom sredinom) oznaavamo ono ime je ovjek direktno ili indirektno povezan, ono od ega zavisi njegov ivot. iroko shvaeno okoli obuhvata sav materijalni svijet koji okruuje ovjeka.

ovjekov okoli predstavljaju svi materijalni sistemi razliitog stepena integracije i nivoa evolucije: fiziki, hemijski, bioloki, socijalni, misaoni i tehniki sistemi koji mogu uticati direktno ili indirektno, jaeg ili slabijeg intenziteta, kratko ili dugotrajno na ovjeka i sva iva bia. ovjekov okoli se odreuje i kao materijalna sredina u kojoj on ivi i radi. Osnovni elementi okolia su: vazduh, voda, zamljita, biljke, ivotinje, hrana, predmeti koje ovjek koristi i objekti koje je ovjek izradio u datom prostoru i vremenu. Pod uticajem ovjeka nastaju novi oblici sa veim ili manjim stepenom modifikacije, tako imamo: 1. modifikovani ovjekov okoli sa svojim osnovnim prirodnim svojstvima tj.svojstvima koja nisu degradirana i2. okoli sa degradiranim i izgubljenim prirodnim osobinama. Ovdje se pojavljuju novi oblici ekosistema (agroekosistemi, urbaniekosistemi). koji ugroavaju biodiverzitet i kvalitet okolia (ivotne sredine).

ovjekov okoli ja jedinstvo dvaju ekolokih sistema: 1. Prirodnih - to je cjelokupan prostor neposredno ili posredno dostupan ovjeku, a to je u stvari geobiosfera planete Zemlje, a u uem smislu rijei to je dio geobiosfere u kome ovjek moe ivjeti bez obzira na to da li je rije o prirodi koja je manje ili vie modifikovana ili sasvim neizmjenjenoj divljoj prirodi. 2. Vjetakih ovjek da bi mogao ivjeti sa prirodom vri izmjenu materije (odnosno ostvaruje odreenu vrstu metabolizma) i koju prisvaja i mijenja. ovjek sam sebi stvara nove uslove opstanka i razvoja.

Karakteristike prirodnih sistema: nastali su prirodnim putem nezavisno od ovjeka, iva bia u okviru kojih se odraava materija, protie energija, ostvaruje ravnotea, uspostavljaju strukturni odnosi, vri cirkulacija u smislu propadanja i obnavljanja pojedinih dijelova sistema, ostvaruje stabilnost, mogu asimilirati negativne posljedice koje nastaju u sistemu i autogeno regenerisati, te su otvoreni i za ulazak svih elemenata.

Karakteristike ovjekovih vjetakih sistema: nastali su organizovano ili pod uticajem ovjeka shodno njegovim ciljevima i potrebama, nepotpuni su jer ne mogu egzistirati samostalno, ve ive na raun sistema iz vanjske sredine koju regulie ovjek, zatvoreni su jer ne mogu primati vanjske elemente ako nisu u sistemu predvieni, funkcionalni su jer su predvieni da bi ostvarili neku funkciju, nezaposlenost lanova ekosistema (ovjeka) i tu dolazi do pogoravanja uslova ivota, bioloki faktori biljnog i ivotinjskog porijekla sve vie dobijaju na rezistentnosti to se odraava na kvalitet ivotne sredine, hrana kao najvei potencijalni nosilac tetnih agenasa, kompnente ivotne sredine su sve vie ugroene (aerozagaenje, hidrozagaenje), prenaseljenost prostora.

ovjekov poloaj u biogeosferi je u odnosu na sva ostala iva bia specifian i jedinstven, ogleda se u dvostrukoj funkciji: ravnopravan je bioloki lan ekosistema i aktivno je kreativan faktor koji ciljano utjee na funkcionisanje ekosistema i formira svoj prirodni i kulturni okvir ivljenja.[footnoteRef:1] [1: Veladi, M. (2011). Humana ekologija. Skripta iz predmeta Zatita okolia. Odsjek: Prehrambeni.]

2. Utjecaj ovjeka na okoli

ivotna sredina, ovekova okolina ili okoli predstavlja sve ono to nas okruuje, odnosno sve ono sa ime je direktno ili indirektno povezana ovekova ivotna i proizvodna aktivnost. Prirodna sredina predstavlja blizak pojam pri emu ovde ne moraju biti prisutne aktivnosti oveka niti ovek mora imati direktnih uticaja. Ipak, u pogledu tehnolokog napretka, razvoja industrije i sve veeg uticaja oveka na globalnom nivou na prirodu i ekosisteme granica izmeu ova dva termina postaje sve nejasnija.

Tokom svojih aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili eksploatacija, ovek menja prirodno okruenje i to esto tako to naruava prirodnu okolinu. Izgradnjom hidrocentrala i akumulacija, seom uma, poumljavanjem, eksploatacijom mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom gasova, nuklearnim probama i dr. ovek utie na promenu itavih podruja. Kao rezultat ovekovih aktivnosti dolazi do promena ili naruavanja ekosistema i klimatskih promena na lokalnom i globalnom nivou. ivotna sredina se moe posmatrati kao petokomponentni sistem koji ine: atmosfera, hidrosfera, litosfera, zemljite i organizmi. Svaki od ovih elemenata povezan je jedan sa drugim, ali se radi lakeg registrovanja i praenja promena oni posmatraju odvojeno.

Ekologija i zatita ivotne sredine, su bez sumnje, kompleksne oblasti za svakog oveka na planeti. Ekologija moe da se definie kao studija odnosa izmeu organizama i ivotne sredine. Ljudi prouavaju ekologiju onoliko dugo koliko postoje kao vrsta. Opstanak ljudi je zavisio od toga koliko dobro mogu da uoe promene u ivotnoj sredini i predvide njihov uticaj na organizme. Prvi lovci i sakupljai bilja morali su da znaju navike ivotinja i gde da nau hranu. Kasnije, poljoprivrednici morali su biti svesni promena vremenskih uslova i zemljita i kako te promene mogu uticati na useve i stoku. Danas, veina ljudske populacije na Zemlji ivi u gradovima i mnogi imaju malo direktnog kontakta sa prirodom. Vie nego ikada ranije, budunost ljudske vrste zavisi od toga koliko dobro razumemo odnose izmeu organizama i okoline. Ljudska vrsta intenzivno menja ivotnu sredinu, ipak ona u potpunosti ne razume efekte tih promena. Na primer, ljudske aktivnosti su poveale koliinu azota koja cirkulie kroz biosferu, promenile sastav zemljita, poveale koncentraciju CO2. Imperativ dvadesetprvog stoljea je da jo jednom postanemo estoki studenti ekologije. Nekad je ovek iveo u skladu s prirodom; vrlo skromno je iskoriavao prirodne resurse i nije bitno, niti u irim razmerama remetio prirodnu ravnoteu. ivei u malenim naseljima oko plodnih predela, problem svoje egzistencije reavao je bavei se lovom, a kasnije i zemljoradnjom. Kada je poeo obraivati metale i kada je dolo do procvata zanatstva, pojedine skupine ljudi poele su se kretati tragajui za rudama, koje su koristili. Tako je ovjek poeo preseljavati i u podruja klimatski manje povoljna za ivot i poljoprivredu, pa je bio prisiljen boriti se sa prirodom.

Zahvaljujui zanatstvu, izumeo je nova, bolja orua, odeu i sklonita, poeo je kriti i paliti ume, vetaki stvarajui obradivo zemljite. Naselja su postajala sve vea, nastaju nova zanimanja, organizuje se trgovina, raa se civilizacija. Broj ljudi se uveava. Zahvati na prirodnoj okolini bivaju sve vei: grade se vodovodi, rudnici, putevi, luke Tehnologija doivljava procvat, nauka i zdravstvena zatita postepeno se razvijaju, pa ljudski vek postaje dui i, uopte kvalitet ivota se poveava. No taj progresivan razvoj praen je , naalost , promenom ivotnih uslova na takav nain koji e dananjem oveanstvu prouzrokovati brojne i dalekosene probleme. Posebno velike negativne uticaje na stanje ivotne sredine imaju pogoni teke industrije (elezare, livnice, koksare), hemijska industrija i druge industrijske grane koje se esto nazivaju prljavom industrijom. Na kvalitet ivotne sredine znaajno utie i proizvodnja i potronja razliitih energetskih sirovina od kojih najvei znaaj ima ugalj.[footnoteRef:2] [2: www.studenti.rs Stranica posjeena: 22. 04. 2015.]

2.1 Voda Zapanjujua injenica, koju smo nauili jo u osnovnoj koli, jest da voda ini 70% naeg tijela. Ta voda se mora obnoviti svakih pet do deset dana. Uz kisik, voda je jedan od najvanijih elementa na zemlji za odravanje ivota. Za sve to tijelo ini, potrebna mu je voda. Voda izgrauje, regulira, prenosi, isti i pomae hraniti svaki pojedini dio tijela. Kvaliteta vode koju pijete moe radikalno utjecati na vae zdravlje. Upravo zato od ivotne je vanosti piti samo najiu vodu. Voda igra vanu ulogu u svim procesima naeg organizma: podmazuje organe i tkiva, regulira temperature, ispire otpadne tvari i toksine, vlai kou, hrani zglobove, kosti i miie, prenosi nutrijente do vitalnih organa. Dovoljna koliina vode u organizmu smanjuje zadravanje u tijelu otpadnih tvari i toksina, poboljava funkcije lijezda i hormona, oslobaa jetru od vika masnoa i smanjuje glad. Voda je jedan od najjaih agresivnih otapala na svijetu. Poznata kao "univerzalno otapalo", ona e na putu do naih slavina, u manjoj ili veoj koliini otopiti gotovo sve na to naie sve dok ne postigne zasienje. Neistoe koje nalazimo u vodi ukljuuju atmosferske plinove, minerale, organske tvari te ostale tvari i spojeve koritene prilikom transporta ili skladitenja vode. Najei uzroci oneienja pitke vode su:1. Otpadne vode- Mnogi gradovi nemaju rijeen problem proiavanja otpadnih voda to predstavlja opasan izvor zagaenja, jer se na takav nain neproiene otpadne vode mogu dospjeti u podzemlje ili vodotokove te zagaditi sama izvorita ili vodocrpilita.2. Poljoprivreda- U podrujima intenzivne poljoprivrede, oborinske vode ispiru poljoprivredno zemljite odvodei u podzemlje velike koliine umjetnih gnojiva, herbicida, pesticida.3. Prometnice- Veliki uzrok zagaenja izvorita predstavljaju otpadne vode prometnica koje sadre mineralna ulja, teke metale i sl., koje odlaze u zemlju i dalje u vodotokove.4. Kisele kie- Nitrati i teki metali dolaze s kiselim kiama u vodotoke, a poznato je da veina vodotoka gravitira Podunavlju, to dovodi do prekograninog i regionalnog transporta tih tetnih tvari u Podunavlje. Rijeke u Podunavlju su zbog toga najzagaenije.5. Kemikalije koritene u procesu obrade vode- Redovito, do oneienja pitke vode dolazi zbog koritenja kemikalija u procesu obrade vode za pie. Po zdravlje su najopasnije posljedice koritenja klora, aluminijeva sulfata i natrijevog fluorida.

2.2 Zrak Zrak je osnovni preduvjet zdravlja i blagostanja. Suvremeni nain ivota je doveo do poveanja zagaenosti zraka. Visoki postotak ljudi ivi u gradovima, sve je vea izloenost populacije tetnim uincima zagaenog zraka. Zagaivai u zraku su organski spojevi (benzen, toluen, CO, diklormetan, formaldehid, poliklorirani bifenili, tetrakloretilen) ili anorganski spojevi (azbest, kadmij, olovo, mangan, iva). Klasini zagaivai zraka su duikov dioksid, ozon, sumporov dioksid i lebdee estice, koji su ujedno i najei zagaivai, posebno u gradovima. Lebdee estice (eng. particulate matter) mogu uzrokovati niz akutnih i kroninih oboljenja kod ljudi, ponajprije respiratornog i kardiovaskularnog sustava. Nastaju kao nusproizvodi brojnih ovjekovih aktivnosti (proizvodnja energije, grijanje u industriji, prometu itd.). Razlikujemo primarno nastale estice koje se direktno otputaju u atmosferu i sekundarno nastale estice koje se formiraju tek u atmosferi od pretea, npr. sumpor dioksida, duikovih oksida, amonijaka i sl. Lebdee estice se sastoje od krutih i tekuih komponenti, razlikujui se u fizikalnim karakteristikama i po kemijskom sastavu. Najznaajnija karakteristika im je veliina, jer o njoj ovisi prijenos u atmosferu i mogunost inhalacije. Bitan izvor oneienja zraka su emisije ispunih plinova iz motornih vozila. Policikliki aromatski ugljikovodici te benzen su dvije najkancerogenije sastavnice oneienja zraka nastalog ovim putem. Ova vrsta oneienja je osobito znaajna za urbane sredine u slabije razvijenim zemljama Azije, stanovnici tih gradova su u veoj mjeri izloeni ovim genotoksinim tvarima u zagaenom zraku. Dodatan problem je zagaenost zraka je u prostorima gdje ljudi borave (radni ili prostor doma). ovjek u prosjeku provodi vie od 80% svoga vremena u zatvorenim prostorima. Najznaajnije zagaenje zraka u zatvorenim prostorima je izloenost duhanskom dimu. Ukoliko su djeca dugotrajno izloena takvom zagaenju zraka moe doi do astme, reduciranih funkcija plua ali i pojavi alergija. U zemljama u razvoju najvei izvor zagaenja ambijentalnog zraka jesu kruta goriva (priprema hrane, grijanje). Bez dobre ventilacije koncentrira se vrlo visoka razina lebdeih estica to ima veoma tetan uticaj na ljude, poveava se rizik od pneumonija kod djece te opstruktivnih bolesti plua.2.3 Tlo Oneienje tla je unos tvari, biolokih organizama ili energije u tlo, to rezultira promjenom kakvoe tla te utjee na normalnu uporabu tla i zdravlje ljudi i ostalih organizama. (Sofili, 2014: 9. strana) Oneienja tla su zapravo oneienja kemijskim spojevima (industrija, poljoprivreda, promet, komunalni sustav). Zagaenje tla ima veliki uticaj na ovjekovo zdravlje, zagaivai iz tla se ugrauju u biljke te ulaze u ovjekov organizam, ali do tetnog uticaja moe doi i inhalacijom suspendirane praine. Aktualno je zagaenje vezano uz ratna zbivanja na odreenom podruju (zaostale minsko-eksplozivne naprave koje predstavljaju znaajan javno zdravstveni problem uzrokujui teke ozljede, invalidnost i smrtna stradavanja). Za razliku od vode i zraka, od poetka se tlu nije posveivala velika pozornost iako su ove sve tri sastavnice biosphere jednako vane za opstanak ivota na zemlji. Istraivanjima razliitih tetnih uticaja na tlo se prilazi mnogo kasnije, odnosno tek kada su se u veoj mjeri poeli pojavljivati problemi vezani za oneienje produktivnih tala kao posljedice ljudske djelatnosti. U izvjeu istraivanja iz 1992. godine u okviru Programa Ujedinjenih naroda za zatitu okolia utvreno je da je 10,5% povrine umskih zemljita i travnjaka u svijetu ozbiljno oneieno kao posljedica ljudske aktivnosti. Neka tla su bila oteena u tolikoj mjeri da ih se vise nije moglo popraviti, a najvei uzroci oneienja su pretjerana ispaa, neprikladna poljoprivredna praksa I krenje uma. U navedenim istraivanjima procjenjeno je da je oko 580 milijuna ha nestalo krenjem i oslobaanjem zemljita namjenjenog urbanizaciji i izgradnji firmi. Pojava oneienih tala posljedica je razvoja modernog drutva u svim sferama ovjekove djelatnosti pa se izvori oneienja tla obino nalaze u industriji, poloprivredi, prometu, urbanism podrujima, obradi i odlaganju otpada, vojnoj djelatnosti i slino.[footnoteRef:3] [3: Sofili, T. (2014). Oneienje i zatita tla. Sisak: Sveuilite u Zagrebu, Metalurki fakultet.]

2.3.1 Kruti otpad Neadekvatno zbrinjavanje otpada predstavlja jedan od najznaajnijih izvora zagaenja podzemnih voda, te pored toga dospijevaju i u povrinske vode, ulaze u tlo, ire se zrakom, te naposljetku dospijevaju i u ljudski organizam. Posebnu opasnost predstavljaju tzv. "divlja odlagalita" bez prethodne pripreme terena te propisanih sanitarno-tehnikih mjera za odlaganje predmeta i tvari koje se vie ne koriste u kuanstvu. 3. Energija i okoli

Proizvodnja, transport i koritenje energije u velikoj mjeri utjeu na okoli i ekosisteme. Kod energije utjecaj na okoli je gotovo uvijek negativan, od direktnih ekolokih katastrofa poput izlijevanja nafte, kiselih kia i radioaktivnog zraenja do indirektnih posljedica poput globalnog zatopljenja. Budui da e energetske potrebe ovjeanstva nastaviti rasti u iduih nekoliko desetljea, nuno su neophodne mjere kojima bi se utjecaj eksploatacije energije na okoli smanjio na najmanju moguu mjeru. Najopasniji izvori energije trenutno su fosilna goriva, tj. ugljen, nafta i prirodni plin, a potencijalnu opasnost predstavlja i iskoriteno radioaktivno gorivo iz nuklearnih elektrana (visoko radioaktivni otpad). Fosilna goriva su opasna zbog toga jer sagorijevanjem isputaju velike koliine ugljinog dioksida, a radioaktivni otpad je opasan jer utjee na strukturu organizama na vrlo bazinom nivou. Ogroman postotak svjetske energije jo uvijek se dobiva iz ekoloki neprihvatljivih izvora energije, pogotovo fosilnih goriva koja su jo uvijek dominantan izvor energije. Kako je osnova fosilnih goriva ugljik, normalnim sagorijevanjem tog goriva nastaje ugljini dioksid (CO2) koji je stakleniki plin. Taj ugljini dioksid veinom zavrava u atmosferi i svojim staklenikim uinkom uzrokuje globalno zatopljenje. Jo opasniji je plin koji se oslobaa prilikom nepotpunog sagorijevanja goriva (sagorijevanja bez dovoljne koliine kisika), a to je ugljini monoksid (CO). Ugljini monoksid je izuzetno otrovan plin bez boje, okusa ili mirisa, a koncentracija od samo 0.6% izaziva kod ljudi smrt nakon 15 minuta disanja. Trenutno niti jedno fosilno gorivo nije sasvim proieno, pa se prilikom sagorijevanja otputaju jo neki tetni plinovi poput sumpornog dioksida ili duikovih oksida. Ti plinovi kasnije reagiraju s vodenom parom u oblacima i formiraju kapljice koje padaju na zemlju kao slabe sumporne i duine kiseline - kisele kie, a te kie djeluju izrazito tetno na itave ekosisteme koje zahvaaju. Kod sagorijevanje nekih izvora energije nastaju i sitne estice minerala koje kasnije tvore pepeo, ali jedan dio tih estica die se u atmosferu noen vrtlogom dima i te estice su takoer vrlo opasne za zdravlje.

3.1 Utjecaj pojedinih izvora energije na okoli Postotak uporabe ekoloki prihvatljivih obnovljivih izvora energije jo je uvijek na globalnoj skali zanemariv tako da ekoloki problemi kao posljedica pretjerane uporabe fosilnih goriva zasluuju posebnu panju ne samo sa energetskog ve svakako i sa ekolokog gledita. Razliiti izvori energije imaju razliite utjecaje na okoli u kojem se ti izvori energije proizvode, transportiraju ili koriste. Povrinski ozon nastaje kad na ustajalom zraku i sunanom vremenu duikov oksid reagira s hlapljivim organskim spojevima. Duikov oksid na povrini obino nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva, a hlapljivi organski spojevi nastaju iz dima od goriva, raznih otapala i slinog. Povrinski ozon moe upaliti dine putove i smanjiti radni kapacitet plua, izazvati draenje oiju i nosa, te openito smanjiti sposobnosti ljudi prilikom obavljanja normalnih poslova. Povrinski ozon je samo jedan u nizu problema koji su povezani s energijom, a opis ostalih uinaka pojedinih izvora energije na okoli dan je u nastavku:Fosilna goriva ova vrsta goriva ima daleko najvei negativni utjecaj na okoli. Sagorijevanjem fosilnih goriva u atmosferu se isputaju ogromne koliine ugljika koji se milijunima godina taloio i onda bio prekriven slojevima stijena i zemlje. Taj isti ugljik u atmosferi sad tvori ugljini dioksid koji je stakleniki plin i time znatno utjee na temperature na Zemlji.Bioenergija (biogoriva) biogoriva stvaraju iste probleme kao i fosilna goriva, ali budui da se proizvodnjom biogoriva zatvara ugljini ciklus, biogoriva su manje tetna od fosilnih goriva. Zatvaranje ugljinog ciklusa znai da biljke koje se koriste za proizvodnju biogoriva prilikom rasta iz atmosfere uzmu odreene koliine ugljika koji se kasnije vraa u atmosferu izgaranjem tih biogoriva. Kod fosilnih goriva taj krug nije zatvoren, tj. ugljik se samo isputa u atmosferu.Solarna energija iako energija Sunca ima ogroman potencijal, zbog male iskoristivosti bilo bi potrebno prekriti velike povrine da se dobije iole ozbiljnija koliina iskoristive energije. Takvo rjeenje ekoloki je prihvatljivo samo u podrujima u kojima nema vegetacije, tj u pustinjama, a u zelenim podrujima to bi stvorilo preveliki negativni uinak na okoli. Instaliranje solarnih kolektora ili solarnih elija na krovovima kua gotova da nema negativnog uinka na okoli.Energija vjetra sama proizvodnja energije iz vjetra nema ozbiljnijeg negativnog uinka na okoli. Gledano iz ekolokog aspekta, jedina ozbiljnija zamjerka vjetroelektranama je negativan utjecaj na ptije populacije, tj. elise vjetrenjaa ubijaju ptice. Kao manje zamjerke vjetroelektranama navodi se vizualno zagaivanje okolia, unitavanje netaknute prirode gradnjom pristupnih cesta do vjetrenjaa i generiranje zvuka niske frekvencije koji negativno utjee na zdravlje ljudi (ometaju spavanje, izazivaju glavobolje, mogu izazvati anksioznost).Energija vode iskoritavanjem energije vode ne stvara se nikakvo zagaenje okolia, ali sami infrastrukturni objekti mogu znatno utjecati na okoli. Tako se gradnjom velikih brana poplavljuju velike povrine i diu razine podzemnih voda, a to moe promijeniti cijeli lokalni biosustav. Dodatni problem je presijecanje prirodnih tokova vode i time presijecanje ruta kretanja pojedinih vodenih ivotinja.Nuklearna energija sama proizvodnja energije u nuklearnim elektranama iznimno je ist proces. Nama staklenikih plinova ili drugih zagaenja, jedno dolazi do zagrijavanje vode koja se koristi za hlaenje reaktora, pa to moe utjecati na biosustave. Najvei problem kod nuklearnih elektrana je upotrijebljeno gorivo koje je izuzetno radioaktivno i mora biti pohranjeno vie stotina godina u posebnim skladitima pod zemljom.Geotermalna energija iskoritavanjem geotermalne energije ne dolazi do zagaenja okolia. Isto kao i kod ostalih obnovljivih izvora energije i kod iskoritavanja geotermalne energije moraju se izgraditi neki infrastrukturni objekti, ali utjecaj tih objekata na okoli je zanemariv kad se gleda koliina proizvedene energije. [footnoteRef:4] [4: www.izvorienergije.com Stranica posjeena: 22. 04. 2015.]

ovjeanstvo e u bliskoj budunosti morati pronai ekoloki prihvatljivije izvore energije kojima e pokrivati svoje energetske potrebe. Trenutno se kao ekoloki prihvatljivo rjeenje nude obnovljivi izvori energije. Energiju Sunca nema dovoljnu iskoristivost i skupa je, energija vjetra nije svugdje dostupna u dovoljnim koliinama, energetski potencijali vode ve su u velikoj mjeri iskoriteni. Geotermalna energije moe se optimalno iskoritavati samo na tektonskim rasjedima, tj. na mjestima na Zemlji gdje toplinska energije iz unutranjosti Zemlje dolazi vrlo blizu povrini. Energija plime i oseke, te energija valova predstavljaju veliki potencijal, ali zbog male dostupnosti trenutno se izuzetno malo energije generira iz tih izvora.

4. Zakljuak

Da bi se zatitilo zdravlje ljudi potrebno je regulisati razvoj populacije ljudi, te prihvatiti multidisciplinarni pristup u rjeavanju najveih ekolokih problema ugroavanja okolia (ivotne sredine). Sa bioloke strane ako gledamo ljudska ruka je organ koji konkretno ini ono to mozak zamilja, razvojem rada razvijala se i ruka (odvajanje palca od kaiprsta omoguilo je da ovjek pravi uda u okviru svog ivota) koja je povratno doprinijela razvoju i rastu mozga. ovjek ima nevjerovatnu mo da stvara i mijenja ekosisteme (geobiosferu) a time da doprinosi kvalitetu ivota odnosno zadovoljavanju ljudskoh potreba. Sam kvalitet ivota definiemo sa vie aspekata: fiziki kvalitet (osnovne potrebe za hranom odjeom i stan), socijalni kvalitet ( kultura, radno mjesto, afirmacija u drutvu), ekonomski aspekt (materijalna dobra) te ekoloki aspekt (ista i kvalitetna ivotna sredina). ovjek svojim raznovrsnim aktivnostima neprekidno mijenja ivotnu sredinu vie u pozitivnom (poboljavanje kvalitete ivota) a manje u negativnom pravcu (ugroavanje, naruavaje, zagaenje ili krajnja destrukcija) koji moe da ugrozi i opstanak ovjeka na Zemlji. Porast naseljenosti (broja stanovnika), intenzivna pojoprivreda, ribarstvo, industrijalizacija, krenje uma, eksploatacija fosilnih goriva, oneienje zraka, vode i tla, nedostatak vode za pie, urbanizacija i slino imaju veliki uticaj na okoli a samim tim i na ovjeka, meutim sam ovjek je i pridonijeo tome. Kako ne bi dolo do ovjekovog negativnog uticaja na okolia, potrebno je preventivno djelovati, odnosno educirati ljudi o znaaju okolia na na ivot, ali i o znaaju naeg ivota za okoli.

5. Literatura

1. Sofili, T. (2014). Oneienje i zatita tla. Sisak: Sveuilite u Zagrebu, Metalurki fakultet.2. Veladi, M. (2011). Humana ekologija. Skripta iz predmeta Zatita okolia. Odsjek: Prehrambeni. 3. http://studenti.rs/skripte/biologija-ekologija/uticaj-stanovnistva-na-zivotnu-sredinu/(stranica posjeena: 22. travnja. 2015.)4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Prirodni_okoli%C5%A1(stranica posjeena: 19. travnja. 2015.)5. http://www.izvorienergije.com/energija_i_ekologija.html(stranica posjeena: 22. travnja. 2015.)6. http://hr.wikipedia.org/wiki/Za%C5%A1tita_okoli%C5%A1a(stranica posjeena: 22. travnja. 2015.)

15