c:program filesnas idealidealdocsdoc -...

I - OSNOVNE ODREDBE

Č lan 1.

Ovim zakonom ureñuju se upravljanje lovnim resursima, gazdovanje lovištem, vlasništvo na divljač i, sistematska kategorizacija divljač i i njena zaštita, lovišta, planiranje u lovstvu i katastar lovišta, lov i korišćenje divljač i, sprečavanje i naknada štete od divljač i i na divljač i, sredstva za unapreñ ivanje lovstva i kadrovi u lovstvu.

Č lan 2.

(1) Lovstvo je ekološka, ekonomska, društveno korisna i obrazovno-naučna djelatnost, koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korišćenja i stalnog poboljšavanja kvaliteta lovnog fonda, staništa i drugih lovnih resursa. (2) Divljač je dobro od opšteg interesa i uživa posebnu brigu i zaštitu Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika). (3) Poslovi gazdovanja lovištem i divljač i imaju ekološku funkciju, odnosno funkciju očuvanja zdrave životne sredine, te ekonomsku i socijalnu funkciju, putem zaštite biološke ravnoteže u prirodi, divlje flore i faune i drugih uslova staništa divljač i.

Č lan 3.

(1) Opšti interes iz č lana 2. stav 2. ostvaruje se u skladu sa principima i kriterijumima integralne zaštite, ureñenja lovišta, održivog korišćenja i stalnog poboljšanja kvaliteta lovnog fonda i drugih lovnih resursa. (2) Divljač i drugi prirodni lovni resursi su u svojini Republike, kojim održivo upravlja i gazduje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo), pod uslovima i na nač in koji se propisuju ovim zakonom.

ZAKON

O LOVSTVU

("Sl. glasnik Republike Srpske", br. 60/2009)

of 30

9/16/2009file://C:\Program Files\Nas Ideal\Ideal\Docs\doc.html

(3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) kontroliše ostvarivanje opšteg interesa u oblasti lovstva, putem Ministarstva i Agencije za šume.

Č lan 4.

Pojmovi i definicije koje se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: a) divl jač su divlje životinje iz klase sisara (Classis: Mammalia) i klase ptica (Classis: Aves), b) dlakava divljač su divlje životinje iz klase sisara, č ije js tijelo pokriveno dlakom, v) pernata divljač je divljač iz klase ptica, č ije je ti jelo pokriveno perjem, g) korisnici lovišta su pravni subjekti koji su na osnovu odredaba ovog zakona dobili lovište na korišćenje, a mogu biti: lovačka udruženja, preduzeća šumarstva i druga pravna lica registrovana za bavljenje djelatnosti lovstva, d) gazdovanje lovištem podrazumijeva planske mjere koje korisnik preduzima u lovištu, a obuhvata obnovu, integralnu zaštitu, uzgoj, održivo korišćenje i stalno poboljšanje kvaliteta lovnog fonda, njihovog staništa i drugih lovnih resursa (infrastruktura i drugo), ñ) Lovački savez Republike Srpske (u daljem tekstu: Lovački savez) je udruženje u koje su dobrovoljno uč lanjeni korisnici lovišta i drugi subjekti zainteresovani za razvoj lovstva u Republici, e) lovačko udruženje je dobrovoljno udruženje grañana udruženih radi organizovanog bavljenja lovačkom djelatnošću, očuvanja i zaštite životne sredine, njegovanja lovačke etike i običaja i drugih sportsko-rekreacionih aktivnosti, ž) lovostaj je period u kome je zabranjeno loviti, progoniti i li na drugi nač in uznemiravati i ugrožavati lovostajem zaštićenu divljač, z) lovni osnov je višenamjenski plan gazdovanja lovnim resursima u lovištu, koju predlaže i donosi korisnik lovišta za period od deset godina a na istu saglasnost daje Ministarstvo, i) uzgajalište divljač i u ograñenom prostoru je investiciono-ekonomski objekat namijenjen za reprodukciju kvalitetne divljač i i lov, j) čuvar lovišta (lovočuvar) je službeno lice koje vrši integralnu zaštitu i čuvanje lovnih resursa u lovištu, k) integralna zaštita divljač i obuhvata sprovoñenje svih mjera koje obezbjeñuju uslove za život i reprodukciju divljač i, kao i zaštitu od bolesti, štetoč ina, elementarnih nepogoda, protivzakonitog korišćenja i ugrožavanja,

of 30


l) uzgoj divljač i je stručna operativna aktivnost, kojom se obezbjeñuju povoljni uslovi ishrane, reprodukcije, rasta i razvoja lovnog fonda, dostizanje njegove optimalne brojnosti, strukture i kvaliteta, lj) ureñenje lovišta je sprovoñenje projektovanih mjera koje su u funkciji efikasnije zaštite, uzgoja i korišćenja divljač i i lovišta, m) korišćenje divljač i i lovišta je lovljenje divljač i i korišćenje njenih dijelova, te korišćenje prirodnih i drugih vrijednosti lovišta, n) sanitarni odstrel je odstrel bolesne il i ranjene divljač i, koju sprovode stručna lica, a dozvoljen je i u vrijeme lovostaja. nj) uzgojni odstrel divljač i je uzgojna mjera koja se planira, a vrše ga stručna lica, organizovano, u toku lovne sezone sa cil jem poboljšanja strukture i kvaliteta lovnog fonda, o) lovni resursi su divljač i sva druga materijalna dobra kojim raspolaže lovište, p) teren za obuku i trening lovačkih pasa je dio lovišta, najviše do 5% ukupne površine, planiran lovnim osnovom za obuku i trening lovačkih pasa koji su pod veterinarskom kontrolom, r) fotolov je sportsko-rekreaciona aktivnost u kojoj lovac zadovoljava svoju potrebu fotografisanjem lovnih resursa u slobodnoj prirodi, s) nelovni dani su dani u kojima nije dozvoljen planirani odstrel divljač i i t) Agencija za šume je republička upravna organizacija u sastavu Ministarstva, sa nadležnostima propisanim Zakonom o republičkoj upravi.

II - DIVLJA Č I NJENA ZAŠTITA

Č lan 5.

Divljač, prema sistematskoj klasifikaciji, č ine porodice i vrste iz klase sisara i porodice i vrste iz klase ptica, a svrstavaju se na sljedeć i nač in: a) porodice i vrste iz klase sisara: 1) porodica jelena (Cervidae), u koje spada: obični jelen (Cervus elaphus L.), jelen lopatar (Dama dama L.) i srna (Capreolus capreolus L.), 2) porodiia šupljoroška (Bovidae), u koje spada: divokoza (Rupicapra rupicapra L.) i muflon (Ovis musimon Pall.), 3) porodica svinje (Suidae), u koje spada: divlja svinja (Sus scrofa L.), 4) porodica psa (Canidae), u koje spada: vuk (Canis lupus L.) šakal (Canis aureus L) i lisica (Vulpes vulpes L.),

of 30


5) porodica mačke (Felidae), u koje spada: divlja mačka (Felis silvestris Sch.) i ris (Lynx lynx L.), 6) porodica (potporodica kune) kune (Mustelidae), u koje spada: kuna zlatica (Martes martes L.), kuna bjelica (Martes foina Erx.), tvor (Mustela putorius L.), velika lasica - hermelin (Mustela erminea L.), lasica (Mustela nivalis L.); potporodica vidra (Lutrinae), u koje spada: vidra Lutra lutra L.) i potporodica jazavci (Melinae), u koje spada: jazavac (Melinae), u koje spada jazavac (Meles meles L.), 7) porodica medvjeda (Ursidae), u koje spada: mrki medvjed (Ursus arctos L.), 8) porodica zeca (Leporidae), u koje spada: obični zec (Lepus euoreaus Pall.), 9) porodica vjeverice (Sciuridae), u koje spada: vjeverica (Sciurus vulgaris L.), 10) porodica puha (Gliridae), u koje spada: veliki puh (Glis glis L.), 11) porodica voluharice (Microtidae), u koje spada: bizamski pacov (Ondatra zibethicus L.), 12) porodica dabrića (Myocastoridae), u koje spada: dabar (Castor fiber L.) i nutrija (Myocastor coypus Mol.) i 13) porodica cibetka (Viveridae), u koje spada: mungo (Mungos mungo);

b) porodice i vrste iz klase ptica: 1) porodica tetrijeba (Tetraonidae), u koje spada: veliki tetrijeb il i gluhan (Tetrao urogallus L.), tetrijeb mali i l i ruževac (Lyrurus tetrix L.) i l ještarka (Terastes bonasia L.), 2) porodica fazana (Phasianidae), u koje spada: fazan (Phasianus colchicus L.), jarebica poljska ili trčka (Perdix perdix L.), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meis.) i prepelica ili pučpura (Conturnix conturnix L.), 3) porodica patke (Anatidae), u koje spada: divlja patka ili patka gluhara (Anas platyrhynchos L.), patka kržulja ili krža (Anas crecca L.), patka pupčanica (Anas querquedula L.), patka kašikara (Anas clypeata L.), patka lastarka (Anas acuta L.), patka pjegava il i neretvanka (Anus angustirostris Men.), patka kreketaljka (Anas strepera L.), patka zviždarka (Anas penelope L.), patka krunata (Anas fuligula L.), patka žličarka (Spatula clypeata L.), patka glavata (Nyroca ferina), patka njorka (Nyroca nyroca Guld.), patka batoglavica (Bucephala clangula L.), divlja guska (Anser anser L.), guska glogovnjača (Anser fabalis Lath.), guska lisasta (Anser albifrons Scop.), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea Pall.), utva morska (Tadorna tadorna L.), ronac veliki (Mergus merganser L.), ronac srednji i l i brskavac (Mergus serrator L.), ronac bijeli (Mergus albellus), labud crvenokljuni (Cygnus olor Gm.), labud žutokljuni (Cygnus cygnus) i labud crnokljuni (Cygnus bewicki Yarr.), 4) porodica rode (Ciconiidae), u koje spada: roda bijela (Coconia coconia), roda crna (Coconia nigra), žil ičarka bijela (Platalea leucordia L.) i blistavi ražanj

of 30


(Plegadis falcinellus L.), 5) porodice čaplje (Ardeidae), u koje spada: čaplja siva (Ardea cinerea L.), čaplja danguba (Ardea purpurea L.), čaplja žuta (Ardeola ralloides Scop.), čaplja bijela (Egretta alba L.), čapljica mala (Ixbrychus minutus L.), gak kvakavac (Nycticorax nycticorax L.) i bukavac nebogled (Botaurus stellaris L.), 6) porodica šljuke - vivci (Charadriidae), u koje spada: šljuka šumska il i šljuka bena (Scolopax rusticola L.), barska šljuka ili šljuka kokošica (Capella gallinago L.), šljuka livadarka (Capella media Lath.), šljuka kozica ili mala bokasina (Lymnocryptes minimus Brun.), žalar rñasti (Calidris canutus L.), žalar krivokljuni (Calidris ferrubginea Brun.), žalar cerikavac il i sjeverni žalar (Calidris alpina L.), žalar crnč ić (Calidris temmincki Lesl.), žalar mali (Calidris minuta Leisl.), prutka mrka (Tringa Erythropus Pall.), prutka crvenonoga (Tringa totanus L.), prutka krivokljuna (Tringa nebularia Gunn.), prutka dugonoga (Tringa stagnatil l is Bechst.), prutka pjegava (Tringa ochropus L.), prutka migavica (Tringa glareola L.), prutka mala (Actitis hypoleucos L.), muljača crvenorepa (Limosa limosa L.), muljača smeña (Limosa lapponica L.) i vivak pozvizdač (Vanellus vanellus L.), 7) porodica galeba (Laridae), u koje spada: galeb obični (Larus ridibundus L.), galeb klaukavac (Larus argentatus Pont.), galeb ćukavac il i galeb smeñ i (Larus Fascus L.), galeb burni (Larus canus L.), galeb mali (Larus minutus Pall.), galeb crnoglavi (Larus melanocephalis Temm.), galeb troprsti (Rissa tridactyla L.), pomornik veliki (Stercorarius skua Brun.), pomornik širokorepi (Stercorarius pomarinus Temm.), pomornik kratkorepi (Stercorarius parasiticus L.), pomornik dugorepi (Stercorarius longicaudus Vieil.), č igra obična (Sterna hirundo), č igra mala (Sterna albifrons), č igra dugokljuna (Sterna sandvicenzis Lath.), č igra crna (Chlidonias niger), č igra bjelobrada (Chlidonias leucopareia Temm.), č igra tustokljuna (Gelochelidon nilotca Gm.) i č igra ćubasta ili kotorska (Hydroprogne tschegrave Lep.), 8) porodica sokola (Falconidae), u koje spada: soko sivi (Falco peregrinus Tunst.), soko kragujac (Falco subbuteo L.) soko smeñ i (Falco cherrug Gray.), soko mali il i soko kraguljč ić (Falco columbarius regulus Pall.), soko južni (Falco biarmicus Temm.), vjetruša kliktava (Falco tinnunculus L.), vjetruša kopč ić (Falco vespertinus L.), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni Fleisch.), eja poljska (Circus cyaneus L.), eja močvarica (Circus Aeroginosus L.) eja stepska (Circus macrourus L.), lunja rñasta ( Milvus milvus L.) i lunja crna (Milvus migrans), 9) porodica jastreba (Accipitridae), u koje spada: orao suri (Aquila chysaetos L.), orao krstaš (Aquila heliaca Sav.), orao klokotaš (Aquila clanga Pall.), orao kliktaš (Aquila pomorana Brehm.), orao prugasti (Hieraaetus fasciatus Viell.), orao patuljasti (Hieraaetus pennatus Gm.), orao štekavac (Haliaetus albicil la L.), orao zmijar (Circaetus gallicus Gm.), škanjac mišar (Buteo buteo L.), škanjac gaćaš (Buteo lagopus Brunn.), škanjac bjelorepi (Buteo rufinus Cretz), škanjac osaš (Pernis apivorus L), sup bjeloglavi (Gyps fulvus Havbl.), sup smeñoglavi (Aegypius monachus L.), kostoberina žutoglava il i brañaš (Gypaetus barbatus), strvinar bijeli (Neophron perenopterus L.), jastreb kokošar (Accipiter gentil is L.), kobac ptičar (Accipiter nisus L.) i kobac kratkonogi (Accipiter badius brevipes Severtzov), 10) porodica nesita il i pelikana (Pelecanidae), u koje spada: nesit ružičasti

of 30


(Pelecanus onocrotalus L.) i nesit kudravi (Pelecanus crispus Bruch.), 11) porodica ždrala (Gruidae), u koje spada: sivi ždral (Grus grus L.), 12) porodica droplje (Otididae), u koje spada: droplja velika (Otis tarda L.) i droplja mala (Otis tetrax L.), 13) porodica liske (Rallidae), u koje spada: liska crna (Falica atra L.), kokošica mlakara (Rallus aquaticus L.), zelenonoga mlakuša (Gallinula choloropus L.), hariš il i prdavac (Crex crex L.), štijoka kusica (Porzana pusilla Pall.), šti jaka riña il i štioka barska (Porzana porzana L.), štioka vizlinica (Porzana parva Scop.) i sultanka modra (Porphyrio porphyrio L.), 14) porodica goluba (Columbidae), u koje spada: golub divlji il i peć inar (Columba livia Gm.), golub dupljaš (Columba oenas L.), golub grivnjaš (Columba palumbus L.), divlja grlica (Streptopelia turtur L.) i gugutka ili kumrija (Streptopelia decaocto Friv.), 15) porodica sove (Strigidae), potporodica prave sove (Striginae), u koje spadaju: sova buljina il i velika ušara (Bubo bubo L.), sova jastrebača (Strix uralensis Pall.), sova šumska (Strix aluco L.), sova šumska ili sova utina (Asio otus L.), sova močvarica (Asio flammeus Pont.), kukuvija drijemalica (Tyto alba guttata Brehm.), kukuvija smrtna ili ćuk obični (Athene noctua Scop.), sovica siva il i mrtvačka (Aegolius funereus L.), ćuk lulavac (Otus scops L.) i ćukuša kukavica (Glaucidium passerinum L.), 16) porodica gnjurca (Podicipedidae), u koje spadaju: gnjurac čupasti (Podiceps cristatus L.), gnjurac riñoglavi i l i gnjurac rusogrli (Podiceps griseigena Bod.), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigicollis Brehm.), gnjurac ušati (Podiceps auritus L.) i gnjurac mali (Podiceps ruficollis Pall.), porodica vranci (Phalacrocoracidae): u koju spadaju: vranac veliki - kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukmaš (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus), 17) porodica pljenora (Columbidae), u koje spadaju: pljenor veliki (Colymbus immer Brunn.), pljenor žutokljuni (Colymbus adamsi Gray.), pljenor srednji (Colymbus arcticus L.) i pljenor mali (Colymbus stlatus Pont.) i 18) porodica vrane (Corvidae), u koje spadaju: gavran (Corvus corax L.), vrana siva (Corvus corone cornix L.), vrana crna (Corvus corone L.), vrana gaćac (Corvus frugilegus L.), čavka (Coloeus monedula L.), šojka (Garrulus grandarius L.), svraka (Pica pica L.), kreja lješnikara (Nucifraga coryocatactes.), galica čolica (Pyrhocorax graculus L.) i galica crvenokljuna (Pyrhocorax pyrhocorax L.).

Č lan 6.

(1) Divljač iz klase sisara i klase ptica dijeli se na zaštićenu i nezaštićenu divljač. (2) U zaštićenu divljač iz klase sisara, spadaju vrste: obični jelen, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, mrki medvjed, zec, vidra, vjeverica, puh, ris, nutrija, dabar i mungo.

of 30


(3) U zaštićenu divljač iz klase ptica spadaju: šumske koke, poljske koke, divlje patke, divlje guske, šljuke, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi - lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždralovi, droplje, l iske, žalarke, prutke, muljače vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, č igre, ronci, grlice, golubovi, sove, gnjurci, pljenori, gavran, galica čolica i galica crvenokljuna. (4) Vrste divljač i koje nisu navedene u st. 2. i 3. ovog č lana smatraju se nezaštićenim vrstama divlj ih životinja iz klase sisara i klase ptica. (5) Korisnik lovišta može proglasiti zaštićenom i divljač koja nije navedena u st. 2. i 3. ovog č lana, naroč ito ako je brojno stanje ugroženo.

Č lan 7.

(1) Zaštićena divljač iz č lana 6. st. 2. i 3. ovog zakona dijeli se na stalno zaštićenu, lovostajem zaštićenu i privremeno zaštićenu divljač. (2) Stalna zaštita divljač i odreñuje se za vrste divljač i koje su postale rijetke, zbog čega ih je potrebno sačuvati od izumiranja. (3) Lovostajem su zaštićene one vrste divljač i koje je slobodno loviti, ali samo u odreñeno vrijeme. (4) Privremena zaštita divljač i može se odrediti za vrste koje su lovostajem zaštićene ili su u kategoriji nezaštićene divljač i, u slučaju značajnog smanjenja njihove brojnosti i održivosti. (5) Zabranjeno je loviti, proganjati i l i namjerno uznemiravati stalno zaštićenu divljač i privremeno zaštićenu divljač.

Č lan 8.

Stalna zaštita odreñuje se za sljedeće vrste zaštićene divljač i: vidra, ris, vjeverica, dabar, mungo, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka lještarka, čaplje (osim sive čaplje), rode, labudovi, supovi - lešinari, orlovi, škanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi ždral, droplje, l iske (osim crne liske), žalarke, prutke, muljače, vivak pozvizdač, pomornici, galebovi, č igre, sove, ronci, gnjurci, pljenori, galica čolica i galica crvenokljuna.

Č lan 9.

(1) Lovostajem se zaštićuju sljedeće vrste divljač i: obični jelen, jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, mrki medvjed, zec, puh, nutrija, veliki tetrijeb - mužjak, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, lještarka - mužjak, šljuke, divlj i golubovi, grlica, fazan i ženka fazana, divlja patka gluvara, krdža i gugutka, divlja guska i crna liska. (2) Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: ministar) aktom propisuje vrijeme trajanja lova lovostajem zaštićene divljač i.

Č lan 10.

of 30


(1) Ako u lovištu nastane primjetno smanjenje brojnog stanja odreñene vrste lovostajem zaštićene i nezaštićene divljač i zbog elementarnih nepogoda, bolesti i drugih nepovoljnih okolnosti, korisnik lovišta obavezan je da privremeno zabrani lov te vrste divljač i, kao i da preduzme sve mjere radi uspostavljanja njenog prethodnog brojnog stanja, strukture i kvaliteta. (2) Ministar naredbom propisuje privremenu zabranu lova u lovištu, u slučaju neizvršenja očekivanih rezultata iz lovnog osnova, u odnosu na ostvarene rezultate ili neusaglašenosti meñusobnih odnosa korisnika lovišta. (3) Privremenu zabranu lova iz stava 1. ovog č lana propisuje ministar, ako to ne uradi korisnik.

Č lan 11.

(1) Naseljavanje novih vrsta divljač i vrši se na osnovu saglasnosti Ministarstva. (2) Uz zahtjev za ovu saglasnost, korisnik lovišta ili uzgajivač divljač i u ograñenom prostoru dostavlja mišljenje kompetentne naučne ustanove o arealskoj podobnosti unošenja odreñene vrste divljač i i uvjerenje od nadležne veterinarske službe o zdravstvenom stanju divljač i koja se naseljava. (3) Ako se na teritorij i Republike pojavi i l i unese nova vrsta divljač i, stepen njene zaštite privremeno odreñuje ministar rješenjem, koje se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske".

Č lan 12.

(1) Zaštita ugroženih vrsta divljač i vrši se u skladu sa odrebama ovog zakona. (2) Na osnovu kategorizacije Meñunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), Ministarstvo i ministarstvo nadležno za ekologiju proglašavaju rješenjem ugroženost pojedinih vrsta divljač i.

Č lan 13.

(1) Vrste divljač i koje migriraju iz susjednih zemalja, a koje nisu u lovnom fondu Republike, imaju istu zakonsku zaštitu kao i u zemlji iz koje dolaze. (2) Lov ptica selica vrši se u skladu sa odredbama domaćeg i meñunarodnog zakonodavstva.

Č lan 14.

(1) Zabranjen je lov ptica i sisara korisnih za poljoprivredu i šumarstvo. (2) Zabranjeno je uništavanje, hvatanje i prisvajanje mladunčadi i jaja, ošteć ivanje i uništavanje gnijezda, legla i jaja zaštićene i nezaštićene divljač i. (3) Ministar aktom propisuje koje se ptice i sisari smatraju korisnim za

of 30


poljoprivredu i šumarstvo.

Č lan 15.

(1) Zabranjeno je hvatanje divljač i i držanje divljač i u zatvorenom ili ograñenom prostoru. (2) Izuzetno, ministar može donijeti rješenje kojim daje saglasnost za hvatanje i držanje divljač i u ograñenom prostoru u slučaju: a) kada to zahtijevaju potrebe nauke, nastave, zooloških vrtova, muzeja i izvoza, u saradnji sa korisnikom lovišta, b) naseljavanja lovišta ili uzgajališta divljač i u ograñenom prostoru, v) suzbijanja zaraznih bolesti i g) za potrebe treninga i ispitivanja uroñenih osobina lovačkih pasa. (3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove, nač in hvatanja i držanje divljač i u ograñenom prostoru.

Č lan 16.

(1) Divljač je zabranjeno uznemiravati i loviti: a) ako je ugrožena požarom, poplavom, snježnim nanosima, poledicom i drugim elementarnim nepogodama, b) upotrebom reflektora, farova, baklji i drugih svjetlosnih izvora, ogledala, gramofona, magnetofona, vještačkih i živih mamaca i omamljujuć ih sredstava, v) hrtovima, poluhrtovima, nerasnim i neobučenim psima, g) gañanjem iz motornih vozila i drugih sredstava na motorni pogon, kao i gaženjem motornim vozilima, d) poluautomatskom lovačkom puškom sa više od dva metka, poluautomatskim lovačkim karabinom, vojničkim oružjem i vojničkom municijom, ñ) otrovom, omčama, zamkama, klopkama, gvožñ ima, mrežama, električnim ureñajima il i drugim sredstvima za masovno hvatanje, odnosno uništavanje, e) papkastu lovostajem zaštićenu divljač i medvjeda puškom sačmaricom, pomoću pasa, pogonom i prigonom i grupnim lovom, izuzev divlj ih svinja, ž) u vrijeme lovostaja, nelovnim danima, u toku bremenitosti i odgoja mladunčadi i z) na udaljenosti manjoj od 200 metara od naselja il i objekata za stanovanje.

of 30


(2) Nerasnim psima iz stava 1. tačke v) smatraju se psi koji nisu registrovani kod nadležne kinološke organizacije i koji nemaju rodovnik. (3) Zabranjeno je sa psima proganjati divljač van terena odreñenog za trening u periodu od 15. januara do 31. jula. (4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju vrsta, broj i nač in korišćenja lovačkih pasa u lovištu.

Č lan 17.

(1) Ako od divljač i nastupi neposredna opasnost po život i zdravlje ljudi i li imovinu, može se organizovano i kontrolisano odstreljivati, bez obzira na vrijeme lovostaja. (2) Rješenje za odstrel divljač i iz stava 1. ovog č lana donosi ministar, na zahtjev korisnika lovišta i po pribavljenom mišljenju nadležne veterinarske službe.

Č lan 18.

(1) Zabranjeno je trovanje divljač i. (2) Zabranjen je lov divljač i na nelovnim površinama i terenima za obuku i trening lovačkih pasa. (3) Zabranjen je trening i obuka pasa u martu, aprilu i maju na terenima za obuku i trening lovačkih pasa. (4) Zabranjeno je da se lovljenjem ili na drugi nač in ugrozi opstanak bilo koje vrste divljač i u prirodi.

Č lan 19.

Zabranjeno je svim licima kretanje kroz lovište sa vatrenim oružjem, pješke il i u prevoznim sredstvima, sa drugim sredstvima za lov, te sa lovačkim psima, kao i kretanje van puteva koji služe opštoj upotrebi, bez odobrenja korisnika lovišta, osim službenih lica, u vršenju službenih radnji i dužnosti.

Č lan 20.

(1) Korisnik lovišta dužan je da uklanja pse i mačke lutalice koji se kreću bez kontrole po lovištu na udaljenosti većoj od 200 metara od naselja, naseljenih objekata il i stada. (2) Korisnik lovišta dužan je da štetoč ine u lovištu svede na podnošljivu brojnost, kojom se neće ugrožavati zaštićena divljač i domaće životinje.

Č lan 21.

(1) Vlasnici pasa ne smiju puštati svoje pse da se bez kontrole kreću po lovištu.

of 30


(2) Ovčarski psi mogu biti u lovištu samo uz stado. (3) Vlasnici pasa odgovorni su za štetu koju njihovi psi uč ine u lovištu.

III - LOVIŠTA

Č lan 22.

(1) Lovištem se smatraju površine zemljišta, šuma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i ekološki zaokruženu cjelinu u kojoj postoje povoljni uslovi za život, reprodukciju, rast i razvoj lovnog fonda u lovištu, infrastruktura i drugi potrebni lovni resursi, nezavisno od vlasništva. (2) Lovište je osnovna prostorna jedinica za održivo upravljanje, gazdovanje i korišćenje lovnih resursa. (3) Površina lovišta se istovremeno koristi i za gazdovanje šumama u skladu sa Zakonom o šumama.

Č lan 23.

(1) Lovište č ine lovna i nelovna površina. (2) Lovne površine č ine lovnoproduktivne i lovnoneproduktivne površine. (3) Lovnoproduktivne površine su površine na kojima postoje povoljni uslovi za nesmetan život, normalnu reprodukciju, pravilan razvoj i stalan opstanak jedne ili više vrsta divljač i, (4) Lovnoneproduktivne površine su površine lovišta na kojima se divljač lovi, a ne uzgaja, jer za to nema prirodnih uslova. (5) Nelovnim površinama se smatraju: naselja, groblja, javni putevi, parkovi u naseljima, plantažni voćnjaci i vinogradi, objekti za li ječenje i rekreaciju, aerodromi, dvorišta seoskih domać instava, stambenih zgrada, fabričkih i industrijskih objekata, površine koje služe za vojne, naučne i nastavne potrebe, kao i drugi objekti utvrñeni posebnim propisima.

Č lan 24.

(1) Lovište može biti otvoreno i ograñeno. (2) Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divljač i. (3) Ograñeno lovište je lovište koje je ograñeno prirodnim preprekama (široki vodotoci, velike vodene površine i sl.), i l i vještačkim preprekama (ograde), koje sprečavaju il i znatno smanjuju mogućnost da divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi napusti tu površinu.

Č lan 25.

of 30


(1) S obzirom na nadmorsku visinu, lovišta mogu biti: nizijska, brdska i planinska. (2) Nizijsko lovište je lovište kome je najmanje 70% površine ispod 400 metara nadmorske visine. (3) Brdsko lovište je lovište kome je najmanje 70%površine lovišta izmeñu 400 i 1.000 metara nadmorske visine. (4) Planinsko lovište je lovište kome je 70% površine iznad 1.000 metara nadmorske visine.

Č lan 26.

(1) Minimalna površina lovišta je arealska cjelina na kojoj su obezbijeñeni elementarni stanišni uslovi, za život, reprodukciju, rast i razvoj divl jač i osnovnog lovnog fonda i migratornih vrsta divljač i. (2) Minimalna površina nizijskog lovišta je 3.000 hektara, brdskog lovišta 5.000 hektara i planinskog lovišta 8.000 hektara. (3) Izuzetno, minimalna površina posebnog lovišta bez obzira na nadmorsku visinu na kojoj se nalazi, odreñuje se prema prirodnim staništima vrijedne, rijetke i ugrožene vrste divljač i. (4) Minimalna površina uzgajališta divljač i u ograñenom prostoru obuhvata površine veće od 10 hektara, a manje od 2.000 hektara.

Č lan 27.

(1) Vlada, na prijedlog Ministarstva, ustanovljava lovišta i vrši promjenu njihovih granica na osnovu ekološke, ekonomske i infrastrukturne dokumentacije. (2) Odlukom o ustanovljavalju lovišta odreñuju se: naziv, namjena lovišta, granice i površina lovišta, vrste divljač i osnovnog lovnog fonda i drugi uslovi potrebni za održivo gazdovanje lovnim resursima.

Č lan 28.

Prema namjeni, lovišta mogu biti: posebna lovišta, privredno-sportska, sportsko-rekreaciona i privredna lovišta.

Č lan 29.

(1) Posebno lovište se ustanovljava u autohtonom staništu vrijedne, rijetke i ugrožene vrste divljač i. (2) Na prijedlog Ministarstva, Vlada odlukom ustanovljava posebno lovište i odreñuje korisnika posebnog lovišta.

Č lan 30.

of 30


(1) Privredno-sportska lovišta su organizacione cjeline u sastavu šumarskih ili poljoprivrednih preduzeća il i drugih pravnih lica, č ija je osnovna djelatnost lovstvo, sa prihodima i rashodima koji su sastavni dio bilansa uspjeha preduzeća. (2) Sportsko-rekreaciona lovišta su lovišta č ija je osnovna namjena sport i rekreacija dobrovoljnih i neprofitnih udruženja grañana (lovačkih udruženja). (3) Lovačko udruženje može biti korisnik sportsko-rekreacionog lovišta ako ima najmanje 50 č lanova sa položenim lovačkim ispitom.

Č lan 31.

(1) Privredno-sportska i sportsko-rekreaciona lovišta dodjeljuju se na korišćenje putem javnog konkursa, koji raspisuje Ministarstvo. (2) Lovište se daje na korišćenje samo jednom korisniku, onom pravnom subjektu koji ponudi najpovoljnije uslove za održivo gazdovanje i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa, o čemu odlučuje Ministarstvo. (3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje opšte uslove, postupak i nač in davanja lovišta na korišćenje.

Č lan 32.

(1) Posebna, privredno-sportska i sportsko-rekreaciona lovišta dodjeljuju se na korišćenje za period od deset godina. (2) O dodjeli lovišta na korišćenje Ministarstvo zaključuje ugovor sa korisnikom. (3) Ugovor iz stava 2. ovog č lana sadrži: period na koji se lovište daje na korišćenje, godišnja visina naknade za korišćenje, mjere koje je korisnik dužan da preduzme radi poboljšanja kvaliteta lovnog fonda i životnih uslova divljač i u lovištu, uslovi održivog korišćenja lovišta, uslovi pod kojim se mijenja, dopunjuje il i raskida ugovor i drugo. (4) Pravo korišćenja lovišta korisnik ne može ustupiti drugom korisniku, niti dati u zakup.

Č lan 33.

(1) Korisniku lovišta, za korišćenje lovnog fonda odreñuje se i definiše godišnja naknada pril ikom zaključ ivanja ugovora o korišćenju lovišta iz č lana 32. stav 2. ovog zakona, uzimajuć i u obzir velič inu lovišta, vrijednost planirane divljač i za odstrel tokom lovne sezone i broj č lanova korisnika lovišta. (2) Visinu i nač in plaćanja naknade za korišćenje lovnog fonda propisuje Vlada, na prijedlog Ministarstva. (3) Sredstva od naknade za korišćenje lovnog fonda uplaćuju se na račun javnih

of 30


prihoda Republike.

Č lan 34.

Korisnik lovišta dužan je da, po potpisivanju ugovora iz č lana 32. ovog zakona, organizuje lovočuvarsku službu i angažuje stručno lice za poslove lovstva, te da u roku od tri mjeseca vidno obilježi granice lovišta i da ih trajno održava.

Č lan 35.

(1) Ministarstvo sa korisnikom lovišta raskida ugovor o dodjeli lovišta na korišćenje u slučajevima: a) ako korisnik lovišta ne koristi lovne resurse u skladu sa odredbama ovog zakona il i ugovora o korišćenju, b) ako korisnik lovišta ne sprovodi mjere poboljšanja kvaliteta lovnih resursa u skladu sa odredbama lovne osnove i v) ako se ustanovi da se zemljište, šuma il i voda koriste u svrhe koje isključuju mogućnost bavljenja lovstvom, ako su u lovištu ili njegovom dijelu prestali uslovi radi kojih je lovište ustanovljeno, te u slučaju ako se ustanovi povoljniji nač in korišćenja lovnih resursa, i l i se lovna površina pretvara u namjenu od opšteg interesa. (2) Republička inspekcija za šumarstvo i lovstvo može uputiti Ministarstvu inicijativu za raskidanje ugovora o davanju lovišta na korišćenje u slučajevima iz stava 1. t. a) i b) ovog č lana. (3) U slučaju raskidanja ugovora o davanju lovišta na korišćenje, ako se utvrdi povoljnij i nač in korišćenja lovnih resursa, i l i se lovna površina pretvara u drugu namjenu od opšteg interesa, dotadašnji korisnik ima pravo na naknadu uloženih, a neiskorišćenih sredstava od budućeg korisnika.

Č lan 36.

(1) Ako se na objavljeni javni konkurs ne prijavi kandidat koji ispunjava uslove za dodjelu lovišta iz č lana 31. stav 1. i li se sa korisnikom lovišta raskine ugovor o dodjeli lovišta na korišćenje, u slučajevima iz č lana 35. t. a) i b) ovog zakona il i iz bilo kog razloga lovište ostane bez korisnika, Ministarstvo privremeno dodjeljuje lovište na održivo korišćenje, bez naknade, prvenstveno pravnom licu koje koristi šume i šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište ili vodene površine. (2) Privremeni korisnik lovišta je dužan da u roku od 30 dana od dana preuzimanja lovišta obezbijedi zaštitu divljač i putem organizovanja lovočuvarske službe, do okončanja postupka iz č lana 31. ovog zakona.

Č lan 37.

(1) Privredno lovište ili lovište privrednog karaktera je lovište č ij i se lovni resurs održivo koristi i poboljšava na osnovu uloženog domaćeg il i stranog kapitala, č ij i

of 30


je cilj poslovna dobit. (2) U privrednom lovištu se može dati na koncesiju planirani odstrel divljač i uz obavljanje lovne djelatnosti, uz obavezu održavanja i poboljšavanja kvaliteta lovnih resursa koje koristi, a u skladu sa odredbama lovnog osnova. (3) Koncesija za korišćenje privrednog lovišta može se dati stranom i domaćem pravnom licu na period najduže do 20 godina, u skladu sa propisima kojima se ureñuju koncesije.

Č lan 38.

(1) Uzgajalište divljač i u ograñenom prostoru ustanovljava se u zakupljenom šumskom ili poljoprivrednom zemljištu u državnoj il i privatnoj svojini il i na vlastitom posjedu, u kojem se moraju obezbijediti povoljni ekološki uslovi za održiv život, reprodukciju, rast i razvoj divljač i. (2) Uzgajalište divljač i u ograñenom prostoru ustanovljava se na osnovu investicionog programa, koji odobrava Ministarstvo po osnovu zahtjeva zainteresovanog pravnog lica. (3) Ministar propisuje pravilnikom nač in i uslove za ustanovljavanje uzgajališta divljač i u ograñenom prostoru. (4) O efektivnosti i efikasnosti realizacije investicionog programa, kao i sprovedenih mjera za poboljšanje, korisnik uzgajališta divljač i u ograñenom prostoru vodi odgovarajuću evidenciju o efektima sprovedenih mjera.

IV - PLANIRANJE U LOVSTVU I KATASTAR LOVIŠTA

Č lan 39.

(1) Radi unapreñ ivanja i razvoja upravljanja i gazdovalja lovnim resursima, donosi se Program razvoja lovstva Republike Srpske za period od deset godina. (2) Program iz stava 1. ovog č lana donosi Vlada na prijedlog Ministarstva, koji je usaglašen sa Strategijom zaštite životne sredine Republike Srpske. (3) U Programu razvoja lovstva podjednako će se uvažavati aspekti lovačke djelatnosti, zaštite prirode, zaštite životne sredine i jedinica lokalne samouprave.

Č lan 40.

(1) Sa Programom razvoja lovstva Republike Srpske usklañuju se lovni osnovi. (2) Lovni osnov predlaže i donosi korisnik lovišta za period od deset godina. (3) Izradu lovnih osnova mogu vršiti pravna lica registrovana za tu djelatnost, koja imaju u radnom odnosu na neodreñeno vrijeme najmanje tri diplomirana inženjera šumarstva sa položenim stručnim ispitom i koja posjeduju licencu za rad izdatu od Ministarstva.

of 30


Č lan 41.

(1) Korisnik lovišta dostavlja lovni osnov Ministarstvu na davanje saglasnosti. (2) Korisnik lovišta dužan je da Ministarstvu dostavi prijedlog lovnog osnova najkasnije u roku od godinu dana od dana potpisivanja ugovora o korišćenju lovišta. (3) Revizija lovnog osnova obavlja se kada su trajno ili bitno izmijenjeni uslovi i okolnosti na kojima se temelji lovna osnova. (4) Ministarstvu se, najkasnije u roku od četiri mjeseca prije isteka roka za koji je donesen prethodni lovni osnov, mora predložiti i dostaviti novi lovni osnov na odobravanje. (5) Pregled i ocjenu novoizrañenih lovnih osnova vrši komisija za recenziju, od tri č lana koju imenuje ministar rješenjem. (6) Ministarstvo je dužno da u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga osnova donese rješenje o saglasnosti na lovni osnov ili stavi primjedbe na dostavljeni prijedlog. (7) Odredbe lovnog osnova, na koji je Ministarstvo dalo saglasnost su obavezujuće za korisnika lovišta.

Č lan 42.

(1) Do donošenja lovnog osnova korisnici lovišta gazduju lovištem na osnovu privremenog godišnjeg plana korišćenja lovišta, na koji Ministarstvo daje saglasnost. (2) Po donošenju lovnog osnova, korisnik lovišta dužan je da u skladu sa lovnim osnovom i stanjem u lovištu donese godišnji plan korišćenja lovišta na koji Ministarstvo daje saglasnost. (3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje nač in proljećnog prebrojavanja divljač i, sadržaj, nač in i nosioce izrade lovnog osnova, privremenog godišnjeg plana korišćenja lovišta, godišnjeg plana korišćelja lovišta i evidencije o realizaciji predviñenih mjera.

Č lan 43.

(1) Privremeni godišnji plan korišćenja lovišta i godišnji plan korišćenja lovišta izrañuju se za period od 1. aprila tekuće godine do 31. marta naredne godine i dostavljaju Ministarstvu na davanje saglasnosti. (2) Planovi iz stava 1. ovog č lana dostavljaju se Ministarstvu do 30. aprila, u pisanoj i elektronskoj formi.

Č lan 44.

of 30


(1) Korisnici lovišta na obrascima evidencije upisuju podatke o korišćenju lovišta za proteklu lovnu godinu, najkasnije do 30. maja tekuće godine. (2) Podaci o obrascima evidencije unose se ručno, hemijskom olovkom ili mastilom i sastavni su dio lovnog osnova. (3) Korisnici lovišta dužni su da uspostave bazu podataka i omoguće elektronsku vezu sa centralnom bazom podataka u Agenciji za šume.

Č lan 45.

(1) Lovni osnov i privremeni godišnji plan gazdovanja lovištem mora biti usklañen sa strateškim planovima razvoja poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede, zaštite prirode i zaštite životne sredine. (2) Vlasnici, odnosno korisnici zemljišta, voda, šuma, poljoprivrednih i drugih kultura na kojima se nalazi lovište dužni su da dozvole radnje i mjere gazdovanja lovištem, predviñene lovnim osnovom.

Č lan 46.

(1) Za svako lovište ustanovljava se i vodi katastar lovišta. (2) Katastar lovišta ustanovljava i vodi korisnik lovišta i dostavlja u centralnu bazu podataka Agencije za šume. (3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje nač in izrade, voñenja i dostavljanje podataka katastra lovišta.

V - LOV I KORIŠĆENJE DIVLJA ČI

Č lan 47.

(1) Lov divljač i obuhvata praćenje, osmatranje, izbor jedinke za odstrel, odstrel i li hvatanje, sakupljanje odstrijeljene divljač i, ureñenje i evidenciju trofeja i fotolov. (2) Divljač mogu organizovano loviti l ica koja imaju položen lovački ispit, dozvolu za držanje i nošenje oružja, uz primjenu odredaba etičkog kodeksa lovca. (3) Lov divljač i visokog lova vrši se na osnovu dozvole za lov, a lov divljač i niskog lova na osnovu lovne karte, koju izdaje korisnik lovišta. (4) U lovu učestvuju lovci pripravnici, bez prava odstrela zaštićene divljač i, a pod nadzorom lovca mentora. (5) Divljač mogu loviti i u lovu učestvovati č lanovi udruženja, inostrani i domać i lovci koji nisu č lanovi udruženja i druga lica po odobrenju korisnika lovišta. (6) Inostrani i domać i lovci koji nisu č lanovi udruženja, kao i druga lica u lovu mogu učestvovati samo u pratnji lovočuvara il i stručnog pratioca, koga ovlasti

of 30


korisnik lovišta. (7) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje oblik, sadržaj, nač in izdavanja i rok važenja dozvole za lov i lovne karte.

Č lan 48.

Fotolov i drugi nač in korišćenja lovnih resursa odobrava korisnik lovišta u skladu sa ovim zakonom.

Č lan 49.

(1) Ulovljena il i uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta. (2) Za korišćenje divljač i i njenih dijelova korisniku lovišta plaća se naknada. (3) Lovac, č lan udruženja koji je korisnik lovišta, plaća za korišćenje divljač i i njenih dijelova: a) za visoku divljač 30% tržišne vrijednosti i b) za nisku divljač 25% tržišne vrijednosti. (4) Strani i domać i lovci koji nisu č lanovi udruženja za korišćenje divljač i, njenih dijelova i drugih usluga plaćaju punu tržišnu cijenu. (5) Ministar, na osnovu tržišne vrijednosti, donosi cjenovnik odstrela, korišćenja divljač i i usluga u lovištu.

Č lan 50.

(1) Odstrel divljač i dozvoljen je samo lovačkom puškom kuglarom sa izolučenom cijevi i puškom sačmaricom. (2) Puškom kuglarom lovi se divljač visokog lova, a puškom sačmaricom divljač niskog lova. (3) Odstrel jelena, srne, divokoze, muflona, medvjeda i velikog tetrijeba dozvoljen je lovačkom puškom kuglarom sa izolučenim cijevi, odreñenog kalibra. (4) Izuzetno od stava 2. ovog č lana, lov divlje svinje dozvoljen je puškom sačmaricom, metkom sa jednom kuglom.

Č lan 51.

(1) Lov sokolarenjem i korišćenjem drugih vrsta ptica grabljivica odobrava Ministarstvo registrovanim subjektima, a u skladu sa pravilima ovog nač ina lova. (2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje polaganje sokolarskog ispita, mjesto i nač in lova sa pticama grabljivicama (sokolarenje) i uslove koje moraju da ispunjavaju subjekti iz stava 1. ovog č lana.

of 30


Č lan 52.

(1) Promet ulovljene divljač i i njenih dijelova može se vršiti na osnovu dokumentacije koju izdaje korisnik lovišta. (2) Ulovljena divljač, njeni dijelovi i trofeji divljač i mogu se iznijeti iz lovišta i staviti u promet samo ako je za njih izdata propratnica i trofejni l ist. (3) Propratnicu i trofejni l ist se izdaje na propisanom obrascu korisnika lovišta, koji o njima vodi evidenciju. (4) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju obrasci propratnice i trofejnog lista, njihov sadržaj, nač in izdavanja i njihova evidencija.

Č lan 53.

(1) Trofejima divljač i, u smislu ovog zakona, smatraju se kosti lobanje sa parogovima srndaća i jelena, rogovi divojarca, divokoze i muflona, kljove divljeg vepra, lobanja i krzno medvjeda, vuka, šakala, divlje mačke, jazavca i l isice, cijeli primjerak velikog tetrijeba, fazana i druge pernate divljač i. (2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje uslove pod kojima se može vršiti prepariranje divljač i i držanje trofeja javno izloženih u objektima, kao i upotreba mesa divljač i u ekoturističkim objektima.

Č lan 54.

(1) Vrhunskim trofejom smatraju se tri poena, po broju Meñunarodnog savjeta za očuvanje divljač i i lova (CIC), najjača trofeja pojedine vrste divljač i u Republici, utvrñena na osnovu evidencije baze podataka o vrijednosnim trofejima. (2) Vrhunski trofej je vlasništvo onog ko je divljač odstrijelio i ne može se iznijeti iz Republike, izuzev trofeja koji je kategorisan na četvrto mjesto i više. (3) Ocjenu po kojoj vrhunski trofej ne spada u kategoriju prva tri mjesta daje Lovački savez. (4) Izuzetno od stava 2. ovog č lana, Ministarstvo može odobriti iznošenje vrhunskog trofeja van teritorije Republike. (5) Korisnici lovišta dužni su da u elektronskoj formi za vrhunske trofeje i trofeje zlatne, srebrne i bronzane medalje dostave podatke iz trofejnog lista, u bazu podataka Agencije za šume. (6) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje voñenje baze podataka vrhunskih i vrijednih trofeja.

Č lan 55.

(1) Korisnik lovišta je dužan da komisijski i pravovremeno izvrši ocjenjivanje

of 30


lovačkih trofeja i izdavanje trofejnog lista. (2) Komisiju za ocjenjivanje lovačkih trofeja i potpis trofejnog lista imenuje korisnik lovišta, uz saglasnost Agencije za šume, a od č lanova koji imaju položen ispit za ocjenjivanje trofeja. (3) Komisija iz stava 2. ovog č lana vrši ocjenu trofeja na osnovu standarda CIC-a. (4) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program i nač in polaganja ispita za ocjenjivanje lovačkih trofeja, uz pribavljeno mišljenje kompetentne naučne ustanove.

Č lan 56.

(1) Lovački savez je krovna organizacija u koju se na dobrovoljnom osnovu mogu uč laniti korisnici privredno-sportskih i sportsko-rekreacionih lovišta, č ije opšte interese i cil jeve razvoja lovstva pomaže, podržava i zastupa kod vlasnika lovnih resursa i drugih pravnih lica u zemlji i inostranstvu. (2) U Lovački savez se mogu udružiti korisnici posebnih i privrednih lovišta, kao i uzgajivač i divljač i u uzgajalištu divljač i i drugi subjekti zainteresovani za razvoj lovstva u Republici Srpskoj.

VI - SPREČAVANJE ŠTETE I NAKNADA ŠTETE

Č lan 57.

(1) Korisnik lovišta dužan je da preduzima mjere za sprečavanje štete koju divljač može prič initi l judima il i njihovoj imovini na zemljištu i vodi na kojima se nalazi lovište (održavanjem broja divljač i prema kapacitetu lovišta i podnošljive brojnosti, obezbjeñenje prehrane u lovištu, angažovanje čuvara i drugo). (2) Vlasnici zemljišta i stoke, odnosno korisnici zemljišta na kome se nalazi lovište ili koja su u blizini lovišta dužni su da na tom zemljištu i objektima preduzimaju sve mjere za sprečavanje štete od divljač i i na divljač i. (3) Mjere za sprečavanje štete su postavljanje efikasnih ograda, električnog pastira, postavljanje plašila, zaštita mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispaša stoke sa čobanom na površinama dozvoljenim za pašu, postavljanje plašilica na kosač ice, kombajne i drugo.

Č lan 58.

(1) Za štetu koju prič ini lovostajem zaštićena divljač naknadu prič injene štete plaća korisnik lovišta. (2) Štetu koju uč ini divljač za koju je propisana stalna zabrana lova dužan je da nadoknadi subjekat koji je propisao zabranu. (3) Izuzetno, za štetu koju uč ini medvjed naknadu plaća Republika iz budžeta u visini od 45%, opština u visini od 25% i korisnik lovišta u visini od 30% procjene

of 30


štete. (4) Pravo na naknadu štete iz st. 1. i 2. ovog č lana pripada vlasniku (korisniku) zemljišta, odnosno stoke, samo pod uslovom da je preduzeo propisane mjere za sprečavanje štete od divljač i. (5) Nema odgovornosti za štetu koju uč ini medvjed na stoci bez čobana i u područ ju na kome je paša zabranjena. (6) Obaveza oštećenog je da sačuva sve tragove koji ukazuju na uč injenu štetu i poč inioca.

Č lan 59.

(1) Prijava o prič injenoj šteti od divljač i podnosi se nadležnom opštinskom organu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je šteta nastala. (2) Nadležni opštinski organ dužan je odmah, a najkasnije tri dana po prijemu prijave štete, formirati komisiju za utvrñ ivalje uzroka štete i procjenu vrijednosti štete. (3) Komisiju sač injavaju tri č lana: predstavnik opštinskog organa ili državnog organa uprave nadležan za poslove lovstva (predsjednik komisije), stručno lice za procjenu vrijednosti štete (poljoprivredni il i veterinarski stručnjak) i stručno lice za utvrñ ivanje uzroka štete koga odredi korisnik lovišta, šumarske, veterinarske, poljoprivredne il i biološke struke sa iskustvom na istim poslovima. (4) Komisija je dužna da odmah izvrši uviñaj na koji se poziva oštećeni i predstavnik korisnika lovišta i o svom radu sač ini zapisnik. (5) Zapisnik komisije sadrži obavezno: mjesto i nač in nastanka štete, znakove koji upućuju na odreñenu vrstu divljač i, obim i visinu štete, preduzete mjere oštećenog da se spriječ i šteta i preduzete mjere poslije štete, te zaključno mišljenje o ispunjenosti uslova za naknadu štete.

Č lan 60.

(1) Po prijemu zapisnika iz č lana 59. stav 5. ovog zakona, nadležni opštinski organ uprave pokušaće sporazumno utvrñ ivanje štete izmeñu oštećenog, korisnika lovišta i organa odgovornog za naknadu štete. (2) Sporazum o naknadi štete zaključuje se u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku. (3) Ako ne doñe do sporazuma, oštećeni može podnijeti tužbu nadležnom sudu radi utvrñ ivanja štete i njene visine.

Č lan 61.

(1) Fizička i pravna lica koja prič ine štetu u lovištu bespravnim lovom ili na bilo koji drugi bespravan nač in dužni su da korisniku lovišta nadoknade štetu.

of 30


(2) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje naknadu štete prič injenu korisniku lovišta bespravnim lovom ili odštetni cjenovnik.

Č lan 62.

Za štetu koju prilikom lova divljač i uč ine lovci i njihovi pomoćnici odgovoran je korisnik lovišta, a korisnik ima pravo naknade od lovaca, odnosno njihovih pomagača.

VII - SREDSTVA ZA ZAŠTITU, UZGOJ DIVLJA ČI I UNAPREðIVANJE LOVSTVA

Č lan 63.

(1) Dio sredstava za obnovu, integralnu zaštitu, uzgoj, održivo korišćenje i poboljšanje kvaliteta rijetke, vrijedne i ugrožene divljač i, kao i l jihovih staništa, obezbjeñuju se iz namjenskih sredstava koja se uplaćuju na račun javnih prihoda u budžet Republike Srpske i vlastitih prihoda od planiranog odstrela divljač i i drugih usluga. (2) Namjenska sredstva, koja se uplaćuju na račun javnih prihoda u budžet Republike Srpske obezbjeñuju se iz naknade za korišćenje lovnog fonda i za unapreñenje opštekorisnih funkcija šuma. (3)Lovišta u sastavu pravnih lica, koja gazduju šumama i šumskim zsmljištem u vlasništvu Rspublike,poljoprivrednim zemljištima i vodama finansiraju seš ostvarsnih prihoda ovih pravnih lica.

Č lan 64.

Prihode koje ostvare lovačka udruženja il i druga pravna lica koja su korisnici privredno-sportskih i sportsko-rekreacionih lovišta koriste se za očuvanje i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa, u koje se ubrajaju: a) integralna zaštita, održavanje i poboljšanje kvaliteta staništa, životnih uslova i reprodukcije divljač i u lovištu, b) dostizanje i održavanje biološke ravnoteže, polne i starosne strukture osnovnih vrsta divljač i, koja je tvrñena u kapacitetu lovišta, v) obnova autohtonih i unošenje novih vrsta divljač i u lovište, g) izgradnja lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata, te druge infrastrukture u lovištu, d) preduzimanje mjera za smanjenje štete koju poč ini divljač, ñ) plaćanje naknade za korišćenje lovnog fonda, e) stručno obrazovanje i usavršavanje kadrova u lovstvu,

of 30


ž) izrada planskih dokumenata, programa i studija razvoja lovstva, z) nabavka rasnih lovačkih pasa i i) izdavačka djelatnost iz oblasti lovstva.

Č lan 65. (1) Korisnici posebnih lovišta, privredno-sportskih i sportsko-rekreacionih lovišta koriste namjenska sredstva za očuvanje i poboljšanje kvaliteta lovnih resursa, iz sljedeć ih izvora: a) dva posto od ukupne vrijednosti naknade za korišćenje šuma i šumskog zemljišta, ostvarenih prodajom šumskih drvnih sortimenata po cijenama u šumi na panju, a koja izdvaja korisnik šuma i šumskog zemljišta koji ne gazduju lovištem, a koriste se za razvoj lovstva Republike, b) jedan posto od ukupne vrijednosti naknade za unapreñ ivanje opštekorisnih funkcija šuma, koja na račun javnih prihoda uplaćuju polugodišnje i po završnom računu sva pravna lica koja svoju djelatnost obavljaju na teritorij i Republike, kao i poslovne jedinice il i dijelovi pranih lica č ije je sjedište van Republike i v) iz namjenskih sredstava budžeta Republike, za kompenzaciju šteta od divljač i. (2) Sredstva iz stava 1. t. a) i b) ovog č lana dodjeljuju se korisnicima lovišta na osnovu projekta za napreñ ivanje lovstva, odobrenog od Ministarstva, a davalac ovih sredstava ima pravo kontrole namjenskog utroška sredstava navedenih sredstava. (3) Korisnici posebnih, privredno-sportskih i sportsko-rekreacionih lovišta, zahtjev za sredstvima iz stava 1. t. a) i b) ovog č lana, zajedno sa projektom za unapreñ ivanje lovstva, podnose Ministarstvu, a za namjensko korišćenje ovih sredstava Ministarstvo zaključuje ugovor sa korisnicima. (4) O izvršenim obavezama po osnovu ugovora iz stava 3. ovog č lana korisnik podnosi Ministarstvu izvještaj o opravdanosti utroška sredstava do 31. decembra tekuće godine.

VIII - KADROVI U LOVSTVU

Č lan 66.

Korisnik lovišta obavezan je da svoju djelatnost obavlja i unapreñuje uz primjenu savremenih dostignuća lovačke struke i nauke, etičkog ponašanja i kadrovskog unapreñ ivanja u oblasti lovstva.

Č lan 67.

Korisnik lovišta obavezan je da informiše javnost o potrebi i značaju zakonske zaštite i unapreñ ivanja lovnih resursa, kao i njihovog održivog korišćenja i trajnog

of 30


poboljšanja.

Č lan 68.

(1) Korisnik lovišta dužan je da obezbijedi i organizuje službu čuvanja lovišta (u daljem tekstu: lovočuvarska služba). (2) Korisnik lovišta dužan je da angažuje stručno lice za poslove lovstva, koje je ovlašćeno i odgovorno za proljećno prebrojavanje divljač i, prirast i planiranje odstrela divljač i u lovištu. (3) Stručno lice iz stava 2. ovog č lana treba da ima najmanje četvrti stepen stručne spreme, šumarske, poljoprivredne ili veterinarske struke.

Č lan 69.

(1) Lica koja su kroz školovanje izučavala i položila predmet lovstvo osloboñena su polaganja lovačkog ispita. (2) Lovački ispit polaže se pred stručnom komisijom od najmanje tri č lana, koju formira Lovački savez, uz saglasnost Ministarstva. (3) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje program, nač in i uslove polaganja lovačkog ispita, po pribavljenom mišljenju Lovačkog saveza.

Č lan 70.

(1) Lovočuvarsku službu vrše lovočuvari, kao službena lica, koja su u radnom odnosu na neodreñeno vrijeme kod korisnika lovišta. (2) Lovočuvar treba da ima najmanje treć i stepen stručnog obrazovanja iz šumarske, poljoprivredne il i druge struke gdje se izučava predmet lovstvo, odnosno lovna privreda. (3) Lovočuvar obavlja posao u službenoj opremi, u koju spada: odjeća, obuća, ruksak, oružje, higijensko-tehnička i druga zaštitna sredstva, službena legitimacija, službena knjiga koju sa sobom nosi i ažurno vodi, a koja je registrovana i arhivirana kod korisnika lovišta. (4) Legitimaciju i službenu knjigu lovočuvaru izdaje korisnik lovišta. (5) Ministar donosi pravilnik kojim propisuje službenu opremu, službenu legitimaciju i službenu knjigu lovočuvara.

Č lan 71.

(1) Lovočuvar je ovlašćen da: a) od lica zatečenog sa sredstvima za lov il i lovačkim psima u lovištu zahtijeva da pokaže lične isprave kojima se utvrñuje njegov identitet, dozvolu za lov i oružni list,

of 30


b) izvrši pregled vozila za koje postoji osnovana sumnja da prevozi ulovljenu divljač i njene djelove, kao i da vrši druge kontrole radi pronalaženja sredstava kojima je izvršen prekršaj i li krivično djelo nezakonitog lova, v) zahtijeva lične isprave od lica zatečenog u vršenju prekršaja il i krivičnog djela nezakonitog lova i od lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo prekršaj il i krivično djelo, g) pregleda ulov i sredstva za lov kao i da utvrdi da li je lov obavljen u skladu sa propisima, d) privremeno oduzme ulov, sredstva za lov, kao i vozila i druge predmete, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni il i bil i namijenjeni za izvršenje krivičnog djela il i prekršaja koji se odnosi na lov ili da su nastali i li pribavljeni izvršenjem takvog krivičnog djela ili prekršaja i ñ) preduzima druge mjere i radnje za koje je zakonom i drugim propisima ovlašćen. (2) U slučajevima iz stava 1. ovog č lana, l ice koje je zatečeno sa sredstvima za lov u lovištu dužno je da omoguć i pregled ulova, sredstava za lov, pregled vozila i drugih sredstava za prevoz i prenošenje stvari. (3) Čuvar lovišta dužan je da licu od kojeg je oduzet ulov, psi, sredstva za lov i drugi predmeti izda potvrdu o oduzetoj imovini

Č lan 72.

Zahtjev za pokretanje prekršajnog, odnosno sudskog postupka za bespravan lov, prič injenu štetu na divljač i i lovištu, podnosi korisnik lovišta na osnovu zabilješke u službenoj knjizi, izvjeištaja, odnosno prijave lovočuvara.

IX – NADZOR

Č lan 73.

(1) Upravni nadzor nad sprovoñenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vrši Ministarstvo. (2) Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega, vrši Inspekcija za šumarstvo i lovstvo u sastavu Republičke uprave za inspekcijske poslove, u skladu sa zakonom.

Č lan 74.

Pored ovlašćenja utvrñenih Zakonom o inspekcijama u Republici Srpskoj, inspektor za šumarstvo i lovstvo ovlašćen je da vrši kontrolu lova sokolarenjem (č lan 51.).

X - KAZNENE ODREDBE

of 30


Č lan 75.

(1) Novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 KM kazniće se za prekršaj pravno lice, odnosno korisnik lovišta ako: a) dozvoli da se za vrijeme stalne i privremene zabrane lova zaštićena divljač lovi, proganja il i namjerno uuzemirava (č lan 7. stav 5.), b) lovi ptice i sisare korisne za poljoprivredu i šumarstvo, uništava, hvata i prisvaja mladunčad i jaja, oštećuje i uništava gnijezda, legla i jaja zaštićene i nezaštićene divljač i (č lan 14. st. 1. i 2.), v) postupi suprotno odredbama č lana 16. st. 1. i 3., g) postupi suprotno odredbama č lana 18., d) postupi suprotno odredbama č lana 32. stav 4., ñ) na vrijeme ne predloži lovni osnov (č lan 41. st, 2. i 4.), e) koristi divljač i lovište bez odobrenog lovnog osnova i saglasnosti na godišnji plan korišćenja lovišta ili privremeni godišnji plan korišćenja lovišta (č lan 42. st. 1. i 2.), ž) ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan korišćenja lovišta ili godišnji plan korišćenja lovištem (č lan 43.), z) postupi suprotno odredbama č lana 50. st. 1, 2. i 3., i) ne obezbijedi i ne organizuje lovočuvarsku službu i ne obezbijedi da stručne poslove za poslove lovstva obavlja lice koje ispunjava propisane uslove (č l. 34. i 67.) i j) ne omoguć i inspekcijski nadzor u skladu sa č lanom 73. stav 2. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog č lana kazniće se novčanom kaznom od 500 do 1.500 KM i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno kod korisnika lovišta.

Č lan 76.

(1) Novčanom kaznom od 6.000 do 18.000 KM kazniće se za prekršaj i pravno lice, odnosno korisnik lovišta ako: a) vrši naseljavanje novih vrsta suprotno č lanu 11., b) bez odobrenja Ministarstva hvata i drži divljač u zatvorenom ili ograñenom prostoru (č lan 15. stav 1.), v) postupi protivno odredbama č lana 20.,

of 30


g) ne postupi po odredbama č lana 21. st. 1. i 2., d) postupi suprotno odredbama č lana 35. stav 1. tačka D), ñ) postupi suprotno odredbama č lana 38. stav 2., e) ne pridržava se odredaba privremenog godišnjeg plana korišćenja lovišta i godišnjeg plana korišćenja lovišta (č lan 42. st. 1. i 2.), ž) ne vodi evidenciju o izvršenim radovima i sprovedenim mjerama predviñenim godišnjim planom i lovnim osnovom (č lan 44.), z) ne ustanovi i ne vodi katastar lovišta (č lan 46.st. 1. i 2.), i) dozvoli lov č lanovima lovačkog udruženja koji nemaju položen lovački ispit (č lan 47. stav 2.), j) ne obezbijedi odrbrenje za odstrel i lovnu kartu (č lan 47. stav 3.), k) ne pridržava se cjenovnika odstrela i korišćenja divljač i (č lan 49. st. 3. i 4.), l) postupi suprotno odredbama č lana 55. st. 1. i 2., lj) postupi suprotno odredbama č lana 70. st. 1. i 3., m) ne izda službenu legitimaciju i službenu knjigu lovočuvaru (č lan 70. stav 4.) i n) ne postupi u skladu sa č lanom 71. (2) Za prekršaj iz stava 1. ovog č lana kazniće se i novčanom kaznom od 300 do 900 KM i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno kod korisnika lovišta.

Č lan 77.

Novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM kazniće se za prekršaj fizičko lice ako: a) lovi, proganja il i namjerno uznemirava stalno zaštićenu divljač i privremeno zaštićenu divljač (č lan 7. stav 5.), b) postupi suprotno odredbama č lana 14. st. 1. i 2., v) hvata divljač i drži divljač u zatvorenom ili ograñenom prostoru (č lan 15. stav 1.), g) postupi suprotno odredbama č lana 16., d) postupi suprotno odredbama č lana 18., ñ) postupi suprotno odredbama č lana 19., e) pušta pse da se bez kontrole kreću po lovištu (č lan 21. stav 1.),

of 30


ž) postupi suprotno odredbama č lana 38. stav 2., z) vrši lov bez odobrenja za odstrel, odnosno lovne karte (č lan 47. st. 3. i 6.), i) ne posjeduje odobrenje za fotolov i druge nač ine korišćenja lovišta (č lan 48. stav 1.), j) iznosi sa područ ja lovišta ulovljenu divljač i njene dijelove, bez propratnice, odnosno trofejnog lista (č lan 52. stav 2.) i k) na zahtjev lovočuvara ne pokaže lovačke i druge isprave il i ne dozvoli pregled ulova, sredstava za lov il i sredstava za prevoz, odnosno prenos stvari (č lan 71. stav 2.).

XI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Č lan 78.

(1) Ugovori o davanju lovišta na upravljanje i gazdovanje, zaključeni na osnovu Zakona o lovstvu ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 13/94, 11/95, 3/97 i 10/97) i Zakona o lovstvu ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 4/02 i 34/08), ostaju na snazi do isteka ugovorenog roka. (2) Nakon isteka ugovorenog roka iz stava 1. ovog č lana, Ministarstvo će proceduru dodjele lovišta na korišćenje sprovesti u skladu sa ovim zakonom. (3) Lovni osnovi lovišta usvojeni po odredbama Zakona o lovstvu ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 13/94, 11/95, 3/97 i 10/97) i Zakona o lovstvu ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 4/02 i 34/08) ostaju na snazi do isteka perioda za koji su doneseni.

Č lan 79.

(1) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će donijeti odluku o visini i nač inu plaćanja naknade za korišćenje lovnog fonda (č lan 33.) (2) U roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona Vlada će donijeti program razvoja lovstva Republike Srpske (č lan 39. stav 2.). (3) U roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar će donijeti: a) akt o vremenu lova lovostajem zaštićene divljač i (č lan 9. stav 2.), b) akt o pticama i sisarima korisnim za poljoprivredu i šumarstvo (č lan 14. stav 3.), v) pravilnik o uslovima, nač inu hvatanja i držanju divljač i u ograñenom prostoru (č lan 15. stav 3.),

of 30


g) pravilnik o opštim uslovima, postupku i nač inu davanja lovišta na korišćenje (č lan 31. stav 3.), d) pravilnik o nač inu i uslovima za ustanovljavanje uzgajališta divljač i u ograñenom prostoru (č lan 38. stav 3.), ñ) pravilnik o nač inu prebrojavanja divljač i, sadržaju, nač inu i nosiocima izrade lovne osnove, privremenog godišnjeg plana korišćenja lovišta, godišnjeg plana korišćenja lovištem i evidencija o izvršenim radovima (č lan 42. stav 3.), e) pravilnik o izradi, nač inu voñenja i dostavljanja podataka katastra lovišta (č lan 46. stav 3.), ž) pravilnik o obliku, sadržaju, nač inu izdavanja i roku važenja dozvole za lov i lovne karte (č lan 47. stav 7.), z) cjenovnik odstrela, korišćenja divljač i i usluga u lovištu (č lan 49. stav 5.), i) pravilnik o polaganju sokolarskog ispita, mjestu i nač inu lova s pticama grabljivicama i uslovima koje moraju ispunjavati registrovani subjekti za sokolarenje (č lan 51. stav 2.), j) pravilnik o obrascima propratnice i trofejnog lista, njihovom sadržaju, nač inu izdavanja i evidenciji (č lan 52. stav 4.), k) pravilnik o uslovima pod kojima se može vršiti prepariranje divljač i, držanje trofeja javno izloženih u objektima i upotreba mesa od divljač i (č lan 53. stav 2.), l) pravilnik o voñenju baze podataka vrhunskih i vrijednih trofeja (č lan 54. stav 6.), lj) pravilnik o programu i nač inu polaganja ispita za ocjenjivanje trofeja (č lan 55. stav 4.), m) pravilnik o naknadi štete prič injene korisniku lovišta bespravnim lovom (č lan 61. stav 2.), n) pravilnik o programu, nač inu i uslovima polaganja lovačkog ispita (č lan 69. stav 3.), nj) pravilnik o službenoj opremi, službenoj legitimaciji i službenoj knjizi lovočuvara (č lan 70. stav 5.) i o) pravilnik o vrsti, broju i nač inu korišćenja lovačkih pasa u lovištu (č lan 16.).

Č lan 80.

Do donošenja propisa iz č lana 78. ovog zakona primjenjivaće se podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona o lovstvu ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 4/02 i 34/08).

of 30


Č lan 81.

Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o lovstvu ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 4/02 i 34/08).

Č lan 82.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srpske".

of 30


c:program filesnas idealidealdocsdoc -...

Documents