MOZA Ki

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici,

a svoje fotografije šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

slika tjedna

JUGO U GRADU

JelenaStojanov

CRTICA - ZATVARANJE BALISTERIJE NA KULI OD MULA

Malo vijeće 8. ožujka 1361. godine, donosi zaključak, da se zatvore sve balisterije (otvori za strijeljanje sa arkobalistama) na kuli od Mula.

Kula od Mula, kao i takozvani Mul (gat), zbog svog položaja bili su vrlo važni za obranu luke i istočnog dijela grada toga vremena, te nije čudo, da se tijekom 15. i 16. stoljeća razvila u

jednu od najjačih i najvećih utvrda grada. Kula i mul počeli su se graditi 1351. godine, a dan-as je kula od Mula ugrađena u sadašnju veliku tvrđavu sv. Ivana.

INTERVJUTJEDNA

JOŠ UVIJEK IMA VREMENA DO TRAVNJA, A SIGURNA SAM DA POSTOJI VOLJE, DA SE NAĐU ZAKONSKE MOGUĆNOSTI I DA SE UTD RAGUSA VRATI GRADU DUBROVNIKU JER SVE ONO ŠTO SMO RADILI JOŠ OD PRED-STEČAJNE NAGODBE, RADILI SMO S JEDNIM JEDINIM KRAJNJIM CILJEM, A TO JE DA SE OVE VRIJEDNE NEKRETNINE VRATE DU-BROVNIKU!

S Olgom Muratti ovog tjedna razgovarali smo o aktualnim temama, među os-talim o problemima s kojima se suoča-vaju naši umirovljenici te o javnoj dražbi

UTD Raguse koja nas čeka u travnju, a čiji raspjet situacije Dubrovčani s nestrpljenjem očekuju.

HSU predlaže povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, o čemu je konkretno riječ?To je jedna aktivnost koja je jako aktualna za našu stranku i pitanje koje se uporno pokreće.I pokretat će se sve dok se to pitanje ne riješi. Cenzus dopunskog zdravstvenog osiguranja nije se mijenjao od 2004. godine, znači 15 godina se dopunsko zdravstveno osiguranje regulira po istom cenzusu, a to je tad bilo 1516 kuna po članu obitelji, odnosno 1936 kuna za samca. Ono što HSU predlaže, inzistira i zahtijeva je da se po čla-nu obitelji on poveća na 1800 kn, a za samca 2200 kuna. Nije to ne znam koliko povećanje. Zbog ne-mara svih dosadašnjih vlada i nerazumijevanja i nepoštivanja umirovljenika i njihovog minulog rada je 80 tisuća umiroljenika izgubilo pravo na besplatno dopunsko osiguranje. I mi sad imamo situaciju da umirovljeniku zamažete oči pa on do-bije 5-10 kuna veću mirovinu, a izgubi besplatno dopunsko osiguranje koje stoji 70 kuna mjeseč-no, odnosno godišnje 840 kuna. I umirovljenici koji se nađu u takvoj situaciji su bespomoćni jer u toj životnoj dobi je njima najvrijednije upravo to dopunsko osiguranje i zdravstvena skrb, a na ovaj način im se to uskraćuje i produbljuje se to umirovljeničko siromaštvo u društvu. Tražimo da se taj cenzus redovito usklađuje kako se usk-

Razgovarala: Katarina Milat Kralj

OLGA MURATTI, PREDSJEDNICA GRADSKE ORGANIZACIJE HSU-A I NADZORNOG ODBORA UTD RAGUSA

lađuju mirovine s rastom plaća, kako više uopće ne bismo došli u ovakvu situaciju. I ako nas netko pita, odakle sredstva za to, mogla bih reći – nije nas briga, mi smo svoj radni vijek odradili, mi smo u fondove jako puno uplatili i sad nam treba nešto platiti, ali isto tako, znam i tvrdim da ima dovoljno sredstava, samo treba imati volje, a ako ih i nema, treba naći sredstva jer umirovljenici ne mogu biti žrtve nečijeg nerazumijevanja. Svi će doći u tu siuaciju. Svi će postati umirovljenici!

Umirovljenicima je omogućeno raditi četiri sata dnevno, odnosno pola nekog standard-nog radnoga vremena, je li to dobro ili loše, kako se prihvatilo i iskoristilo?Činjenica je da je u prošloj godini Hrvatska uvo-zila sto tisuća radnika. To je dovoljan argument i pokazatelj da se nešto trebalo napraviti. A ako uzmemo u obzir i da radnika koje uvozimo pon-estaje, sužava se to tržište. Da ne bude sve kriti-ka Vlade, smatram tu mjeru kao jedan pozitivan pomak. Do ovog momenta pravo na to imali su samo umirovljenici koji su imali starosnu mirovinu. Ovim izmjenama zakona osigurala se ta mogućnost i onima koji su u prijevremenoj mirovini. Rade četiri sata, bez da im se dira mirovina. Ono što mi tražimo kao poboljšanje ovakve mjere koja je dobra, da se ona proširi i na korisnike obiteljskih mirovina. To znači da članovi obitelji umrlih umirovljenika koji su stekli pravo na preuzimanje njihove mirovine, a u nas su to primjerice udovice branitelja, da se ovim za-konom obuhvate i one, a nema razloga da se to ne omogući i njima. Ja smatram da je ovo mjera koja će uvelike pomoći društvu. Jer umirovljenici koji budu radili četiri sata, to će biti efektivni rad, a zaposlenik – otom potom, malo je na bolovanju pa je malo amo-tamo… Ako s umirovljenikom poslodavac nije zadovoljan, onda je puno lakše s njim prekinuti ugovor nego sa zaposlenikom na neodređeno radno vrijeme. To je znači do-bra mjera i za poslodavce, ali i za umirovljenike. Ono što meni nije drago je to što je mjera nastala jednim dijelom da bi se smanjilo siromaštvo, jer ipak će raditi ljudi koji moraju, kojima treba. Iz tog razloga mi je malo žao što moramo posezati za takvim mjerama da bi smanjili siromaštvo, ali ako će to poboljšati obiteljski buđet, i to je dobro. A ono što se postavlja pitanja i dvojbe, znači li to da će umirovljenici raditi, a mladi ostati na berzi – ne! To je nakaradno razmišljanje jer sam sigurna da su poslovi za koje će se prijaviti umirovljenici za

četiri sata dnevno pomoćni poslovi za koje mla-di ljudi nisu sigurno zainteresirani. Odnosno, ne može umirovljenik dobiti prednost pred mlad-im čovjekom. Problem nezapošljavanja mladih obrazovanih ljudi je jedan drugi problem koji treba rješavati na jedan drugačiji način. Samo da se još vratim na umirovljenike, kod ove mjere je dobra stvar da umirovljenik nakon dvije godine takvoga rada može ponovno podnijeti zahtjev za novo obračunavanje mirovine, a to znači pov-ećanje postojeće mirovine.

Još davno ste imenovani predsjednicom nadzor-nog odbora UTD Raguse. U svoje vrijeme imala je jako bitne prostore na području Grada Dubrovni-ka, od Gradske kavane do recepcije Grada – Pile i sve na njima. Amo se vratiti u prošlost, devedetih godina bio je krah UTD Raguse. Koje je vaše mišl-jenje o tome, zašto se to dogodilo? Tko se sve okoristio?Rado ću iznijeti svoje mišljenje, prvenstveno mišljenje nekoga tko živi u Dubrovniku. Ja sam tamo došla za predsjednicu nadzornog odbora kad nije htio nitko. Svjedočim tome da je UTD Ragusa nekad bila jedan moćni gigant u Gradu Dubrovniku, zapošljavala je jako puno ljudi, a prostori koje je imala bili su vrlo atraktivni. Kad me bivši gradonačelnik pitao da pođem u na-dzorni odbor shvatila sam da tamo više nema ni imovine ni zaposlenih ni naknada, da se razumi-jemo. Ali, rekle smo kolegica Matija Čale Mratović i ja - ako nešto možemo pomoći, idemo. I kad se vraćam unazad, moram se sjetiti tih devedesetih kad je nastupila famozna pretvorba i privatizacija i ne znam točne detalje, ali znam ono što je os-tavilo gorak okus u mojima, a vjerujem u ustima mnogih ljudi ovoga Grada, posebno zaposlenika UTD Raguse, kad je nastala jedna – ne smijem reći pljačka jer me može netko za to prozvati, ali rekla bih nestajanje UTD Raguse, jednostavno smo tome svjedočili. A ono čemu sam ja svje-dočila i što mi je bilo jako mučno bili su ljudi koji su se našli na ulici, ljudi koji su prepoznati u ovom gradu kao vrsni ugostitelji.

Možete li se sjetiti koliko je ljudi bilo zaposleno?Bilo je dosta ljudi, to su većinom bili ljudi iz gra-da, te ljude i dan danas susrećem. Kad sam bila u gradskom vijeću oni su dolazili, tražili pomoć, vje-rojatno dio njih smatra da nismo ništa učinili, ali u tom trenutku niti smo mogli niti smo imali neke

ovlasti za to napraviti. Uglavnom, UTD Ragusa se topila, topila i topila. Zapala je u velike gubitke i kad smo mi došle u nadzorni odbor našle smo tamo jako puno dugovanja, nismo čak imale ni dokumentaciju, radnici su imali svoja potraživan-ja, milijun sudskih sporova, prijetila je blodaka UTD Raguse, prihvatili smo se posla kako smo znali i umjeli. Pokrenule smo predstečajnu na-godbu, imale smo podršku gradskog vijeća, i vlasti i oporbe. Zašto predstečajna nagodba, a ne stečajna – da se bar nešto od te UTD raguse pokuša ostaviti u ovom gradu. Najveći smo dužnici bili prema Republici Hrvatskoj i Gradu Dubrovniku i svi smo se namirili nekretninama jer drugačije nismo mogli i u tom momentu je prije provedene stečajne nagodbe imovina UTD Raguse se opet otopila jer je državi za podmiren-je dugovanja prema njoj prešlo u vlasništvo nekih pedesetak posto vlasničkih udjela. Ako pitate je li to bilo dobro ili loše, po meni dobro, jer 26 posto, koliko se sjećam, je ostalo Gradu Dubrovniku ali Grad Dubrovnik je ostao čist. Nije bilo nikakvih “repa”, a mi smo počeli isplaćivati ostala dugov-anja.

A što je s preostalim udjelima?14 posto vam ima privatnik koji je dobio dionice u svoje doba, izvjesni gospodin Ćosić, ja ne znam na koji način, to je bilo puno prije nas, prije pred-stečajne nagodbe. On je dobio dionice UTD Raguse vjerojatno kao branitelj. Dakle, Grad Du-brovnik, država i Ćosić su bili u podijeljenom vlas-ništvu. To je i dan danas tako s tim da sad imate

situaciju da je država lani u ljeto krenula dodjel-jivanjem tih dionica prema kategorijama kojima ih treba dodijeliti, tako da je određene postotke dionica opet dodijelila nekim privatnicima koje je morala namiriti. Međutim, država je ostala većinski vlasnik s 53 posto dionica i sad je te svoje udjele dala na prodaju.

To je javna dražba i početnih 17 milijuna kuna. Tako je. Ono s čim se ja nikako ne slažem, ne mogu se složiti kao čovjek, da država uopće prodaje te dionice. Jedna smo država, Dubrovnik je dio Hrvatske i ja smatram da je država trebala iznaći način i vratiti to Gradu Dubrovniku. Jer je to bilo dubrovačko. Trebala je naći načina da se raskusura s gradom i da do ovoga ne dođe. Jer sad vam se može dogoditi da onaj tko bude imao više solada podiže i podiže do besvijesti i kupi Du-bravku na Pilama. Ostala je ona, Mimoza i Sky bar koji je izvanknjižno vlasništvo. Ako nekome date Dubravku na Pilama onda ste vi vlasnik Grada. Vi imate ulaz, vi imate recepciju Dubrovnika. A zna-mo da još uvijek postoje razni projekti preuređen-ja prostora platoa Pile i sl. Pa ako tu dođe netko drugi, pitam se, kud to vodi?

Zašto mislite da bi došao netko drugi, jeste li kao predsjednica Nadzornog odbora razgov-arali s Gradom, planira li Grad kupiti, može li uopće Grad licitirati?Mogu i ja to očekujem, a prvo sam očekivala, inzistirala i tražila i zalagala se da se nađe neka-

kav način suradnje između Grada i države i da do ovog momenta prodaje uopće ne dođe!

Znači, nisu se dogovorili, došlo je do tog momenta.Nisu se dogovorili. Ono što ja sad očekujem i ono za što sam se uvijek zalagala i zalagat ću se, to je da UTD Ragusu kupi Grad Dubrovnik i od toga nikad neću odustati. I nikad neću prihvatiti ni-jedan razlog, koliko god bio opravdan, ako se to, nedaj Bože ne dogodi! Ja vjerujem, još uvijek ima vremena do travnja da će se iznaći mogućnosti, sigurna sam da postoji volje. Ali treba iznaći za-konske mogućnosti i izići iz ove situacije. Početak i kraj priče je da to treba biti vlasništvo Grada Du-brovnika. I sve ono što smo radili od predsteča-jne nagodbe, radili smo s jednim jedinim krajn-jim ciljem, da napravimo postupke i radnje koje će u konačnici iznaći način da se to vrati Gradu Dubrovniku. I ako to ne bude tako, ja ću biti jako nesretna. Pogotovo zato što smo mi iz poslovan-ja UTD Raguse uspjeli podmiriti sva dugovanja, sporovi sa svim zaposlenicima su riješeni nagod-bom. Pa sad je onda stvarno red da se nađe mo-gućnost da se to vrati Gradu Dubrovniku i da Grad Dubrovnik gospodari tim vrijednim nekretnina-ma na način kojim to treba njegovim građanima.

Govorite kao da ne vjerujete da će Grad Dubrovnik to uspjeti kupiti. Je li moguće da Grad Dubrovnik neće licitirati, da neće naći mogućnost?Vi znate što je licitacija, to sad može ići do bes-vijesti. Zato sam bila pobornik ideje da do ovog ne dođe i da se ranije nađu načini da se to pre-nese na Grad Dubrovnik. Ja ne govorim da tre-ba poništavati natječaje ali smatram da kroz zaštićivanje UTD Raguse mi zaštićujemo Grad Dubrovnik. Mislim da gradonačelnik to isto želi, ali mora naći način. I žao mi je što CERP nije vodio računa o ovom momentu. Morao je voditi računa o tome što Dubravka znači Gradu Dubrovniku. A ja bih rekla nešto što bi malo tko rekao, ali izgovo-rit ću – to se sve dogodilo za vrijeme vlade HDZ-a! Neka sad vlada HDZ-a to vrati gradu Dubrovniku. UTD Ragusa je nestala kad je HDZ bio na vlasti pa neka je sad vrate, evo imaju priliku! Ne bih htjela da se shvati da sam ja u sukobu s nekim, ne, ja sam s gradonačelnikom razgovarala. On ima vol-ju, ima i želju, ali treba sad to biti i s druge strane. To je poruka i državi i CERP-u I svima koji je tre-baju čuti!

UTD RAGUSA JE NESTALA KAD JE HDZ BIO NA VLASTI PA NEKA JE SAD VRATE GRADU DUBROVNIKU, EVO IMAJU PRILIKU!

DRAGA LICA S NAŠIH ULICA BY ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Mihaela, Noa, Lovro, Stijepo i Branimir - judo je većini sportski "Svemir"

Margo, Erika i Josip - zajedno im je uvijek biti drago

Ana, Ivona i Arči - ljubimac objema puno znači

Marin, Ana i Mara - ljubav majke i dječice se uvijek pokaže na najbolji način

Ivana, Rita, Barbara i Milana - za đir popodnevni omiljena staza je odabrana

Andrea i Martina znaju da im je cjeloživotno prijateljstvo sudbina

Tina, Keti, Ivan, Romana i Valentina na Danu karijera su bili, s novinarima Libertas televizije se družili i nešto novo o poslu u medijima naučili

Adriana, Mara i Ana - s dobrim prijateljicama nema dosadnoga dana

Orsula, Doris i Marino - lapadskom šetnicom šetati uistinu je fino

Sandra i Marija - šetnja do Neptuna uvijek prija

Lucia i Selma - prijateljstvo je nepresušna tema

Đuro i Davor - osmijeh je na pitanje kako su najbolji odgovor

Korizma je. Ime joj dolazi od broja četrdeset koji je biblijski broj pun simbolike. U Bibliji se brojem četrdeset označava cijelu jednu ljudsku generaciju, ponekad i sam ljudski

život, a često se koristi kao razdoblje priprave za neki važan događaj. Ovo značenje korizme kao pri-prave na neki važan događaj je značenje koje ima i naša korizma kojom se liturgijski pripravljamo za liturgijsku proslavu „Vazmenog trodnevlja Kristove muke, smrti i uskrsnuća“ koja je, kako papa Fran-jo napominje u svojoj ovogodišnjoj korizmenoj poruci, „vrhunac liturgijske godine“ i poziv „na put priprave“ za „naše suobličavanje Kristu“, odnosno poziv na obraćenje kojemu je osnovna značajka borba protiv zla i kojemu su sredstva molitva, post i djelotvorna ljubav, odnosno milostinja.Borba protiv zla i grijeha, kao osnovna značajka korizmenog poziva na obraćenja koji svoj vrhunac ima u slavlju sakramenta pokore ili pomirenja, svo-je nadahnuće pronalazi u Isusu i njegovo primje-ru. Zato nas svake godine ponovo evanđelje prve korizmene nedjelje odvodi s Isusom u pustinju. Evanđelist Luka piše da ga je, „Duh … četrdeset dana vodio pustinjom, gdje ga je iskušavao đavao.“ Te kušnje su: kušnja da svoje božanske sposobno-sti iskoristi za zadovoljenje svojih sebičnih želja i in-teresa, kušnja da za izvršenje svog poslanja izabere vladanje umjesto služenja i kušnja sumnje u Oca, njegove namjere i plan spasenja. Ovim kušnjama je Isus bio izložen tijekom svih četrdeset dane pus-tinje, ali one su, čini se jer se đavao „udalji od njega (samo) do druge prilike“, bile konstanta i njegovog ovozemaljskog života. I mi smo svakodnevno izlo-ženi sličnim kušnjama. Ne želimo li izgubiti bitku s đavlom nego pobijediti s Isusom, ne predstoji niš-ta drugo nego li borba kroz svih „četrdeset dana“ našeg života. Ta borba ne smije biti shvaćena samo na osobnoj razini, nego treba biti shvaćana i na široj obiteljskoj, društvenoj i crkvenoj razini, ne isključujući u konačnici niti razinu cjelokupne stvorene stvarnosti koja, kako to primjećuje i papa Franjo u svojoj već spomenutoj ovogodišnjoj ko-rizmenoj poruci, „sa svom žudnjom iščekuje … objavljenje sinova Božjih“ (Rim 8, 19). Ova žudnja može biti zadovoljena tek onda „kad se kršćani i svi ljudi sa svom odlučnošću prepuste 'porođajnim bolima' koje sa sobom nosi obraćenje.“ A „korizma

je – dodaje papa Franjo – sakramentalni znak ovog obraćanje. Ona – nastavlja – poziva kršćane da du-blje i konkretnije otjelovljuju vazmeno otajstvo u svom osobnom, obiteljskom i društvenom životu, i to prije svega postom, molitvom i milostinjom.“Preostaje nam nekoliko riječi reći o sredstvima ko-rizmenog vremena koja nam pomažu u borbi pro-tiv zla i obraćenju, a to su post, molitva i milostinja, odnosno djelotvorna ljubav. Na prvom je mjestu post kojim, poput Isusa, sebe i svoje interese stavljamo u drugi plan, kako bismo se mogli potpuno staviti u službu poslanje koje Bog ima s nama i u službu svojih bližnjih. To je ono što se Isusu dogodilo četrdesetodnevnim postom u pustinji. To je ono što se nama treba dogoditi našim četrdesetodnevnim korizmenim postom. Post je nešto čim izgrađujemo sebe u karakternom smislu, ali post se ne zaustavlja na nama. Njegov je neposredni cilj nadvladati naše zle sklonosti, li-jenosti i nagnuća i uspostaviti, žrtvom i odricanjem, određenu samokontrolu, ali daljnji je cilj posta da nas usmjeri od sebe prema Bogu i našim bližnji-ma. „Post nas – kaže papa Franjo u spomenutoj korizmenoj poruci – uči mijenjati naš stav prema drugima i svemu stvorenom.“ „Moramo se – kaže on – kloniti napasti da 'proždiremo' sve kako bi zadovoljili svoju nezasitnost i biti spremni trpjeti zbog ljubavi, koja može ispuniti prazninu naših srca.“ Post je dakle odricanje nečeg za sebe, kako bi to mogli staviti u službu Božjeg poslanja i drugih, onih kojima nas Bog šalje. Postom se, zapravo, uči-mo ponovo uspostavi onaj red koji je grijehom bio narušen. Zato se na post nužno nadovezuju molit-va i milostinja, odnosno djelotvorna ljubav. Molitvom uspostavljamo svoj temeljni odnos, odnos s Bogom. Ona je način na koji dozvoljava-mo Bogu da on s nama ponovo uspostavi kontakt i započne obnovu zajedništva sa samim sobom. Zato molitvu ne smijemo svesti na ponavljanje formula da bismo Bogu nešto rekli, nego je treba-mo razumjeti i živjeti kao način našeg stavljanja u Božju prisutnost, da bismo mi mogli čuti ono što Bog želi reći nama. Molitva je zato manje govor, a više slušanje. Ona nas usklađuje s Božjim pla-novima, a ne Boga s našim planovima. Prvi čin na koji nas molitva potiče, a što u sebi kao poruku sažima korizmeni molitveni obred pepeljenja, je čin obraćanje i vjerovanja evanđelju. Kao čin obraćenja i vjerovanja evanđelju molitva nas, piše papa Franjo u spomenutoj poruci, „uči odricati se idolopoklonstva i samodostatnosti našega ega i priznati da trebamo Gospodina i njegovu milost.“ Isusov način moljenja je primjer našoj molitvi. Njegova je molitva bila ustrajna i kao takva je pre-thodila svim važnim trenucima njegovog života. Uvijek je bilo to zato da bi se, prije tih važnih trenu-taka, dogodilo usklađivanje njegove ljudske volje

KORIZMENI HOD / 1. KORIZMENA NEDJELJA (C)

> PIŠE:BISKUP MSGR.

MATE UZINIĆ

VRIJEME POSTA, MOLITVE I DJELOTVORNE LJUBAVI

s Očevom voljom, kako to najbolje izražava mo-litva koju je izmolio neposredno prije svoje muke: „Oče! Ako hoćeš, otkloni ovu čašu od mene. Ali ne moja volja, nego tvoja neka bude!“ (Lk 22, 42). To je, to usklađivanje svoje i Očeve volje, bio i smisao njegovog četrdesetodnevnog boravka u pustinju. Vrhunac te njegove molitve je bilo potpuno sjedin-jenja njegove volje s Očevom voljom. Kod Isusa je to potpuno usklađenje bilo moguće. Kod nas nije. Ali to ne znači da smijemo odustati. Molitva je naš način da ne odustanemo. Ona je naš način da se odmaknemo od različitih idola svojih želja i pla-nova i okrenemo, obratimo, prema Bogu, pokuša-vajući razumjeti njegove želje i planove s nama i našim životom. Božji planovi s nama su uvijek povezani s našim bližnjima. Bilo je to tako u Isusovom slučaju. To je tako i u našem slučaju. Zato je postu i molitvi nužno pridružiti i milostinju, odnosno djelotvornu ljubav. To je nešto na čemu su ustrajno inzistirali starozavjetni proroci, prokazujući kao nedopuš-tenu odvojenost između posta, molitve i djelot-vorne ljubavi. Post i molitva su autentični jedino ako se njihovi plodovi mogu vidjeti u djelotvornoj ljubavi. Bez toga, navodim misli iz spomenute ko-rizmene poruke pape Franje, „ne živimo kao djeca Božja … ponašamo destruktivno prema našim bližnjima i drugim stvorovima – pa i prema sebi samima – budući da počinjemo, više-manje svjes-no, držati da možemo s njima činiti sve što nam je volja.“ S tim „izbjegavamo bezumno zgrtanje svega što nam padne pod ruku u iluzornom uvjerenju da možemo osigurati budućnost koje nam pripada“ i ponovo otkrivamo „radost nauma koji Bog ima za stvorenje u za svakog od nas, a to je da ljubimo nje-ga, našu braću i sestre i čitav svijet, i da u toj ljubavi pronađemo našu pravu sreću.“ No, čini se, u svjet-lu ovogodišnje korizmene poruke pape Franje, da se bližnji kojima smo poslani ne iscrpljuju u ljudi-ma, nego da smo u tu djelotvornu ljubav pozvani uključiti sve stvorenje, „donoseći Kristovu nadu također svemu stvorenom, kako bi se 'oslobodi(lo) robovanja pokvarljivosti da sudjeluje u slobodi i slavi djece Božje' (Rim 8, 21).“ Velika je i važna ova zadaća koja nema vremena za odgodom. „Ne dopustimo (stoga) da (nam) mi-losno (korizmeno) vrijeme prođe uzalud! Molimo Boga da nam pomogne krenuti na put istinskog obraćenja. Odbacimo svoju sebičnost i zaok-upljenost samima sobom i okrenimo se Isusovu Vazmu. Budimo blizi našoj braći i sestrama u nev-olji, dijeleći s njima naša duhovna i materijalna do-bra“ i ižaravajući, „konkretnim prihvaćanjem Kris-tove pobjede nad grijehom i smrću u svom životu“, „moć (te) preobrazbe … na sve stvoreno.“ Neka nam je, s ovim završnim mislima i poticajima pape Franje, blagoslovljena korizma!

Nikolina i Ivica - nismo prisluškivali o čemu su predsjednica Ceha ugostitelja i novinar razgovarali

Hana i Nikolina - s najboljom prijateljicom poći van je milina

Šime, Ana, Sara i Patrik - mladoj obitelji zajedno je najljepše biti uvik

Nina, Sergie, Ivona i Kristijan - s voljenom unučadi najljepše je poći van

Petra, Darija i Doris - lijepa uspomena na škols-ko prijateljstvo bit će i ovaj svjetlopis

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije prema vlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Dan žena nam je eto tu. Darovi, pretežno cvijeće, u našim su ru-kama i cijeli grad miriše po tim krasnim podsjetnicima kako još uvijek zauzimamo važno mjesto u životu naših partnera, obitelji, kolega i prijatelja. Barem danas mi žene smo na prvom mjestu.

Ili ipak nismo?

Majka, žena, domaćica… ili sportašica, menadžerica, blagajnica, medicinska sestra, učiteljica, znanstvenica, liječnica… Koja je zapravo onda prava današnja uloga žene? Jesu li one tradicionalne uloge te koje nas prvenstveno obilježavaju ili je ipak izbor na nama samima?Jednako tako mogli bi se zapitati kakva je uloga današnjeg muškarca. Jel' on treba biti prvenstveno hranitelj obitelji i zaštitnik ili smo se ipak u 21. stoljeću svi zajedno uspjeli izdići iznad prapovijesnih rodno uvjetovanih uloga? Na žalost povijest je neumoljiva, ma koliko bi je neki htjeli prekra-jati.

76 godina – toliko je vremena trebalo proći od 1909. i prvog Dana žena pa do 1975. godine kada ga Ujedinjeni narodi počinju obilježavati. Bitka koja se prije gotovo točno 110 godina započela na ulicama New Yorka vodila se oko prava žena, postizanja jednakih mogućnosti i dobivanja prava gla-sa. I dok se u Americi i diljem naše Europe o pravima žena tek tada počelo glasnije pričati, u dalekom Novom Zelandu žene su pravo glasa dobile još 1893. godine. Većini ostatka svijeta trebalo je više od pola stoljeća da dostigne tu južno pacifičku državu, a čak i danas postoje zemlje u kojima žene ne da nisu jednake, već ni u 2019. godini nemaju pravo glasa.A kakve to veze ima s Dubrovnikom, vjerojatno se sada pitate? Ovaj grad u koji sam prvi put došla kao dijete, u kojem sam se školovala, odrasla i zal-jubila, pa naposljetku i udala, kroz svoju povijest uvijek je bio predvodnik novih, pametnih i dobrih trendova.

Prva karantena na svijetu, jedna od najstarijih ljekarni, prvo pomorsko osiguranje u Europi, jedan od prvih srednjovjekovnih sustava kanalizaci-je, prvi u Europi smo ukinuli ropstvo… zaista je izniman i dug popis svega

što su stari Dubrovčani poklonili svijetu. Ali dok smo u svim tim poljima bili daleko ispred ostalih, na polju prava žena smo bili uz korak ostalima. Voljeli smo ih, čuvali, ali rijetko dopuštali da budu gospodarice svoje sud-bine. Pokoja hrabra i snažna Dubrovkinja bi s vremenom iskočila iz tog kalupa i dokazala da se ipak može biti jednako dobra trgovkinja ili pjesni-kinja u usporedbi sa svojim suvremenicima, ali sve je ostalo na iznimka-ma. A znate što kažu za iznimke? Da su pojave tek da potvrde pravilo.Stoga se postavlja pitanje može li naš grad opet biti predvodnik, iskorači-ti ispred svih i pokazati da još uvijek Dubrovnik ima onu tvrdoglavu crtu svojih predaka koji su ga napravili kamenom republikom što je gordo stoljećima odolijevala svim napadima i nedaćama? Imamo li mi, da-našnji baštinici Bisera Jadrana i njegove slavne prošlosti, snage povući naprijed?Temelji ispod nas su čvrsti, nepokolebljivi i jedino što nas sputava da se dignemo na noge i krenemo naprijed smo – mi sami. Dragi naši muškarci, Dubrovčani, vaše žene su vam oduvijek partnerice, prijateljice i podrška. Kao i vi njima. Sami ništa ne možemo promijeniti, ali zajedno možemo sve. A svijet ćemo promijeniti jedino ako krenemo s promjenama u sebi. Dan žena je izvrstan dan za početak te promjene, jer upravo je s jednim takvim danom prije četvrt stoljeća i krenula borba za naša prava. I bolje društvo.

A vi žene, nemojte dati svrstati se u kalupe, ne dajte da vas obilježi spol. Same sebi osvijestite kako smo sve mi Dubrovkinje, baštinice njegove prošlosti i čuvarice budućnosti. Stoga dopustite da nas prošlost ovog grada gurne naprijed. Danas je Dan žena, uživajte u njemu, ali trudite se napraviti da vam svaki dan bude vaš dan. Danas imamo više mogućnosti nego ikad prije. Iskoristite priliku i radite na sebi. Ugodite sebi, zaslužile ste. Promjena dolazi iznutra i mi je moramo pokrenuti. Cvijet koji dobi-jete danas ponesite kući i neka vas podsjeti na to da smo svi jednaki i svi možemo ostvariti sve svoje snove. Budućnost našeg društva i naše djece ovisi o tome.

Sretan vam Dan žena!

GOST UREDNIK: MARINA VUČKOVIĆ MATIĆPROFESORICA-REHABILITATORICA I GRADSKA VIJEĆNICA

DAN ŽENA TREBA BITI POČETAK, A NE TEK PODSJETNIK

KREŠIMIR MACAN ZAPJEVAO NA POPULARNOM SHOWUStručnjak za odnose s javnostima i bivši premijerov sav-jetnik, Krešimir Macan pokazao je svoje glazbene sposob-nosti u HRT-ovoj emisiji “Zvijezde pjevaju”. Njegova men-torica bila je Antonia Matković Šerić, a otpjevali su pjesmu 'Up Where We Belong' koju u originalnoj izvedbi pjevaju Joe Cocker i Jennifer Warnes. Macan se slikama nastupa pohvalio i na društvenim mrežama. U prvoj epizodi nije bilo eliminacija tako da ćemo ovaj par sigurno još gledati na malim ekranima.

ULTIMI UZ MAJU ŠUPUTUltimi od mladijeh maškara uz Maju Šuput održani su ovaj tjedan u Revelinu. Poznata glazbenica raplesala je mladu publiku te se sama maskirala, prikladno, u pčelicu. Slike iz Revelina objavila je i na Instagramu, a spomenula je i kako je tek nakon nastupa primijetila da je krila obuk-la naopako.

DUBROVAČKI RESTORAN ZADRŽAO MICHELINOVU ZVJEZDICUDubrovački restoran 360º zadržao je Michelinovu zvjezdi-cu. Pridružili su mu se restorani Pelegrini u Šibeniku, i Monte u Rovinj, koji su također uspješno zadržali svoje zvjezdice. Rezultat je to tajnog obilaska hrvatskih resto-rana od strane profesionalnih Michelinovih inspektora, a popis je objavljen i na službenim stranicama Michelina, globalno najznačajnijeg i najpriznatijeg vodiča za resto-rane.

DUBROVNIK ZADNJI PUT U POPULARNOJ SERIJINova najava za posljednju sezonu serije “Game of Thrones” ugledala je svjetlo dana. Među prizorima bitki i zmajeva našle su se i dubrovačke zidine koje će posljed-nji put glumiti King’s Landing u kojem se veliki dio radn-je odvija. Prvi put Dubrovnik se pojavio u drugoj sezoni serije, a ova posljednja sezona počinje se prikazivati u travnju.

KUNDURARIJE

12:05 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA (repriza svih epizoda proteklog tjedna)14:30 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 16: 00 OKUSI ZAVIČAJA – dok. emisija (R) 16:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE - magazin17:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija18:00 AUTOSERVIS - magazin18:30 GALERIJA – emisija o kulturi (R)19:00 FILMSKI KUTAK19:20 Glazbene minute19:30 ŽIVOTOPIS – dok. emisija (R)20:00 SPJEGAJ MI – emisija o dubrovačkom govoru20:30 ODABERI ZDRAVLJE – emisija o zdravlju 21:30 PREGLED TJEDNA – inf. emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u: 1o stvari ili manje 23:30 LIBERTAS INFO - Stradun

PONEDJELJAK / 11. 03. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:15 Zagrljaj ljepote – lifesytle emisija (R)16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 Glazbene minute 16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:10 FILMSKI KUTAK17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 OKUSI ZAVIČAJA – dok. emisija (R)18:35 Subotom popodne (R)19:05 Glazbene minute 20:30 ŽIVOTOPIS – dok. emisija 21:00 10 (NE)OBIČNIH MINUTA s Marom Mitrovićem21: 10 Glazbene minute 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 AUTOSERVIS – magazin (R)22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:00 VIJESTI – inf. emisija (R)23:30 LIBERTAS INFO - Stradun

UTORAK / 12. 03. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin 18:30 LIBERTASIĆI - dječja emisija (R)19:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija (R)19:30 Glazbene minute 20:00 BROJ JEDAN - sportska emisija 21:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o pomorstvu 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R) 22:30 PULS, gost Šime Zupčić (R)

PETAK / 08. 03. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program10:00 LIBERTAS INFO - Dubrovnik panorama12:00 DOBAR DAN, GRADE– RADIO LTV – infor-mativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija 17:10 Glazbene minute17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija (R)18:30 GALERIJA – emisija o kulturi19:00 FILMSKI KUTAK19:15 Glazbene minute 19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA – serija20:00 OKUSI ZAVIČAJA, Maškarani kompetici-jun – dok. emisija 20: 30 Glazbene minute 21: 00 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)21: 55 Glazbene minute 22:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:00 VIJESTI – inf. emisija (R)23:25 LIBERTAS INFO - Stradun

SUBOTA / 09. 03. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:30 ODABERI ZDRAVLJE – emisija o zdravlju16: 00 UNIDU – studentska emisija 17:00 SPJEGAJ MI - emisija o dubrovačkom govoru (R)17:30 SUBOTOM POPODNE18:00 INBOX – pregled društvenih mreža (R) 18: 30 LIBERTASIĆI – dječja emisija (R) 19: 00 Konovizija (R) 21:00 10 (NE)OBIČNIH MINUTA s Marom Mitro-vićem (R)21: 10 Glazbene minute 21:30 SHOW PROGRAM – lifestyle emisija (R)22:00 FILMSKI VIKEND NA LTV-u: 10 stvari ili manje

23:30 ICT Business – emisija o tehnologiji (R)00:15 LIBERTAS INFO - Stradun

NEDJELJA / 10. 03. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 10:00 LIBERTASIĆI - dječja emisija10:30 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama 11:25 SVJEDOČANSTVA – duhovna emisija

23:20 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija(R) 23:50 VIJESTI – inf. emisija (R)00:15 LIBERTAS INFO - Stradun

SRIJEDA / 13. 03. 2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:30 ODABERI ZDRAVLJE – emisija o zdravlju16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija

17:05 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 BROJ JEDAN - sportska emisija (R)19:00 UNIDU TV – studentska emisija (R)19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 DUBROVAČKE STARINE – dok. emisija 20:30 PULS – inf. emisija 21:15 FILMSKI KUTAK21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION – magazin (R)22:30 TOPONIMI – dok. emisija (R)23:00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R)23:30 VIJESTI – inf. emisija (R)23: 55 LIBERTAS INFO - Stradun

ČETVRTAK / 14.03.2019.07:45 PILATES & YOGA ZA SVAKI DAN08:00 DOBRO JUTRO, GRADE – RADIO LTV – informativni program13:00 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama14:00 INFO BLOK Libertas TV14:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama15:00 INFO BLOK Libertas TV15:05 LIBERTAS INFO – Dubrovnik panorama16:00 INFO BLOK Libertas TV16:30 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija17:10 Glazbene minute 17:30 VIJESTI – inf. emisija18:00 KRUH SA SEDAM KORA – emisija o pomorstvu (R)18:30 ICT Business - emisija o tehnologiji19:10 Glazbene minute19:30 AVANTURE CRNOG LJEPOTANA - serija20:00 TOPONIMI – dok. emisija20:30 NOVA Emisija Modus – emisija o ravno-pravnosti spolova 21:00 INBOX – pregled društvenih mreža 21:30 VIJESTI – inf. emisija (R)22:00 ICT Business - emisija o tehnologiji (R) 22:45 Glazbene minute 23: 00 NA DNEVNOJ BAZI – inf. emisija (R) 23:30 VIJESTI – informativna emisija (R)00:00 LIBERTAS INFO - Stradun

TV PROGRAM LIBERTAS TELEVIZIJE

Na dnevnoj bazi - informativna emisija

10 stvari ili manje - igrani film

SLOBODNA RADNA MJESTA

DUBROVNIKPETAK, 8.3.

SUBOTA, 9.3.

NEDJELJA, 10.3.

13°C / 15°C

10°C / 13°C

8°C / 14°C

SLOBODNA RADNA MJESTASKLADIŠTAR / KATraženo radnika: 1Poslodavac:MARIKOMERC, društ-vo s ograničenom odgovornošću za unutarnju i vanjsku trgovinu, zastupstvo i turizamRok za prijavu: 18.3.2019

PRODAVAČ / ICATraženo radnika: 1Poslodavac: INTERSPORT H d.o.o. za trgovinu, proizvodnju i uslugeRok za prijavu: 22.3.2019.

KONOBAR / ICATraženo radnika: 4 Poslodavac: Zajednički ugostiteljs-ki obrt "POSAT", Rok za prijavu: 15.3.2019.

VODITELJ / ICA ODJELA NABAVETraženo radnika: 1Poslodavac: ALFAPLAN GRAĐEN-JE d.o.o. građenje i gospodarenjeRok za prijavu: 21.3.2019.

SOBAR / ICATraženo radnika: 4Poslodavac: HOTEL MORE d.o.o. za ugostiteljstvo, trgovinu, turizam i uslugeRok za prijavu: 21.3.2019.

ZAŠTITAR / KATraženo radnika: 20Poslodavac: SECURITAS HRVATS-KA d.o.o. za tjelesnu i tehničku zaštitu osoba i imovineRok za prijavu: 31.3.2019.

VOZAČ / IVA TURISTIČKOG KOMBIJATraženo radnika: 1 Poslodavac: TRANSFERS, obrt za povremeni prijevoz putnika, Boljenovići 7 Rok za prijavu: 20.3.2019.

ČISTAČ / ICATraženo radnika: 2 Poslodavac: Božo Pulić, mesnice "T-BONE STEAK", Dubrovnik, Obala S. Radića 26 ARok za prijavu: 17.3.2019.

PRALJA M / ŽTraženo radnika: 1 Poslodavac: UTIJA USLUGE j.d.o.o. za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 20.3.2019.

PROGNOZA

Potrebno vam je: 1/2 šalice +1 žlica maslinovog ulja 1/4 šalice soka od limete (oko 3 limete) 2 žličice kumina 1/2 žličice mljevene crvene paprike 1 kg pilećeg bijelog mesa (bez kostiju) solmljeveni crni papar 3 paprike tanko narezane 1 crveni luk tortilje

Priprema: U veliku zdjelu, umutite zajedno 1⁄2 šalice ulja, sok od limete, kumin i mljevenu crvenu papriku. Začinite piletinu sa soli i paprom, zatim dodajte u zdjelu. Marinirajte u hladnjaku na-jmanje 30 minuta do 2 sata. U velikoj tavi zagrijte žlicu ulja. Dodajte piletinu i pržite je dok ne dobije zlatnu boju, oko 8 minuta, izvadite i stavite sa strane. Ostavite je da odmara oko 10 minuta te je narežite na trakice. Dodajte narezanu papri-ku i luk u istu tavu te pirjajte dok ne omekša, oko 5 minuta. Dodajte piletinu i pomiješajte da se sve poveže. Poslužite s tortiljama.

7.3.2019.Naški u europskim saločama18:00 h, Dubrovačke knjižnicePripreme za državnu maturu19:30 h, Dubrovačke knjižnice

8.3.2019.Predstava - Ne mreš pobjeć od nedjelje 20.00 h, Kazalište Marina Držića Laslo Pinter ''Tijelo pamti''18:00 h, Dubrovačke knjižniceSrđan Obad i Rus za Dan žena u Chihua-hui20:00 h, Chihuahua Cantina Mexican Dan žena22:00 h, Caffe bar D¨el

9.3.2019.KK Dubrovnik - KK Zapruđe 16.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik RKHM Dubrovnik - RK Solin 18.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik Predstava - Ne mreš pobjeć od nedjelje 20.00 h, Kazalište Marina Držića 100 žena na Sniježnici9. - 10. Ožujka, Kuna konavoskaVratimo djecu na igralista10:00 h, OŠ Marin DržićMuzika uživo Žana Vuco22:00 h, Caffe bar D'elWinter Closing by M`tlaren23:00 h, Lazareti

10.3.2019.ŽKK Ragusa - ŽKK Zadar 16.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik 11.3.2019.Prepoznavanje talijanskih dijelova u du-

brovačkom rukop. tekstu18:00 h, Dubrovačke knjižnice

12.3.2019.Smiljana Šunde ''Novi Zeland''19:00 h, Dubrovačke knjižnice

13.3.2019.Koncert mladih učenika Umjetničke škole Luke Sorkočevića 19.30 h, Kazalište Marina Držića Predstava - Blizanke 11.00 h, Kazalište Marina Držića

14.3.2019.Predstava - Blizanke 11.00 h, Kazalište Marina Držića Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva 14. - 17.3.2019Hotel Tirena Predavanje o Matoševu jeziku18:00 h, Dubrovačke knjižnice

DEŽURNA LJEKARNA:

LJEKARNA „GRUŽ“ – od 8. – 10.3.2019.g. LJEKARNA „KOD ZVONIKA“ – od 11. – 17.3.2019.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.Noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

PILEĆI FAJITAS - ZDRAV I KONKRETAN OBROK S MEKSIČKIM PRIZVUKOM!

RECEPT TJEDNA DOGAĐANJA