Ćurković nimac, jasna - etička kritika u književnosti

PreglednilanakUDK82:176.8Primljeno24.9.2011.

Jasna urkovi NimacInstitutdrutvenihznanostiIvoPilar,Marulievtrg19/I,HR10000Zagreb

[email protected]

Etika kritika u knjievnosti

Rasprava izmeu R. Posnera i M. C. Nussbaum o javnoj ulozi knjievnosti

Saetak

lanak eli doprinijeti tzv. etikom preokretu koji se u zadnjim desetljeima legitimirao na mnogim drutvenohumanistikim podrujima, i to s obzirom na knjievnu kritiku koja se na anglosaksonskom podruju sve vie dovodi u vezu s etikim preokupacijama teksta, dok je kod nas taj trend jo uvijek gotovo neprimijeen. Nakon kratkog uvoda u povijest sloenog i turbulentnog odnosa etike i knjievnosti, autorica predstavlja dvije suprotstavljene tenden-cije, odnosno dva razliita stava spram etike funkcije koju knjievnost u sebi integrira. S tim ciljem predstavlja stajalita Richarda Posnera, koji zastupa autonomistiko stajalite o iskljuivom primatu estetike kada se govori o knjievnosti, te Marthe C. Nussbaum koja zastupa stav da knjievnost u sebi ima veliki etiki potencijal te moe sluiti kao nadopu-na teorijama filozofije morala kao i drutvenopravnim teorijama. Autorica se priklanja Nussbauminoj koncepciji zbog njezinog pluralistikog pristupa knjievnosti i ireg shva-anja moralnosti.

Kljune rijei

knjievnost,etika,MarthaC.Nussbaum,RichardPosner,drutvo,odgoj

Uzadnjihnekolikodesetljeasvjedocismonaglogetikogboomanamno-gimpodrujimaprivatnogijavnogivota(poslovnaetika,medicinskaetika,ekolokaetika,politikaetikaitd.).Akosevratimounatrag,inisetekounekojprethodnojgeneracijiposebnoodvremenaJohnaStuartaMilla,akoneiranijepronaitolikoizvrsnih,raznolikihihrabrihradovaosredinjimetikimpitanjimaljudskogivota.Tajinteresjevjerojatnopotaknutrastuomsvijeuo sloenosti ljudskihivotakoji se sveviepromatraju interdisci-plinarno,odnosnoshvaanjemdasecjelovitaspoznajaoovjekumoedo-aratijedinokroztzv.posudbeizrazliitihznanstvenihdisciplina.Takonpr.upitanjimaemocijamoralistiuskodijalogizirajuspsiholozima,upitanjimaetikogrelativizmaskulturnimantropolozima,oracionalnostiiblagostanjusekonomistima,itd.tosepakknjievnihteoretiaratie,stvaristojepomalodrugaije,jerjouvijekveinaknjievnihteoretiara,posebnokodnas,na-stavljagovoritioetikimidrutvenimpitanjimakojasetiunekogodreenogautora, a rijetki promiljaju taj odnos openito.Veina je nekako bila podpritiskommislidaprouavatietinuidrutvenudimenzijuknjievnogtekstaznaizanemaritinjegovutekstualnost,sloenuvezutekstasdrugimtekstovi-maili,joekstremnije,smatratidasetekstneodnosinaljudskiivotuope,negosamonadrugetekstoveilisamogsebe.

FILOZOFSKAISTRAIVANJA126God.32(2012)Sv.2(327342)

J.urkoviNimac,Etikakritikauknjiev-nosti328

Kaoodgovornaformalizamstrukturalizmaipoststrukturalizma,osamdesetihgodinaXX.st.dogaasetvz.ethical turn,1itonanaindafilozofipoinjugovoritioulozietikeuknjievnosti(E.Lvinas,M.C.Nussbaum,R.Rorty),kaoiknjievnikritiaripoputF.R.Leavisa,G.Marshalla,W.C.Bootha,J.HillsMillera,koji sesmatrajuvodeimmisliteljimau tojnovojzaokuplje-nostimoralnomdimenzijomtekstaiitanja.Pitanjaalteriteta(drugosti),poje-dinanosti,odnosaetikeiestetike,univerzalizmaiodgovornostipostajutemekojesveviepoinjuzaokupljatiknjievnekritiare,takodaseetikiboomuzadnjihnekolikodesetljeapoinjelegitimiratiinapodrujuknjievnekri-tike, s timda postoje dva osnovna stava koji uobliuju taj odnos: autono-mizamimoralizam.Takavdvostrukistavpremaodnosuetikeiknjievnostinijenovijegdatuma, jer su sevegrki filozofiPlaton iAristotel razliitoodnosilipremaknjievnostiiopenitopremaumjetnosti.Onotojenovojestoivljavanjestarihraspravanovimargumentimakojipoivajunadrugaijimuvidimaunekeosnovnepretpostavkezaodnosetikeiknjievnosti,kaotojenovipoglednaemocijeupodrujufilozofije,izmijenjeneulogeknjievnostiunutarjavnogprostorailiireshvaanjemoralnosti.Uovomlankuneemosebavitisveukupnouetikogpreokretauknjiev-nosti,jerbitoznailodasemoramodotaknutimnogihfilozofaiknjievnihkritiarakojisuuzadnjimdesetljeimadalisvojdoprinosovojproblematici,atobisvakakooduzeloprevieprostora.Kakobismoipakprenijeliosnov-niprijepor izmeudvijesuprotstavljenemisaonestrujeuodnosunaetikukritikuknjievnosti,predstavitemosamopojednogpredstavnika,RichardaPosneraiMarthuC.Nussbaum,kojizastupajudvasuprotnastajalita,dakletezekojeiduuprilogetikojpreokupacijiunutarknjievnihtekstovaitezekojeopovrgavajujednutakvuuloguetike.Obojeautoradolazeizanglosak-sonskogmiljea i vrlo su angairani u amerikojmodernoj javnoj raspravi,odnosnoaktivnorazmiljajuoutjecajunjihovihznanosti(pravoifilozofija)najavniivot.Noprijetogarecimonetoukratkooburnojpovijestiodnosaknjievnostiietike.

1. Odnos etike i knjievnosti nekad i danas

Rasprava o odnosu ilimeusobnimutjecajima izmeu etike i knjievnostizapravo je vrlo stara i potjee iz zlatnogdobagrke filozofije. Poznato jenaimedajePlatonbiootarkritiarknjievnostiiopenitoumjetnostitejekritiziraonjihovuuloguuidealnojdravi.Onjesmatraodaknjievnostimaloutjecajnamladezbognedostatkakognitivnogstatusa,sobziromdaknji-evnostnemaobvezuosiguratikonzistentnostusmisluracionalnogkarakterametodeuotkrivanju istine.2Posebnomimetikaaktivnost,nakojojpoivaknjievnost,korumpirafilozofovusposobnostrazmiljanjaipotkopavamoispravnogstvaranjadobreduetojenunitemeljzaizgradnjudobroggra-da.3Platon smatrada jeuodnosuna realnostmimetikiobjektudaljenodstvarnosti,aupravojetokategorijakojuproizvodiknjievnik.Njihovaaktiv-nostjeorijentiranapremaprividnom,njegovproizvodstvaraintencionalniobjektiliiluziju,tesuknjievnicioponaateljiprividaljudskihpraksaiaktiv-nosti.4DrugibitanaspektPlatonovaprijezirapremaknjievnostijestvanostkojuonpridajeemocionalnimelementimaunutarodreenogknjievnogan-ra.PoputSokrataistoika,Platonsmatradasuemocijedoduepovezanesasudovima,alidasutisudoviposvekrivijerpridajuvelikuvanostvanjskimobjektimakojenemoemokontroliratiikojiloeutjeunanaevrlineiraci-onalnuvrijednost.Emocijesuopasneitrebaiheliminiratiilimodificirati,jersuoneodreenopriznanjenaeranjivostiinesavrenosti.Stogaknjievnost,



kojauljudimapobuujesnaneemocije,destabiliziraitatelje,demoraliziraistogaimalopolitikiutjecajnaljude.ZarazlikuodnjegaAristotelimasasvimdrugaijepoimanjeknjievnostitesmatradaknjievnost imakognitivnuulogu imoeaktualiziratipotencijalkojisenalaziuknjievnimkarakterima.5Aristotelpozitivnogledanaumjet-nost,njenunarav,objekteiopenitouloguumjetnikogstvaralatva,tesmatradaonaitekakodoprinosiznanju,anijesamoopasnavrstaoputajuezabave.Njegovojemiljenjedajepoezijafilozofinausmisludaona,krozoslika-vanjenekogpojedinca,zapravooslikavapriroduovjekaopenito,jerprekojednogaoslikavasveljude.DokjePlatonumjetnostinegiraotajpojam,Ari-stotelumjetnostizjednaavasformomvjetinetehne().NatajnainAristotelpovezujeumjetnostsrazumskimljudskiminima,odnosnosonimdjelatnostimakojesekontrolirajunormamaiproizvodenekodovrenodjelo.Jedinarazlikaizmeudrugihrazumskihproizvodnihdjelatnostiiumjetnostijestunaravidjelakojeonaproizvodiiposvomspecifinomcilju.jezapravooponaanje(mimesis)prirode,atodrugimrijeimaznaidasesvakaproizvodnja,paionaumjetnika,podudarasprocesimaprirodnograanja,u kojem se neki organizam razvija i raste kroz procese sazrijevanja, a ciljtakvogstvaralatvajeproizvodnjadobraiistine.6Knjievnostdaklepomaeaktualiziratipotencijalkojisenalaziuknjievnimkarakterima,aanrovskadramatinost,kaonaprimjeruknjievnomrodutragediji,takoerjeufunkcijitogmoralnogbuenja.IAristoteliPlatondakleukontekstuodgovoranaistopitanjekakobiljuditrebaliivjeti?videposve razliituuloguknjievnosti.Meutimobojica,iakonasuprotstavljenenaine,smatrajudaknjievnostimanekuaktivnuulo-guzanaetikiivot.Platontakosmatradajetaulogaloaidemoralizirajua,tejojsemoedozvolitisamodekorativnafunkcija,dokAristotelsmatrada

1

Usp.MichaelEskin,Introduction:TheDoubleTurn toEthicsandLiterature?,u:Poetics Today 25(4/2004),str.557572;MajorieGar-ber,BeatriceHanssen,RebeccaL.Walkowitz,The Turn to Ethics, Routledge, New York2000.

2

HansGeorgGadamer,PlatoandthePoets,Dialogue and Dialectic,YaleUniversityPress,NewHaven1980.,str.3972.

3

LeonGolden,PlatosConceptofMimesis,British Journal of Aesthetics15(2/1975),str.118131.

4

esto se navodi kako Platon zapravo imanekonzistentanstavpremamimesis, jeranti-tetikeosobinekojesetraezavladaranekoggradazahtijevajutakavodnospremamimesis.TakoPlatons jednestranepriznajekorupci-jski potencijal mimesis, dok s druge stranemoratakoerpriznatidamimesisigrakruci-jalnuuloguupripremineoblikovanihumovamladih ljudi za drutvenu funkciju koja ihoekuje.Buduivladarmorasevoditi razu-mom,alitainjenicapretpostavljaljubavpre-marazumutakvaljubavzahtjevaodreenu

duhovnuvjebukoju razumsampo sebinemoeosigurati.Ljubav, stoga,morabiti dioodgojaitaveosobnosti,diodue,onihkojisu odreeni biti filozofi-vladari. Odreenavrstamimesisa je, stoga,neizbjenakompo-nentatakvogaodgoja.

5

Aristotel svoje stavove o umjetnosti i knji-evnosti izlaeuknjiziPoetika tesesmatraprviteoretiaromtragedije,auiremsmislupjesnitvaiumjetnosti.Meutim,utojknjizionuopenespominjePlatona,tenegovorioloim efektima umjetnosti, niti brani umjet-nostodPlatonovihoptubikojiumjetnostde-gradiranaimitacijukojajedalekoodistinskestvarnosti, ali ipak koristi iste tekstove kaoPlatonnakojima temelji svojapromiljanja.Usp. Stephen Halliwell, Aristotles Poetics,TheUniversityofNorthCarolinaPress,Lon-don1986.,str.331336.

6

O toj temi, osobitokako toumjetnostmoeproizvoditi istinu, kako za Aristotela krozpoetskuformuvjerojatno,nemogueiiracio-nalnomogu postati moguim, vjerojatnim ivjerodostojnim,vidivie:VaniRoi,Po-etikaivjerojatno,Filozofska istraivanja 29(3/2009),str.587601.



knjievnostpridonosimoralnomrastuistogajezdravazapojedincainunauzajednici.Zarazlikuodnjih,dananjividdrevnesvae7kojajeizronilauzadnjihnekolikodesetljea,odvijasenadvapotpunorazliitakolosijeka,jerprotivnicietikogkriticizmaodriuknjievnostiikakvumogunostdaseuopeumijeauetikopitanje:kakobiljuditrebaliivjeti?Osnovnopitanjevienijeimaliknjievnostpozitivanilinegativanuinaknamoralnostpo-jedinaca,negojelimoralnovrednovanjeumjetnostiuopeprikladnoilionotrebabitiopisanojedinokaoestetsko vrednovanje.PremaNoluCarrollu,suvremenaraspravaoetikojkriticinarativneumjet-nostioslanjasenaetirimoguastajalita:8umjereniautonomizamiumjerenimoralizam,tenjihoveekstremnijeverzije,odnosnoradikalniautonomizamiradikalnimoralizam.9Radikalniautonomizam(O.Wilde)podravastajalite lart pour lart (umjetnostradiumjetnosti),odnosnovjerovanjeupukiesteti-cizampremakojemuumjetnikodjelonemoebitipodlonoetikomsudu,dokumjereniautonomizam(J.AndersoniJ.Dean,D.Jacobson)doputaeti-kuprocjenuumjetnikogdjela,alitakvovrednovanjenemanikakvuestetskuvrijednostzaumjetnikodjelo.Zaumjerenimoralizam(M.Kieran,B.Gaut,10N.Carroll) etiko vrednovanje umjetnikog djela ponekad se odraava nanjegovuestetskuvrijednost,azaradikalnimoralizam(L.Tolstoj)etikovred-novanjeseuvijekodraavanaestetskuvrijednost.11

Suvremenaraspravasedaklevrtiokopitanjakolikoirokomoemodefiniratiestetskuvrijednost ipridonosi lietikaevaluacija, integriranaunekodjelonarativneumjetnosti,estetskojvrijednostitogdjela.12Iakosugorenavedenateoretska stajalita fokusiranaupravooko togaproblema,knjievnakritikauknjievnostineograniavasesamonatajaspektmoraliseonoetikopromatratikaoestetskoilijeestetskomirelevantno,negosetakoerodnosiinadrugeaspektezbogkojiseumjetnikadjelaetikivrednuju.PremaA.Gi-ovannelliu,nekodjelonarativneumjetnostimoemoetikiprocjenjivatizbognainanakojijedjeloproizvedeno,zbogposljedicakojenekodjeloostavljanavlastitupubliku,tezbognekogstajalitailisvjetonazorakojizastupa.13

NeslaganjePosnerakojizastuparadikalniautonomizamiNussbaumkojaza-stupaumjerenimoralizam,kakoemovidjetiuiduimpoglavljima,ponajvi-esetieposljedicakojenarativnoumjetnikodjeloostavljanaitateljstvoiutjecajaknjievnostinamoralnostpojedinca,odnosnofunkcijeknjievnostiunutarmoralnogaodgoja.KonkretnipovodnjihoveraspravejeiinjenicadajeNussbaumpredavalakolegijPravo i knjievnostnaSveuilituuChicagu(kolijevcipravno-ekonomskogpokreta)itokaopobornikpravnoknjievnog pokreta14kojizastupatezukakoknjievnostmoepruitiznaajnupomoupostavljanjupravnogokvirakojireguliraljudskaiskustva,teosiguratipraved-nijeidemokratinijedrutvo.Posner,naprotiv,pripadapravnoekonomskom pokretu15kojinijeehumanistikukoncepcijujavneracionalnosti,akojajeizraenau tradicijiobiajnogprava.16Nussbaumjeusvojimpredavanjimanastojaladovestiuvezuknjievnuimaginacijuiekonomskinainpromilja-njaproblema,braneitezukakonarativnaknjievnostpridonosizakonuijav-nommiljenjuopenito.Njihovasedakleraspravaodmaklaodraspraveknji-evnihkritiara(kojeiskljuivozaokupljapitanjedoprinosilietikaestetici)premasferijavnogivotaiuporabiknjievnostiusvakodnevnomivotu.

2. R. Posner kao protivnik etike kritike

RichardPosnerjepravnikipravniteoretiar,pragmatiarufilozofiji,17kla-sini liberalupolitici iekonomistupravnojmetodologiji.Autor jebrojnih



radovaiknjigakojeukljuujuirokraspontema:pravo,ekonomiju,knjiev-nostietiku.Iakocijeniknjievnike,onsmatradaknjievnostnemanikakvuteinunapodrujuprava,nevjerujeuupotrebuknjievnogadiskursauprav-nojraspravi tesmatradaknjievnadjelanemajumjestaupravnojraspravi

7

Raspraveoetikomkriticizmuvelikimdije-lompotaknutesuSimpozijemoetikojkritici(Ethical Criticism Symposium)kojiseodrao1997., a iji su radoviobjavljeniu asopisuPhilosophy and Literature22(2/1998).

8

Iakonekiautori,npr.B.GautiliD.Jacobson,predlau drugaiju taksonomiju; usp. BeyrsGaut, Art and Ethics, u: B. Gaut, D. M.Lopes(ur.),The Routledge Companion to Aesthetics, Routledge, London 2001., str. 341352;DanielJacobson,EthicalCriticismandtheViceofModeration,u:M.Kieran(ur.),Contemporary Debates in Aesthetics and the Philosophy of Art,Blackwell,Oxford2006.,str.342355.

9

Usp. Nol Carroll, Moderate Moralism,The British Journal od Aesthetics36(1996),str.223238;Id.,ModerateMoralismversusModerateAutonomism,The British Journal of Aesthetics 38 (1998), str. 419424; Id.,ArtandEthicalCriticism:AnOverviewofRecentDirections of Research,Ethics 110(2000),str.350387.

10

Gautzapravozastupa tzv.eticizam,tonekiautori, kao Anderson i Dean ili Jacobson,smatraju zapravo istovjetnim s umjerenimmoralizmom.Usp. JamesC.Anderson, Jef-freyT.Dean,ModerateAutonomism,Bri-tish Journal of Aesthetics 38 (2/1998), str.150166.; D. Jacobson, Ethical CriticismandtheViceofModeration,str.349.Zaeti-cizamje,premaGautu,etikovrednovanjestavova koji se odraavaju u umjetnikomdjelu zakoniti aspekt umjetnike evaluacijetihdjela,takoda,umjeriukojojdjeloodra-avaetikiprijekornestavove,utojmjerijeestetskimanjkavo,aumjeriukojojodravaetikipohvalnestavove,utojmjerijeestetskipohvalno.Usp.B.Gaut, TheEthicalCri-ticismofArt,u:J.Levinson(ur.),Aesthetics and Ethics: Essays at the Intersection,Cam-bridgeUniversityPress,NewYork1998.,str.182203,ovdjestr.182.

11

Vie o etikoj kritici umjetnosti usp. EllaPeek,EthicalCriticismofArt,u:The Inter-net Encylopedia of Philosophy, http://www.iep.utm.edu/art-eth/,pristup:20.lipnja2011.

12

Pod estetskomvrijednosti podrazumijevamofunkciju ili sposobnost umjetnosti da proiz-vedenekointrinzinovrijednoiskustvo.Pod

uskim (narrow) shvaanjem estetske vrijed-nostimisli se na ono koje iskljuuje kogni-tivnu ili etiku vrijednost i njega zastupajuzagovornici autonomizma,dokmoralisti za-stupajuiroko(wide)shvaanjeestetskevri-jednostipremakojemterminestetskavrijed-nost podrazumijeva vrijednosne zakljuke ipovezujepraktinodjelovanjesumjetnikimdjelom.Vie o toj distinkciji izmeu uske iiroke estetske vrijednosti vidi u: HallvardLillehammer, Values of Art and EthicalQuestion, http://www.phil.cam.ac.uk/teach-ing_staff/lillehammer/EthicalQuestion.pdf,pristup:2.travnja2012.

13

Usp. Alessandro Giovanelli, The EthicalCriticismofArt:ANewMappingoftheTerri-tory,Philosophia 35 (2007), str. 117127,ovdjestr.120.

14

Pravno-knjievni pokret (law and literature movement)pojaviose70-ihgodina20.stolje-a,abaviseinterdisciplinarnompovezanouprava i knjievnosti. Pokret potjee iz dvaglavna smjera: 1. rastue sumnje da li pra-vouizolacijigubinavrijednosti iznaenju,ili bi se ononaprotiv trebaloukljuiti u irikulturniilifilozofskiilidrutveno-znanstvenikontekstkojibimudaovrijednostiznaenje,2.rastuegfokusiranjanapromjenjivostizna-enjautekstovima,biloknjievnimiliprav-nim.Njegovipripadnicinaglaavajujednuodtedvijeperspektive:law in literature (pravouknjievnosti)odnosisekoritenjeknjiev-nihtekstovaupravnesvrhe;ilaw as literatu-re (pravokaoknjievnost)znaikoritenjeknjievnih metoda u pravu; te smatraju daznaenjepravnogtekstamoebitiotkrivenosamokrozinterpretaciju.Zagovorniciteorijelaw in literaturevjerujudaknjievniradovi,posebno narativni koji su usredotoeni napravnekonflikte,moguponuditi pravnicimaisudcimauviduprirodupravakojubiina-epromailiutradicionalnomstudijupravneretorike.Opokretuvidivieu:DanielaCarpi,Practicing Equity, Addressing law. Equity in Law and Literature,Heidelberg,Winter2008;MindaGary,LawandLiteratureatCenturysEnd,Cardozo Studies in Law and Literatu-re9(2/1997),str.245258;IanWard,LawandLiterature:AContinuingDebate,u:Law and Literature: Possibilities and Perspecti-ves,CambridgeUniversityPress,Melbourne1995.,str.327.

15

Pravno-ekonomskipokret(law and economics movement) odnosi se na analiziranje prava



jerzapravonikadanemoemoznatiizvornoznaenjekojeautordajenekomdjelu,takodaromanimogubitishvaenisamousvojemukontekstu.Premanjegovumiljenju,otkriepravau romanima jenetoposvesporedno,aglavnatemakojasetieromanauvijekjeljudskostanje,anepravniokvir.Meutim,bezobziranatesvojestavoveostrogojodvojenostiknjievnostiiprava,Posneripakrazmiljauknjievnimterminimainjenojvanostizaljud-skiivot.Iakouromanimaodbijavidjetibilokakvepravneimplikacije,Pos-nersmatradasekrozitanjedogaarastusamospoznaji,teromanesmatrakorisnimajedinonaosobnojrazini.Natajnainknjievnostpravnikumoepomoisamoutolikoukolikomuposluidaserazvijekaopojedinaciuobliikarakter,aliPosnernevidibilokakvuvrijednostuknjievnostikaosocijalnojkriticinitiizvorupravnefilozofijeimogunostidapotakneodreenereforme.Posebnojekritianpremapripadnicimapokretalaw and literature,jersmatradapravnicikojipripadaju tomepokretuknjievnost shvaajupreozbiljno ipridajujojnekonzistentnuteinuuirenjupravnogznanjaipravnerasprave.Posnersmatradanasbavljenjeknjievnou iliuranjanjeuknjievnostneininunoboljimljudimatedajeprednostinformacijskojilizabavnojfunk-cijiknjievnostiuodnosunaonuodgojnu.18Zarazlikuodliterarnetradicijekoja inzistiranavanostietikoga ipolitikogasadraja iliefektaknjiev-nogdjela,Posnerzagovaranunostodvojenostimoralaodestetike,alidodajekakojeestetskiizglednekogknjievnogdjelaujednoimoralniizgled,usmis-luda jemoralnizahtjevnanekoknjievnodjelobrigazaestetiku.19Svojutvrdnjuoetikojneuinkovitostiknjievnostitemeljinainjenicidakulturnarazinanekezemljenejamiimoralnuizvrsnostnjezinihlanova.Kaopri-mjernavodinacistikuNjemakukojunjezinakulturnarazinanijespasilaodnacionalsocijalizma iHitlera,nego sunaprotivkultura i knjievnosti estosluiletimreimima.20Natemeljutogaijonekihprimjera,Posnersmatradanepostojinunopozitivanodnosizmeukultureimoralnostiidajesvi-jetknjievnostimoralnaanarhija.21Nadalje,tvrdion,profesoriknjievnostinisunitamoralnijioddrugihljudi,kaonikulturniiobrazovaniljudi,tedaupravoknjievnostmoestvoritignjevneidestruktivneosjeajeosobnesu-periornosti,otuenjaisrdbe.Umjestodananjihpotie,dobroknjievnodjelobi,premaPosneru,treba-lonanekinainnavestiitateljanasusprezanjesvojihmoralnihsudova,jerjemoralnisadrajnekogknjievnogdjelatekpievsirovmaterijal,kojijeuglavnomzastariouodnosunaaktualnamoralnastajalita.Nunojeizbjeipodvrgavanjeknjievnostipolitikojortodoksiji,dokdidaktikakolailipri-davanjeknjievnostifunkcijemoralnogailipolitikogaprizvukaimaupravotufunkcijupribliavanjailispajanjakultureidrave,privatnogijavnog,od-nosnopridavanjajavnefunkcijeknjievnosti,asmanjivanjanjezineprivatnesfere,atojezapravovrloopasno,jerpretvaraknjievnostuodreenuvrstupolitikeiinstrumentaliziraje.22

Akovenemoemoprihvatiti tvrdnjudaknjievnostini ljudeboljimailimoralnijima,Posner smatrakakomoemoreida ihinimudrijima, jer jeknjievnostmoguekoristitikao izvoruvidau ljudskuprirodu idrutveneinterakcije.Topakneznaidajeknjievniizvorznanjaoovjekuidrutvusuperiornijioddrugihizvoraznanjaotimpitanjima,negosamodanekiljudivie volestjecatiznanjeoljudskojprirodiizromana,negoizdrugihizvora.23Posner zapravomislida ljudeviemijenjajuprirodne idrutveneznanostinegoknjievnost,ivrlojeskeptianprematvrdnjidaitateljinatemeljuima-ginativneknjievnostimoguizvuipraktinelekcijezaivot.Iako prihvaaNussbauminu tezu da knjievnost proiruje nau empatijskusvijestonepravdiiopenitomoralnimproblemimaidajetojedan,iakone



jediniputpremarazumijevanjupotreba,problemaistajalitarazliitihtipo-valjudikojenemamoprilikusrestiunaemsvakidanjemivotu,Posnernesmatradabitakvorazumijevanjemoglonekuosobuuinitiboljomilipraved-nijom,jerivelikidemagoziitiranijakodobrorazumijuljudeiupravotora-zumijevanjekoristekaosredstvovlastiteopresije.IakoprihvaaGregoryevutezuonamjesnikomiskustvu24krozimaginarnisvijetkojistvaraknjievnostiproirivanjeemocijai intelektualnihhorizonata,usmisludaimaginativnaknjievnostmoeusvojimitateljimaizazvatiemocionalneodgovoreuod-nosunaiskustvokojeoninisuimaliidatinekupounulekciju,npr.kakoseizvuiiznevoljaibitisretniji,Posneripakdridasetovieodnosinanekevjetineostvarivanjauspjehauivotu,negomoralnoguzdizanjajerjeempa-tijaamoralna.25Dakle,premanjegovumiljenjunemoemodobitipraktinesavjeteizknjievnosti,alionanammoepomoidapostanemosvjesnionogatojesmo,dadamosmisaonaimivotimaidaoblikujemonavlastitiidenti-tet,atosubeneficijepsiholoke,anemoralnenaravi.26Krozitanjetuihmisliistavovaoivotu,moemopojasnitisamimasebikojisunaistavovi

ekonomskim metodama, te su ekonomskikoncepti upotrijebljeni kako bi se objasniliefektiprava,pristupikojimasupravnapravilaekonomskidjelotvorna,ipredvianjakojaepravnapravilabitiproglaena.Dakle,radiseo apliciranju ekonomskihmetoda na pravneprobleme.

16

Posnerjeodigraovanuuloguutomepokre-tu,kritizirajuiistovremenopravno-knjievnipokret.Usp.R.Posner,Law and Literature: A Misunderstood Relationship,HarvardUni-versityPress,Cambridge1998.

17

Kao pragmatik, Posner se smatra moralnimrelativistomimoralnimskeptikom,jerodbijapriznatiikakavmoralniprogres.Usp.R.Rorty,DeweyandPosneronPragmatismandMo-ralProgress,The University of Chicago Law Review 74/3(2007),str.915927.

18

Usp. R. Posner, Against Ethical Criticism:Part Two, Philosophy and Literature 22(2/1998),str.394412,ovdjestr.396.

19

Usp.R.Posner,AgainstEthicalCriticism,u:StephenK.George(ur.), Ethics, Literature, Theory. An Introductory Reader,Rowman&LittlefieldPublishers,Inc.,Lanham2005.,str.64.

20

PosnersepozivanatvrdnjeGeoffreyaHart-manapremakojem je nacional-socijalizamkoristioestetskozadovoljstvodaojaaagre-sivne igreneambicije izakljuujedanepostojijakdokazdaaltruistinaosobnostpo-stajebolja radimogunostiveegobrazova-nja ilikulture.Usp.GeoffreyHartman,IsanAestheticEthosPossible?NightThoughtafter Auschwitz, Cardozo Studies in Law and Literature 6 (1994), str. 135, 137, 139.Posnerpreviainjenicudaakoknjievnost

moesluitiu loesvrhe,ondaona jednakotakomoesluitiiudobresvrhe.Nussbaumseslaeuocjenidaknjievnostmoesluitiza dehumanizaciju drugoga i poticati siroveosjeaje,aliupravozatojenunaetikapro-cjena koja treba biti potpomognuta razgo-vorima s drugimitateljima te argumentimapolitikih i moralnih teorija. Usp. MarthaC. Nussbaum, Pjesnika pravda. Knjievna imaginacija i javni ivot,Deltakont, Zagreb2005.,str.32.

21

R. Posner, Against Ethical Criticism: PartTwo,str.398.

22

Posner smatra da Nussbaum zapravo elinapraviti selektivni popis kroz ideolokenaoale, i to s malo pozornosti za estetiku,kako bi knjievnost sluila za terapeutskei politike svrhe. Na taj nain, ona premanjegovu miljenju odbacuje najoiglednijuverzijupluralnihvrijednosti,a taverzijago-vorionesumjerljivostiumjetnostisasvijetomtrgovine,racionalnograunanja,idrugimsu-bjektima praktinih metoda, svakodnevnomsocijalnominterakcijom,ukljuujui iodgojzagraanstvo.Usp.R.Posner,AgainstEthi-calCriticism:PartTwo,str.397;R.Posner,AgainstEthicalCriticism,str.6970.

23

Usp.R.Posner,AgainstEthicalCriticism,str.71.

24

Usp.R.Posner,Law and Literature,str.326331.

25

R. Posner, Against Ethical Criticism, str.72.

26

Ibid,str.73.



itomitonomislimo,ali takvousvajanjeznanja,osebiiliodrugima,nediktiranjegovuupotrebuumoralnesvrhe,jermisemoemoidentificiratisnitkovima,manijacima,psihopatima,tiranimadaklenemoralnimljudima,tepoboljatisvojemanipulativnesposobnostizasebineciljeve.PosnertakoerneodbijadefinitivnoBoothovuiNussbauminuanalogijuiz-meuitanjaiprijateljstva(tzv.conduction process27),usmisludasuljudikojiitajuestoprijateljisnekimautorominjegovimlikovima.Aliodbijatezudaprijateljstvoautomatskipomaedobroti, jer sukarakternozli ljudiestoprijateljskiraspoloeni,tenijenunodanetkopostaneboljaosobaakosedruisazamiljenimdobromkojenekiautorunosiunjegovedobrekaraktere.Zadovoljstvokojeknjievnostidrugeumjetnostidajurazliitojeodmoralnoga,jerkrozdavanjesmislabeskrajnihmogunostiknjievnostimavievezesosjeajemmoiijastva,negosmoralnimsmislom.Stoga,zaklju-ujePosner,knjievnostnasneoplemenjuje,negoobogauje,njezinajeulo-gaterapeutskajerpomaeljudimadapostanuonotojesu,daotkrijusvojepravolice.28Tonijenunomoralnopoboljavanjeuodnosunaaktualnoja,jerjetekoizvuibilokakvuvrstumoralnostiizneegatojepukainforma-cija.Stogasumoralnielementiestetskibogatihradovagotovosavrenadis-trakcija.Istotakoautorovomoralnovienjenetrebautjecatinanaemoralnestavove.Toznaidaiskrivljenamoralnastajalitanenagrujuestetskidojamknjievnogdjelakojeihdonosi,kaotoseniestetskiosrednjeknjievnodjelonemoeiskupitiinjenicomdaizraavamoralnastajalitakojamiprihvaa-mo.Jediniispravankriterijvrednovanjanekogknjievnogdjelajeestetski,aneonajetiki,temoralnisadrajnemanikakvuteinuzavrsnounekogknji-evnogdjela.Naistinain,autorovemoralnekvalifikacije,odnosnonjegovabiografija,premaPosnerunebismjelautjecatinanaevrednovanjenjegovihmoralnihdjela.29

IakousvojimrazmiljanjimaPosnerdjelominoimadoneklepravo,posebnouonomdijeluukojemodbijaautomatskiutjecajknjievnostinamoralnostpojedincainastojanjudaknjievnostzatitiodpolitikihzloupotreba,vidjetemounastavkuovogalankajednomnogoireshvaanjemoralnostiunutarknjievnostikoje,iakonepretpostavljaautomatskununostpozitivnogutje-cajaknjievnostinamoralnost ljudi,otvaranekemogunostidase to ipakdogoditepobijaPosnerovuargumentacijukaosiromanovienjeknjievnogutjecajanaljudeipreuskoshvaanjemoralnostisvedenonadidaktiku.

3. Moralni odgoj kroz knjievnost prema M. C. Nussbaum

MarthaC.Nussbaumjednajeoddanasvodeihfilozofskihfigurakojezastu-pajuneoaristotelovskuidejujavneracionalnostikojuusebinosiknjievnost.Onasmatradajeupravoknjievnostonakojananajprirodnijiinajplodnijinainpromiljafilozofskapitanjaodobromeivotu,tesezalaezainstruk-tivnusnagunekihvrstaknjievnosti(posebnorealistikaknjievnost19.sto-ljea, odreeni lirski tekstovi, tegrke tragedije30).Knjievnost, kaeona,moenampruitibogatukontekstualnuspecifinosttojenunokakobisedopuniliapstraktnifilozofskipristupi,tenasmoepouitidasuvrijednostipluralneidamoralnoodluivanjezahtjevaosjetljivostpremakontekstu.31

UknjiziPoetic Justice. The Literary Imagination and Public Life,kojuNuss-baumposveujeupravoPosneru,formulirafilozofskoipolitikoopravdanjeDickensovaodbacivanjaBenthamovautilitarizmainjegovezamjenesimagi-nacijskomsimpatijomzadruge.PritomodgovarananekePosneroveprimjed-beranijeiznesene,nastojeipokazatikako



knjievnostsvojomstrukturominainomizraavanjadajeosjeajivotakojijeneuskladivsvienjemsvijetakakvoutjelovljujutekstovispodrujapolitikeekonomije;abavljenjeknji-evnouoblikujematuieljenanainkojiizokreenormuracionalnostikojujetaznanostpostavila.32

Pritomejuposebnosmetatoseknjievnost,bezobzirananjenpotencijaldadoprinesenaemjavnomivotuikaobitnidioobrazovanjauformiranjujavneracionalnosti,jouvijekneuspijevanametnutikaokonkurentskazna-nost,negoostajepostranikaonetovelikoiuzvieno,aliipakneobavezno.Nussbaumeliopovrgnutitriosnovnaprigovorakadasespominjekoritenjeknjievnostiukreiranjudrutvenestrategije:1.dajeknjievnostiknjievnaimaginacijaneznanstvenaisubverzivnazaznanstvenumisaoodrutvu,2.dajeiracionalnajerpodlijeeemocijama,te3.dajepristranaibezosjeajazauniverzalnost,atojepotrebnokadasegovoriozakonimaijavnimodluka-ma.tosetieprvogprigovoradajeknjievnostsubverzivnaineznanstvenailiPosnerovaargumentadaprirodne idrutveneznanostiviemijenjaju ljudenegotoiniknjievnost,Nussbaumpriznajedaklasiniutilitarizamimaza-slugezaidealjednakovrijednostisvihljudi,alisekritikiodnosipremautili-taristikimmodelimaracionalnogizborakojiseusredotoujunaobjanjava-jue/predikativnesvrheusmislukreiranjamodelakojipomaupredvianjunekogponaanja,aneusvrhupromjeneponaanja.33KaotoPosnerpredba-cujedapripadnicilaw and literature pokretaprecjenjujuuloguknjievnostiipreozbiljnoshvaajunjendoprinospravnomeznanju,istotakoiNussbaumsmatraPosnerovostajalitekrajnouzbogprecijenjeneulogeekonomskera-cionalnostikoja:1.kvalitativnerazlikemeuljudimasvodinakvantitativne,2.podatkekojeprikupljaizpojedinanihljudskihivotakoristizastvaranjeslikeoukupnojkoristi,tezanemarujepojedinanoljudsko(ne)zadovoljstvo,

27

UsvojojknjiziThe Company We KeepBoothzapravorazvijaidejuko-dukcije,tepredstav-ljapunosloeniju idejunegotosmatraPos-ner.Osnovnaidejajetadaseitanjeneveesamouzodreenikontekstnegotakoerseikomparativno razvija u razgovoru s drugimitateljima,ijidojmovipotvruju iliopovr-gavajunaeiskustvo.Boothsmatrakakoinitanja i vrednovanja proitanog ima etikuvrijednost upravo zato to je konstruiran nanainkojizahtjevazadubljenost,aliikritikirazgovor,usporedbuonogatosmoproitalisvlastitimaktualnimiskustvomtereakcijamai argumentima drugih itatelja. Usp.WayneBooth,The Company We Keep: An Ethics of Fiction,UniversityofCaliforniaPress,Ber-keleyLosAngeles1988.,str.7077.Upravoje taj odnos slojevitog i zadubljenog itanjatekritikogpreispitivanjaproitanog,smatraNussbaum,aktivnostkojaodlikujemiljenjeudemokratskimdrutvima.Usp.M.C.Nuss-baum, Pjesnika pravda,str.30.

28


29

Usp.R.Posner,Law and Literature,str.306307.

30

UsvomdjeluThe Fragility of Goodness. Luck and Ethics in Greek Philosophy Nussbaumsebavi pitanjemetike u grkim tragedijama, audjeluLoves Knowledge. Essays on Philo-sophy and Literature uglavnom romanimarealizma i to drutveno-politike tematike.S njezinim stajalitemu potpunosti se slaePeter Singer. Iako odnos knjievnost i etikenije u fokusu njegova primarnoga interesa,Singer je priredio zanimljivu knjigu: PeterSinger,RenataSinger,The Moral of the Story. An Anthology of Ethics Through Literature,BlackwellPublishing,Padstow2005.Poseb-novidiUvodP.Singeranastr.ixxiv.

31

Usp.MarthaC.Nussbaum,Loves Knowled-ge. Essays on Philosophy and Literature,OxfordUniversityPress,NewYorkOxford1992.,str.2324.

32

M.C.Nussbaum,Pjesnika pravda,str.21.

33

Usp.ibid.,3738.



3. zanemaruje sloenosti unutarnjegmoralnoga ivota te pomoumatema-tike raunicepokuavanaiuniverzalno rjeenjeza ljudskeproblemebezpriznavanjaljudskihspecifinosti,te4.zastupateorijuoljudskimmotivimakojinemajunikakvevezesaltruizmom,aimajuskoristoljubljem.34Utilita-ristikiprvotnimotivdasvakiivotuzmeozbiljno,smatraNussbaum,krozteorijeracionalnogizborapretvaraseugleditekojeodbacujeosjetni,unutar-njiisloeniljudskisvijet,gleditekojenemoeadekvatnoproniknutiubolnijednogovjekaunjegovudrutvenomkontekstunitipromatratijekaobolzasebneosobe.35Nussbaumstogapredlaedasetimodelinadopunenovimpristupima,anedaseposveukinu.Knjievnostodraavaodreenumoralnuzadauusmisluzadravanjapozornostiitateljanesamoposvojemsadrajunegoipoanrukojijeposveenbogatstvunutarnjegivotaljudiikojisenatajnainsuprotstavljaredukcionistikomekonomskompogledunasvijettekoji pruauitakuuivljavanjuudruge i drugaije svjetove.36Moralni jeuinaknekogromana,smatraNussbaum,povezansnjegovimestetskimdoj-mom,jerestetskineprihvatljiv,dosadanromannemajednakumoralnusnagu,odnosno,kakoonatokae,preciznostpozornosti,kojajeustvariinteres,posebi jemoralna znaajka.37 StogaNussbaum spada u umjerenemoralistekojismatrajudanekaumjetnikadjelamogubitimoralnovrednovanaidaponekadmoralnidefektiliefektdjelamoebitivaanzaestetskovrednova-njedjela.38

DrugiprigovornakojiNussbaumodgovara,dajeknjievnostiracionalnajerpodlijeeemocijama,imasvojudugupovijestugrkojfilozofiji,jersunekifilozofi,poputvespomenutogPlatona,odbacivaliknjievnost iumjetnostupravozbogsvogautjecajanaemocije.Posnertakoersmatraemocijetet-nimausvakodnevnomodluivanju, jer ljudeopenitosmatraracionalnimmaksimalizatorima svojih zadovoljstava39 i predlae proirenje ekonom-skeanalize,kojaiskljuujeodluivanjekojeimavezesemocijama,nasvapodrujaljudskogivota.Jedinoonaodlukakojajedonesenapremautilita-ristikojkoncepciji racionalnemaksimalizacije i bez ikakvihemocionalnihprimjesa,moesesmatratiovjekovimracionalnimizborom.40

Knjievnostse,premaNussbaum,oslanjanaemocije,41jerstvaravezesuutiipoistovjeivanjaslikovima,testvarabogatstvopovezanostiizmeusudo-vaiemocija.42UpravojetoprijeporniargumentizmeunjeiPosnera,od-nosnoulogakojuempatijaimazaitanjeknjievnihdjela.Iakoseobojeslauutomedajeempatijaamoralna,Posnersezadravanastajalitudaempatijudiskvalificirakaoeventualniinstrumentpokojemuitanjenekihknjievnihdjelamoepomoi ljudimada razvijuodreenemoralnevjetine.Nussba-ummeutim,sasvimdrugaijevidiuloguempatijezarazvijanjeitateljskesposobnostiikvalitetejavnogivota,oemupieusvojojknjiziUpheavals of Thought.43 Na tragu tradicijekojuutjelovljujuRousseau,Schopenhauer,Smithidrugi,Nussbaumsmatraempatijumostomizmeupojedincaizajed-nice,tedridaempatijakaovrstarazluivanjainspiriranamatomimasnagupercepcijedrutvenihproblema.Akonamknjievnostpomaerazumjetiraz-liiteljudskesituacije,empatijaunutarknjievnostinijedanasamaposebi,nego pretpostavlja kritiko razluivanje.44 Stoga je empatija bez kritikograzluivanjaslijepa,dokkritikorazluivanjebezempatijemoebitinehu-mano.Nussbaumdakleprihvaadaempatijaposebinijegarancijadrutvenepravednostinitietikiispravnogponaanja,aliipakinzistiranatomedanasempatijabaremnavodidapromotrimovanostljudskihnevoljaidarazmisli-moopotrebamaljudikojisenalazeutakvimsituacijama.Sobziromnaposljednjiprigovor,dajeknjievnostpristranaibezosjeajazauniverzalnost,atojepotrebnokadasegovoriozakonimaijavnimodluka-



ma,Nussbaumistiepovezanostuobraziljeiliimaginacijetedemokratskejednakostiili,kakotokaePosner,onaizjednaavaknjievnuimaginacijusasocijalnomosjetljivou.45totoznai?Knjievnostje,smatraona,po-zornanadetaljeipojedinanaiskustvaljudi,tepotiestvaranjevezasuutiipoistovjeivanja,atakvoprosuivanjeodreenokontekstomnijeustupakiracionalnome,negonajpotpunijiizrazpolitikeracionalnosti.46Drugimri-jeima,Nussbaumsmatradapravednostpoivanaaristotelovskojkoncepcijipraktinogmiljenjaukombinacijisinstitucionalnimogranienjima.Prematojkoncepciji,nunojeuodreenimsluajevimauodnosunanekuskupi-nu ljudipokazativiepozornosti, akopremanjimaelimopokazati istin-ski ravnopravnu skrb,47 a ta je skrb, smatraNussbaum,ugraenau samustrukturuknjievnogatkiva.Zbogtogatoitateljimapruairokoiskustvourazluivanjudetalja,upravojeknjievnostvrstarazluivanjakojajenunazapravedanetikisud.

34

Usp. ibid., str. 4350. Takvu utilitaristikustrategiju predstavljanja svih dobara pre-ma jednoj odreenoj skali u knjizi Loves Knowledge takoer naziva nesumjerljivostvrijednihstvari.Romani,premaNussbaum,pokazuju vrijednost i bogatstvo pluralnogkvalitativnog razmiljanja, te u svojim ita-teljima izazivaju bogatu kvalitativnu vrstuvienjastvari.Usp.M.C.Nussbaum,Loves Knowledge,str.3637.

35


36

Nussbaum smatra da knjievna djela nisuneutralni instrumentiu traganjuetikihkon-cepata. I sam izbor da se napie knjievnodjelo umjesto djelo sistematske filozofijesamoposebiizraavaodreenovrijednosnoopredjeljenje.Usp.M.C.Nussbaum,Loves Knowledge,str.26.

37


38

E.Peek,EthicalCriticismofArt.

39

R.Posner,The Economics of Justice,HarvardUniversityPress,Cambridge1981.,str.12.

40

Usp.ibid.

41

Nussbaum nudi teoriju emocija koju bi tre-balapretpostavitisvakaetikateorija.Takvateorijasmatradasuemocijeodreeninainipercepcijeiuvjerenja,onenamdajuodreeneinformacijeoljudimaipercepcijevrijednostikojerazumnedaje,zatosuonenuneuodlu-ivanju.Priznanjeiliprepoznavanjeovjeko-veranjivostimoe,kaotosugeriraRousseau,bitiizvordrutvenosti,alionoznaiipotpunuslikuoovjeku.Apstraktnavizijaoljudima,bezpozornosti nanjihove specifinosti koje

upoznajemo putovima empatije, zapravo jepuno pristranija, jer nije sveobuhvatna vizi-ja.Radisezapravookolektivnojvizijikrozpozornosti na pojedinane ivote, u kojojemocijemogubiti instrument u javnomod-luivanju.Usp.M.C.Nussbaum,Pjesnika pravda,str.84103.

42

M.C.Nussbaum,Loves Knowledge,str.42.

43

MarthaC.Nussbaum,Upheavals of Thought. The Intelligence of Emotions, CambridgeUniversityPress,Cambridge2001.

44

Nussbaum slijedi Aristotela u odreivanjuuvjeta koji su nuni za empatiju: ozbiljnostsituacije,izostanakkrivnjezavlastitupatnju,te empatina identifikacija. O tome knjigaUpheavals of Thought donosi vrlo zanimlji-vopoglavlje,osobitonastranicama304327gdjeseNussbaumpozivanaAristotela.

45

R. Posner, Against Ethical Criticism: PartTwo,str.398.

46

M.C.Nussbaum, Pjesnika pravda, str.112.

47

Ibid.,str.120.Ovostajaliteodgovaranjezi-nojpoznatojteorijisposobnosti(theory of capabilities)kojujerazvilazajednosekono-mistomAmartyomSenom.Onasmatradasusposobnosti (ili temeljne slobode, kao tosusposobnostzastarenje,ekonomskoposlo-vanje,sudjelovanjeupolitikimaktivnostimai sl.) sastavni dio razvoja, dok siromatvodefinira kao lienost temeljnih sposobnosti.Ovakvostajaliterazilaziseodtradicionalnihutilitaristikihstajalitakojaviderazvojuter-minimaistoekonomskograsta,asiromatvotekkaolienostprihoda.



Kaotojeprimjetno,Nussbaumjezaokupljenanastojanjemdaknjievnostuinikorisnom.Uskladustime,trudisedokazatidasunekaznanjaoljud-skomivotudostupnasamoprekoemocijakojeproivljavamo,dokjeknji-evnostusavezusemocijamazbognjezinesnagedapotakneemocionalnedoivljaje.Uzmimonpr.emocijuljubavi,ividjetemodapostojirecipronavezaizmeuznanjai ljubavivolimonekeljudezbogonogatoznamoonjima,aliistotakoelimoihiboljeupoznatizatojerihvolimo.Upravozbogkognitivnestruktureemocija,osobitonekihsocijalnihemocijapoputempati-je,onasvojetikiintereszaknjievnostproirujeodosobnedimenzijeetikedodrutvenihipolitikihimplikacijafilozofsko-knjievnogpothvata.

4. Uloga knjievnosti u domeni javnog ivota

Nakoniznesenihsuprotnihmiljenjaoodnosuetikeiknjievnosti,odnosnoknjievnosti injezineulogeunutar javnogaivota,moemoreida,uskla-du s novim tendencijama ireg shvaanjamoralnosti i pozitivnim doprino-simauoblikovanjunaemoralnepercepcije,mnogiautorismatrajukakojenunopromatratiutjecajekojeknjievnadjelaimajunavlastitoitateljstvo48te upuuju na povezanost izmeu estetike imoralne percepcije (W.Booth,N.Carroll,G.Currie,R.Eldridge,S.Feagin,P.Lamarque,P.McCormick,I.Murdoch,F.Palmer,J.Passmore,H.Putnam).Iakosuautonomistiuglavnomanti-konzekvencijalisti,49tepoputPosneranegirajudapostojiikakvapozitiv-nauzronavezaizmeuitanjaimoralnogsazrijevanja,aoemujouvijeknemamonikakvoempirijskoistraivanje,nekiautorikaoNussbaum,Booth,Carroll,ipakimplicitnopodravajupozitivnuuzronutezu(damoralnodobraknjievnostpoboljavaljudeilipomaenjihovommoralnomsazrijevanju),anijeunegativnu(damoralnoloaknjievnostkvariljude).Negativnauzronatezaodbacujesejerjujetekodokazati,aijerodmahimpliciraodreenuvrstucenzure,dokpozitivnauzronatezapostajesvevanijausuvremenimdiskusi-jamaouloziivrijednostiumjetnostiudrutvuinjezinojsvrsizadrutvo.Premamomemiljenju,Posneroviargumentipoivajunauskomrazumijeva-njunainanakojeknjievnostutjeenamoralneznaajke,dokseNussba-uminetvrdnjeodnosenairimoralnikontekst tesestogaineprihvatljivi-jimakadasegovoriomoralnojvrijednostiknjievnosti.TakoerseinidajePosnerovostajalitekakoknjievnostpomaeoblikovati identitet svojihitateljausmisluda impomaeotkritinekenjihovevlastitekarakteristike,na traguNussbaumine ideje,50 budui da semoralnodjelovanje temelji naosobnomidentitetu.Osimtoga,Posnerjenedosljedanjerzaanalizuestetskevrijednostiknjievnogdjelakoristimoralnidiskurs,iakoonsamtoneprizna-je,ajedanrazlogzatoseontakostrogosuprotstavljaetikomkriticizmujetajtoonshvaaetikuutradicionalnimterminimakaoetikupravednostiilipravila.ZatoonsmatradajeNussbauminselektivniodabirknjievnihdjelaideolokimotiviranbezpozornostinaestetikudjela,51 jerzapravokaomo-ralniskeptiksumnjausposobnostljudidakaomoralniakterirazmiljajuvanzadanihnormi.Sdrugestrane,iakoseNussbauminintereszaetikukritikutemeljinanasto-janjupokazivanjavrijednostiikorisnostiodreenihknjievnihdjelazamo-ralnufilozofijuizarazvojodreenihmoralnihvjetina,onatakoerpriznajedaknjievnostmoeimatirazliitesvrhe,tepokazujeposvepluralistikipri-stupknjievnosti.52StogaPosneruodgovaradamoralnafilozofijatrebaodre-enepaljivo odabrane radovenarativneknjievnostikakobislijedilanjezinvlastitizadataknapotpunnain,idaknjievnost odreene vrstemoepruiti



vrijednupomo tomodluivanjuprekokultiviranja i osnaivanjavrijednihmoralnihsposobnosti.PosnerproputavidjetidaNussbaumunijednomodtihradovaneizrieopenitetvrdnjeoknjievnostikaotakvoj,negoinzistiranatomedajenjezinargumentpovezansuskomgrupomprethodnoodabra-nihknjievnihradova.Nussbaumsmatradasuodreeniromaninezamjenjivadjelamoralnefilozofije,asredinjasvrhazatuodabranuknjievnostjepo-kazatikakoknjievnost imamjestaumoralnojfilozofiji, idokazatidaonaimavanuuloguumoralnomeodgojuzahvaljujuinjezinojsposobnostidapomognerazvitiodreenemoralnevjetine.OsimPosnera,jonekikritiariopovrgavajutakavstavkaopolitikuzloupotrebunarativatesmatrajudajeupravoodvajanjeknjievnostiodpolitikekaobatinaamerikogromanticiz-maonototrebasmatratiknjievnimuspjehom.53No,akouzmemouobzirdajezapravonemoguestrogoodvojitiknjievniutjecajodpolitikogaizrazlo-gatoseitateljnerijetkopoistovjeujeslikovimaipriama,kojetakomoguznaajnoutjecatinakvalitetuisadrajnaihivota,ondaseetikakritikainineophodnom.54Onotojevanonapomenutijesttodatakvakritikanesmijeistisnutidrugekritikepristupeknjievnosti,negoihtrebaupotpunjavati.Posnerovprigovordaknjievnostnemoebitikoritenailiinterpretiranakaoproduetakmoralnefilozofijeipridonijetimoralnomrazvoju,daknjievnostzasigurnonijejediniilinajboljiizvormoralnogaznanja,tedanemadokazaotomedamoralnopoboljavasvojeitatelje,55amerikifilozofNolCarrolldefinirakognitivnomtrivijalnou.56Razlogtomeje,kaeCarroll,toeti-

48

Nekiautori,poputve spomenutih Jacobso-na,AndersonaiDeana, teKierana,smatrajukako neko umjetniko djelo upravo zbogpromicanja nemoralnosti moe imati boljurecepcijukoditatelja,odnosnonemoralnostmoepridonijetiboljemumjetnikomdojmuipridonijetiveemuspjehunekogdjela.Usp.DanielJacobson,InPraiseofImmoralArt, Philosophical Topic 25(1997),str.155199;J.C.Anderson,J.T.Dean,ModerateAuto-nomism, str. 150166; Matthew Kieran,Art,MoralityandEthics:Onthe(Im)moralCharacter of Art Works and Inter-RelationtoArtisticValue,Philosophy Compass 1/2(2006), str. 129143, ovdje str. 135. Drugi,kao npr. W. Booth i G. Marshall, smatrajuda knjievni likovi na nas utjeu kao i naipoznanici (Booth), tako da tu vrstu utjecajaknjievnihdjelamoemosmatratijednakole-gitimnimkaoibilokojidrugiutjecajizstvar-nogivota.Usp.W.Booth,The Company We Keep,str.187223;GregoryMarshall,Ethi-calCriticism:What isandWhyItMatters,www.Style.FindArticles.com,pristup:25.ruj-na 2011. ak je i Platon upozoravao protivodlaenja na godinje priredbe zbog strahada e inae razumni ljudi izgubiti vlastituhladnoukadadoiveemocionalnutragedijuilidaeihkomedijepotaknutinagluparanje.

49

Jednaodnajvanijihkritikaautonomistapri-padnicimaetikekritike je tzv. anti-konzek-vencijalistika opaska prema kojoj nemamonikakvihdokazaopozitivnimilinegativnimutjecajimaknjievnostinaitatelje.

50

Usp.MarthaC.Nussbaum,ExactlyandRes-ponsibly: A Defense of Ethical Criticism,Philosophy and Literature 22 (2/1998), str.343365,ovdje359.

51

Usp. R. Posner, Against Ethical Criticism:PartTwo,str.397.

52

M.C.Nussbaum,ExactlyandResponsibly:ADefenseofEthicalCriticism,str.347.

53

DavidGorman,ReviewofPoetic Justice,Philosophy and Literature 21 (1997), str.196198.Alan Jacobs napisao je vrlo otrurecenzijunaNussbauminuknjiguPoetic Ju-stice,usp.A.Jacobs,Review Essay: Martha Nussbaum, Poets Defender, http://www.le-aderu.com/ftissues/ft9610/articles/reviewes-say.html,Pristup:1.rujna2011.

54

O tomevidi zanimljiv lanak:PeterLamar-que, On the Distance between LiteraryNarratives andReal-LifeNarratives,Royal Institute of Philosophy Supplement60(2007),str.117132.

55

R. Posner, Against Ethical Criticism, str.10.

56

N. Carroll, Art and Ethical Criticism: AnOverviewofRecentDirectionsofResearch,str.353.



arismatrajudapropozicijskoznanje(kojeskepticipoputPosnerasmatrajutektrivijalnimznanjem)nijeusuprotnostisaznanjemda,tedatakoerpo-stojiznanjeoonometobimoglobiti.Upravojetakvoznanjerelevantnozamoralnoshvaanje,jerostavljaprostorazamatu.57Nussbaumseslaesovakvimstajalitemismatradabimoralnoznanjeogranienonapropozicijebiloposvenecjelovito:

Moralno znanje () nije jednostavan intelektualni skup propozicija; nije niti jednostavanintelektualni skup odreenih injenica; ono je percepcija.Ono trai kompleksnu, konkretnustvarnostnaveomalucidanivrloosjetljivnain;onoznaiprihvaanjeonogatojest,simagi-nacijomiosjeajima.58

Umjetnikekonvencijeistilskasredstvakojastojenaraspolaganjuknjiev-nomumjetnikuomoguavajumupredstavljanjenaegaunutarnjegaivotanavrlopotpuni i realistiannain,krozangairanjematepublike.Nussbaumsmatradapostojenekimoralnovaniaspektinaegaunutarnjegaivotakojisemoguprikazatijedinokrozumjetnikuprezentaciju.to se tie Posnerova prigovora na pozitivnu uzronu tezu da knjievnostmoepomoirazvitimoralnevjetine,59Nussbaumistie:

PotpunoseslaemsPosneromdafenomenkojionnazivaempatijanijedovoljandamotiviranekodobrodjelovanje,janikadanisamtvrdiladatojest,tesamveuPoetic Justiceinzistiralanatomedaempatijaznaibitizahvaensamiloukodnekogatkojedobroodgojen,nekogakojivepouavadasetrebabrinutizadruge.60

Nadalje,onasmatradasepozitivniefektiknjievnostineodraavajuauto-matskinaitatelja,negodaitanjemoeimatidobarutjecajnaitateljajedinoakonetkoitaprodubljeno,anekaodaizvravatekudunost,61odnosnoakojeusebiizgradionekepretpostavkekojeepomoidaseostvaripoziti-vanuinakknjievnosti.Usvakomsluajuvanojeprimijetiti,kaoodgovorPosneru,daNussbaumsmatrakakomoralnopreporuljivaknjievnostmoeimatimoralnodobreuinke,alinigdjenekaedaihnunomora imati.Nussbaum, kako to pogreno shvaa Posner, ne predlae da se filozofijamoralaiekonomskailipravnaznanostodbaceizamijenepozivomnasuuti osobnomilosre.Ona je svjesna injeniceda seponekadmnogimoralniprobleminajuinkovitijemogurijeitinarazinijavnihinstitucija.Racionalniargumentistoganesmijubitizamijenjeniemocionalnim,alimogusvakakobitinjimanadopunjeni.SmatramdajeNussbaumupravukadazagovaratezudaekonomskailipravnaznanost,kaoifilozofijamorala,morajupoivatinaljudskimpodacimakojisejednimdijelomnalazeuknjievnimdjelimaikojisuiznesenitakodaseitateljisnjimamogupoistovjetiti.Natajnainbiita-teljevdoivljajdoveodonovihspoznajakojebinadopunilemoralne,pravno-ekonomske ipolitike teorije, tepomogao razvijanjumoralnihsposobnostibezkojihegraanipunoteeispunjavatinormativnezahtjevenekihmoral-nihteorija.62Knjievnostimatusposobnostpomaganjamoralnomodgojuitoonimosobamakojesuvepredisponiranenauenjeotometoimknji-evnostimaponuditi,alitoujednoneznaidaesetobauvijekiostvariti.Punipotencijalknjievnostimoesetakoerneostvaritiukolikoitateljstvopromaimoralnuporuku,alijeipaknunodasestrogaodvojenostestetike,etikeiodgojazagraanstvoizbrieilibaremumanji.Moralnavrijednostknji-evnostisamojejedanodmnogihdoprinosacjelovitojestetskojvrijednostitenemoranunobitishvaenakaoideolokacenzura,jerjeupravoitatelj,uinterakcijisdrugimitateljimainadahnutetiko-politikimteorijama,onajkojidonosiodlukuotomekojaknjievnostmupomaedasemoralnouzdi-



gneikolikoeiztihfiktivnihsituacijacrpstinadahnueiinformacijekojeemuposluitizamoralnoodluivanjeustvarnomivotu.

Zakljuak

Osnovnopitanjekoje stojiu temeljuovoga rada jepitanjekoristi ili javneupotrebe knjievnosti. Pomicanje knjievnosti iz javnog ivota u privatneprostorenavodisvevieautoranapostavljanjepitanja:emusluiknjiev-nost?Kaopragmatik,Posnerneodbijatuidejuokoristiknjievnosti,alijesvodinaestetskozadovoljstvo,kojeimajedinopsiholokeiliterapeutskereperkusije,anemanikakveiliimavrloslabedrutveneilipolitikeposljedice.Razlozikojeonnavodizatakavstavsunekonzistentnostineznanstvenikarakterknji-evnemetode,tenedostatakempirijskihpodatakakojibipotvrdilidapostojinekapovezanostizmeuitanjaknjievnosti imoralnognapretka,odnosnopozitivniuinciknjievnostinamoralnostpojedinca.Nussbaumnaprotivsmatradaknjievnostsvakakoimaviestrukogutjecajanaljude,iakoonnijeuvijekpozitivan.Onotojevanorazlikovatijestdaknjievnostnenudimoralnenormeilistrategijudjelovanjakojabiusmjerilanaedjelovanje,iakomoesugeriratinekimoralniodabir.No,punojevanijezapazitidaknjievnostnudikontekstukojemusumoralnenormesmjeteneimogunostdasdistance,dakleprekotuihiskustava,onjimakritikirazmi-ljamoiprimjenjujemonavlastiteivote.SmatramdajeNussbaumupravukadainzistiranapovezivanjuetikeiknji-evnosti, posebno stoga to ona napominje kako knjievni potencijal zaoblikovanjemoralnihodluka trebapravilnousmjeriti.Posnerovozagovara-njeiskljuivoracionalnemetodenapoljuetikesmatramredukcionistikim,dokNussbaumneprovodietikuredukcijuestetike,venaprotivinzistiranaestetskojodlinostikaomoralnojkvaliteti.MoglibismosetakoersloitisPosneromdajezabavna,informacijskailiterapeutskafunkcijaknjievnostitakoervaansupstratzajavniivot,aliimseteulogeknjievnostistaveudrutvenikontekst,nunodolazimodopitanjao interakcijiitateljaknji-evnostisdrugimosobama, tedomoralnogapitanja:kakobismose treba-liponaatipremasvojimsugraanima?Moguejedaljudiostavepostranisvoja namjesnika iskustva i rukovode se iskljuivo prethodno zadanimracionalnimargumentima,alionieutomesluajunaalostpropustitivelikidioinstruktivnesnagekojunudiknjievnost.

57

Ibid.,str.362.

58

Martha C. Nussbaum, Finely Aware andRichly Responsible: Literature and theMo-ral Imagination, u: Anthony J. Cascardi(ur.),Literature and the Question of Philo-sophy, The John Hopkins University Press,BaltimoreLondon1987.,str.174.

59


60

M.C.Nussbaum,ExactlyandResponsibly:ADefenseofEthicalCriticism,str.352.

61

Ibid.,str.353.

62




Jasna urkovi Nimac

Ethical Criticism of LiteratureThe Debate between R. Posner and M. C. Nussbaum

about the Public Role of Literature

AbstractThe article has intention to contribute to the socalled ethical turn, which in the last decades has been legitimated in many social and humanistic fields, especially with regard to the literary criticism of the AngloSaxon area that is more associated with the ethical concerns of the text, while in Croatia this trend is still practically overlooked. After a brief introduction to the complex and turbulent history of relations between ethics and literature, the author presents two opposing tendencies or two different attitudes towards the ethical function that literature integrates. For this purpose, author introduce a view of Richard Posner, who represents the au-tonomist position on the exclusive primacy of aesthetics when it comes to literature, and Martha C. Nussbaum, which represents the view that literature in itself has great ethical potential and can serve as a supplement to theories of moral philosophy as well as sociolegal theories. The author is inclined to Nussbaums concept because of its pluralistic approach to literature and the broader conception of morality.

Key wordsliterature,ethics,criticism,MarthaC.Nussbaum,RichardPosner,society,education

Ćurković nimac, jasna - etička kritika u književnosti

Documents