dale, simon - permakulturni nacin gradnje nastambi

5/28/2018 Dale, Simon - Permakulturni Nacin Gradnje Nastambi

1/17

lanci vezani za permakulturni naingradnje nastambi

Prevod MarijanaPrelom Gagi

PDF Boo

EKOSENSE, Travanj 2007www.ekosense.org


2/17

Prije poetka gradnje

Zemljite je iskopano i nivelirano,oznaena su mjesta za stupove, suhozidslui kao temelj, izgraeni su prvi noseizidovi naslanjajui se na zemljani nasip.

Potrebno je oko trideset tanjih stabala ikasnije malo piljenja. Podigni balvane,podupri ih, zabij avlima i nastavi dostabilne konstrukcije koja se ne mie.

Raspodjeli balvane preko krovita i podnihpaleta. Postavi potporni stup za spavaonu.Postavi palete na pod za izolacijske bale.


3/17

Dovoz slame. Prvo se stavlja pamunatkanina i bale slame koje se pokrivaju

plastinom folijom, ostale bale slame sespremaju ispod, brzo, prije nego pone

kiiti.

Postavi unutarnje zidove od bala slame, toje zabavan i brzi posao. Bale su postavljenena suhozid i spajane kolcima od lijeske.Iznutra se bale slame postavljaju na palete,te je sve spremno za zavrno postavljanjepoda.

Stavi prozore u rupe, napuni meusprostorslamom, obrei motornom pilom slamu i

oblikuj glatke slatke okrugle uglove.

Svekar i radni stol sa alatom, 4,30 prijepodne. Svi alati su pogubljeni, vani snjei,nema vratiju, nazire se bukanje.


4/17

Proljee, zemlja je na krovu, bukanje ivapnjenje je zavreno, oblikovanje okolia

je skoro zavreno, vari se pivo, kruh je u

krunoj pei.


5/17

Gledate fotografije naeobiteljske kue u Walesu.Izgradio sam je uz pomomog svekra, prolaznika iprijatelja koji su doli u

posjet. Uselili smo 4mjeseca nakon poetkaradova i ugodno sesmjestili. Procjenjujem daje do useljenja biloinvestirano oko 1000-1500radnih sati i 3000 (oko30.000 hrk). Nije ba velikiiznos sa gledita kupovanjakue, (oko 60/m2 oko600 hrk/m2bez cijene fizikog rada).

Kua je graena sa najveom panjom prema okoliu i za uzvrat nam daje jedinstvenupriliku ivjeti blie prirodi. Biti svoj vlastiti arhitekt (isprobaj) je zabavno i dozvoljavauivanje u neemu to je dio tebe i dio zemlje, a ne, kao neto najgore, masovnoproizvedena kutija koja je dizajnirana za najvei profit i sigurnost graevinske industrije.Gradnja sa prirodnim materijalima odstranjuje proizvodni profit i kancerogeni koktelotrova koji ispunjavaju veinu modernih gradnji.

Neke kljune toke u dizajnu i izradikue:

Ukopana je u brdo, za najmanji vizualniutjecaj i zbog zaklona

Kamenje i blato od iskopa se koristilo zanosee zidove, temelje, itd.

Konstrukcija je izraena od rijeenjahrastova (drugorazredno drvo) iz oblinjeume

Reciproni rogovi krovita su strukturalno iestetski odlini i vrlo jednostavni za izradu.(konstrukcija je izraena na nain da svakirog istovremeno nosi druge rogove i biva

poduprijet od drugih rogova, op.prev.) Koritene su bale slame u podu, zidovima i

krovu za super izolaciju i za brzu izgradnju Plastina folija i blato/treset na krovu se

koriste za niski utjecaj na okoli i za manjuteinu krova


6/17

buka od vapna na zidovima die i potrebno je malo energije kod proizvodnje (uusporedbi sa cementom)

Ponovno je koriteno (odbaeno) drvo za pod i dorade Sve to elite nalazi se negdje na otpadnoj hrpi (prozori, plamenik, cijevi, ice) Pe na drva za grijanje - koriste se obnovljivi izvori, koji su lokalni i obilni

Dim prolazi kroz veliku izboinu od kamena/buke, kako bi zadrala i sporoisputala toplinu Hladnjak je hlaen zrakom koji dolazi odozdo kroz temelje Skylightna krovu dozvoljava ulazak prirodnog svjetla Solarni fotonaponski moduli se koriste za napajanje rasvjete, glazbe i raunala Vodu dobivamo uz pomo gravitacije iz oblinjeg izvora Kompostni wc Kinica sa krova se sakuplja u jezeru za vrt itd.

Glavni koriteni alati bili su: motornapila, eki i dlijeto od 2,5 cm, zaista smorjee koristili neto drugo. Oh da, usput,nisam ni graditelj ni stolar, mojeiskustvo see samo do radionice kojusam proao prije dvije godine, o gradnjisline kue, a u meuvremenu sam netomalo prouavao. Takav nain gradnje jesvima pristupaan. Moje glavne odlikesu bile to to sam fiziki radio, imaosamopouzdanje, ustrajnost i prijatelja ili

dva koji su mi dali polet, sada i ponovo.

elite li nauiti vie o takvojmetodi gradnje i steipraktino iskustvo? Zatonam se ne bi pridruilisljedeeg ljeta u jo jednomuzudljivom graditeljskomprojektu. Bit e prilike za

svakog, bilo kojihsposobnosti, podrujainteresa. Nemojte troiti hrpunovca za dotjeran teaj doite i pomognite pravojstvari.


7/17

Intervju: Organska arhitektura i njezinutjecaj na ljudsko bie

Portret prirodnog naina ivljenjaZdravo,Moje je ime Moabi i portugalski samstudent fotografije u jednoj umjetnikojakademiji uBelgium Lands. Moj zadnji radje na temu mog odnosa sa gradom iprirodom, mog vlastitog iskustva saprirodnim i umjetnim prostorima. Godinuza godinom dolazim do zakljuka da u

prirodi nalazim mnogo dublji spoj sasamim sobom. Kroz razmiljanje o tomekakav uinak bi imalo organsko okruenjeu gradovima, odluio sam izraditidiplomski rad o utjecaju organskih prostorana ljude. Iz tog razloga elim intervjuiratiljude koji ive u organskim kuama, kakobih bolje razumio utjecaj tih prostora na njih. Jako bi mi pomogli ako bi mi htjeliodgovoriti na postavljena pitanja (slobodno odgavarajte na pitanja koja elite):

Kako dugo ivite u organskoj kui?

Tri i pol godine.

Je li razlog za preseljenje u organsku kuu bila savjest, to je imalo na vas najveiutjecaj?

Jeste, biti prirodni (netoksini / niskoenergetski / eko), biti blizu prirodi i samogradnja subili nai prioriteti. Kroz gradnju najvie iz mate, optimizma i otpada, proces je bioprirodan i organski. Organski u smislu oblika, ini se da dolazi prirodno iz onog gorenavedenog. Moja estetika je takoer uglavnom meka i zaobljena, te dolazi iz prirodnogsvijeta. U fazi izmeu gradnje prve i druge kue proitao sam knjigu Christofera Daya,

koja govori o povoljnom utjecaju organskih oblika u arhitekturi na na um i nau duu.ini se da mi je to otvorilo instinkte.

to je za vas najvea razlika izmeu ivota u tradicionalnoj kui ravnih linija iivota u organskoj kui?

Organska kua pristaje mojim estetskim vrijednostima. Daje njean osjeaj. ini mi sevie kao da sam dio (prirodnog) svijeta i manji mi je osjeaj udobnosti u kutiji.


8/17

Pravokutne prostorije daju osjeaj kutije i nekako su klaustrofobine u usporedbi saorganskom gradnjom.

Mislite li da je ivot u organskoj kui utjecao na vae postojanje, vau osobnost i,ako da, na koji nain?

Miljenja sam da previe koristimo metodu uzroka i posljedica. ei je sluaj da se dvijestvari (ili, ustvari beskonaan broj) razvijaju paralelno ili su meusobno povezane. To jezasigurno ovdje sluaj, promjena postoji, no, nain ivota, sustav vrijednosti i materijalnasituacija se vie zajedniki mijenjaju, nego da jedna prethodi drugoj. Barem je u mojemsluaju tako.Ukoliko bi nasumce odabranu osobu preselili (iz gradskog stana npr.) u organskuprirodnu kuu, usred prirode, naravno da bi utjecala na nju. Ta osoba bi se ili protivilatome ili bi zavoljela takav ivot.

Kako ljudi reagiraju na injenicu da ivite u organskoj kui?

Skoro svatko je zainteresiran. Najee za na cijeli nain ivota, iako se ini da kua imana neki nain uroenu privlanost. Mislim da ona dira u neto zajedniko, romantinuideju nekog matanja iz prolosti/alternative. Svi kau da je to hobitska kua, u ovomtrenutku svi vole Tolkienovog Gospodara prstenova. Mislim da Tolkien ocrtava hobitekao naivne i nedune predstavnike ovjeka u zdravom prirodnom stanju. Ljudi seinstinktivno povezuju s time, posebice u kontekstu suvremenosti.

Potie li ta tema rasprave?... ivjeti u organskoj kui?

Prikladno je za malce iznenadni razgovori, iako objanjavanje naeg naina ivota

moe biti i teko. Predlagati pozitivne alternative za standardne staze, esto izazivanelagodan osjeaj. Najee on proizlazi zbog podrazumijevanog kritiziranja naina nakoji ostali ive, u smislu ekoloke odgovornosti i slijeenja vlastitih snova. Te su objestvari teke za postii za sve nas, sa mnogo prepreka i socijalnog uvjetovanja, te naihnakupljenih patnji. Mislim da Joanna Macy jako dobro pokazuje kako moemo frustracijei barijere pretvoriti u pozitivnu akciju za sebe i cijeli svijet. Ne bih htio izjaviti da je onoto mi radimo bolje od bilo ega drugog. Rekao bih da je to ono za to smo trenutnoraspoloeni i ono to nam je u redu. Ako bilo to od toga moe biti inspiracija za drugekako bi slijedili put koji im se ini dobar, onda hura!

Imate li mnogo prijatelja koji ive ili ele ivjeti u organskoj kui?

Svatko eli preuzeti osobnu kontrolu nad vlastitim ivotom. ivjeti u okoliu koji je blizuprirode koji je dobar prema naim duama, je esta tenja. Samoizgradnja kue je takoertrenutni trend, barem u Britaniji. Neizbjeno je to to najvei dio promocije i pomoi usamostalnoj gradnji dolazi od onih sa komercijalnim udjelom u industriji i promovirasamostalnu gradnju na nain da su sigurni i profitabilni za njih. To znai da se ljudiupoznaju sa odreenim mogunostima, koje su u stvari dosta ograniene u smislu nainaizgradnje doma, djelomino u smislu visokih cijena, konstrukcije prema kalkuliranoj


9/17

konstrukciji i masovno proizvedenim modularnim dijelovima. Stoga i dominira linearnioblik. U stvari se udobni i prirodni domovi mogu izraditi na jednostavan nain, jeftino idozvoljavaju veliki prostor za kreativnost i doslovno gradnju izvan okvira kutije!Poveava se broj ljudi koji sami grade vlastite kue, sline naoj. Grade prekrasne,pristupane i visoko funkcionalne kue. to vie ljudi to radi, to vie inspiracije i potpore

e dati za one koji e slijediti tu ideju, kao to su oni prije nas zasluni za nau kuu.

Je li realno oekivati da e jednog dana veina ljudi ivjeti ili eljeti ivjeti uorganskoj kui?

Dobro je i prirodno to razliiti ljudi cijene razliitu estetiku i siguran sam da e uvijekpostojati oni koji vie vole ravne crte nego organske obline. Kako god, prevladavanjelinearnih oblika dolazi najveim dijelom od estetike pokreta modernista i svijeta masovneproizvodnje. Mislim da prolazimo tu fazu, kako u naoj filozofiji, tako i u praktinomsmislu naeg svijeta. Era jeftine energije poprilino prilazi kraju, te i mi reagiramo naokoline uvjete i iezavanje zaliha nafte. Mislim i nadam se da e to dovesti do

smanjenih dimenzija, niskoenergetskih rjeenja kako bi se zadovoljile nae stvarnepotrebe. To bi trebalo znaiti poveanje samostalno izgraenih kua iz prirodnih ilokalnih materijala. To zauzvrat znai vie prilika za kreativan, nelinearan i organskidizajn.

Ima li ivot u organskoj kui kakvih nesigurnosti?

Oteano je ukomponiravanje odbaenog namjetaja. Nemamo ravne zidove ni jako ravanpod! Na sreu, ionako nismo ba IKEA tipovi.Usput, Friedensreich Hundertwasser je nastojao izbjegavati ravne podove jer je imaomiljenje da nisu prirodni za nas (neravan pod je pjesma za naa stopala,

Hundertwasser, op. prev.). Bila mi je ast slijediti njegovu preporuku i ujedno izbjeinevolju sa niveliranjem poda.

Ulazi li va namjetaj i drugi predmeti u organski dizajn?

Idealno, u smislu estetike, sve bi bilo uklopljeno, od okoline, kroz ljusku graevine inadalje namjetaj, instalacije, predmeti i ljudi koji nastanjuju taj prostor. Takoer bih htiopoznavati ruke koje su izradile svaki predmet u mojem ivotu.

Zato mislite da se dogaaju dva razliita pokreta: eko/bioloka arhitektura iorganska arhitektura?

Moda je tu opet rije o industriji. Drago mi je to smo svjedoci poveanja brojaekolokih konstrukcija, ak i u mainstream gradnji. Unato tome, vidim kako je tovezano uz sigurnost masovne proizvodnje i stoga linearnih oblika. Kao ni organskuarhitekturu, ne vidimo je esto uokolo i mislim da veina ljudi misli kako Gaudi imazatitni znak na svemu to ima krivulju. Vjerojatno nije isplativo u ranguindustrijalizirane konstrukcije, dok se ne umijea mnogo kea i strasti, to je vrlo rijetkakombinacija.


10/17

Ne bi li imalo smisla spojiti ih?

Kada je neto izgraeno na nain o kojem ja priam, to bih nazvao nisko utjecajnom(low impact)gradnjom, to se dogaa na licu mjesta, gradi osoba ija je budua kua, a ta

je osoba arhitekt i graditelj, koji radi sa potovanjem za prirodu oko njega i unutar njega.Tada ja mislim da e proces i rezultat biti organski i u bilo kojem pogledu ekoloki. Tu nebi bilo razdvajanja.

Kakav je va odnos sa prirodom?

Mi smo svi neupitno dio priode, mi smo ivotinje zemlje. to preostaje je kako nas samevidjeti u odnosu s ostalim dijelovima ivotnog sustava. Moemo ga cijeniti i slaviti radinjegove uroene vrijednosti. Alternativno, moemo ga cijeniti kao resurs za nau korist.To je razlika koju Arne Naess i drugi rade kad govore o dubokoj nasuprot plitkojekologiji. Kada usvojimo duboku ekologiju ili ekocentriki pogled na svijet, tada ima

smisla ivjeti na nain koji je najblii stvarnoj sinergiji s prirodom.Kako objanjavate odnos izmeu organske arhitekture i vie prirodan nainivljenja?

Pokuaj nalaenja spoja sa prirodom tada postaje pristup kojeg koristimo kako bidizajnirali sustave za ivljenje. Ti sustavi ukljuuju zgrade, proizvodnju hrane, sustave zavodu i otpad i jo mnogo toga. Kada radimo sa, a ne protiv prirode, ostatak prirode radi snama i stvari postaju jednostavne. To je permakultura.

Imate li kakav savjet za ljude koji ele ivjeti u organskoj kui?

Posjedovati vlastiti dom koji je dio vas moe biti jednostavno. Ponite sa to mi treba? ito imam?, a ne sa to mogu kupiti? ili to drugi ljudi rade?. Zavrite teajpermakulture ili proitajte knjigu. Budite inventivni, isprobavajte, radite stvari na laganinain. Traite po kontejnerima. BUDITE HRABRI, SRANI I ODVANI.


11/17

Kontekst

Stvarno bi se trebao pozabaviti pomalo kakljivim podrujem graevne dozvole i gdje jekategoriziran takav nisko utjecajni projekt stambenog objekta u odnosu na naesuvremeno drutvo. Kako bi sam sebi pritedio mnoge satove bolova u glavi i prstima,elim vam predloiti da proitate ovaj dobar lanak naeg prijatelja i inspiratora TonyjaWrencha. On i njegova gospoa Jane ive u ovoj prekrasnoj okrugloj kui, koja jepredmet rasprave o prostornom planiranju ve sedam godina i jo traje

Permakulturno zemljite

Moja je tvrdnja da bi se mogle uiniti malene korekcije u zakonima o prostornomplaniranju koje bi mogle imati pozitivne uinke na nekoliko problematinih podruja, tebi omoguile znaajan napredak prema odrivoj zajednici. Jako sam zabrinut o nainuophoenja naeg drutva prema Zemlji, te stalno nailazim na ogranienja zaprekama kojeme sprjeavaju u jednostavnim stvarima kakve je radio i moj djed izgradnji drvene kuena selu.

Prostorno planiranje je doseglo nekakav uspjeh, djelomino na podruju kontrolenajgoreg vizualnog ekscesa rastom pogonjenog trita, no prostorno planiranje vodi bitkuu izgubljenom ratu. Iz mnogih razloga povijesnih, politikih, ekonomskih i ekolokih ono jednostavno ne funkcionira, jer vlada Velike Britanije jo nije shvatila da je njihovapolitika nespojiva sa potrebama okolia. Krimo najstarije zapisano pravilo: na nainivota nije odriv. Neki od simptoma neodrivosti su:

Neodriva poljoprivredaImamo trini manjak hrane zajedno sa ostatkom svijeta od 5 milj funti godinje, i stalnose povisuje; i to u zemlji koja se ponosi poljoprivrednom produktivnou i praksom. Nai


12/17

preci su jeli to su uzgojili ili to su uspjeli pronai i uloviti u priodi koja ih je okruivala.Vie ne moe tako. Mi sada ovisimo o drugim dravama koje uzgajaju veliku koliinuhrane umjesto nas. U svijetu gdje toliko ljudi gladuje, to je riskantan, da ne kaemsebian, posao. Kako vlast stalno trai od malih poljoprivrednika da budu uvari seoskogivota, a gomilaju beneficije u korist agrarnih korporacija, mali poljoprivrednici su u

tekoj poziciji te su skupina drutva koja je najsklonija samoubojstvu. U meuvremenu,ostaci pesticida se gomilaju u zemlji i nitrati se probijaju u nau pitku vodu. Potranja zaorganskom hranom vie ne moe biti zadovoljena od naeg vlastitog sustava.

Prenaglaenost radnih mjestaEkonomija je jo uvijek pokretana strahom od nezaposlenosti. Holistike alternativeekonomiji baziranoj na radnim mjestima jo moraju biti uoene od raznih ustanova. (Takratkovidnost naravno nije ograniena samo na Britaniju. Trenutni prioritet uplaniranjima svih ekonomskih snaga u svijetu je nai rjeenje za nezaposlenost.)Projektanti se pretvaraju da e za dvadeset godina nae drutvo biti u jednakoj fazi kaoto su to zahtjevali i njihovi prethodnici kad su preuzimali svoje diplome. Trebali bi

predvidjeti drutvo u kojem su ljudi ukljueni u rad prema njihovom vlastitom izboru, ato se dogaa samo kada imaju pristup zemljitu, ako ga trebaju. Cijela prijetnja naemnainu ivota u obliku dramatinih klimatskih promjena i podizanju razine mora do sadaje totalno zanemarena od projektanata.

Kratkovidnost seoskih krajevaNae shvaanje seoskih krajeva je najveim dijelom iluzija. Monokulture i tehnolokidodaci jo uvijek pretvaraju ono to je nekada bila uma u pustinje. Prije industrijskerevolucije, kada je ljudska populacija bila znantno manja od dananje, degradacija je bilaspora ali stalna, no barem je bila organska i popravljiva. Sada su to vratolomni gubici

zemlje, erozija, sue i padajui nivo podzemnih voda, koji se jo vie pogoravaju krozpoetak globalnog zatopljenja. Pametni, kao to jesmo, jo uvijek se sputamoprokrenom stazom svih prijanjih neuspjelih civilizacija ove Zemlje. Podruja prirodneljepote, movare, tresetne bare i redovi umaraka jo uvijek se unitavaju. Stanita seugroavaju svaki dan od agrarne industrije, cesti, supermarketa i izgradnje stambenihprostora. Divlji svijet je pokoren kroz ekonomsku dvostruku igru. Ceste jo uvijek prijetepodrujima od posebnog interesa za znanost, antikim monumentima i bezbrojnimlijepim podrujima. Glavni je razlog, zato su ta podruja odabrana za takvo oskvrnue,je stoga to izgleda jeftinije na raunu analize ulaganja i dobiti graditi ceste kroz podrujeposebne prirodne vrijednosti, nego negdje drugdje nije im dodijeljena financijskavrijednost koja je jednaka njihovoj okolinoj vrijednosti.

to jeste zapravo seoski kraj? Mnoga naa nagaanja kako bi zapravo seoski kraj trebaoizgledati, dolaze od ukusa naih plemenitih predaka, koji su preferirali lijepe parkolikekrajeve, kako bi se mogli baviti lovom. Mnoga velika seoska imanja koja su u vlasnitvuknezova, grofova, lordova i drugih potomaka velikih Normana zemljoposjednika, jouvijek izgledaju tako. Gdje zemlja nije pod kontrolom nekog fifiria u seljakoj kui,tradicionalni seoski izgled moe biti odravan kroz paljivo ograivanje i kontrolu stoke,ili kroz redovito oranje sa neodrivim energetskim ulaganjem. Kako god bilo, korisno je


13/17

zamiljati poznati ruralni krajolik sa gledita kakvim bi ga Priroda uinila nakon nekolikostotina godina, recimo, zaputenog od poljoprivredne mehanizacije. U najvie sluajeva uBritaniji to bi se podruje pretvorilo u listopadnu umu.Pa tako sada imamo Zemlju sa ugom. Nekoliko stabala poredana u nizove, gdje su ihljudi nekim udom odluili ostaviti neposjeena. Veliki ogoljeli dijelovi prekrivaju

podruje gdje god oko see, proizvodei gomilu hrane koja treba novane subvencijekako bi se prodala. Preko svakog breuljka, vie pustoi, vie uge, vie povrinskog slojazemlje izgubljeno svake godine. Nije nam dozvoljeno ivjeti u toj zaraenoj pustoi izstraha zbog naruavanja seoskog kraja!

Beskunitvo i socijalni gubitakStotine tisua obitelji su bez domova ili u privremenom smjetaju. To je dvostruko vieod prije dvanaest godina unato svom ekonomskom progresu, za kojeg vlade tvrde da jepostignut. Milijuni ive nekakav poluivot u raspadajuim unutarnjim gradskimetvrtima, a milijuni ljudi je jo uhvaeno u posjedima na rubu gradova Britanije, mnogibez ikakve nade da bilo to vrijedno truda uine; bez zemlje na kojoj bi mogli uzgajati

hranu; bez mjesta za njihove obitelji da zajedno odrastu u blizini; bez kontakta saprirodom ili njihovog prirodnog nasljea. ive u pravokutnim kutijama, koje sudizajnirane od nekog drugog drutvenog sloja, za jo jednu generaciju, projektirane odjavnih slubenika koje nikada nisu upoznali. Televizijski programi, koji se gledajuprosjeno 5 sati dnevno (to drugo bi se tamo moglo raditi?), video i filmovi, svi nudeneku vrstu bijega. Taj nii sloj je tako brojan, da je kontrola tog sloja vladina najveabriga. Na tisue ih je kriminalizirano i pakirano u nae zastarjele zatvore. Jedino Turskaod europskih zemalja, ima vei broj zatvorenika od Britanije, iji se broj poveao sa40000 na 74000 u zadnjih 12 godina. Najvie lanova nie klase, ostaje tamo gdje jeste,te trebaju sve vie i vie milijuna funti Ureda za socijalnu sigurnost i novce za red izakon koji e se utroiti kako bi se zadrali u dotrajalim domovima koje ve posjeduju.

Zato toliko zbunjole oko traitelja azila? Iz razloga to je ivot najsiromanijih 20%populacije ovdje ve toliko uljiv da nema vie mjesta unutar sustava da primi jo viesiromaha.

Strunjaci u kriziU naem drutvu .., gdje svaki strunjak ima svoja vlastita specijalna slova nakon svogimena, jednostavno nam je koristiti rijei kako bi se gore navedeni problemi uinilirazdvojeni, sadrani i rjeivi. ak i unutar organizacije mogue je prstom usmjeritiproblem na drugi ured. Ne kompa, to je Ured za stambena pitanja. Ti treba Ured zaodrivi razvoj na 4. katu. Nastavak takvog izbjegavanja odgovornosti dovest e do krize

i kolapsa naeg drutva za sindrom s kojim se suoavamo to je nemogue svrstati uneke okvire i neodrivo je ekonomski, socijalno i okolino. Nekako smo predali nausnagu sustavu koji nagrauje desnu ruku na troak lijeve ruke. Nae voe su domiljate,ali ne i mudre. Duhovna osnova o tome to znai biti ovjek, kao jedna od mnogih vrstana ovoj Zemlji, zaboravljena je od naih voa. To je strano saznanje to znai da jesporazum, u kojem se pretvaraju da e nam isporuiti adekvatne stvari za nas, obmana.Sada je na nama, tebi i meni da se ispetljamo iz tog nereda. Trebamo to shvatiti kaopriliku za osnaivanje, kao to nas to nagovara Agenda 21.


14/17

Put prema naprijedNekako, kao to je to na stotine zelenih autora ve isticalo, treba nam nova politika kojatiti prirodu i ujedno ohrabruje ljude da sami odabiru i grade svoje vlastite kue. Trebamookrenuti tok ljudi od sela prema gradovima i trebamo ljudima dati raditi neto vrijedno

truda. Trebamo uzgajati vie nae vlastite hrane, organski i smanjiti ovisnost o fosilnimizvorima i tehnolokim pomagalima. Hoe li ovdje postojati ljudska bia za tisuugodina? Ptice, stabla, jeevi i jabuke? Ako elimo opstati, moramo raditi brzo. Zatorelativno mlada disciplina, permakultura, nudi toliko nade u ovom kontekstu, je stoga tospaja brigu za Zemlju sa brigom za ljude i naglaava ogranienost prirodnih resursa. Onauzima u obzir utjecaj naselja na zajednicu koja ga okruuje, te potrebe divlje prirode usvakom vremenu i na svakoj razini. Ako ljudi mogu biti educirani o principimapermakulturnog dizajniranja, prije nego zaponu razvijati neku parcelu, i ako je potrebnoda se odreeni sporazumi odre prilikom razvoja, mogli bismo biti sigurni u poveanjebioraznolikosti paralelno sa poveanjem ljudskim naseljima suprotni trend trenutnognormalnog razvoja naselja. Mogli bismo takoer oekivati da se potrebe za komunalnim

uslugama ne bi poveavale. Savreno je mogue danas izgraditi nove eko kue koje nezahtjevaju struju iz mree pogotovo ako su te kue u skupinama, koje tada mogukoristiti prednosti zajednikog kompostiranja biomase ili zajednikog plana grijanja iliopskrbe strujom, te su dobro locirane u odnosu na energiju vjetra, vode ili sunca. ak bimogli uplanirati izvoz u elektrinu mreu iz obnovljivih energetskih izvora i stvaratiprihode. Standard bi bio kompostirati fekalije, kao to bi to bio i sustav navodnjavanjavrtova sivim vodama, tako da bi spojevi na javnu kanalizaciju bili nepotrebni.Permakultura je vrlo razvijena u sakupljanju kinice i efektivne upotrebe vode. Ako jenaselje smjeteno blizu izvora, potoka ili rijeke, ili se nalazi u podruju izdane kie, kaoovdje u zapadnom Walesu, ne bi bila potrebna dodatna opskrba vodom. Lokalni,reciklirani materijali i materijali iz druge ruke mogu se koristiti kod gradnje.

Eko selaSada ve postoji znanje za novu vrstu naselja koja se dizajniraju prema usmjerenjimapermakulture, u kojima bi se ljudi osjeali ispunjeno; u kojma bi pronali novi smisao;razvijali nove vjetine; dizajnirali i gradili energetsko efikasne prirodne kue; uzgajali ihranili se dobrom organskom hranom. Oni bi radili i ivjeli kao jednako vrijedni naudaljenosti koja se lako prevali pjeke od stotine drugih ljudi koji slino razmiljaju, usigurnom i zdravom okruenju, prijaznim za djecu, kojeg zajedniki izgrauju. Takvanaselja bi takoer pruila stanita za veliku biljnu i ivotinjsku raznolikost, mnogo veanego prije nastanka naselja za divlje i domae ivotinje bilo da je to podruje ranijebilo kamenolom, pista za slijetanje, komad gradske jalove zemlje ili farme. Ekosela su

daleko samoodrivija nego obini gradovi i sela iz tog razloga ee daju svojimstanovnicima preivljavanje i kvalitetan i ispunjen ivot, u sluaju totalnog raspadadrutva.Koliko je vjerojatan taj scenarij propasti?Na Exeter konferenciji sazvanoj od britanske vlade, kako bi se predstavio ThirdAssessment Report of the IPCC u svibnju 2005., bio je najpesimistiniji ikad u procjeni oglobalnom zatopljenju, te predvia da bi zatopljenje izazvalo raspad Golfske struje, to biperverzno dovelo do novog ledenog doba u Europi. Grupa amerikih znanstvenika


15/17

izraunala je da je vjerojatnost da bi se taj scenarij dogodio, sada vea od 50%, ukolikoizostanu velike mjere kontrole tetnih emisija.

Takoer je procjenjeno da bi se ledeni vrh Greenlanda mogao poeti topiti to biprouzroilo povienje globalne razine mora za 20 stopa - kroz povienje temperature za

1,5 stupnjeva C iznad prijeindustrijskih vrijednosti. Ve smo dosegli 0,7 C iznadprijeindustrijskih vrijednosti; na dobrom smo putu. Hoemo li uspijeti srezati emisiju 60-70% ugljik dioksida kako bi sprijeili katastrofu? Predsjednik konferencije, DennisTirpak, voditelj programa za klimatske promjene OECD-a, podsjetio je predstavnike daje World Energy Outlook of the International Energy Agency 2004. izraunala da e seemisije CO2 u sljedeih 25 godina poveati za 62%, a najvie zbog zemalja u razvoju, izrazloga to Kinezi i Indijci ure izgraditi toplane na ugljen kako bi se opskrbile njihoveeksplozivno rastue ekonomije. Smanjenje emisije CO2 je matarija. (Izvor: MichaelMcCarthy, okolini urednik lista Independent, lanak u The Tablet).

Neki se ljudi pitaju da li postoji potranja za ekoselima koja se baziraju na permakulturi-

da li uope postoje ljudi koji bi eljeli napustiti sigurnost dosadanjeg ivota, kako godgrozan bio, za izazov jednostavnijeg ivota ali u skladu s prirodom. Uvjeravam vas,postoje na stotine njih pa ak i na tisue, koji bi sutra ve zapoeli s time. Postoje mnogerupe u zakonima koji reguliraju gradnju, koje su bile ureene za supermarkete i raznaministarstva. to trebamo, su takve rupe koje bi dozvolile obinim, kreativnim ipozitivnim ljudima da dou do zraka, kako bi mogli raditi na iscjeljenju boleljivogseoskog krajolika. Moj je prijedlog ovdje vama da bi mogli uzrokovati male promjene uzakonu o prostornom planiranju, koje bi mogle pokrenuti mnoge pozitivne promjene.

Permakulturno zemljiteZamislite novu kategoriju za koritenje zemljita - Permakulturno zemljite (Pc

zemljite). To bi se zemljite koristilo za primjenu permakulture samoodrivapoljoprivreda i hortikultura u kojem su rad, gradnja kue, slobodno vrijeme, uzgoj hrane,uzgoj ivotinja, edukacija, obnovljivi energetski izvori, oporaba i zatita okoliameusobno spojeni na beskonaan broj naina.

Osnova Pc zemljita bi bila postojanje ugovornog odnosa izmeu vlasnika ilokalnih/nacionalnih vlasti. U osnovi to bi bilo:

Kupit u i ivjeti samo na tom komadu zemlje.Neu kupiti nekoliko posjeda i njima pekulirati.Neu ga zapostaviti.

uvat u energiju i prirodu u skladu sa permakultrnim dizajnom.Zasadit u preko 20 stabala po acreu.Suraivat u sa svojim susjedima u prijevozu, infrastrukturi, prozvodnji energije,zbrinjavanju otpada, sakupljanju i opskrbi vodom i na zajednikom zemljitu. Zauzvratu imati slobodu gradnje moje vlastite kue na nain na koji ja odaberem, koja nee bitispojena na vodovod, strujnu mreu, kanalizaciju ili cestovni sustav.


16/17

Projektna sluba bi imala ovlasti svako podruje proglasiti Pc zemljitem, bilo da je toranije bio industrijski, poljoprivredni, vojni ili nastanjeni posjed. Uvjeti bi se moglipostavljati za broj nastambi po acreu (moda najvie dva), limit za ceste, prijevoznasredstva i limit za visinu graevina ovisno od zemljita - recimo 10 metara.

Slube bi bile ohrabrene dodjeljivati podruja od nekoliko kvadratnih milja, ili velikezone Pc zemljita. To bi mogla biti podruja koja trenutno pate od posljedicamonokulture, iseljavanja, neadekvatno izgraenih stambenih objekata ili kroninenezaposlenosti. Nekoritene vojne baze bi mogle postati Pc zemljite. Svakipoljoprivrednik ili vlasnik zemljita mogao bi zatraiti prenamjenu zemljita u Pczemljite, te bi postojala drskost u korist prihvaanja prenamjene. Posljedice takve malepromjene u zakonu o prostornom planiranju bile bi enormne, i pozivam vas da koristite samnom vau matu. Moemo izmisliti scenarij (i molim vas da imate u obziru scenarijglobalnog zatopljenja, koji e se odvijati paralelno):

Prva godinaVlada, u suradnji sa gradskim i dravnim institutima za planiranje, doznailo je prvih 20pokusnih podruja. Poljoprivrednici drugdje na stotine zahtjevaju prenamjenu svojegzemljita i uspjevaju u tome. Njihovo se zemljite moe prodati po 10000 funti po acreu,naspram 2000 funti po sadanjoj vrijednosti. Pionirske zajednice se uspostavljaju diljemBritanije. Firma Stroud razvija Odriva naselja. Nastaje eksplozija graevinskih radova ururalnim sredinama, kao i vidljiva ekspanzija u srodnim industrijama. (Vrhunaceksploatacije nafte je priznat cijena sirove nafte je 60$ po barelu)

Peta godinaPc zemljitima se stabilizira cijena na 5000 funti po acreu. Prva sudska parnica protiv

pekulacije sa zemljitem i krenje ugovora o Pc zemljitu je dosueno u korist lokalnihvlasti. Pribliava se udarni val na Land Trust. Ti Trustovi dre u vlasnitvu zajednikazemljita i u trajnom vlasnitvu dre posjede ekosela. Masovni program poumljavanja jeu tijeku, kako vlasnici Pc zemljita koriste prednosti postojeih potpora za poumljavanjei obunjivanje. Dolo je do booma u obnovljivim energetskim izvorima, alternativnimtehnologijama, permakulturnom dizajniranju i krajobraznom planiranju. Cijenafotonaponskih modula drastino pada. Statistika beskunika je u opadanju, kao to je to ilista kua koja eka na odobrenje. Prve kole za samogradnju kua su uspostavljene.(Golfska struja slubeno je usporila)

Deseta godina

Cijene kua u suburbanim naseljima pada. Unutarnji gradovi postaju sve zeleniji kakolokalne vlasti prenamijenjuju unutargradske zone u Pc zemljita. Vlada nudi osnovniprihod od 40 funti tjedno svakom stanovniku Pc zemljita, sa stalnom tendencijomopadanja nezaposlenosti i budeta za socijalno zbrinjavanje. Uvoz voa je u opadanjuprvi puta u povijesti. Lokalna trita i LETS cvatu (metoda lokalne razmjene dobara iusluga bez prisustva nacionalnog novca, op.prev.). Wales postaje izvoznik struje izobnovljivih izvora energije. (Snjena kapa Greenlanda se drastino brzo otapa


17/17

Nizozemska izrauje plan hitne evakuacije nafta postie cijenu od 100$ po barelu zapadna ekonomija je u krizi)

Dvadeseta godinaNacionalna potranja za strujom se stabilizira. Sve nuklearne elektrane su zatvorene,

poevi sa onima prije razine mora u 2000. Nova turistika industrija na Pc podrujima serazvija. Pc zemljita se usvajaju u svim zemljama Europe. Zapoeo je program ruenjastarih neodrivih nastambi i ponovna izgradnja kao ekosela. (Zapadni ledeni dioAntarktika se poeo pomicati Nizozemska, Banglade, London, Cardiff, svi naftniterminali su potopljeni. Golfska struja se zaustavila, vrijednostpennyja pada.)

Posljedice reforme u Pc zemljita, kao to to moete vidjeti, bile bi revolucionarne.(razmislite o vlastitim scenarijima to su samo neki kojih sam se sjetio, a koji sunajvjerojatniji). Entuzijastina provedba rezultirala bi masovnim skupljanjem kreativnihtalenata, kako bi milijuni ljudi imali pristup zemlji, sa velikim poveanjem raznolikostistanita za divlja bia i ljude. U nekom aspektu mogli bismo vidjeti samo mali logini

razvoj postojee politike prema vlasnitvu nad zemljitem, osobnoj odgovornosti iukidanje ogranienja u mnogim drugim podrujima ivota. Zasigurno bi kratkoroniefekt bio prekonono obogaivanje trenutnih vlasnika zemljita moda bi porez nastjecanje bogatstva bilo rjeenje, gdje bi se stvorila win-win situacija za ljude i vladu. Sdrugih gledita bi taj primjer mogao biti procjenjen kao subverzivan, kao da je to korakprema obnovi malih posjeda slobodnih graana zemljoposjednika, koji se organizirajukako im se svia, konzumirajui manje proizvode velikih korporacija i koji su manjeovisni o ureenju ivotnog okruenja, poslu, hrani i zabavi.

Ljudi sa uskim krugom interesa u paternalistikoj strukturi moi, teko e prepustiti uzdepa ak i sa malih dijelova zemlje. Oni bi se vjerojatno suprotstavili vidljivoj eroziji donjih

reetki stambenih ljestvi to je jedan razlog u kojeg sumnjam, zbog skoro iracionalnogstraha aice birokrata koji nam ele obrisati nau okruglu kuu sa karte.Samo se trebamo podsjetiti jaine globalnog zatopljenja i injenice da je britanskiekoloki otisak tri puta vei od veliine Britanije (!), kako god, kako bi shvatili da sutotalno nove i radikalne promjene potrebne za opstanak nae civilizacije. Apeliram na vasda prihvatite moj prijedlog, koliko god moete.Tony Wrench 1992., mijenjano 2005.

dale, simon - permakulturni nacin gradnje nastambi

Documents