broj 39 • Zagreb • 6. prosinca 2011. aktualno 7www.skolskenovine.hr

Sadržajno i integri-rano učenje jezika (Content and Lan-guage Integrated Learning) uključuje učenje svih nastav-nih predmeta kroz medij jezika

Zagrebačku osnovnu školu Trnjanska nedavno je po-sjetio Tom Majer, učitelj

metodičar, rodom iz Kanade, koji posljednjih godina radi u susjed-noj Republici Sloveniji u British International School of Ljublja-na. Njegov posjet dogovorila je ravnateljica Nada Šimić, tijekom svibanjskog posjeta Bratislavi, gdje je boravila na savjetovanju Kurikulum i kreativnost. Na tome su skupu sudjelovali obrazovni djelatnici iz četrnaest zemalja, među njima i Tom Majer, koji kroz suvremeni pristup podučava-nju promiče slobodu, kreativnosti, uključivanje obje polutke mozga u nastavnom procesu.

– Predložio mi je da način na-stave koji on prakticira po raznim ljubljanskim školama, tu novu metodu učenja projekta CLIL od-nosno Content and Language In-tegrated Learning, koja integrira sadržaj i jezik, predstavi i u našoj školi. Naravno da sam tu priliku odmah prihvatila, naročito kada sam saznala da je ovo jedna od najboljih i najuspješnijih metoda učenja stranih jezika. Tražio je da mu učiteljica četvrtog razreda, u koji je dolazio, a s kojim uzrastom i sam radi u Ljubljani, pošalje pla-nove za taj dan, odnosno ciljeve iz hrvatskog jezika, matematike, pri-rode i društva te glazbenog odgo-ja. Priznajem da sam isprava bila malo i uplašena, jer mi se cijeli njegov plan, te četverosatne na-stave na engleskom jeziku, činio prekompliciranim, možda pomalo i preambicioznim, govori Šimić.

Sadržajno i integrirano učenje

jezika (Content and Language In-tegrated Learning - CLIL), naime, uključuje učenje svih nastavnih predmeta kroz medij jezika. Uči-telji koji izvode CLIL stručnjaci su u svome području, često huma-nističkih znanosti, izvorni su go-vornici ili vrsni poznavatelji više stranih jezika. Ovaj način učenja stranih jezika dobro je prihvaćen kako kod učenika u osnovnoj ško-li, tako i u odrasloj dobi. Strani jezik se uči kroz različite vrste ak-tivnosti i kroz različita područjaUčenici odlično reagirali

Majer je u školu stigao dan prije same nastave, da se upozna s dje-com, predstavi im sebe i svoj plan, na komunikativan i djeci blizak način, i zatim je održao CLIL na-stavni dan. Djeca su odlično pri-hvatila taj njegov stil, mješavinu pjesme i pokreta, uopće nisu bila umorna, sve su upijala poput spu-žve i svi su redom izrazili želju da se takva nastava ponovi.

Zapravo su proveli dan potpuno različit od drugih dana u školi u društvu interesantne osobe i shva-tili da znaju puno više engleskog jezika nego što su mislili da znaju. Ovaj događaj je pokazao kako se učenici vole susretati sa zanimlji-vim osobama, da prihvaćaju razli-čitosti i da ih ne plaše nepoznate situacije i osobe.

Četvrtaši su Toma Majera doče-kali sa zanimanjem i određenom količinom strepnje, posebno kada su čuli da će cjelokupnu nastavu imati na engleskom jeziku. Ipak, brzo su se složili kako je matema-tika jednaka i na engleskom i na hrvatskom jeziku. Veselili su se satu glazbene kulture, jer slušaju i vole engleske pjesme i pjevače. Iz prirode i društva su učili o domo-vini pa su htjeli biti turistički vodi-či, a predavač iz druge države bio

je idealna osoba za to. No, nikako im nije bilo jasno kako će proći sat hrvatskog jezika.

– Radi procjene našeg znanja engleskog jezika pomislili smo da će nam biti potreban prevoditelj. Zbog toga smo u pomoć pozvali Zrinku Ramljak, profesoricu en-gleskog jezika. Očekivali smo po-moć i od ravnateljice, jer i ona do-bro govori engleski, saznali smo od učenika.

Sat prirode i društva je bio prvi po redu. Započeli su jutarnjim raz-gibavanjem. Uslijedio je razgovor o Republici Hrvatskoj, glavnom gradu, broju stanovnika, najvećim gradovima, državnim simbolima, prirodnim i umjetnim granicama te vjeri. Neki učenici su se od-mah oslobodili pa su pokušavali komunicirati. Učenicima se jako svidjela uglazbljena verzija imena Hrvatske i naših susjeda. Svaka država dobila je svoju melodiju. I u matematici je bilo puno pokreta. Učili su engleske nazive za broje-ve od 1 do 24. Svaki broj imao je svoj pokret. Ni u matematici nisu zaboravili spomenuti Hrvatsku i susjede, pa su preračunavali kune u eure.

Hrvatski jezik bio je treći sat. Učiteljica Branka osmislila im je prezentaciju uz tekst Zvonimira Baloga Zaboravljiva kruška, koja je prevedena na engleski. Slika je slijedila riječi. Učenici su shvatili o čemu se govori u priči, koji su likovi i kakvi su njihovi odnosi. Neki od učenika su se usudili i go-voriti engleski, a neki su samo su-djelovali u ponavljanju rečenica i izgovaranju riječi. I na ovom satu bilo je puno pokreta.

Učimo dok smo živiDakako, djeca su najviše uživala

na satu glazbene kulture svirajući na Orffovom instrumentariju. Na ovom satu puno je pripomogla na-stavnica glazbenog Renata Barac, dok je predavač Majer iskoristio pjesmu o zaboravljivoj kruški pa su učenici svirali zadani ritam.

Koliko se djeci svidio boravak Toma Majera svjedoče brojni su-perlativi kojima su opisivali ovaj neobičan nastavni dan. Četvrtaši su izjavili kako im nije bilo na-porno i teško pratiti nastavu na engleskom jeziku i da im je bilo vrlo zabavno.

Učiteljica razredne nastave Branka Vuzem kazala nam kako je Majerov posjet potvrdio da svi skupa moramo učiti dok smo živi.

– Meni je osobno, budući da je gostovao u mome razredu, potvr-dio da radim dobro, jer su djeca vrlo dobro reagirala na njegova predavanja i ravnopravno sudjelo-vala u radu. Nismo isprva vjero-vali da znamo engleski dovoljno dobro za ovakav vid nastave, pa bih zaključila da je sve ispalo bolje nego smo očekivali. Bilo bi narav-no dobro kad bi ovakva kreativna nastava zaživjela u svim našim osnovnim školama, ali smatram da sustav to mora prepoznati i kvalitetno u tome smjeru educirati učitelje.

CLIL-ov nastavni dan u OŠ Trnjanska popratili su i drugi važni gosti. Bio je tu savjetnik Agencije za odgoj i obrazovanje Igor Rukljač, ravnatelj Osnovne škole Davorina Trstenjaka Danko Cindrić, profesorica njemačkog jezika Višnja Nazor, knjižničarka Sara Hafner, a boravak gostiju i predavanja ovjekovječili su i za buduće generacije sačuvali člano-vi školske filmske i fotogrupe.

Branko NAĐ

Pjesma i pokret uklanjaju sve barijere

DAN SUVREMENE NASTAVE U OŠ TRNJANSKA, ZAGREB

VRJEDNOVANJE OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA

Kada je riječ o državnoj matu-ri, ovoga tjedna Centar prati

dvije aktivnosti. Prva je provođe-nje ispita druge državne mature u zimskome roku, a druga praćenje prijavljivanja učenika četvrtih ra-zreda i ostalih kandidata za ispite državne mature u ljetnome roku ove školske godine. Ispitima dr-žavne mature u zimskome roku završava provedba državne mature 2010./2011. i pristupaju im samo oni učenici gimnazija koji u pret-hodna dva roka nisu položili matu-ru. Očekivalo se da će se prijaviti svi prošlogodišnji učenici četvrtih razreda gimnazija koji ovim ispi-tom stječu završnost srednjoškol-skoga obrazovanja, ali činjenice su posve drugačije. Od devedese-tak učenika koji u prethodna dva roka nisu položili sve ispite, njih

pedeset i osam prijavilo se za po-laganje u ovome roku.

Nekoliko ih ima opravdan ra-zlog – bolest. Bilo bi zanimlji-vo čuti razloge ostalih, jer među njima je najviše onih kojima je ostao samo jedan nepoložen is-pit, a poznato im je da se, ukoli-ko ne polože državnu maturu do kraja kalendarske godine, ti ispiti poništavaju. Na sljedećemu roku moraju sve ispočetka te prijaviti ponovno polaganje svih triju ispita obveznoga dijela državne mature. Neovisno o motivima teško je po-vjerovati da netko tko je četiri go-dine bio gimnazijski učenik ne želi završiti školovanje, odnosno od-gađa završetak, a ne može studirati niti se može zaposliti sa srednjom školskom spremom jer ju, unatoč završenom četvrtom razredu, bez

položene mature nije stekao. Zanimljivo je da se među pede-

setak prijavljenih nalazi i devet-naest učenika koji isti ispit polažu treći put. Ne zbog popravljanja ocjena, to u ovome roku nije niti moguće, nego zbog nedostatnog broja bodova za prolaznu ocjenu. Ako kao jedan od razloga navede-mo nemotiviranost za učenje i pri-premanje za ispite onda dobivamo grupu učenika koja je najmanje četiri godine provela u školskim klupama bez ikakvoga cilja i volje, osim roditeljske ambicije da im dijete završi gimnaziju i takvi bi, da nije državne mature, školama stvarali probleme, jer ih „ne pu-štaju” na maturi. Poruka državne mature „treba samo učiti” do njih nije doprla, ali zato jest do ovogo-dišnjih maturanata koji su se već

u prvim satima prijava na mrežnoj stranici Postani student registrirali i prijavili ispite državne mature.

Proces prijavljivanja u sustav je druga i vrlo važna aktivnost. Centar pozorno prati sva zbiva-nja od trenutka kada su počele elektronske prijave ispita državne mature. Kao i u počecima kada se sustav još nadopunjava podacima o učenicima iz e-matice, eventual-ni problemi s prijenosom pri sin-kronizaciji rješavaju se promptno i svakom novom sinkronizacijom kompletiraju, ukoliko je u škola-ma sve ispravno uneseno. U tome je uloga ispitnih koordinatora vrlo važna. Njihovo praćenje unesenih podataka, stalni kontakt i dostu-pnost učenicima pridonose osjeća-ju sigurnosti učenika u ispravnost postupka prve registracije i prijava ispita.

Prema upitima koji nam stižu zaključujemo da su ispitni koor-dinatori ovome pristupili odgo-vorno. Međutim, osim ove zadaće ispitni koordinatori moraju i upo-znati učenike s načinom polaga-nja ispita. Centar prati i osluškuje zbivanja u školama te reagira u situacijama kada se primijeti da is-

pitni koordinator nije pravilno in-formirao učenike. Ne smije se za-nemariti činjenicu da je ovo nova generacija učenika i da im se mora pružiti mnoge informacije, osobito kada je riječ o promjenama u na-činu pisanja ispita. U protivnom, kod učenika se stvara nepotreban strah od nepoznatog ili onoga što im nije pravilno objašnjeno.

Zaista je dovoljno informacija i ne smiju učeniku ostati nejasne, ne smije se smatrati da im mora biti sve jasno i ostaviti ih da sami do-nose zaključke temeljene na pret-postavkama. Istina, treba ih uputiti na izvore informacija, ali prva in-formacija mora biti točna, moraju je dobiti od svojega ispitnoga ko-ordinatora kojega je o tome educi-rao Centar. A ispitni koordinatori koji imaju nejasnoća ili dvojbi, u svakom trenutku mogu dobiti po-moć i pravovremene odgovore od Centra te kvalitetno obaviti svoje zadaće. Naša pozornost u ovome trenutku usmjerena je upravo na pravilno informiranje učenika i reagirat ćemo na svaku uočenu nepravilnost. Informacija mora biti dostupna i jasna i prije svega točna.

Treba samo uËiti

Piše Višnja Francetićnačelnica Odjela za organizaciju i provođenje ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja

Učiteljica Branka Vuzem, čiji su učenici

sudjelovali u ovom projektnom danu

Tom Majer koristi puno pokreta i melodije