davor dukic - bozicna pastorala u dubrovniku

8/17/2019 Davor Dukic - Bozicna pastorala u Dubrovniku

1/12

BOZICNA PASTORALA U DUBROVNIKU

KNJIZEVNI SVJEfOVI I FUNKCIJE)

a v o r u k i c

Povijest hrvatske knjizevnosti biljezi citav niz tekstova dramskog karakteras temom Isusova rodenja, u kojima pastiri nastupaju kao iskljucivi, dominirajuCiiii, u odnosu na druge likove, samo ravnopravni nositelji dramskog govora.

Razlicita izrazenost njihove dramske strukture ocituje se i u dvjema zanrovskimodrednicama, obicno upisanima vee u naslove djela . Tako oni tekstovi s visenaputaka za scensko izvodenje nose oznaku prikazanja, dok se oni s oskudnijimdidaskalijama, duzim monolognim partijama, sporijim promjenama prostora, akatkad i naglasenom ulogom pripovjedaca najcesce nazivlju p stirskimr zgovo rima. Neutralnim terminom bo i ic n pastora a nastojao sam objediniti obapodzanra.

Knjizevna obrada Isusova rodenja nije naravno specifikum hrvatske

knjizevnosti : povjesnicari knjizevnosti isticu talijanske utjecaje na jugu i njemackeaustrijske) na sjeveru, ali je zanim lji vo da konjunktura bozicne pastorale u nas ,ako je suditi po sacuvan im tekstovima, pada upravo u 8 . stoljece i zahvacagotovo iskljucivo dubrovacku knjizevnost.l U Dubrovniku se, naime, cak petoroautora i autorica XVIII . stoljeca okusalo u tom zanru, i to kronoloskim redom:Antun Gledevic, Jozo Betondic, Anica Boskovic, Benedikta Gradic i LukrecijaBogasinovic.

Iako su hrvatskoj pastorali posveceni brojni radovi povjesnicara knjizevnostiFancev, Bogisic, Sveiec, Rapacka), ni u jednom od njih ne obraduje se odvojeno

2 2


2/12

problematika bozicne pastorale . Analiza bozicnih pastorala u ovom ce radu imati .za polaziste pretpostavku o njihovoj potencijalno dvoslojnoj tradicijskojodredenosti; onoj pretkrscanskoj i onoj krscanskoj. Tu je dvojnost, unatockasnijim krscanskim interpretacijama Vergilijevih tekstova i prisutnostipastoral nih elemenata u samom Svetom pismu (Evanc elje po Luki, 2, 8-20) , teskoosporiti, iako se, naravno, ne moze poreci i svojevrsna »prikladnost« antickepastorale za upijanje sadrzaja iz krscanske svete povijesti i krscanske ideologije .Tako bozicnoj pastorali anticka ekloga i bukolika, odnosno njezini renesansni ibarokni nasljedovatelji, stavljaju na raspolaganje konvencionalni prirodni prostor,idealizaciju pastirskog zivota, te utopijski i alegorijski knjizevnosemantickipotencijal. Uz to , dubrovacka svjetovna pastorala 16 . stoljeca ostavlja mogucnosttipoloskog diferenciranja likova pastira i sudaranja ontoloski razlicitih knjizevnih

svjetova: realnog i pastoralno-mitoloskog . Krscanska komponenta bozicnepastorale moze se opet realizirati preko tri hipoteticki razlicite diskurzivnestrategije koje se u pojedinom tekstu uglavnom ispreplicu. Nairne, govor likovai, naravno, didaskalije, mogu obavljati funkciju jednostavnog prikazivanja ve ikogdogadaja. Nadalje, govorom likova , iii jos cesce njihovom pjesmom, mogu se ustilu duhovne lirike velicati kreposti protagonista svete povijesti : Isusa,Bogorodice i Josipa . Naposljetku, tekst se moze indirektno iii direktno obracatigledateljima odnosno citateljima) apostrofirajuci, po nacinu propovijedi,neporocan krscanski nacin zivota . Tako se moze govoriti o prikazivackojnarativnoj), aksioloskoj i persuazivnoj unutartekstovnoj funkciji bozicne

pastorale , odnosno o postupcima ugradnje sekundarnih zanrova: duhovne lirskepjesme i propovijedi .

Dubrovackoj bozicnoj pastorali XVIII. stoljeca prethode dva starija istovrsnateksta. U zadarskoj pjesmarici koju je 1685. sastavio pop Simun Vitasovic nalazise prikazanje Od rojen 'ja Gospodinova za koje Franjo Fancev pretpostavlja da jemoralo nastati mnogo ranije , vjerojatno u 15. stoljecu 1928, 8). U 380 parnorimovanih osmeraca sa cestim i dugackim didaskalijama koje ponegdje prelaze uprozno pripovijedanje anonimni je autor kronoloski pravocrtno ispricao dogadajeu no i Isusova rodenja , fokusirajuci radnju na sveta lica. Pastiri se pojavljuju teku posljednjoj treCini teksta, gdje se nakon andelova navijestanja ve tkog dogac ajaodlaze pokloniti Bogorodici i mal om I,susu. Kao i u Evanc elju po uki i ovdjeizostaje motiv darivanja , neizostavan u kasnijim tekstovima . Nadalje , prostor izkojeg dolaze pastiri nema tradicionalnih pastoral nih obiljezja; tekst je osloboden

213


3/12

utopijske i alegorijske komponente. Prikazivacka narativna) funkcija dominiranad aksioloskom, a persuazivnoj nema ni traga. Zbog izostanka rekvizitarijaanticke i renesansne pastorale, odnosno dramskog fabuliranja na strogoj osnovibiblijske price ovo se djelo moze odrediti kao srednjovjekovno crkveno prikazanjebozicnog ciklusa, kojeg je ono jedini sacuvani predstavnik u hrvatskojknjizevnosti .

Bitno su razlicita poeticka obilje:lja prikazanja d poroda J ezusova MavraVetranovica U ovom, otprilike tri puta duzem djelu2, dominira pastoralni svijetnad svijetom svete biblijske price . Ovaj potonji zaposjeda samo okvire dramskefabule; motivom Isusova rodenja na njezinu pocetku odnosno susretom pastira s

malim Isusom i Bogorodicom na njezinu kraju. Istom tematskom sloju pripada izavrsni govor remete koji ukratko, u futuru, iznosi svetu povijest od Isusovarodenja do posljednjeg suda. Citav sredisnji prostor prikazanja ostavljen je svijetupastira, koji je, kao i u Dr:licevim svjetovnim pastoralama, slojevito koncipiran ;kao spoj tradicionalnog pastoralnog svijeta, u kojem obitavaju vile, satiri i antickabozanstva Dijana, Vulkan, Apolo), i vlasko-cobanskog svijeta priprostogsvakodnevnog zivota. Svojom cjelinom on predstavlja utopijski prostor mira ,vaselja i materijalnog obilja Svelec 1990, 91) . Ova posljednja komponenta

potvrduje se i u Bogorodicinu blagoslovu pastira pri kraju prikazanja koje je ucijelosti niz dobrih zelja za uvecanjem njihovih materijalnih blagodati.3U slavljenju velikog dogadaja osim pastira sudjeluju i vile, cime se postize

izravan kontakt tradicionalnog pastoralnog i krscanskog svijeta. Svojevrsnukrscansku preobrazbu pastoralnog svijeta predstavlja i pojava lika Sibilije kojujedan od pastira dozivljuje kao prelijepu vilu, te joj udvara petrarkistickomfrazeologijom, da i muse ona potom otkrila kao Bozja sluzbenica, djevica kojazivi sama u spilji. u tom motivu moze se prepoznati nagovjestaj alegorijskeoznake samostanskog zivota koja ce se u vecoj mjeri razviti u bozicnoj pastoraliXVIII. stoljeca.

Iako je dramska struktura Vetranoviceva prikazanja slabije naglasena negou njezinu srednjovjekovnom prethodniku sporije promjene prostora, duzimonolozi), hijerarhija unutartekstovnih funkcija ostalaje uglavnom ista; narativnafunkcija dominira nad aksioloskom, a persuazivna u potpunosti izostaje, cak i uzavrsnom govoru remete koji ne propovijeda, vee pripovijeda odnosno proricesvetu povijest.

2 4


4/12

Unatoc nemalim razlikama nijedna bozicna pastorala 18. stoljeca nijerikladnija za usporedbu s Vetranovicevim djelom od prikazanja Porodenje

Gospodinovo ntuna Gled evica Slicnost se pokazuje vee na povrsinskimkomponentama izrazajne razine, primjerice u podjednakoj duljini (1581 stih,gotovo iskljucivo ukrstenorimovani osmerci uz nekoliko pripjevnih peteraca iesteraca) i podjednako izrazenoj dramskoj strukturi (uz oba su djela vezani igzaktni podaci o mjestu i vremenu scenskog izvodenja) . Vetranovicevo

prikazanje je »arec itano « na Badnjak 1537. u crkvi Male brace, a Gledevicevo jezvedeno u Cavtatu 1703. (Bogisic 1989) U oba djela dominira pastirski svijet nadvijetom svete povijesti, samo sto kod Gledevica, kao i kod drugih dubrovackihutora bozicne pastorale XVIII. stoljeca, izostaju pojave tradicionalnogaastoralnog svijeta vile, satiri, anticka bozanstva, mitoloska bica). Kod

Gledevica, medutim, pastirski je svijet podijeljen na tri prostora : pastire , goraneseljane, pri cemu su prva dva prostori obicnih pastirskih aktivnosti.4 Medu

licnosti Gledeviceva prikazanja s Vetranovicevim ulazi i pojava pustinjakavetoja, navjestitelja velikog dogadaja koji, kao i lik Sibilie kod Vetranovica, nosigzemplarnu funkciju uzor svetackog zivota) i predstavlja prodor svetog

krscanskog svijeta u prirodni, pastirski okolis. I Gledevicevi se likovi poputVetranovicevih koriste petrarkistickom frazeologijom, ali je ona ovdje u funkciji

pisa protagonista svete povijesti; Isusa i Bogorodice:

u celu mu hrane dvoreod nebesa sve milosti ,oci mu su dvije dzore,pace istoci svijeh svjetlosti.

Ke poglede blag i mioon goruce name obrati,k6 da s njima rijet je ktio:»Ze lim srce tve zgrijati .«

Rusa je s lijerom izmijesanavrh lica mu suncanoga,ka o dzori cti vrh granaprimaljetja veseloga.

Vrh usti mu s k jem smamiduse u zlobah utvrdjene

215


5/12

stoji rumeni dragi kamiod ljubavi bozanstvene.

Sto ti umijem vee kazati,ako ista ljepota je,i za njega prikazati,dostaje rijeti, on Bog daje stihovi 1149-1168)

Ona ljepsa jes od dzore,od mjeseca i danice,oci joj rajskijem ognjem gore,

sja joj suncem svijetlo lice. stihovi 1233-1236)Bitne razlike izmedu ovih dvaju prikazanja otkrivaju se na dubljoj knji

zevnosemantickoj razini . Dok je u Vetranoviea materijalno obilje bila jedna odtemeljnih odlika pastoralnog svijeta, u Gledevieevu se tekstu uzvisuje siromastvopastira kao preduvjet nesvakidasnje casti koju im ukazuje Nebo:

0 ki jeste sved jedini,uzivajte san slobodno,pravednos vam strazu cinii ubostvo nebu ugodno . stihovi 205-208)

Nadalje, Gledevieevo se djelo razlikuje od Vetranoviceva i s obzirom naraspored unutartekstovnih funkcija. Vrlo izrazenoj aksioloskoj funkciji pridruzuje se ovdje i persuazivna; na nekoliko mjesta u govoru likova eksplicitno se iznosekrseanski ideologemi bez njihove direktne funkcionalne povezanosti s osnovnompricom. Na tim mjestima krseanskog moraliziranja ponovo se uzvisuje ubostvo ,pravednost i marljivost kao boguugodne odlike pastirskog svijeta primjericestihovi 85-96, 279-280, 545-548, 553-556, epizoda s pustinjakom Svetojem : 645-788).5

a zgovor pastjera Jo ze etondica svojom je duljinom 306 stihova, od toga296 ukrstenorimovanih osmeraca i 1 razlicitih stihova, duljine od 3 do 6 slogova,u zavrsnoj pjesmi pastira) najblizi srednjovjekovnom prikazanju. No njegov jedramski potencijal vrlo slab; nema nicega sto bi odgovaralo zapletu, radostandogadaj je navijesten pastirima vee prije pocetka, i to tako nedvosmisleno damedu njima nema nikakve nesigurnosti u znacenje nebeskih poruka, sto je cest

216


6/12

motiv u drugim bozienim pastoralama. Dominacija pastirskog svijeta nadbiblijskim iskazuje se vee cinjenicom da osim trojice pastira Radoja, Goranka iSladoja) nitko drugi ne uzima rijec, ali je zato rodenje Boga na zemlji i znacaj togdogadaja gotovo jedini predmet njihovih razgovora. Tekstom dominira aksioloskafunkcija; pastiri jednostavno slave veliki dogac a;; pa iako je njihov govor prozetkrseanskim ideologemima on ni na jednom mjestu ne prelazi u direktnopropovjedno moraliziranje, te se ne moze govoriti o eksplicitnoj prisutnostipersuazivne funkcije. Pastirski svijet ovdje je nediferencirani, priprosti, seljackisvijet koji odlikuje ubostvo i neugoda mukotrpnog rada:

Nedrag meni bij do sadapripros zivot od pastijera;

gore obhodee, pasue stada,od svanuea do vecera. stihovi 1-4)

zgovo r pastirski vrhu poroc enja Gospodinova Anice o f k o v i ~duljinomje blizak Vetranovieevu i Gledevieevu djelu 1512 stihova, ukrstenorimovanihosmeraca rasporedenih u katrene), a scenskim potencijalom Betondieevu . I ovdje,kao i kod Betondiea, sveta Iica ne uzimaju rijec; stovise, zgovo r zavrsava u trenucima kad se pastirice spremaju za put u Betlehem. No, taj dominirajueipastoralni svijet bitno je razlicit od Gledevieeva i Betondieeva . Po kontemplativnoj naravi likova i odsutnosti podataka iz svakodnevnog pastirskog zivota onje iako mu nedostaju vile, satiri i anticka bozanstva, blizi tradicionalnom negorustikalnom pastoralnom svijetu. Cak ni darovi pastirica nisu priprosti pastirskidarovi kakvi su bili oni u Betondieevih pastira voee, .sirevi, mlijeko, pogaca), veepredmeti koji u objasnjenjima pastira Lovorka zadobivaju simbolicka znacenja izkonteksta svete povijesti i kasnijeg Isusova zivota Uabuka, janje maslinovagrancica, vijenac od ruza, vijenac od ljiljana). Likovi pastira nisu kao u Betondieakarakterno neizdiferencirani, nego su rasporedeni po vertikali krseanskih vrlina;

od Mudrog starca Lovorka, preko neporocne i samosvjesne Ljubice do jos naivnei prostodusne Tratorke. Pastoralni prostor Anice Boskovie ne karakterizira nibogatstvo ni ubostvo, vee samoea, mir i kontemplativna poboznost, cime seukazuje na samostanski zivot kao njegov moguei alegorijski referent:

Zato i mi kakogodisto umiemo sl de i dr ze

217


7/12

u samoci svetoj odinasitimo duse nase III)

Naglasak na zenskim likovima, kao i neki iskazi iz autoricina predgovora

otkrivaju u dumnama implicitnog adresata.7

U ovom je tekstu vise nego i u jednom dosad spominjanom izrazenapersuazivna funkcija; najprije u gnomicki formuliranim Ljubicinim savjetimaTratorki p rimjerice Tko u malu pomju krati t e r se pust i i ne vlada, s tenepomnje velekratill u veliko zlo upada , potom u Lovorkovim rijecima upucenimpastiricama koje u zavrsnici dobivaju oblik propovijedi u kojoj se si bajuprol az nos t , tastina i ispra znost svijeta:

218

Za sto pustit ludo takoda sv jet ovi pun privarasvoijem himbam naopakovase isto sarce vara.

Vidim ures i napravakako sarce vase veze,er ljepota, nu ne prava,vami zelje sve priteze.

Ali ako svies u sebizna i dobro razumie,od ljepote nac pod nebinece stvari nestavnie ... )

Ako ljepe bit zelite,ljepotu onu nad sve inevasoj dusi udjeliteka ne bljedi i ne gine .

Ah u sebi, rjecu opeta,nesvjesna i svaka bila

kad i ijednoj stvari od svjetasvoju ljubav upravila.Pace takoj pri svjetlosti

podpuno ste sljepe sada,ako iste ispraznostii ta stina vami vlada. Boskovic, LI-LIII , isto,

Markovic 1970, 326-328)


8/12

enedikta Gradic u svom djelu Zbor pastijerski sakupljen na polju odetlema vife poroda Je zusova 1761)8 uvodi jednu novinu u odnosu na dotadasnju

dubrovacku bozienu pastoralu - korove koji su vjerojatno bili namijenjenipjevanju. Duljinom 394 stiha) njezino je djelo najblize srednjovjekovnomprikazanju i Betondieevoj pastorali. S ovom posljednjom dijeli i neka zajednickaknjizevnosemanticka obiljezja. U oba djela dominira priprosti rustikalni pastirskivijet, samo sto je, izgleda, u Gradiekinoj pastorali on osloboden atributa ubostvaneugode, te u z stalne oznake mira i skladnosti dobiva i konotacije radosti i

prirodnog obilja . Cini se da, kao i kod Betondiea , i ovdje dominira aksioloskaunkcija izrazena u pohvalnim pjesmama, dok persuazivna funkcija, odnosnoksplicitno moraliziranje, izostaje.

Ra zgovoru pastirskom varhu porod enja Gospodino va 1764) Lukrecijeogafinovt c intenziviraju se sve bitne komponente djela Anice Boskovie, cime se

ujedno stvara dojam o svojevrsnoj razvojnoj crti dubrovacke boziene pastorale .Slicnost djela dviju Dubrovkinja ocituje se vee u gotovo istovjetnim naslovima,zatim podjednakoj duljini 1504 ukrstenorimovana osmerca rasporedena ukatrene), ali i u nekim bitnijim knjizevnosemantickim aspektima. I u Bogainoviekinu Ra zgovo ru dominira pastirski svijet, ali u njemu se sintetiziraju naokonkompatibilne odlike priprostosti i siromastva, s jedne i teoloske ucenosti, s drugetrane. Naravno, ova posljednja odlika privilegij je samo nekih likova buduei da

e i ovdje, kao i u tekstu Anice Boskovie, na djelu hijerarhijsko distingviranjekaraktera. Sva tri lika iz pastorale Anice Boskovie nalaze ovdje svoje pandane:Lovorko Dubravka, Ljubica Jeriku, Tratorka Sjeverku. Dvije pastorale povezuje

krseanska simbolika darova, zatim motiv skrivanja djevojaka pred muskimv ijetom kao preventiva cuvanja od pogubnosti »prigode«, sto uz zavjet cistoeevoje glavnih likova u Bogasinoviekinu djelu i legitimiranje pastirica kao

Bogorodicinih sluzbenica sugerira i istovjetan alegorijski referent - zivot uamostanu. Mje sta u tekstu obiljezena persuazivnom funkcijom jos je vise nego

u djelu Anice Boskovie , pa tako primjerice adresati pripovjedaceva moralistickoggovora na kraju djela nisu vise likovi vee gledatelji citatelji:

Neka svaka od diklicapodnizena sarza u sebi,na izgled ovieh pastiricavierno dvori kralja od nebi.

219


9/12

Koi ohole budu glavedobra od svieta uzivati,oni raiske posred slavenece viku miesta imati.

Podnizeni i bosiuzviseni viek ce bitii njima se dari mnozigori u slavi pripraviti.

Sve njihove gorke truderajski pokoj osladice,a nemire smece hudes vjecnijem mirom zamirice.

Nu se zato veselitevi, gorkieh posred smecakoji vrieme provodite,vami viecni raj se obeca.

Prie sve ce doc na manjei sve nista moze bitineg Bozie obecanjeda se nece ispuniti. Bogasinovic 95-97, isto Markovic, 1970, 283)

Najednom se mjestu otvara za propovijed karakteristicna tema Bozjeg strahapastir Stajko pred Bogorodicom, 28), n drugome se dosljedno slijedi

kompozicija propovijedi: iza moraine konstatacije dolazi prirnjer iz Starog zavjetakao potkrijepa polazne teze i zavrsne pouke primjer nesmotrenosti Jakobovekcerke Dine , 45-48). U tekstu se javlja jos jedna reminiscencija na Stari zavjet uiskljucivo egzemplarnoj funkciji kralj David kao primjer pokajanog gresnika, 76-77). Time je ovo formalno dramsko djelo na sadr:Zajnoj razini donekle povezanos ostalim Bogasinovickinim epskim djelima u kojima dominiraju starozavjetneteme. No veza nije samo sadr:Zajna; Bogasinovickina pastorala sadr Zi najmanjenaputaka za scensku izvedbu; didaskalije se svode na popis likova i imenagovornika , ali se zato pojavljuje pripovjedac s kompetencijama epskog naratora .

220


10/12

Na kraju se moze iznijeti i nekoliko sintetskih teza koje donekle izlaze izvanokvira dosadasnje analize, pa se mogu shvatiti i kao nove analiticke hipoteze.Bozicna pastorala u Dubrovniku u 18. stoljecu oslobodena je tradicionalnog

pastoralnog rekvizitarija kojim raspolaze njezina renesansna prethodnica, ali zatou ·njoj dolazi do eksp nzije sekund rnih zanrova: duhovne lirske pjesme ipropovijedi, odnosno propovjednih fragmenata. Prevlast krscanske komponente unjoj odgovara prevlasti duhovne knjizevnosti nad svjetovnom u Dubrovniku uXVIII. stoljecu. Konjunkturu bozicne pastorale u tom vremenu valjalo bi prijepovezati s ideologijom katolicke obnove nego sa suvremenom joj arkadijskompoetikom, premda se te dvije pojave ne mogu potpuno odvajati. U tom se smisluplauzibilnima doimaju i postavke o bozicnoj pastorali kao duhovnom pandanusvjetovnim komedijama i pokladnim predstavama Kolendic 1964, 228-229) .Unatoc nemalim razlikama u estetickimzahtjevima prema njihovim implicitnimprimateljima, bozicna pastorala u cjelini, citana kao knjizevni tekst, negdje jeizmedu religiozne poeme i pucke propovijedi.

IZVORI

I. Prikazanje d rojen ja Gospodinova, u F Fancev, »Novi prilozi za povijesthrvatske crkvene drame «, Nastavni vijesnik, knj . XXXVI, Zagreb 1928, 12 -19 .

2. Mavro Vetranovic, d poroda Je zusova, u: Djela Marina Driica, »S tari piscihrvatski« knj . VII , Zagreb 1897,412-458 .

3. Antun Gledevic, Porodenj e Gospodinovo, u: Djela Antuna Gledevica, »Staripisci hrvatski « knj . XV, Zagreb 1886, 257-281.

4. Jozo Betondic, Rasgovor Pastjera, Arhiv HAZU sg.I

b 335. Anica Boskovic anonimno), Rasgovor pastirski varhu Porodjegna Gospodi-

novajedne djevojcize Dubrovkigne, Mleci 1757 .6. Lukrecija Bogasinovic, Ras govo r Pastirski varhu Porodiegna Gospodinova,

Dubrovnik 1764, Arhiv HAZU sign. IV a 17

221


11/12

LITERATURA

Bogisic , Rafo

1989 Hrvatska pastora a, Zavod za znanost o knjizevnosti Filozofskog fakulteta Sveucilista u Zagrebu, Zagreb

Falisevac, Dunja1993 Pjesnicko dje o Grgura Kapucina, »Dani Hvarskog kazalista « knj. XIX,

Knjizevni krug, Split, 116-127.

Fancev, Franjo1928 Noviprilozi za povijest hrvatske crkvene drame , »N astavni v esni k « kn .

XXXVI, Zagreb, 1-21.Kolendic, Petar1964 Sestra Benedikta Gradic ijedna njena boiicna scena , u kn;izi z staroga

Dubrovnika, Srpska knjizevna zadruga, Beograd, 226-230.

Markovic, Zdenka1970 Pjesnikinje starog Dubrovnika, JAZU Zagreb.

Rapacka Joanna

1990 Za jub jen u vi u, »Republika« XLVI, 3-4, 174-187 .

Svelec, Franjo1990 Vetranoviceva prika zanja i srednjovjekovna tradicija, u knjizi /z na.fe

kn;iievne pro.f osti, Knjizevni krug, Split, 79-97.

BIUESKE

1 Na kajkavskom je jeziku Juraj Malevac Grgur Kapucin) tiskao u Zagrebu 1800.godine knji z icu Horvac zka od Kristussevoga narodyenya viltia. tom se djelu temalsusova rodenja obraduje na bitno drukciji nacin nego u dubrovackoj knjizevnosti. Nairne,najveCi dio teksta obuhvacaju monolozi 2 mjeseci, te potom prepirke dana i noci okovremena Isusova rodenja , zatim prepirka sijena i slame za povlasticu Isusove prostirke, acak se i Zemlja brani od nasrtaja ostalih planeta koje polaze u potragu za Isusom . Tekpotom se kajkavski tekst motivski podudara s dubrovackim bozicnim pastoralama : andeo

222


12/12

navjescuje pastirima Isusovo rodenje i poziva ih u Betlehem, pastiri dolaze pred stalu idarivaju Isusa ovca,jabuke, cvijece, golub, grlica, mlado janje, orasi). Naposljetku dolazei tri kralja s darovima. Vladoje Dukat je u Malevcevu djelu prepoznao bozicnu igru(Weihnachtsspiel) bavarsko-austrijske provenijencije, a Dunja Falisevac primjer >>tradicije

srednjovjekovnih bozicnih igara, mahom epski oblikovanih, s dijalogiziranim iskazimapersonificiranih lica« (Fa li sevac 1993, 124-125).

2 Uz ndto proznog govora na pocetku, djelo sadrzi 1600 stihova, od cega 1404dvostrukorimovanih dvanaesteraca, pretezito u funkciji govornog stiha, i 196 osmeraca,pretezito u funkciji pjevanog stiha.

3 Svelec je u Bogorodicinu blagoslovu prepoznao »stiliziranu narodnu koledu kojaodrazava prastaro izricanje dobrih zelja vezanih uz svetkovinu plodnosti« (1990, 92). Onnadalje registrira i »stilski instrumentarij petrark.isticke poezije« u govoru pastira (isto, 88-89) , a u umetanju biblijske metaforike u govor vi le u njezinu idealnom pastoralnomkrajoliku uocava knjizevni novitet (isto, 90). Posebno je zanimljiv njegov sintetski uvid o

razlicitom tretmanu tjelesnosti u Vetranovicevim i hrvatskim srednjovjekovnim crkvenimprikazanjima: »U crkvenim prikazanjima puckog stupnja provijava ku t zagrobnog zivota,kult duse, a kao kontrapunkt tome kultu provijava prezir tijela. Za sv. Margaritu, za sv.Lovrinca, za ostale mucenike radost je podnositi muke za Krista , i sto su vece muke , vecace biti nagrada na drugom svijetu. Vetranovic naprotiv bira biblijske dogadaje u kojima sestrepi za sudbinu tijela.« (isto, 84)

4 Zanimljivo je da u tri slucaja dolazi i do nepodudaranja imena lika s prostoromkojemu pripada, paje tako Goranko pastir, dok su Seljanko i Pastijerko gorani. Pitanje krijeli se u toj zamjeni neka intencionalna alegorijska poruka iii je sve posljedica autorovaslucajnog i nehajnog odabira, ostavit cu ovdje otvorenim.

5 Rafo Bogisic istice kako Gledevicevo djelo ne pokazuje autorovo nastojanje da sedocara stvarni svijet pastira, za razliku od Vetranoviceva djela u kojemu dominira »tipicnirenesansni pastoralno-vlaski ugodaj« s mnostvom pojedinosti iz svakodnevnog zivotapastira i fo lk ora. U Gledevicevu su prikazanju pastiri »okvir i simbol koncepta, ( ... )barokne metafore u arkadijskom konceptu, lutke koje treba da predstavljaju i simbolizirajuodnose i zamisli autora« (Bogisic 1989, 141).

Djelo je anonimno objavljeno u Veneciji 1758. godine, ali se autorica potpisalaispod predgovora . U 19. stoljecu dozivjelo je jos dva izdanja ; u Dubrovniku 1852. iMostaru 1881. Za vrijeme svog boravka u Carigradu djelomicno ga je na talijanski preveoslavni autoricin brat Ruder (Markovic 1970, 314-334) .

7v. citat iz Boskovickina predgovora u Markovic , nav. dj., str. 318.8 Kako je zbog nedavnih ratnih razaranja, a jos vise radi prevencije od njihova

moguceg ponavljanja, grada dubrovackih arhiva jos uvijek nedostupna , u prikazu djelaBenedikte Gradic ogranicit cu se samo na podatke koje pruza knjiga Zdenke Markovic,Pjesnikinje starog ubrovnika (391-398).

223

davor dukic - bozicna pastorala u dubrovniku

Documents