dddddd

3
2.1 KARAKTERISTIKE TURISTIČKOG TRŽIŠTA Polazi se od najopštije konstatacije da tržište predstavlja skup odnosa ponude i tražnje, tj. oblik putem koga se posredstvom novca vrši razmena materijalnih dobara i usluga. Pri ovome, na strani tražnje se javljaju kupci kao nosioci raznih potreba islobodnih novčanih sredstava, a na strani ponude razne vrste prodavača koji obezbeđuju zadovoljenje potreba kupca. U osnovi, ovakav najopštiji pristup definisanju tržišta uopšte, može da se primeni i pri definisanju turističkog tržišta. Prema tome, opšte važeće sveobuhvatne definicije tržišta u osnovi mogu da služe i kao polazna baza za definisanje turističkog tržišta. Konstitutivni elementi turističkog tržišta su sledeći: turistička tražnja i ponuda(subjekti turističkog tržišta), turistička usluga (predmet turističkog tržišta) i cene. Znači,sa ovog stanovišta ovo tržište se ne razlikuje od ostalih tržišta roba i usluga. Međutim sa stanovišta njegovog funkcionisanja, ovo tržište ima i svoje određene specifičnosti, po kojima se razlikuje od ostalih tržišta. Pre svega, nasuprot jedinstvenosti zahteva turističke tražnje sa stanovišta sadržaja i kvaliteta kompleksne turističke usluge, postoji veliki broj sadržajno i prostorno odvojenih delatnosti na strani ponude, koje se u različitim vremenskim periodima uključuju u zadovoljenje potreba turista. Osnovni tržišni problem, koji proizilazi iz ovakvog odnosa turističke tražnje i ponude, sastoji se u ne ophodnosti prostorne i vremenske sinhronizacije raznih učesnika na strani ponude sa stanovišta težnje da se što uspešnije zadovolje zahtevi nosilaca turističke tražnje. Sledeća specifičnost turističkog tržišta ogleda se u izuzetno naglašenoj

Upload: marko-ristic

Post on 26-Sep-2015

220 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

jjddk

TRANSCRIPT

2.1 KARAKTERISTIKE TURISTIKOG TRITAPolazi se od najoptije konstatacije da trite predstavlja skup odnosa ponude i tranje, tj. oblik putem koga se posredstvom novca vri razmena materijalnih dobara i usluga. Pri ovome, na strani tranje se javljaju kupci kao nosioci raznih potreba islobodnih novanih sredstava, a na strani ponude razne vrste prodavaa koji obezbeuju zadovoljenjepotrebakupca.Uosnovi,ovakavnajoptijipristupdefinisanjutrita uopte, moe da se primeni ipri definisanju turistikog trita. Prema tome,opte vaee sveobuhvatne definicije tritau osnovi mogu daslue i kaopolazna baza za definisanje turistikog trita. Konstitutivni elementi turistikog trita su sledei: turistika tranja i ponuda(subjekti turistikog trita), turistika usluga (predmet turistikog trita) i cene. Znai,sa ovog stanovita ovo trite se ne razlikuje od ostalih trita roba i usluga. Meutim sa stanovita njegovog funkcionisanja, ovo trite ima i svoje odreene specifinosti, po kojima se razlikuje od ostalih trita. Pre svega, nasuprot jedinstvenosti zahteva turistike tranje sa stanovita sadraja i kvaliteta kompleksne turistike usluge, postoji veliki broj sadrajno i prostorno odvojenih delatnosti na strani ponude, koje se u razliitim vremenskim periodima ukljuuju u zadovoljenje potreba turista. Osnovni trini problem, koji proizilazi iz ovakvogodnosaturistiketranjeiponude,sastojiseuneophodnostiprostorneivremenske sinhronizacije raznih uesnika na strani ponude sa stanovita tenje da se to uspenije zadovolje zahtevi nosilaca turistike tranje. Sledea specifinost turistikog trita ogleda se u izuzetno naglaenoj sezonskoj koncentracijituristikogprometa,toutie nadimenzioniranjeturistike ponudeu odnosunazahteveturistiketranjeupunojturistikojsezoni(unajveembrojuturistikih zemalja, realizuje se 70-80% ukupnog turistikog prometa u periodu od junado septembra tokom godine).Treba ukazati i na to da su prirodni i istorijski uslovi date turistike destinacijeosnovni faktori koji utiu na preduzimanje turistikih putovanja. To dalje znai da se ituristike usluge velikim delom pruaju na tim mestima. Iz ovoga proizilazi da seturistika tranja usmerava prema turistikoj ponudi, za razliku od robnog trita, gdenajee postoje suprotna kretanja. Ova specifinost turistikog trita utie na dalekoveu slobodukretanjaturistikihtokovauodnosunacirkulacijuroba,kapitala iradnesnage.Pomenutim specifinostima mogu se dodati i one koje proizilaze iz relativnovisoke elastinosti turistike tranje u odnosu na prihode nosilaca turistikih potreba idejstvo faktora koji nisu ekonomske prirode.Sve pomenute specifinosti znaajno utiu na to da stepen elastinosti turistiketranje bude visok, odnosno da stepen elastinosti turistike ponude bude nizak. Stepenelastinosti ponude i tranje sa svoje strane utie na to da turistiko trite bude mnogomanje podlono uticaju zakona vrednosti u odnosu na ostala trita roba i usluga, toopet znaajno utie i naformiranje cena turistikih usluga.Istotako,navedenespecifinostituristikogtritatrebaimatiuviduipriizuavanju problematike istraivanja turistikog trita, politike istrategije propagande uturizmu i sl