definiranje drŽavljanskog korpusa na hrvatsko … kosnica.pdf · 13 ustav kraljevine srba, hrvata...

I. KOSNICA, Definiranje državljanskog korpusa na hrvatsko-slavonskom području...Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 39, br. 2, 809-832 (2018) 809

DEFINIRANJE DRŽAVLJANSKOG KORPUSA NA HRVATSKO-SLAVONSKOM PODRUČJU U KRALJEVINI

SHS/JUGOSLAVIJI

Doc. dr. sc. Ivan Kosnica* UDK 342.71:94(497.5-3 Slavonija) https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.2.4 Ur.: 24. studenoga 2017. Pr.:23.ožujka2018. Izvorni znanstveni rad

Sažetak

Predmet rada je, tzv. početno određenje državljanskog korpusa na hrvatsko-slavonskom području u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. S obzirom na primjetan nedostatak relevantnih istraživanja navedene problematike, autor je proveo vrlo opsežno arhivsko istraživanje odgovarajućih arhivskih fondova dostupnih u Hrvatskom državnom arhivu. Na temelju provedenog istraživanja autor u radu izlaže nekoliko teza. Prva je teza da je odmah po formiranju Kraljevine SHS važio sustav prema kojem su državljani bili svi zavičajnici hrvatsko-slavonskih općina. U nastavku rada autor argumentira tezu da su mirovni ugovori bitno promijenili dotadašnji sustav definiranja državljana na način da su negirali značaj zavičajnosti za utvrđivanje državljanstva ukoliko je stečena nakon 1. siječnja 1910. godine. Autorova je teza da su odredbe mirovnih ugovora kao i restriktivan sustav stjecanja zavičajnosti koji je bio karakterističan za Hrvatsku i Slavoniju u razdoblju do 1918. godine omogućili vlastima Kraljevine SHS provođenje svojevrsnog probira poželjnih državljana te negiranje državljanstva određenom broju doseljenika iz Ugarske. Autor nadalje ocjenjuje da su svojevrsna stabilizacija sustava kao i šire definiranje državljanskog korpusa provedeni tek Zakonom o državljanstvu iz 1928. godine, no uz naglašenu primjenu etničkih kriterija.

Ključne riječi: utvrđivanje, državljanstvo, hrvatsko-slavonsko područje, Kraljevina SHS, Kraljevina Jugoslavija.

1. UVOD1

Predmetradajeproblematika,tzv.početnogodređenjadržavljanskogkorpusanahrvatsko-slavonskompodručjuuKraljeviniSHS/Jugoslavijiurazdobljuodnastanka

* Dr.sc.IvanKosnica,docentPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu;[email protected] RadjenastaokaorezultatistraživanjanaZnanstvenoistraživačkomprojektuPravnogfakulteta

SveučilištauZagrebu.

I. KOSNICA, Definiranje državljanskog korpusa na hrvatsko-slavonskom području...Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 39, br. 2, 809-832 (2018)810

države1918.donjeneokupacije1941.godine.2OsnovnojeistraživačkopitanjekogasudržavnevlastiitemeljemkojihkriterijasmatralezadržavljaninaKraljevineSHS/Jugoslavijenahrvatsko-slavonskompodručjutejesuliiukojojmjeriupromatranomrazdoblju vršene promjene i prilagodbe kriterija kojima je definiran državljanskikorpus.

Osnovni poticaj za istraživanje navedene problematike nalazimo u činjenicidacjelovitapravnopovijesnaanalizanavedenogproblema jošuvijeknije izrađena.DodatnipoticajjestkonstatacijauglednogprofesorazagrebačkogPravnogfakultetaLadislavaPolića,vrsnogpoznavateljahrvatskogajavnogprava,naDrugomkongresupravnikaKraljevineSHS1926.godineotomudanijepotpunojasnokogasuvlastiKraljevineSHSuprvimposlijeratnimgodinamasmatraledržavljaninom.3 Poticaj za istraživanjejeičinjenicadazakonodržavljanstvunijedonesenpunihdesetgodinatečinjenicadajeproblematika,tzv.početnogodređenjadržavljanskogkorpusaupraviluvrlovažanviddržavljanskogpravautrenucimaosnivanjanovihdržava,štojeibioslučajisKraljevinomSHS/Jugoslavijom.Konačno,poticajnajeirelevantnosttemeuširemeuropskomkontekstu.4

RadjestrukturirannanačindaseuvodnodajuosnovnenapomeneodefiniranjudržavljanskogkorpusauHrvatskoj iSlavonijiurazdobljudo1918.godine.Nakontogasedajunapomeneoosnovnimobilježjimakonceptadržavljanstvanahrvatsko-slavonskom području u Kraljevini SHS/Jugoslaviji te o važnosti državljanstva upravnom sustavu. Ovo je poglavlje važno za širu kontekstualizaciju državljanstvate za razumijevanje motivacije brojnih osoba koje su nastojale ishoditi priznanjedržavljanstvaKraljevineSHS/Jugoslavije.Unastavkuseizlažuosnovnikriterijikojisu služili vlastima za definiranje državljanskog korpusa u razdoblju od formiranjaKraljevineSHSdostupanjamirovnihugovoranasnagutezatimodstupanjanasnagumirovnihugovoradostupanjanasnaguZakonaodržavljanstvu1928.Nakon togase analizirajuneki tipični slučajeviutvrđivanjadržavljanstvau razdobljudo1928.godine.UzadnjemdijeluradaanalizirajuseodredbeZakonaodržavljanstvuiz1928.godinebitnezadefiniranjedržavljanskogkorpusateprimjenanavedenihodredbiupraksi.

U sklopu istraživanja analizirali smo relevantne propise, komentare zakona,ostalu relevantnu literaturu te također u velikoj mjeri upravnu praksu na temeljuarhivskih fondova dostupnih u Hrvatskom državnom arhivu. U sklopu arhivskogistraživanjapretražilismofondOdjeljenjazaunutarnjeposlovePokrajinskeupraveza

2 Radsenebavistjecanjemdržavljanstva.Orazliciizmeđu,tzv.početnogutvrđivanjakorpusadržavljana i stjecanja državljanstva vidi: Omejec, Jasna. Initial Citizenry of the RepublicofCroatiaat theTimeof theDissolutionofLegalTieswith theSFRY,andAcquisitionandTerminationofCroatianCitizenship,Croatian Critical Law Review, vol.3(1998),br.1-2.,str.112.

3 Polić,Ladislav.Pitanjedržavljanstva,u:Dolenc,MetodiSajovic,Rudolf.Spomenica na Drugi kongres pravnika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Ljubljani od 9. do 11. septembra 1926. godine, Društvo„Pravnik“uLjubljani,Ljubljana,1927.,str.210.-211.

4 Za europski kontekst vidi primjerice:Motta,Giuseppe.Less than Nations: Central-Eastern European Minorities after WWI, Volume I, CambridgeScholarsPublishing,NewcastleuponTyne,2013.,str.369.-379.


HrvatskuiSlavoniju,fondVelikogžupanaZagrebačkeoblasti,fondSavskebanovineupravnogodjeljenja,ZbirkupersonalijaBanovineHrvatskekojasadrživrijednedosjeeizarazdobljedo1918.godinetefondupravnogodjeljenjaBanskevladeBanovineHrvatske.

2. OSNOVNE NAPOMENE O UTVRĐIVANJU I DOKAZIVANJU DRŽAVLJANSTVA U HRVATSKOJ I SLAVONIJI DO 1918. GODINE

U Hrvatskoj i Slavoniji u građanskom razdoblju sve do stupanja na snaguZakona o stjecanju i gubitku ugarskog državljanstva 1880. godine državljanstvoje utvrđivanona temelju zavičajnosti.5 Pojedinci su stogadržavljanstvodokazivaliposredno, dokazivanjem zavičajnosti, a u slučaju spora o državljanstvu, spor je uosnovirješavanprimjenompravilazavičajnogprava.

Osnovnirazlogzaprimjenutogamodelatrebatražitiunepostojanjucjelovitihisustavnihpravilaodržavljanstvu,posebnoodredbikojebimoglebitikorišteneza,tzv.početnoodređenjedržavljanskogkorpusa.6 Dodatni razlog zasigurno je i taj da suopćinebiletekojesuvodileimenikezavičajnika,dokslužbenipopisidržavljananisu postojali.

Bitnepromjeneusustavuutvrđivanjadržavljanstvadogodilesuse1880.godinestupanjemnasnaguZakonaostjecanjuigubitkuugarskogdržavljanstva.7Tajjezakonsadržavaobitnuodredbuzatemeljnoodređivanjedržavljanskogkorpusaitotakodajezakonompropisanaoborivapresumpcijaugarskogdržavljanstvasvihrođenih,nađenih,odgojenihiothranjenihuzemljamaugarskekrune(čl.19.).Ovopravnopravilo,kaoičitavsustavnovihpravilaodržavljanstvu,bitnosustabiliziralisustavutvrđivanjadržavljanstvaučinivšigarelativnoneovisnimopravilimazavičajnogprava.8Naime,akojeosobamoglatemeljemizvatkaizmaticedokazatirođenjenateritorijuzemaljaugarske krune, presumirano je njeno ugarsko-hrvatsko državljanstvo, čime je sporu načelu gubio značaj spora o državljanstvu. Iako je pravilo o ius soli omogućilohrvatsko-slavonskimupravnimvlastima na čelu saZemaljskomvladomda u nizuslučajeva,utvrdedržavljanstvoibezzavičajnosti,ipakjezbogčinjenicedasuimenicizavičajnika bili jedine službene evidencije o javnopravnom statusu, utvrđivanjezavičajnostibiloiznimnovažno.9Tekjeutvrđivanjemzavičajnostijavnopravnistatusosobebionedvojbenoutvrđen te jeonamogla ishoditi domovnicukoja joj jebila

5 Kosnica,Ivan.UtvrđivanjedržavljanstvauHrvatskojiSlavoniji1849.–1880.,Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.51.,3/2014.,str.702.

6 Ibid.,str.700.7 Zakonski članak L.:1879. zajedničkoga hrvatsko-ugarskoga sabora o stečenju i gubitku

ugarskogadržavljanstva,obljavljenou:Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, komadVII., 1880.O postupku donošenja zakona vidi više u:Varga,Norbert. The Framing of the First Hungarian Citizenship Law (Act 50 of 1879) and theAcquisitionofCitizenship,Hungarian Studies, vol.18(2004),br.2.,str.128.-139.

8 Kosnica,Utvrđivanje (…), op. cit., str. 710.9 Zaprimjerutvrđivanjadržavljanstvaneovisnoozavičajnostividi:Kosnica,Ivan.Citizenship

inCroatia-SlavoniaduringtheFirstWorldWar, Journal on European History of Law, 8(2017),1,str.62.


nužna za ostvarivanje niza građanskih, političkih pa i socijalnih prava. Slijedomnavedenoga,možemokonstatiratidasesvedo1918.godinedržavljanstvoupraksiidaljedokazivaloposredno,dokazivanjemzavičajnostiodgovarajućomdomovnicom.Ključni pak propis kojim je utvrđivana zavičajnost ugarsko-hrvatskih državljanauHrvatskoj i Slavoniji, bio je Zakon o uređenju zavičajnih odnosa uHrvatskoj iSlavonijiiz1880.godine.10

3. DRŽAVLJANSTVO NA HRVATSKO-SLAVONSKOM PODRUČJU U KRALJEVINI SHS/JUGOSLAVIJI: BITNA OBILJEŽJA I ZNAČAJ

RaskiddržavnopravnihvezaizmeđuKraljevineHrvatske,SlavonijeiDalmacijei ostatkaAustro-UgarskeMonarhije 29. listopada 1918. godine značio je ujedno iraskid s dotadašnjimkonceptom jedinstvenogdržavljanstva za sve zemlje ugarskekrune.11OdtadapasvedoujedinjenjaDržaveSHSsKraljevinomSrbijomiCrnomGoromuKraljevinuSHS1.prosinca1918.godine,javnopravnistatusstanovništvauHrvatskojiSlavonijibiojeodređenpripadnošćuDržaviSHS.Tapripadnostzbogkratkogtrajanja tedržavenijereguliranaposebnimzakonom.Ipak,uprilognjenojvažnostiupravnomsustavugovoričinjenicadasuvlastiDržaveSHSdonosilepropisekojisusadržavalipretpostavkupripadnostiDržaviSHSkaotemeljnuzaostvarivanjeprava.12UjedinjenjemDržaveSHS iKraljevineSrbije iCrneGoreu jednudržavuKraljevinuSHS1.prosinca1918.godinenastaloje jednodržavljanstvoKraljevineSHS. Vidovdanskim ustavom potvrđen je koncept jednog državljanstva za čitavuKraljevinu(čl.4.),aistorješenjesadržanojeiuZakonuodržavljanstvuKraljevineSHSiz1928.godineteuOktroiranomustavuKraljevineJugoslavijeiz1931.godine(čl.4.).13

Osim državljanstvom, u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju do 1918. godine

10 Zakonod30.travnja1880.ouređenjuzavičajnihodnosaukraljevinamaHrvatskojiSlavoniji,Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, komadIX.,1880.Zakomentarzakonavidi:Mutavdjić,Koloman.Zavičajno pravo: Zakon od 30. travnja 1880. ob uređenju zavičajnih odnošaja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji i prijašnji propisi o stečenju i gubitku zavičajnoga prava, NakladaknjižareLav.Hartmana(KugliiDeutsch),Zagreb,1894.,str. 9.-208. Za širu kontekstualizaciju prava zavičajnosti u hrvatsko-slavonskom pravnomporetku vidi: Čepulo, Dalibor. Pravo hrvatske zavičajnosti i pitanje hrvatskog i ugarskogdržavljanstva 1868-1918 – pravni i politički vidovi i poredbenamotrišta,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.49(1999),br.6.,str.811.-822.

11 Premačl.1.ZakonskogčlankaL.:1879.zajedničkogahrvatsko-ugarskogasaboraostečenjuigubitkuugarskogadržavljanstvadržavljanstvojebilojednozačitavuugarskupolovicuAustro-UgarskeMonarhije.

12 Tako je Narodno vijeće Države SHS propisalo pripadništvo državi SHS kao temeljnupretpostavku za namještenje učitelja. Vidi čl. 3. Naredbe predsjedništva Narodnog Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba od 12. studenoga 1918., br. 33443, objavljena u: Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju, komadXVI,1918.

13 Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, obnarodovan u br. 142a, Službenih novina na Vidovdan 28. juna 1921. god. u Beogradu, Državna štamparija Kraljevine Srba, Hrvata iSlovenaca,Beograd,1926.ZakonodržavljanstvuKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca, Službene novine, broj254/1928.UstavKraljevineJugoslavije,obnarodovanuSlužbenimnovinama3.rujna1931.,TisakinakladaknjižareSt.Kugli,Zagreb,1931.


javnopravnistatusosobabiojebitnoodređenihrvatsko-slavonskompripadnošću.14 UlaskomHrvatskeiSlavonijeusklopKraljevineSHSnavedenapripadnostprestalaje biti važna. Na tom tragu je Zemaljska vlada za Hrvatsku i Slavoniju već usvibnju1919.godineizdalanaredbuizkojejejasnovidljivodaposebnezemaljskepripadnosti nisu više odlučne za javnopravni status državljana.15 Do svojevrsnog „oživljavanja“zemaljskepripadnostidošlojetekzavrijemeBanovineHrvatskekadjeuzjugoslavenskodržavljanstvouspostavljenaipripadnostBanoviniHrvatskoj.16

Stjecanje i gubitak državljanstva na hrvatsko-slavonskom području, kao uostalominadrugimpodručjimaKraljevineSHS,reguliralisuidaljepropisidoneseniurazdobljudo1918.godine.17Nahrvatsko-slavonskompravnompodručjunasnazijestogaidaljebioZakonostjecanjuigubitkuugarskogdržavljanstvaiz1879.godinete jenastaviovažiti iZakonouređenjuzavičajnihodnosa iz1880.godine.Pravnipartikularizamudržavljanskompravudokinutjetek1928.godine,kadjestupanjemnasnaguZakonaodržavljanstvuKraljevineSHSprestaoZakonodržavljanstvuiz1879.godine(čl.61.).

U promatranom razdoblju državljanstvo je bilo važna pretpostavka prava iobveza.Provedenaanalizavažnostidržavljanstvakaoosnovebiračkogpravapokazujedajeonobilobitnapretpostavkaaktivnogipasivnogbiračkogprava.Pritomtrebaimatiuvidudajeodmahpozavršetkurataprimjetnakonkurencijadržavljanstvaietničkogkriterijakaotemeljnihpretpostavkibiračkogprava.Takoje,primjerice,jošuDržaviSHSNarodnovijećeDržaveSHSizdalonaputakpremakojemčlanovimjesnihodbora“mogubitisamoSrbi,HrvatiiSlovenciteostaliSlaveni,aliNijemciiMađarinikako”.18 VrlospecifičnouređenjesadržavaojeiizbornizakonzaUstavotvornuskupštinuiz1920.godineitonanačindasukaodržavljanisbiračkimpravomodređeniisvi„poplemenuijezikuSlavenikojisusedopočetkasastavljanjabiračkihspiskovastalnonastaniliukojojnašozemskojopćini“,neovisnoopretpostavcidržavljanstva,dokjebiračko pravo negirano državljanima s pravom opcije.19Korištenje državljanstva ietničkogakriterijakaokonkurentskihosnovabiračkogpravaipaknijebilodosljednoprovedeno,pasu takopropisio lokalnimizborimazahrvatsko-slavonskopodručjeiz1919.godinesadržavalisamokriterijdržavljanstva.20 Državljanstvokaoconditio

14 Zavažnosthrvatsko-slavonskepripadnostizajavnopravnistatusosobauHrvatskojiSlavonijiod1868.do1918.godinevidi:Kosnica, Ivan.Hrvatsko-slavonskapripadnostuHrvatskoj iSlavoniji u nagodbenom razdoblju,Hrvatska i komparativna javna uprava – Croatian and Comparative Public Administration, vol.14.(2014),br.2.,str.470.-485.

15 HRHDA, Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu, Odjeljenje za unutarnjeposlove(unastavku:HDAPUHiSOUP),Sv.V-262501/1922.

16 Andrassy,Juraj.NovoustavnouređenjeHrvatske, Mjesečnik: glasilo hrvatskoga pravničkoga društva, Zagreb,1940.,str.230.

17 Štiks, Igor.Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship, BloomsburyAcademic,London-NewYork,2015.,str.32.-33.

18 Goldstein,Ivo.Hrvatska 1918.-2008.,EPHLiber,Zagreb,2008.,str.20.19 Polić,Ladislav.Opravnimosnovimabudućegizbornogareda, Mjesečnik: glasilo pravničkoga

društva, br.2.,1922.,str.51.Engelsfeld,Neda.Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća,Pravnifakultet,Zagreb,1999.,str.339.

20 Usp.čl.1.Uredbe o izboru gradskih zastupstva za gradove Hrvatske i Slavonije, u: Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju, godina 1919., Kr. zemaljska tiskara,


sine qua non biračkogpravapropisalisuiUstavKraljevineSHSod28.lipnja1921.godine(čl.70.)teUstavKraljevineJugoslavije(čl.55.),doketničkikriterijnijevišenavođen.

Državljanstvojebiloitemeljnapretpostavkazazapošljavanjeudržavnojupravi.Takojevećpočetkom1919.godinenahrvatsko-slavonskompodručjuobjavljenniznatječajazaradnamjestaukojimajekaonužnapretpostavkazaposlenjanavedenodržavljanstvo Kraljevine SHS.21 Također, državljanstvo je bilo bitna pretpostavkaza namještenje u gradskim i općinskim službama.22 Važnost državljanstva kaopretpostavke za obnašanje javnih službi konačno je konstitucionaliziran 28. lipnja1921. godineUstavomKraljevineSHS (čl. 19.).Navedenonačelo sadržano je i ukasnijim propisima, pa tako primjerice u Zakonu o činovnicima iz 1923. godine,Zakonuočinovnicimaiz1931.godinetetakođeriuUstavuKraljevineJugoslavijeiz1931.godine (čl.19.).23Uodređenojmjeri, sličnokao ikodbiračkogprava,ponastankunovedržavevidljivojeispreplitanjedržavljanstvaietničkepripadnostikaoosnovezapošljavanjaudržavnojslužbi.Takoje,primjerice,UstavomKraljevineSHSodređenodadržavnuslužbumoguobnašatisvidržavljaniporodu tenaturaliziranidržavljaniakosuetničkiSrbi,HrvatiiSlovenci.Uslučajupripadnostinekojdrugojetničkoj grupi tražio se protek od baremdeset godina od naturalizacije (čl. 19.).24 UstavKraljevineJugoslavijenijesadržavaosličnuodredbu.Konačno,državljanstvoje bilo i nužna pretpostavka koju je trebalo dokazati u postupku izdavanja putnihisprava.25Također,državljanstvojebiloitemeljnapretpostavkavojneobveze,iakoseponekadmoglodogoditidavojnuobvezuizvršeistranci.26

Zagreb,1920.,str.267.-271.Usp.čl.1.Uredbe o izboru općinskih odbora za upravne općine Hrvatske i Slavonije, u: Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju, godina 1919.,Kr.zemaljskatiskara,Zagreb,1920.,str.274.-280.

21 Vidi natječaj za popunjavanje 15 radnih mjesta kod financijalnog ravnateljstva u Zagrebu.Narodne novine, br.9.,13.siječnja1919.,Zagreb,str.2.VidiinatječajzapopunjavanjemjestapodvornikakodfinancijalnogravnateljstvauBjelovaru.Narodne novine, br.23.,29.siječnja1919.,Zagreb,str.1.

22 VidinatječajkojijeraspisalogradskopoglavarstvouPetrovaradinuzapopunjavanjeradnogmjestaopćinskogblagajnika.Narodne novine, br.25.,31.siječnja1919.,Zagreb,str.1.VidiinatječajkojijeraspisaloGradskopoglavarstvogradaZagrebazamjestoškolskogliječnika.Narodne novine,br.27.,3.veljače1919.,Zagreb,str.1.

23 Usp.čl.2.Zakonaočinovnicimaiostalimdržavnimslužbenicimagrađanskogredaiz1923.godine.Zakonskomentaromu:Cavalieri,Celso.Propisi o činovnicima i ostalim državnim službenicima građanskog reda, Vlastitanaklada,Zagreb,1926., str. 1-3.Usp. čl. 2.Zakonaočinovnicima iz1931.godine.Zakonskomentaromu:Cavalieri,Celzije.Tumač zakona o činovnicima s naročitim osvrtom na zakon o državnom saobraćajnom osoblju, Vlastitanaklada,Zagreb1931.,str.8.-10.

24 IznimkaodpravilazabraneobnašanjadržavneslužbebilajemogućasamopoodluciDržavnogsavjeta koja je trebala biti donesena na prijedlog nadležnog ministra. Usp. čl. 19. UstavaKraljevineSHS.

25 Tipične slučajeve utvrđivanja državljanstva u povodu izdavanja putne isprave vidi u: HR.Hrvatski državni arhiv, Savska banovina, upravno odjeljenje, fond 144 (u nastavku: HDASB UO), kutija 1101, godina 1935, 32305/1935 (izjava banske uprave Savske banovine održavljanstvuGečekTome).HDASBUO, kutija 1102, godina 1935 (izjava banske upraveSavskebanovineodržavljanstvuIvanaNovaka).

26 Jedantakavprimjervidiu:HRHDAZagrebačkaoblast,Velikižupan,fond141(unastavku:


4. DEFINIRANJE DRŽAVLJANSKOG KORPUSA U RAZDOBLJU DO MIROVNIH UGOVORA

OdmahponastankuKraljevineSHSu praksi je primjenjivanonačelo premakojem su državljaniKraljevine SHS na hrvatsko-slavonskompodručju svi koji suzavičajniunekojodhrvatsko-slavonskihopćina.ZavičajnostjekaonačinutvrđivanjadržavljanstvadošladoizražajaiuprijedloguZakonaodržavljanstvuKraljevineSHSiz1919.godine,kojiipaknikadnijeusvojenuPrivremenomnarodnompredstavništvu,akojimjeodređenodasunapodručjuHrvatskeiSlavonijedržavljanisvikojisu1.prosinca1918.godineimalizavičajnostuHrvatskojiSlavoniji.27

Dajezavičajnostbilaosnovninačinodređenjadržavljanskogkorpusavidljivojei iznatječajakojisuobjavljivaniuprvojpolovici1919.godine,aodnosilisusenazapošljavanjeudržavnojupravi,gradovimaiopćinama.Podnositeljimolbisuupraviluuzzamolbutrebalipriložitiidomovnicukaopotvrduozavičajnosti.Takojepremanatječajufinancijskog ravnateljstva uZagrebu od 13. siječnja 1919. godinepodnositelj trebao dokazati svoju domovinu, što je u pravilu podrazumijevalodokazivanjedomovnicom.28 Unatječajuod31.siječnja1919.godine,kojijeraspisalogradsko poglavarstvo u Petrovaradinu, za mjesto općinskog blagajnika međuuvjetimanatječajanavodiseidainteresentmoradokazatizavičajnost“kojeopćineu Jugoslavenskoj državi SHS”.29 Sličan primjer je i natječaj koji je raspisao gradZagrebzazapošljavanješkolskogaliječnikaukojemsetakođernavodidapodnositeljčinjenicupripadnostiKraljevinitrebadokazatidomovnicom.30

5. UTJECAJ MIROVNIH UGOVORA NA, TZV. POČETNO ODREĐENJE DRŽAVLJANSKOGA KORPUSA

Ključandogađajkojijeoznačiopromjenuupogledu,tzv.početnogdefiniranjadržavljanskogakorpusanahrvatsko-slavonskompodručjubilojesklapanjemirovnogugovora s Ugarskom u Trianonu. Temeljni kriterij za definiranje državljanskogakorpusa propisan tim ugovorom, a koji je bio sadržan i u mirovnom ugovoru sAustrijom, bio je kriterij prema kojem su državljanstvoKraljevine SHS stekli svikojisubilizavičajninateritorijuKraljevineSHSdo1.siječnja1910.godinetesusvojuzavičajnostzadržalidostupanjanasnagumirovnogugovoraodnosnodo26.lipnja 1921. godine.31Poredtoga,mirovniugovorsUgarskom,kaoimirovniugovor

HDAZOVŽ),IV-1,45574/1926.27 Polić,Pitanje (…), op. cit., str.211.Vidii:Engelsfeld,Neda.Prvi parlament Kraljevstva Srba,

Hrvata i Slovenaca – Privremeno narodno predstavništvo, Globus,Zagreb,1989.,str.132.28 Narodne novine, br.9.,13.siječnja1919.,Zagreb,str.2.29 Narodne novine, br.25.,31.siječnja1919.,Zagreb,str.1.30 Vidinatječaju:Narodne novine,br.27.,3.veljače1919.,Zagreb,str.1.31 Usp.čl.61.i62.UgovoraomirusUgarskom.Usp.čl.1.Naredbe ministra unutrašnjih djela

o postupanju pri stjecanju i gubitku državljanstva Kraljevine SHS putem opcije i molbe od 30. kolovoza 1921. godine. Usp.čl.70.i76.UgovoraomirusAustrijom.Usp.čl.1.Kraljeve uredbe o stjecanju i gubitku državljanstva Kraljevine SHS putem opcije i molbe od 25. novembra 1920. godine.Relevantantekstmirovnihugovoratetekstnaredbeministraunutrašnjihdjelaikraljeve


sAustrijom,sadržavaojeidetaljnapravilaoopcijičimejejedandiodržavljana,upraviluseradiloopripadnicimamanjina,stavljenustatus„državljananačekanju“.Naglašavanje etničke pripadnosti u mirovnim ugovorima kao bitne za određenjedržavljanstvarezultiralojepakdodatnimtenzijamatejeujednododatnopotenciraloetničku određenost državljanstva.32 Naposljetku, valja spomenuti i sporazume održavljanstvukojesuvlastiKraljevineSHSsklopilesKraljevinomItalijom,akojisu,iakonespadajuusklopklasičnihmirovnihugovora,znatnoutjecalinaproblematikuutvrđivanjadržavljanstvauzapadnomdijeluKraljevineSHS.Ovisusporazumimoglibitivažniiupostupcimautvrđivanjadržavljanstvanahrvatsko-slavonskompodručju,osobitosobziromnačinjenicudajeodređenbrojHrvataiSlovenacasokupiranihpodručja prebjegao upravo na to područje Kraljevine SHS. Prema sporazumu outvrđivanjudržavljanstvaosobasriječkogpodručja,temeljnopravilozautvrđivanjedržavljanstvabilojeboravištenadan3.studenoga1918.,dokjetekpodrednokorištenikriterijzavičajnosti.33

OdredbemirovnihugovorakaoiodredbesporazumasklopljenihsKraljevinomItalijomrelativiziralesuvažnostzavičajnostikaonačinadokazivanjadržavljanstvate je sukladno tomu relativiziran i značaj potvrda o zavičajnosti (domovnica) zadokazivanjedržavljanstva.Naime,činjenicadajeosobaimaladomovnicujošuvijeknije bila dovoljan dokaz državljanstva Kraljevine SHS, budući da se, primjerice,mogloraditioosobikojajezavičajnoststeklanakon1.siječnja1910.godineilisemogloraditioosobispravomopcijezadrugudržavu.Dodatanrazlogzanepovjerenjepremadokaznoj snazi domovnicabila je i činjenica što suupraksi uočenebrojnenepravilnostidodjelezavičajnostistranimdržavljanimatenezakonitiupisiuimenikezavičajnika.34Zbogsvegasu,uslučajuindicijadajeosobastranidržavljanin,upravnevlastibiledužnevoditiupravnipostupakradiutvrđivanjadržavljanstva.Pritomsuunizuslučajevaupravnevlastiosporiledomovnice izdanepoopćinama tesuodbilepriznati državljanstvo osobama za koje su utvrdile da su strani državljani. DobarprimjerjednogtakvogpropitivanjadokaznesnagedomovnicepredmetjevođenpredPokrajinskomupravomzaHrvatskuiSlavonijutijekom1922.godine,ukojemjesobziromnasumnjuupogledudržavljanstvavođenpostupakutvrđivanjadržavljanstvaAleksandra Roknića, odvjetnika uMitrovici,Mije Kokotnića iz Zagreba i LazaraBaćanija iz općine Sv. Petar Orehovec pokraj Križevaca. Sva trojica imala sudomovnice,noneovisnootomuPokrajinskaupravajetražilaodpodređenihupravnihvlastiizvještajotomuodkadsuteosobezavičajnicitenakojemzakonskomtemelju

uredbevidiu:Pirkmajer,Otomar.Zakon o državljanstvu sa tumačenjem, IzdavačkaknjižaraGeceKona,Beograd,1929.,str.226.-301.Usp.iČepulo,Dalibor.Prava građana i moderne institucije: Europska i hrvatska pravna tradicija, PravnifakultetSveučilištauZagrebu,Zagreb,2003.,str.86.

32 Fahrmeir,Andreas.Citizenship: The Rise and Fall of a Modern Concept, YaleUniversityPress,NewHavenandLondon,2007.,str.126.

33 Bartulović, Željko. Sušak 1919.-1947.: Državnopravni položaj grada, Pravni fakultetSveučilištauRijeci,DržavniarhivuRijeci,Adamić,Rijeka,2004.,78.-79.

34 HDAZOVŽ, IV-1,13939/1926.Upraksi sedogađaloda suodređenipojedinci primljeniuzavičajnostrješenjemopćinskihvlasti,iakosobziromnaodredbemirovnihugovoranisubiliidržavljaniKraljevineSHS.ZbogtogajekodVelikogžupanaZagrebačkeoblastiinterveniraloiMinistarstvounutrašnjihdjelapočetkom1926.godine.Vidi:HDAZOVŽ,IV-1,13939/1926.


su stekle zavičajnost uHrvatskoj i Slavoniji.U izvještaju upućenomMinistarstvuunutrašnjih poslova Odjeljenju za Hrvatsku i Slavoniju u Beogradu, PokrajinskaupravazaHrvatskuiSlavonijukonstatiralajedasuAleksandarRoknićiMijoKokotnićdržavljani Kraljevine SHS, dok se provode daljnji izvidi u pogledu državljanstvaLazaraBaćanija,rođenog1867.godineuKriževcima.UposljednjemslučajuspornojebilotoštosunekičlanoviobiteljiLazaraBaćanijabilizavičajniuMađarskojtemustogaPokrajinskaupravanijemoglautvrditidržavljanstvoKraljevineSHS.35

Sobziromnarelativizacijuznačajadomovnicazautvrđivanjedržavljanstva,upraksijevia facti uvedenaklauzulaodnosnopotvrdaodržavljanstvukojusuizdavaleupravne vlasti nakon provedenog postupka utvrđivanja državljanstva.36 Sve je pakrezultiralopromjenamaunatječajimazaradnamjestaudržavnojupravi,gradovimai općinama u kojima je sad izrijekom navođena nužnost podnošenja potvrde održavljanstvuili,tzv.klauzuleodržavljanstvu.37

Iako je mirovnim ugovorima značaj zavičajnosti relativiziran, u nedostatkudrugihevidencija,evidencijeozavičajnicimasuidaljebiletemeljnapolazišnaosnovazautvrđivanjedržavljanstva.Upravozbog toga,upravnesuvlastiu tomrazdobljuobavljale opsežan posao utvrđivanja zavičajnosti te posao sređivanja imenikazavičajnika.38Sređeneevidencijezavičajnikatrebalesuolakšatiizdavanjepotvrdaodržavljanstvu.Pritomsesobziromnajakenadzorneovlastiupravnihvlastiučitavomprocesusređivanjaimenikazavičajnika,naročitosobziromnačinjenicudasuupravnevlastipaziledasuuimenikeupisanisamodržavljani,ovdjede facto radilo o stvaranju evidencijaodržavljanstvu.Processređivanjaevidencijaodržavljanstvuprovođenje,daklenatemeljulokalnihevidencijaozavičajnicimaštomožemousporeditisasličnimrazvojem u zapadnoeuropskim zemljama, doduše, u ranom modernom razdobljute tijekom19. stoljeća, u kojima je vidljivo snažno oslanjanje središnje države nalokalnevlastiprievidentiranjudržavljana.39

Nakrajuovogadijelaradatrebajošrećidasu,osimnatemeljuodgovarajućezavičajnosti, pojedincimogli zahtijevati da im se prizna državljanstvo na temelju35 HDAPUHiSOUP,Sv.V-215991/1922.36 VidiprimjericeočitovanjePokrajinskeupravezaHrvatskuiSlavonijudajeDušanOgrizović

državljanin Kraljevine SHS. HDA PU HiS OUP, Sv. V-2 26927/1922. Vidi također, tzv.„klauzulunadomovnicu“kojujeizdalaPokrajinskaupravazaHrvatskuiSlavoniju5.srpnja1922.godine.TomklauzulomPokrajinskaupravapotvrđujedajeAsdrubaleBergerdržavljaninKraljevineSHS.NavedenaklauzulaizdanajenakonizvidagradskogpoglavarstvauZagrebukojimajepotvrđenodajeBergernaturalizirandekretomZemaljskevlade8.studenog1898.,adajeprisegupoložio1.prosinca1898.godine.HDAPUHiSOUP,sv.V-336910/1922.

37 Tako je iz uvjeta natječaja od 17. travnja 1926. godine, koji je raspisalo financijalnoravnateljstvo uVaraždinu za radnomjesto služitelja kodporeznogureda uKrapini vidljivodajepodnositeljtrebaodokazatidržavljanstvoKraljevineSHS,tejekaoprilogmolbitrebaopodastrijetidomovnicu“izdanuposlijeujedinjenjaukojojmorabitiizrijekompotvrđenodajemoliteljdržavljaninkraljevineSrba,HrvataiSlovenaca” Narodne novine,br.89.,17.travnja1926.,Zagreb,str.1.

38 Vidiizvještajeoutvrđivanjuzavičajnostikojesutijekom1927.godineprvostupanjskeupravnevlasti,gradskapoglavarstvaisrezovi,podnijeliVelikomžupanuZagrebačkeoblastiu:HDAZOVŽ,IV-1,6802/1926.

39 Lucassen, Leo. Between Hobbes and Locke. Gypsies and the limits of the modernizationparadigm,Social History, vol.33(2008),br.4.,str.425.-426.


Zakona o zaštiti manjina koji je Kraljevina SHS prihvatila na Pariškoj mirovnojkonferenciji.40 Navedeni zakon je predvidio državljanstvo Kraljevine SHS za sveosoberođenenateritorijuKraljevineako„…senemogupozvatininakojedrugodržavljanstvoporođenju“(čl.6.).41Svrhazakonabilajezaštitapripadnikamanjinačijisudržavljanstvoizavičajnostbilinepoznati,odnosnoosobakojimazbog dulje odsutnosti,ponekadivišeod30godina,prijašnjevlastinisupriznavaledržavljanstvo.

6. UTVRĐIVANJE DRŽAVLJANSTVA U UPRAVNOJ PRAKSI DO 1928. GODINE

Nadležnatijelaupredmetimautvrđivanjadržavljanstvazahrvatsko-slavonskopravnopodručjeodmahpoosnutkuKraljevineSHSbilasuMinistarstvounutrašnjihposlova, upravno odjeljenje, odsjek za Hrvatsku i Slavoniju, Zemaljska vlada zaHrvatskuiSlavonijutežupanijeikotarevikaoprvostupanjskeupravnevlasti.NakonstupanjanasnaguVidovdanskogustava,Ministarstvounutrašnjihposlova,upravnoodjeljenje,odsjekzaHrvatskuiSlavonijuzadržalojevrhovnunadležnostupostupcimautvrđivanja državljanstva.Uz to tijelo, uHrvatskoj i Slavoniji umjesto ZemaljskevladeformiranajePokrajinskaupravazaHrvatskuiSlavoniju.Tasutijelazajednosa županijama i od tada srezovima zadržala nadležnost u postupcima utvrđivanjadržavljanstva.Reforma upravne organizacije naznačenaUstavom iz 1921. godine,prema kojoj su trebale biti ukinute pokrajine i formirane oblasti u punoj jemjerizaživjela tek početkom 1925.42 Od tada su u poslovima utvrđivanja državljanstvabilinadležniMinistarstvounutrašnjihposlovauBeogradu,velikižupaniuoblastimatesrezovikaoprvostupanjskeupravnevlasti.Pritomsusečetirioblastiviše-manjepreklapalesdotadašnjimgranicamahrvatsko-slavonskogpravnogpodručja.BilesutoZagrebačka,Osječka,Primorsko-krajiškaiSrijemskaoblast.

Pregledom arhivske građe moguće je utvrditi relativno velik broj slučajevautvrđivanja državljanstva ugarskih naseljenika koji su se naselili u Hrvatskoj iSlavonijido1918.godine tesunakonraspadaAustro-UgarskeMonarhije tuostali

40 Prvi sporazum o manjinama, sastavljen na Pariškoj mirovnoj konferenciji, odnosio se naPoljsku da bi zatim sličan sporazum bio proširen i na ostale države nastale na teritorijimaAustro-UgarskeMonarhije,patakoinaKraljevstvoSHS.SporazumomanjinamapostaojeidiopravnogporetkaGrčke,BugarskeiBaltičkihdržava,noneiFinskeiItalijekojesubileizuzete.Fink,Carole.TheParisPeaceConferenceandtheQuestionofMinorityRights,Peace & Change, vol.21. (1996),br.3., str.280.Usp. i:Riga,Liliana iKennedyJames.Tolerantmajorities, loyalminoritiesand„ethnic reversals“: constructingminority rightsatVersailles1919,Nations and Nationalism, vol.15.(2009),br.3.,str.462.-463.Osustavuzaštitemanjinau razdoblju izmeđuPrvog iDrugog svjetskog ratavidi i:Vukas,Budislav.Etničke manjine i međunarodni odnosi, Školska knjiga, Zagreb, 1978., str. 62.-70. Mazur Kumrić, Nives.Europski sustav zaštite prava manjina uz poseban osvrt na Vijeće Europe i Organizaciju za sigurnost i suradnju u Europi, Školskaknjiga,Zagreb,2017.,str.126.-136.

41 Zakon o zaštiti manjina,vidiu:Pirkmajer.op. cit., str.316.-324.42 OpoložajuZemaljskevladeiPokrajinskeupravezaHrvatskuiSlavonijuusustavuvlastiteo

tomedasuoblastiupunojmjeriprofunkcioniraletekpočetkom1925.godinevidii:Beuc,Ivan.Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1927-1945), ArhivHrvatske,Zagreb,1969.,str.338.-339.


živjeti.AnalizapraksepokazujedajebrojnimsiromašnimdoseljenicimaizUgarskeuHrvatskojiSlavonijinakon1918.godinebilootežanodokazivanjedržavljanstva.Tozbogtogaštomnogiodnjihninakondugogboravkanisusteklizavičajnost.Uprilogotežanimmogućnostimaintegracijegovoriičinjenicadačestonidjecatakvihnaseljenika, iako su desetljećima živjela u Hrvatskoj i Slavoniji, nisu priznata zadržavljane.IlustrativanjeutomsmislupredmetKatonaGjurekojijerođenuVoćinu1863.godine, te jeujednobio ivojniobveznikstavljenzaopćinuVoćin,kojemjePokrajinskaupravaupostupkuvođenom1922.godineodbilapriznatizavičajnost idržavljanstvouHrvatskojiSlavonijisobziromnačinjenicudanijestekaozavičajnostu Hrvatskoj i Slavoniji, ustvrdivši da je po ocu „vlastelinskom birošu“ stekaozavičajnostuUgarskoj,pritomnaglasivšidamujeugarskaopćina1880.godineizdalaslužinskuknjigu.43PogrešnobibilozaključitidasuvlastiuvijeknegiralestjecanjedržavljanstvadoseljenicimaizUgarske.Natemeljunizaslučajevavidljivojedasuupravnevlastiponekadisuprotnoodstavahrvatsko-slavonskihopćinakojesuhtjeleizbjeći plaćanje bolnoopskrbnih troškova priznavale državljanstvo naseljenicimaizUgarske.Državljanstvo jeupravilupriznavanoondakadsupostojalineospornidokazi da su te osobe stekle zavičajnost uHrvatskoj i Slavoniji u razdoblju do1.siječnja1910.godine.44

Specifičnugrupuugarskihdoseljenikačinilisuslužbenicizajedničkihugarsko-hrvatskih ureda u Hrvatskoj i Slavoniji te zaposlenici na željeznicama. Pritom suugarskizavičajniciosobitobilibrojninaželjeznicama.Ilustrativnisuutomsmisluzbirnipodatciozaposlenicimanadržavnimželjeznicama1903.godine.PremanjimaugraduZagrebuteužupanijamazagrebačkoj,bjelovarsko-križevačkoj,varaždinskoj,požeškoj,srijemskojimodruško-riječkoj(bezvirovitičkežupanijei ličko-krbavskežupanije)od2018zaposlenikanaželjeznicama,njih1317(65,26%)subiliugarskizavičajnici.45U razdoblju do 1918. godine ti doseljenici, kao i ugarski zavičajnicinamješteni u zajedničkim ugarsko-hrvatskim uredima, nisu stjecali zavičajnost uHrvatskoj iSlavoniji.Tostogašto sepremaZakonuouređenjuzavičajnihodnosaiz1880.godinezavičajnostuHrvatskojiSlavonijimoglastećisamonamještenjemu autonomnu javnu službu.46 Te su kategorije osoba stoga nakon raspadaAustro-UgarskeMonarhijesobziromnastranuzavičajnostpostalestranidržavljani.47

Također, vrlo specifičnu grupu slučajeva čine i slučajevi utvrđivanjadržavljanstvaosobamakojesudo1918.godinebilediodruštveneipolitičkeelite.KaovrloilustrativanmožemonavestipredmetobiteljiGutmann.SporodržavljanstvuobiteljiGutmannzapočeojejoš1919.godinenainicijativuumirovljenogopćinskogbilježnika Ilije Stojšića iz Valpova te Miše Nikolića i drugih iz Osijeka koji suprijavili Zemaljskoj vladi da je općinaValpovo trgovište 29. travnja 1919. godinedodijelilazavičajnostbraćiVilmošu,Laciju iAlfreduGutmannu teda jedodijelila

43 HDAPUHiSOUP,Sv.V-321062/1922.44 VidiutomsmislupredmetutvrđivanjazavičajnostiidržavljanstvaNagyJosipakojemjeopćina

Čepin26.6.1894.izdalasvjedodžbuopripadnosti.HDAPUHiSOUP,Sv.V-325212/1922.45 Dobrovšak, Ljiljana. Zaposlenici na željeznicama u Hrvatskoj 1903. godine, Časopis za

suvremenupovijest,vol.40(2008),br.2.,str.514.-516.46 Mutavdjić,op. cit.,str.76.47 VidislučajLipovčak.HDAZOVŽ,IV-1,6058/1926.


zavičajnostitrojicičinovnikakojisuslužbovalikodGutmanna.NakonprovedenogpostupkaZemaljskavladajeutvrdiladaseradiloonezakonitompostupkuprimanjauzavičajnoststranihmađarskihdržavljanatejeponištenaodlukaopćinskihvlastiinaloženojebrisanjedotičnihizimenikazavičajnika.48

OsobitostpredmetaobiteljiGutmannogleda se i u činjenicida jeusporednos negiranjem državljanstva braći Vilmošu, Laciju i Alfredu Gutmannu, započelai raspravaozavičajnosti idržavljanstvučetvrtogbrataEdmundaGutmannakoji jeumro1918.godine,atemeljemčijejezavičajnostinjegovsinArturstekaozavičajnostu općini Valpovo. Bitna razlika između zavičajnosti Edmunda odnosno ArturaGutmanna i ostalih Gutmanna bila je u tomu što se u slučaju Edmunda odnosnonjegovogsinaArturanijeradiloostjecanjuzavičajnostiuKraljeviniSHS,nego jeEdmundGutmannbiopriznatzavičajnikomitijekomAustro-Ugarske.IzspisatakosaznajemodajeEdmundGutmanndoseliouHrvatskuiSlavoniju1884.godineidaje prije 1898. godine bio upisan u imenik zavičajnika općineValpovo trgovište tedajetuplaćaoopćinskeporeze,biounesenuizbornelistinetedajevršiosvapravaopćinskogpripadnika.Zemaljskavladajeuspisuutvrdiladavršenjepravazavičajnikauključujućiibiračkogpravanažupanijskimisaborskimizborimaneznačinužnodajeosobaisteklazavičajnost.Nakonprovedenihizvida,štojeuključivaloiprovjeruurudžbenogzapisnikaopćineValpovozarazdobljeod1884.godine,ZemaljskavladanavodidanijepronađenzahtjevzastjecanjemzavičajnostikojibipodnionetkoodobiteljiGutmannnitijepronađenaprijavanamjerenaseljenja.VladazatimkonstatiradajeEdmundGutmannsvevrijemebioprotuzakonitounesenuimenikzavičajnikatejenaložilabrisanjeEdmundaGutmanna,njegovesuprugeAlbertineisinaArturaiz imenika, kao i poništaj i oduzimanje domovnice izdane Arturu Gutmannu.49 Ono što je u slučajuEdmundaGutmanna značajno, a što ukazujena restriktivnijetumačenjepravilaozavičajnostiuusporedbisastanjemdo1918.godinejesttodamudržavljanstvonijepriznatousprkosčinjenicištojetijekomAustro-UgarskeMonarhijeuživaopunapolitičkapravauHrvatskojiSlavoniji.

SobziromnatodasuimvlastiKraljevineSHSodbilepriznatidržavljanstvo,GutmannisuodtadaboraviliuBelišćukaostrani,mađarskidržavljaniteimjekaostrancima dopušten boravak temeljem rješenja upravnih vlasti.50 Neki su članoviobiteljiGutmannipaknaturalizirani,notekuočiDrugogasvjetskograta.51

Drugi ilustrativan slučaj utvrđivanja državljanstva osobi koja je do 1918.godinebiladiodruštveneipolitičkeelitejepredmetMajlath.Utompredmeturadilo

48 HDAPUHiSOUP,Sv.V-318914/1922(izvještajod9.9.1919.,br.39492/1919).49 HDAPUHiSOUP,Sv.V-318914/1922(izvještajod9.9.1919.,br.39492/1919).50 HRHrvatskidržavniarhiv,ZbirkapersonalijaBanovineHrvatske,fond890,(unastavku:HDA

ZbirkapersonalijaBH),dosije32573.HDAZbirkapersonalijaBH,dosije32578.HDAZbirkapersonalijaBH,dosije32581.HDAZbirkapersonalijaBH,dosije32589.

51 NaturaliziranisuViktor(otacAlfred)Gutmannsobiteljipotkraj1938.godineteErnest(otacAlfred) Gutmann s obitelji potkraj 1940. godine.Vidi HDA Zbirka personalija BH, dosije32589. Interesantno je da jeBanskavladaBanovineHrvatskeErnestuGutmannu, njegovojsupruziKamili i kćeriElinor prvotno tijekom1940. godine ograničila boravak u zemlji napolagodinebezmogućnostiproduljenja,dabigaipakpotraj1940.godinenaturalizirala.HDAZbirkapersonalijaBH,dosije32576.HDAZbirkapersonalijaBH,dosije25593.


se o utvrđivanju državljanstva Mađara grofa Ladislava Majlatha, veleposjednikau Slavoniji koji je nastojao ishoditi priznanje državljanstva temeljem stjecanjazavičajnostiuDonjemMiholjcuprije1. siječnja1910.godine.Majlathu jeopćinaDonjiMiholjac priznala zavičajnost, nokotar je kaoprvostupanjska upravnavlastzavičajnost osporio. Nakon toga je županija djelujući u drugom stupnjuMajlathupriznala zavičajnost, zatim Pokrajinska uprava poništava odluku županije da bi ukonačnicičitavslučajbioriješenodlukomMinistarstvaunutarnjihdjelauBeogradukojejeponištilorješenjePokrajinskeupraveidonijeloodlukuopriznanjudržavljanstvaLadislavuMajlathu.52Zaširesagledavanjeproblematike,zasigurnosuvažnirazlozitemeljemkojihsuMajlathuupravnatijelapriznalaodnosnoosporavalazavičajnostpaondaidržavljanstvo.KljučanrazlognatemeljukojegmujePokrajinskaupravaodbilapriznatidržavljanstvobiojetajštoMajlathnijestekaozavičajnostuHrvatskojiSlavonijikvalificiranimnaseljenjemjernijeizrijekomprijavionamjerunaseljenjaopćinskimvlastima.53Suprotnotomu,Ministarstvounutrašnjihdjela,rješenjemod3.studenoga1923.godineMajlathujepriznalodržavljanstvoitotakoštonijeuzelouobzirnedostatakprijavenegojeuzimalokaoključnečinjenicuneprekidnogboravkau DonjemMiholjcu od 1892. godine, to da mu je općina Donji Miholjac izdaladomovnicuukojojsenavodidajeMajlathzavičajnikod1895.godineteargumentdajeMajlath1910.godinebioizabranzaopćinskogodbornika.OdlukaopriznanjudržavljanstvaLadislavuMajlathu temeljila sena činjenicida je stekaozavičajnostdo1.siječnja1910.godine.54InteresantnajektomuipozadinačitavogslučajakojuiščitavamoizdopisažiteljaČađaviceupućenogPokrajinskojvladi.Udopisuod1.lipnja1922.godinežiteljiČađaviceističurazlogekojisugrofaMajlathamotiviralidatražiutvrđenjedržavljanstvaKraljevineSHStekaoglavnirazlognavodeagrarnureformu.OsimtogažiteljiČađavicenavodedajeMajlathpoosjećajuMađar,dajenavlastelinstvonamještaoMađare,dajeotvaraomađarskeškole,adanijeuvažavao„našnarod“.55Kaoštosmovidjeli,argumentižiteljaČađaviceipaknisuukonačniciosporilidržavljanstvoKraljevineSHSLadislavuMahlathu.

Prethodnoizloženaanalizaupravneprakseuslučajevimaugarskihnaseljenikapokazuje određene specifičnosti i bitne razlike u odnosu na stanje do 1918.godine.Naime, do 1918. godine stjecanje zavičajnosti bilo je otežano siromašnimdoseljenicima koji često nisu izričito prijavljivali namjeru naseljenja općinskimvlastimatestogavelikbrojnjihnijestekaohrvatsko-slavonskuzavičajnost.Dotogajedolazilozbograzlikaizmeđuhrvatskogiugarskogsustavapravilaozavičajnosti,poglavito s obzirom na to što je ugarski zakonpredvidio relativno liberalannačinstjecanja zavičajnosti naseljenjem šutke u pravilu četiri godine od naseljenja, dokhrvatsko-slavonski zakon nije sadržavao takvu mogućnost.56 Nesklad hrvatskog i

52 HDAPUHiSOUP,Sv.V-35708/1922.53 Oprijavinamjerenaseljenjakaonužnojpretpostavcizastjecanjezavičajnostinaseljenjemvidi:

Mutavdjić.op. cit., str. 73.54 HDAPUHiSOUP,Sv.V-35708/1922(dopisMinistarstvaunutrašnjihdjelaKraljevineSHSod

3. 11. 1923.).55 HDAPUHiSOUP,Sv.V-35708/1922(dopisžiteljaČađaviceod1.6.1922.).56 O ugarskom sustavu stjecanja zavičajnosti naseljenjem šutke vidi više u: Žganec, Vinko.

Zavičajno pravo u Vojvodini, Međimurju i Prekmurju, Tiskara Vladimir Takšić, Čakovec,


ugarskogzakonaurazdobljudo1918.godinedovodiojedobrojnihraspravaupraksitedobrojnihprepiskiizmeđuhrvatsko-slavonskihiugarskihupravnihvlasti.Pritomsuunizuslučajevahrvatsko-slavonskevlastinegirale stjecanjehrvatsko-slavonskezavičajnosti siromašnim doseljenicima iz Ugarske.57 Suprotno tomu, ugarskizavičajnicisubilipovlašteniprizapošljavanjunadržavnimželjeznicamauHrvatskoji Slavoniji te su im neovisno o tomu štonisubilihrvatsko-slavonskizavičajnicidavanainekapolitičkapravauHrvatskojiSlavoniji.58OsobitojepakbiopogodanpoložajdruštveneelitedoseljeneizUgarskekojajeuHrvatskojiSlavonijido1918.godineimalaznačajanekonomskiutjecaj.Nakon1918.godinesituacijasebitnopromijenilananačindasuugarskizavičajnicipostalistranidržavljanitestoganisuvišemogliraditinaželjeznicama.OdtadasuibogatijidoseljeniciizUgarskemogliimatiproblemapridokazivanjuhrvatsko-slavonskezavičajnosti, aonda temeljem toga i državljanstvaKraljevineSHS.Bitnoobilježjevećinepredmetavođenihnakon1918.godinebilojestoganastojanjemađarskihdoseljenikadadokažustjecanjezavičajnostiuHrvatskojiSlavoniji,naročitosobziromnadužinuboravkatevrločestoinzistiranjehrvatsko-slavonskihupravnihvlastidateosobenisusteklehrvatsko-slavonskuzavičajnostunavedenom razdoblju pa tako ni državljanstvo stoga što svoju namjeru naseljenjanisuizričitoprijavileopćinskimvlastimaštojebioconditio sine qua non stjecanja zavičajnostiuHrvatskoj iSlavonijido1918.godinetebitnadifferentia specifica u odnosunaugarskisustavzavičajnosti.

Konačno,valjarećidajeporedzavičajnostivažannačinutvrđivanjadržavljanstvazaodređenekategorijeosobamoglobitivećspomenutoutvrđivanjedržavljanstvanatemeljuZakonaozaštitimanjina(čl.6.).Ovdjemeđutimtrebanaglasitida,iakosuodredbeZakonaozaštitimanjinaoutvrđivanjudržavljanstvamanjinamanatemeljuius soli moglebititumačeneuključujuće,pregledupravneprakseupućujenazaključakda utvrđivanje državljanstva temeljem tog članka nije bilo potpuno jednostavno iuspješnozačitavnizosobatedajeMinistarstvounutrašnjihdjelaunizuslučajevaodugovlačilospriznanjemdržavljanstvanatemeljutogzakona.Takoje,primjerice,usprkos preporuci Velikog župana u Zagrebu Ministarstvo otezalo s priznanjemdržavljanstva Štefici Racz, nastanjenoj u Zagrebu, te je njenumolbu jednostavnovratiloVelikomžupanubezdaljnjihuputa,iakojeVelikižupanpreporučiopozitivnorješenjenjenemolbetemeljemčlanka6.Zakonaozaštitimanjina.59UnekimdrugimslučajevimaMinistarstvounutrašnjihdjelajepodnositeljimaizrijekomodbilopriznatidržavljanstvo,iakoseradilooslučajevimakojisusemoglipodvestipodčlanak6.Zakona o zaštiti manjina. Kao primjermožemo navesti predmet Davida Rosnera,Židova nastanjenog u Zagrebu, kojem jeMinistarstvo unutrašnjih djela rješenjemdonesenim 1928. godine odbilo priznati državljanstvo Kraljevine SHS. Odbijanje

1924.,str.1-13.UHrvatskojiSlavonijije,naimepostojalamogućnoststjecanjazavičajnostinaseljenjem, ali samouzvrlo formalnu izričituprijavunamjerenaseljenja.Usp. čl. 9. i 10.Zakonaod30.travnja1880.ouređenjuzavičajnihodnosaukraljevinamaHrvatskojiSlavoniji.

57 Kosnica,Ivan.HungariansandCitizenshipinCroatia-Slavonia1868-1918,u:DavidA.Frenkel,NorbertVarga.Law and History, AthensInstituteforEducationandResearch,2015.,str.65-66.

58 Kosnica. Hungarians (…), op. cit.,str.67.-69.Kosnica.Hrvatsko-slavonska pripadnost (…), op. cit., str.481.-482.

59 HDAZOVŽ,IV-1,59733/1926.


je uslijedilo usprkos preporuci Velikog župana Zagrebačke oblasti i gradskogpoglavarstvauSiskudamusepriznadržavljanstvotečinjenicamadaseDavidRosnerrodio1873.godineuSisku,dasunjegoviroditeljijošprijenjegovogrođenjadoseliliuSisakizBudimpešte,dajepohađaohrvatskeškoletečinjenicidamuBudimpeštanskevlastinisupriznavalezavičajnost.60

7. ZAKON O DRŽAVLJANSTVU IZ 1928. GODINE I PRAVILA O UTVRĐIVANJU DRŽAVLJANSTVA

ZakonodržavljanstvuKraljevineSHSiz1928.godineučlanku53.sadržavaoje važna pravila za, tzv. početno određenje državljanskog korpusa.61 Analizomnavedenogčlankamogućejeuosnovirazlikovatidvaskupapočetnihdržavljananahrvatsko-slavonskompodručju.

U prvi skup spadaju svi koji su državljanstvo stekli do stupanja Zakona održavljanstvuna snagu.Pobližegovoreći,uovu skupinu spadaju svikoji sudo1.prosinca1918.godinebilidržavljaniKraljevineHrvatskeiSlavonije,„…anisutodržavljanstvoizgubilinaosnovuodredabaugovoraomiru“(čl.53.st.1. toč.1.),62 zatimsvikojimajepriznatodržavljanstvonatemeljuugovoraomirutesvikojisugastekliopcijomnatemeljutihugovora(čl.53.st.1.toč.2.).Udržavljanesuubrojeniisvidotadanaturalizirani(čl.53.st.1.toč.3.).

Pored navođenja prethodno navedenih kategorija, izniman doprinos zakonaza konsolidaciju državljanskog korpusa ogledao se u tomu što je tim zakonomdržavljanstvo priznato i određenim kategorijama osoba koje do stupanja na snaguZakona o državljanstvu Kraljevine SHS nisu mogle biti smatrane za državljane.Riječ je o drugom državljanskom skupu koga su činili brojni podnositelji molbiza naturalizaciju. Zakonom je državljanstvo priznato svim Hrvatima, Srbima iSlovencimakojisupodnijelimolbuzastjecanjedržavljanstvapodpretpostavkomdasupunoljetni,„dasudobrogvladanja“i„damoguuzdržavatisebeisvojuobitelj“(usp.čl.53.st.1.toč.4.).63DržavljanstvojepriznatoisvimSlavenimapodpretpostavkomda su podnijelimolbu za naturalizaciju te uz pretpostavku da kontinuirano žive uKraljeviniSHSbarem20godina(čl.53.st.1.toč.5.).Olakotnopriznanjedržavljanstvaje uslijedilo i za Slavene koji su zaposleni u državnoj službi ili su od 1. prosinca1918.godinebilizaposleniudržavnojslužbinajmanjedvijegodine.TimjeosobamapriznatodržavljanstvoKraljevineSHSuzpretpostavkukontinuiranogprebivalištauKraljeviniu trajanjuodbarempetgodina (čl.53. st.1. toč.6.).Kaodržavljani supriznati pododređenimpretpostavkama i svi javni službeniciKraljevineSHSkojisupodnijelimolbuzastjecanjedržavljanstva(čl.53.st.1. toč.7.).64Državljanstvoje priznato i svima koji su podnijelimolbu za stjecanje državljanstva, neovisno o

60 HDAZOVŽ,IV-1,19248/1926.61 Pirkmajer.op. cit., str.116.62 PremaPirkmajeru,odredbaodržavljanstvuKraljevineHrvatskeiSlavonijeubačenajeunacrt

zakonateknaknadnonakonsporazumavladinevećineiSeljačko-demokratskekoalicije.Ibid., str. 117.

63 KodovekategorijeosobanijesetražiodokazprebivanjanateritorijuKraljevine.64 Ibid., str. 123.


etničkom kriteriju, ako su trideset godina prebivali na teritoriju Kraljevine SHS ipodpretpostavkomdadesetgodinaprijepodnošenjamolbenisuispunjavalinikakveobvezepremaprijašnjojdomovini(čl.53.st.1.toč.8.).Akosuprethodnonavedeneosobeimaleobitelj,kaodržavljanisupriznatiičlanovinjihoviobitelji(čl.53.st.1.toč.9.).Konačno,Zakonodržavljanstvujeučlanku53.st.1.točki10.sadržavaoikriterijius soli kaoosnovuzautvrđivanjedržavljanstvaosobarođenihuKraljevini,akojenjihovodržavljanstvonepoznato.65Osobenavedenepodtočkama4.do8.članka53.ZakonaodržavljanstvutrebalesuurokuodgodinedanaodstupanjanasnaguZakonaodržavljanstvu,daklepočevšiod1.studenoga1928.godine,podnijetiodgovarajućizahtjevsreskimupravnimvlastima,dokjerješenjeopriznanjudržavljanstvadonosiovelikižupan.66Nakonupravne reorganizacijeKraljevine1929.godine teosnivanjabanovina, umjesto ukinutih velikih župana, uprave pojedinih banovina bile sunadležne utvrđivati državljanstvo, dok je vrhovnu vlast i dalje imaloMinistarstvounutrašnjihdjelauBeogradu.

Ključna razlika u odnosu na stanje do donošenja Zakona o državljanstvuogledalaseučinjenicidajeodstupanjanasnaguZakonaodržavljanstvuproširenbrojsituacijaukojimajemoglobitijednostavnoutvrđenodržavljanstvoKraljevineSHS,odnosnood1929.godineKraljevineJugoslavije.Zakonjeomogućiodaporedveć spomenutog utvrđivanja državljanstva pomoću zavičajnosti, a sve na temeljumirovnihugovorateporedspomenutogutvrđivanjadržavljanstvanatemeljuZakonaozaštitimanjinaprimjenomius soli,učitavomnizuslučajevadeklaratornimaktombude utvrđeno državljanstvo Kraljevine SHS. Pritom je osnovna pretpostavka zapriznanje državljanstva bilo podnošenje molbe za naturalizaciju. Iz teksta zakonavidljivojedasuučitavomprocesufavoriziraniHrvati,Srbi,Slovenci,a takođeruodređenojmjeri i ostaliSlaveni.Pored etničkogakriterija, zakonom jeneovisnooetničkomkriterijudržavljanstvopriznatotekjavnimslužbenicimakojisusesobziromnaobnašanjejavneslužbemoglismatratipouzdanimailojalnimateosobamakojesu,s obzirom na tridesetogodišnju prisutnost na teritorijuKraljevine SHS,mogle bitismatranedovoljnointegriranimaudruštvo.

Zakonomodržavljanstvuiz1928.godinepromijenjenajepravnaprirodanekihpredmeta o državljanstvu na način da su predmeti stjecanja državljanstva, ako subile ispunjene zakonske pretpostavke, postali predmeti utvrđivanja državljanstva.IlustrativanjeutomsmisluslučajAntunaKlimana,istarskogemigrantauZagrebukoji jedo stupanjana snaguZakonaodržavljanstvuKraljevineSHS1. studenoga1928.godinebiostranitalijanskidržavljaninteujednopodnositeljmolbezastjecanje

65 Pirkmajer, op. cit., str. 113.-126. i str. 212.-222. Cavalieri, Celso. Propisi o državljanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Vlastitanaklada,Zagreb,1929., str.101.-111.Kavaljeri,Celzije.Komentar Zakona o državljanstvu Kraljevine Jugoslavije, Vlastitanaklada,Zagreb,1935., op. cit., str. 127.-141.

66 Uslučajuodbijanjazahtjevazapriznanjemdržavljanstva,nezadovoljnastrankajemoglauložitižalbunaMinistarstvounutrašnjihdijela(usp.čl.53.st.2.ZakonaodržavljanstvuKraljevineSHS).Vidiičl.77.UredbezaizvršenjeZakonaodržavljanstvuKraljevineSHS.Teksturedbevidiu: Ivanda,Stipe.Zbirka propisa o državljanstvu hrvatskomu, VIV Inženjering,Zagreb,1995., str.182.-213.Tepić,ĐuroiBašić,Ivan.Zbirka propisa o državljanstvu, Narodnenovine,Zagreb,1969.,str.131.-177.


državljanstvaKraljevineSHS.Međutim,odstupanjanasnaguZakonaodržavljanstvuKraljevine SHS njegovu molbu nije više razmatrao ministar unutrašnjih poslovanego je predmet bio ovlašten konačno riješiti veliki županZagrebačke oblasti, nanačindajepozivajućisenačlanak53.ZakonaodržavljanstvuutvrdiodajeAntunKliman,podnositeljmolbezanaturalizacijutepodrijetlomijezikomHrvatujednoidržavljaninKraljevineSHS.Slijedomnavedenoga,VelikižupanjenarediopolicijskojupraviuZagrebudamuizdapotvrduodržavljanstvu.67

Iakoječlankom53.Zakonaodržavljanstvubitnoproširendržavljanskikorpustejestvorenapravnaosnovazarješavanječitavognizapitanjautvrđivanjadržavljanstvausklopunadležnostivelikihžupana,rasterećujućitakoMinistarstvounutrašnjihdjelauBeogradu,Zakonipaknijeupotpunostiriješioproblemeuupravnojpraksi.Zbogtoga,kakobipospješilarješavanjepredmetautvrđivanjadržavljanstva,interveniralajekasnijeiBanskavladaBanovineHrvatske,itotakodajeizdalauputeoutvrđivanjudržavljanstva.68Upute su klasificirane kaopovjerljive, a sastavio ih je podban IvoKrbek 29. srpnja 1940. godine.Upute utvrđuju postojanje niza slučajeva u praksiukojima jeprisutansporodržavljanstvuosobakojesu,kakostojiu tekstuuputa,”od rođenja ili više desetljeća stalno nastanjene na teritoriji Banovine Hrvatske”.Uputamasekonstatiradasetimosobama“pravenepotrebneteškoćeidaseteosobeupućujunapodnošenjekompliciranihmolbiiakobiimsetemeljemzakonskihpropisaimalosamoutvrditidasusteklipravoodnosnodasunašidržavljani”.Osimnačelnekonstatacije o postojanju sporova, upute izrijekomnavode i grupu državljana kojisu temeljemmirovnogugovorapotpisanoguSaintGermainu1919. godine, stekledržavljanstvoKraljevineSHSštosedodatnopotkrepljujepozivanjemnačlanak53.točku2.Zakonaodržavljanstvu.Utimslučajevima,premauputamaBanskevladenadležneupravnevlastisutrebalepriznatidržavljanstvo“bezikakvihformalnosti”.Pritom je predviđeno favoriziranjeHrvata, Srba i Slovenaca te “Slavena u obziravrijednim slučajevima”. U takvim slučajevima nadležna upravna tijela trebala supostupati po službenoj dužnosti te su molbe za utvrđivanje državljanstva trebalepodnijetiBanskoj vladi.Molbi je podnositelj trebaopriložiti krsne listove za sebei oca, uvjerenje o zajamčenom prijemu u zavičajnost te potvrdu nadležne općinekojomsepotvrđivalomoralnovladanje,mogućnostuzdržavanjatevrijemeboravkanateritorijudržaveinarodnost.PorješenjuBanskevladenadležnaupravnatijelabilasuovlaštenaizdatipotvrduodržavljanstvu.69

NavedeneuputeoutvrđivanjudržavljanstvaupućujunanamjeruBanskevladeda riješi nesređenapitanjaupogledudržavljanstvaodređenogbrojaosobakoje suduljevrijemeprisutnenateritorijuBanovineHrvatskeikojesuseposvojojpriliciasimilirale.Osobito je u tom smislu indikativno da su upute usmjerene ponajprijenaHrvate,Srbe,Slovencei“ostaleobziravrijedneSlavene”,štočitavompostupku

67 HDAZOVŽ,IV-1,63467/26.68 Nakon reforme unutrašnjeg uređenja države 1939. godine, osnivanjemBanovineHrvatske,

Banovni je dana značajna nadležnost u pitanjima državljanstva što je uključivalo i pununadležnostupostupcimautvrđivanjadržavljanstva.Usp.čl.2.UredbeoBanoviniHrvatskoj,Službene novine, br.194A–LXVIII,26.kolovoza1939.

69 HRHDABanovinaHrvatska,Odjelzaunutarnjeposlove, fond157(unastavku:HDABH-OUP-157),kutija3,pov.I-3690/1940.


utvrđivanjadržavljanstvadajesnažanetničkikarakter.

8. ZAKLJUČAK

Provedeno istraživanje problematike temeljnog određenja državljanskogkorpusa upućuje nas na zaključak da je odmah po formiranjuKraljevine SHS nahrvatsko-slavonskompodručjuprihvaćenmodeldefiniranjadržavljanskogakorpusana temelju zavičajnosti u nekoj o hrvatsko-slavonskih općina. Bitna razlika ovogmodelauusporedbismodelomprimjenjivanimdo1918.godinebilajeunapuštanjupresumpcije ius soli. Upraksi je inzistiranje na zavičajnosti dovelo do toga da ječitavomnizudoseljenikaizUgarskenegiranodržavljanstvo.Tojebilomogućezbogtogaštojehrvatsko-slavonskazavičajnostbilarelativnozatvorenkoncepttejuzbogizrazitoformalnihnačinastjecanjanijestekaorelativnovelikbrojdoseljenika.

Bitne promjene kojima je dodatno sužen državljanski korpus provedene sumirovnim ugovorima, od kojih je za hrvatsko-slavonsko pravno područje važanmirovniugovorsUgarskom.Mirovniugovoridefiniralisu,tzv.početandržavljanskikorpus na temelju zavičajnosti te su se po tome nastavljali na dotadašnji modelutvrđivanjadržavljanstva.Značajna je razlikauusporedbi s prethodnim stanjemutomuštojepremamirovnimugovorimarelevantnabilasamozavičajnoststečenado1.siječnja1910.godineuzdodatnupretpostavkudajujeosobazadržaladotrenutkakadjemirovniugovorstupionasnagu.Ovopravilouosnovijeredefiniraloznačajzavičajnosti kao osnove utvrđivanja državljanstva te je iz državljanskog korpusaisključilosvekojisusteklizavičajnostuHrvatskojiSlavonijinakon1.siječnja1910.godine,odnosnoonekoji junisuuspjelizadržatidostupanjamirovnihugovoranasnagu.RestriktivnostsustavatrebalajebitiublaženatekodredbomZakonaozaštitimanjina kojom su kao državljani trebali biti priznati i svi rođeni u zemlji, podpretpostavkomda„senemogupozvatininakojedrugodržavljanstvoporođenju“.

Relativizacijaznačajazavičajnostiprovedenamirovnimugovorimaimalajezadaljnju posljedicu uvođenje novih potvrda o državljanstvu odnosno odgovarajućihklauzula o državljanstvu izdavanih po upravnim vlastima. Odmak od uključujućepresumpcije ius soli tečinjenicadajehrvatskisustavstjecanjazavičajnostibiovrlozatvorenomogućilisuvlastimaKraljevineSHSdasmjerom,kojisemogaonazrijetiiprijestupanjamirovnihugovoranasnaguunizuslučajeva,negirajudržavljanstvoosobama,uvelikojmjeri doseljenicima izUgarskekoji suuHrvatskoj iSlavonijiživjeliivišedesetljeća,aodkojihsunekiirođeniuHrvatskojiSlavonijiprijepedesetgodina.RestriktivnostsustavanijeublažioniZakonozaštitimanjina,budućidaubrojnimslučajevimapojedincinisuuspjeliostvaritipriznanjedržavljanstvanatemeljutogzakona.

Do bitnog proširenja državljanskoga korpusa došlo je tek 1928. godinestupanjemnasnaguZakonaodržavljanstvu.Navedenipropis jeosimspominjanjaveć ranijepriznatihdržavljana, sadržavao inizdrugihkriterijaprimjenomkojih jeomogućenoširepočetnoodređenjedržavljanskogakorpusa.Pritomjeprimjetnodaje Zakon o državljanstvu kao državljane priznao Hrvate, Srbe i Slovence koji supodnijelimolbuzastjecanjedržavljanstva.Odstupanjeodetničkogkriterijabilo je


načelo ius soli, primjenomkojegsukaodržavljani trebalibitipriznati i svi rođenina teritorijuKraljevine, ako im je državljanstvo bilo nepoznato. Etnički neutralnaodredba bila je i odredba o tomu da su državljani svi koji su podnijelimolbu zastjecanjedržavljanstvaakoispunjavajuzakonskepretpostavkemeđukojimajebilaključna pretpostavka tridesetogodišnjeg boravka na teritoriju Kraljevine. Primjenazakona u praksi pokazuje da su državne vlasti favorizirale vođenje postupaka ukojimajeutvrđivanodržavljanstvoSrba,HrvataiSlovenacateuodređenojmjeriidrugihSlavena.Ostalimetničkimgrupamaostavljenajerelativnouskamogućnostzapriznavanjedržavljanstvatesuoneukonačnicimoglepokušatistećidržavljanstvoupostupkunaturalizacije.

LITERATURA

Arhivska građa:1. HR Hrvatski državni arhiv, Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju u Zagrebu,

Odjeljenje za unutarnje poslove2. HRHrvatskidržavniarhiv,Zagrebačkaoblast,Velikižupan,fond1413. HRHrvatskidržavniarhiv,Savskabanovina,upravnoodjeljenje,fond1444. HRHrvatskidržavniarhiv,BanovinaHrvatska,Odjelzaunutarnjeposlove,fond1575. HRHrvatskidržavniarhiv,ZbirkapersonalijaBanovineHrvatske,fond890

Pravni propisi:1. NaredbapredsjedništvaNarodnogVijećaSlovenaca,HrvataiSrbaod12.studenoga1918.

br.33443, Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju, komadXVI,1918.2. Narodnenovine,br.9.,13.siječnja1919.,Zagreb3. Narodnenovine,br.23.,29.siječnja1919.,Zagreb4. Narodnenovine,br.25.,31.siječnja1919.,Zagreb5. Narodnenovine,br.27.,3.veljače1919.,Zagreb6. UredbaoBanoviniHrvatskoj,Službene novine, br.194A–LXVIII,26.kolovoza1939.7. UredbaoizborugradskihzastupstvazagradoveHrvatskeiSlavonije, u: Zbornik zakona

i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju, godina1919.,Kr.zemaljskatiskara,Zagreb,1920.,str.267-271.

8. Uredbao izboruopćinskihodborazaupravneopćineHrvatske iSlavonije, u: Zbornik zakona i naredaba valjanih za Hrvatsku i Slavoniju, godina1919.,Kr.zemaljskatiskara,Zagreb,1920.,str.274-280.

9. UstavKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca,obnarodovanubr.142a„Službenihnovina“naVidovdan28.juna1921.god.uBeogradu, DržavnaštamparijaKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca,Beograd,1926.

10. Ustav Kraljevine Jugoslavije, obnarodovan u „Službenim novinama“ 3. rujna 1931.,TisakinakladaknjižareSt.Kugli,Zagreb,1931.

11. ZakonskičlanakL.:1879.zajedničkogahrvatsko-ugarskogasaboraostečenjuigubitkuugarskogadržavljanstva,u:Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, komadVII.,1880.

12. Zakon o državljanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Službene novine, broj 254/1928.

13. Zakon od 30. travnja 1880. o uređenju zavičajnih odnosa u kraljevinama HrvatskojiSlavoniji,Sbornik zakonah i naredabah valjanih za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, komadIX.,1880.


Knjige i članci:1. Andrassy, Juraj. Novo ustavno uređenje Hrvatske, Mjesečnik: glasilo hrvatskoga

pravničkoga društva, Zagreb,1940.,str.226.-239.2. Bartulović, Željko. Sušak 1919.-1947.: Državnopravni položaj grada, Pravni fakultet

SveučilištauRijeci,DržavniarhivuRijeci,Adamić,Rijeka,2004.3. Beuc,Ivan.Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj (1927-1945), ArhivHrvatske,

Zagreb,1969.4. Cavalieri, Celso. Propisi o činovnicima i ostalim državnim službenicima građanskog

reda, Vlastitanaklada,Zagreb,1926.5. Cavalieri,Celso.Propisi o državljanstvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Vlastita

naklada,Zagreb,1929.6. Cavalieri,Celzije.Tumač zakona o činovnicima s naročitim osvrtom na zakon o državnom

saobraćajnom osoblju, Vlastitanaklada,Zagreb1931.7. Čepulo, Dalibor. Prava građana i moderne institucije: Europska i hrvatska pravna

tradicija, PravnifakultetSveučilištauZagrebu,Zagreb,2003.8. Čepulo,Dalibor.Pravohrvatskezavičajnostiipitanjehrvatskogiugarskogdržavljanstva

1868-1918–pravniipolitičkividoviiporedbenamotrišta,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.49(1999),br.6.,str.795.-825.

9. Dobrovšak,Ljiljana.ZaposlenicinaželjeznicamauHrvatskoj1903.godine,Časopiszasuvremenupovijest,vol.40(2008),br.2.,str.489.-516.

10. Engelsfeld, Neda.Povijest hrvatske države i prava: razdoblje od 18. do 20. stoljeća,Pravnifakultet,Zagreb,1999.

11. Engelsfeld,Neda.Prvi parlament Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca – Privremeno narodno predstavništvo,Globus,Zagreb,1989.

12. Fahrmeir,Andreas.Citizenship: The Rise and Fall of a Modern Concept, YaleUniversityPress,NewHavenandLondon,2007.

13. Fink,Carole.TheParisPeaceConferenceandtheQuestionofMinorityRights,Peace & Change, Vol.21.(1996),br.3.,str.273.-288.

14. Goldstein,Ivo.Hrvatska 1918.-2008.,EPHLiber,Zagreb,2008.15. Ivanda,Stipe.Zbirka propisa o državljanstvu hrvatskomu, VIVInženjering,Zagreb,1995.16. Kavaljeri, Celzije.Komentar Zakona o državljanstvu Kraljevine Jugoslavije, Vlastita

naklada,Zagreb,1935.17. Kosnica, Ivan.Citizenship inCroatia-Slavoniaduring theFirstWorldWar, Journal on

European History of Law, 8(2017),1,str.58.-65.18. Kosnica, Ivan. Hrvatsko-slavonska pripadnost u Hrvatskoj i Slavoniji u nagodbenom

razdoblju,Hrvatska i komparativna javna uprava – Croatian and Comparative Public Administration, vol.14.(2014),br.2.,str.465.-492.

19. Kosnica,Ivan.HungariansandCitizenshipinCroatia-Slavonia1868-1918,u:DavidA.Frenkel,NorbertVarga

20. Kosnica,Ivan.UtvrđivanjedržavljanstvauHrvatskojiSlavoniji1849.–1880.,Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.51.,3/2014,str.697.-713.

21. Law and History, AthensInstituteforEducationandResearch,2015.,str.59-72.22. Lucassen,Leo.BetweenHobbesandLocke.Gypsiesandthelimitsofthemodernization

paradigm,Social History, vol.33(2008),br.4.,str.423.-441.23. MazurKumrić,Nives.Europski sustav zaštite prava manjina uz poseban osvrt na Vijeće

Europe i Organizaciju za sigurnost i suradnju u Europi, Školskaknjiga,Zagreb,2017.24. Motta,Giuseppe.Less than Nations: Central-Eastern European Minorities after WWI,

Volume I, CambridgeScholarsPublishing,NewcastleuponTyne,2013.25. Mutavdjić,Koloman.Zavičajno pravo: Zakon od 30. travnja 1880. ob uređenju zavičajnih

odnošaja u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji i prijašnji propisi o stečenju i gubitku zavičajnoga prava, NakladaknjižareLav.Hartmana(KugliiDeutsch),Zagreb,1894.


26. Omejec,Jasna.InitialCitizenryoftheRepublicofCroatiaattheTimeoftheDissolutionofLegalTieswiththeSFRY,andAcquisitionandTerminationofCroatianCitizenship,Croatian Critical Law Review, vol.3(1998),br.1-2.,str.99-127.

27. Pirkmajer,Otomar.Zakon o državljanstvu sa tumačenjem, IzdavačkaknjižaraGeceKona,Beograd,1929.

28. Polić, Ladislav. O pravnim osnovima budućeg izbornoga reda, Mjesečnik: glasilo pravničkoga društva, br.2.,1922.,str.49.-63.

29. Polić,Ladislav. Pitanje državljanstva, u:Dolenc,Metod i Sajovic,Rudolf.Spomenica na Drugi kongres pravnika Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Ljubljani od 9. do 11. septembra 1926. godine, Društvo„Pravnik“uLjubljani,Ljubljana,1927.,str.209.-216.

30. Riga,LilianaiKennedyJames.Tolerantmajorities,loyalminoritiesand„ethnicreversals“:constructingminorityrightsatVersailles1919,Nations and Nationalism, vol.15.(2009),br.3.,str.461.-482.

31. Štiks,Igor.Nations and Citizens in Yugoslavia and the Post-Yugoslav States: One Hundred Years of Citizenship, BloomsburyAcademic,London-NewYork,2015.

32. Tepić,ĐuroiBašić,Ivan.Zbirka propisa o državljanstvu, Narodnenovine,Zagreb,1969.33. Varga,Norbert.TheFramingoftheFirstHungarianCitizenshipLaw(Act50of1879)and

theAcquisitionofCitizenship,Hungarian Studies, vol.18(2004),br.2.,str. 127.-151. 34. Vukas,Budislav.Etničke manjine i međunarodni odnosi,Školskaknjiga,Zagreb,1978.35. Žganec,Vinko.Zavičajno pravo u Vojvodini, Međimurju i Prekmurju, TiskaraVladimir

Takšić,Čakovec,1924.


Ivan Kosnica*70

Summary

DEFINING CITIZENS IN THE KINGDOM OF SHS YUGOSLAVIA (1918-1941): THE CASE OF CROATIAN-

SLAVONIAN AREA

ThepaperdealswithinitialdefinitionofcitizenryonCroatian-SlavonianareaintheFirstYugoslavia.TheresearchreliesingreatmeasureonarchivalresearchavailableintheCroatianNationalArchive.Inthepaper,theauthorelaboratesfewtheses.Thefirstone is about local citizenship as fundamental criteria for determination of citizenship inthefirstyearsoftheKingdomofSerbs,CroatsandSlovenes.Further,theauthorelaborates thesis about peace treaties as a crucial moment that negated relevance of local citizenship fordeterminationofnational citizenship if acquiredafter January1of1910.TheauthorarguesthatthisruleaswellasinitiallyrestrictiverulesaboutlocalcitizenshipenabledadministrativeauthoritiesoftheFirstYugoslaviatoquestionnationalcitizenshipofmanypersons,especiallyoneswhomovedinCroatia-SlavoniafromHungary.Accordingtotheauthor,theauthoritiessignificantlywidenedcitizen’sbodyin1928whenthelawaboutcitizenshipoftheKingdomofSerbs,CroatsandSlovenesenteredintoforce.ThisinclusionhoweveringreatmeasurefavoredethnicSerbs, Croats and Slovenes.

Keywords: determination, national citizenship, local citizenship, Croatian-Slavonian legal area, the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, the Kingdom of Yugoslavia.

Zussamenfassung

BESTIMMUNG DES STAATSVOLKES IM KROATISCH-SLAWONISCHEN GEBIET DES SHS-KÖNIGREICHS/DES

KÖNIGREICHS JUGOSLAWIEN

DieArbeitbesprichtdie sog.ursprünglicheBestimmungdesStaatsvolkes imkroatisch-slawonischenGebiet desSHS-Königreichs/desKönigreichs Jugoslawien.Mangels relevanter Forschung über die genannte Problematik wurde eine sehrumfangreiche Archivforschung im Kroatischen Staatsarchiv durchgeführt.Aufgrund dieser Forschung werden in der Arbeit einige Thesen dargestellt. Die* IvanKosnica,Ph.D.,AssistantProfessor,FacultyofLaw,UniversityofZagreb;ivan.kosnica@

pravo.hr.


ersteTheseschlägtvor,dassgleichnachderFormierungdesSHS-KönigreichsdasSystem herrschte, gemäβ welchem alle Domizilanten der kroatisch-slawonischerGemeinden die Staatsangehörigkeit besaβen. Anschlieβend wird argumentiert,dass die Friedensverträge das bis zum damaligen Zeitpunkt geltende System derBestimmung von Staatsangehörigen wesentlich geändert haben, indem sie dieWichtigkeitdesDomizilsfürdieFeststellungderStaatsangehörigkeitnegierthaben,falls dieser nach 1. Januar 1910 erlangtwurde.Eswird auch dieThese vertreten,dass die Bestimmungen der Friedensverträge sowie auch das restriktive Systemder Erlangung des Domizils, welches kennzeichnend für Kroatien und SlawonienimZeitraumbis 1918war, denBehördendesSHS-Königreichs ermöglicht haben,die gewünschten Staatsangehörigen auszuwählen und einer bestimmten Zahl derZuwandererausUngarndieStaatsangehörigkeitzuverweigern.WeiterhinwirdinderArbeitfestgestellt,dassdieStabilisierungdesSystemsunddiebreitereDefinitiondesStaatsvolkeserstdurchdasInkrafttretendesGesetzesüberStaatsangehörigkeit1928entstandensind,wobeimandabeibesonderenWertaufdieAnwendungethnischerKriterien gelegt hat.

Schlüsselwörter: Feststellung, Staatsangehörigkeit, kroatisch-slawonisches Gebiet, SHS-Königreich, Königreich Jugoslawien.

Riassunto

LA DEFINIZIONE DI CITTADINANZA NELLA PRIMA JUGOSLAVIA (1918-1941): IL CASO DELL'AREA CROATO-

SLAVONE

L'oggetto del lavoro è rappresentato dalla c.d. determinazione iniziale della cittadinanza sul territorio croato-slavone nella Prima Jugoslavia.Vista la evidentemancanzadi ricerche rilevanti sudettaquestione, l’autoreha condottouna ricercad’archivio molto dettagliata circa la documentazione d’archivio accessibilenell’ArchiviodiStatocroato.Inbaseallaricercacondottal’autoreesponealcunetesi.Laprimatesièchesubitoall’attodellacreazionedelRegnodeiSerbi,CroatieSlovenivalevailsistemainbasealqualeeranocittadinituttigliautoctonideicomunicroato-slavoni.Nelprosieguodellavorol’autoreargomentalatesisecondolaqualeitrattatidi pace avrebberomodificato inmaniera significativa il sistemadi determinazionedella cittadinanza precedente, visto che negavano rilevanza all’autoctonia al finedell’accertamentodellacittadinanzainquantofossestataconseguitadopoil1.gennaiodell'anno1910.Latesidell'autoreècheledisposizionideitrattatidipace,comepureilsistemarestrittivodiacquistodellacittadinanzainbaseall'autoctonia,ilqualeeracaratteristicheperlaCroaziaelaSlavonianelperiodofinoal1918,abbianopermessoalleautoritàdelRegnodeiSerbi,CroatieSlovenidioperareunacertaselezionedeicittadini idonei e la negazione della cittadinanza ad un certo numero di immigrati


dall'Ungheria.Ancora,l'autorevalutacheunacertastabilizzazionedelsistema,comeancheunapiùampiadeterminazionedellacittadinanza,sianostatiraggiuntiappenacon la legge sulla cittadinanza del 1928, benché sottolineando l'applicazione delcriterio etnico.

Parole chiave: accertamento, cittadinanza, territorio croato-slavone, Regno dei Serbi, Croati e Sloveni, Regno di Jugoslavia.

definiranje drŽavljanskog korpusa na hrvatsko … kosnica.pdf · 13 ustav kraljevine srba, hrvata...

Documents