J U Univerzitet u Tuzli

RGGFOdsjek: Rudarstvo

Tema: Deformacione osobine stijenske masePredmet: Mehanika stijena

Student: Profesor:Mrkaljević Zajkan Dr.Sci. Sabid Zekan, vanr.prof.

Deformabilnost stijenskih masa

Sva čvrsta tijela sa kojima se susrecemo u prirodi i svakodnevmom zivotu deformišu se kada se izlože dejstvu spoljnih sila, Pod pojmom deformacija podrazumijeva se promjena oblika i zapremine tijela koje je napregutno odnosno izlozeno dejstvu spoljnih sila. Spospobnost tijela da se deformise uslovjena je njegovom molekularnom struktorom. Poznato je da da cijela zapremina tijela nije ispunjema materijalom vec molekolama koji su medjusobno povezani unutarnjim molekularnim silama. Pro deformaciji tijela rastonjanja izmedju molekula se mijenjaju a time i unutrasnje sile koje teze da molekule vrate u provobitni položaj.

Sve dok deformacije ne pređu određenu granici molekuli se po postanku dejstva vanjske sile vraćaju u prvobitni oblik. Ova osobina materijala se naziva elastičnost. Sve deformacije poke se dešavaju po domenu ispod pomenute granice se nazivaju elastične deformacije. Ako deformacija pređe granicu elastičnosti onda se po prestanku dejstva molekule ne mogu vratiti u prvobitan polozaj pa se onda takve deformacije nazivaju plastične deformacije a sama osobina se naziva plastičnost.

Ako se spoljne sile i dalje po intezitetu povećavaju doseći će granicu koja se naziva granica kidanja materijala , ona u biti predstavlja prekid veze između molekula odnosno međumolekularne sile nestaju.

Tijelo koje nakon prestanka dejstva sila se potpuno vraća u prvobitan oblik, tj tijelo kod kog su sve deformacije elastične se naziva Hukovo tijelo ili pak elastično tijelo. Za hukovo tijelo veza izmedju napona i deformacija je linearna ona je data zakonom koji glasi.

σ=E ∙εgdje je :

E- modul elastičnosti ( Yungov modul ) [ kg/cm2]ε- dilatacija, odnosno jedinična deformacija [ bez dimenziona veličina ]

Međutim veza između napona i deformacija realnih tijela nije po pravili pravolinijska. Ispitivanjem je utvrđeno da dijagrami za čelik, gvožđe, beton, bakar stijensku masu i druge, nisu prave već krive karakterističnog oblika.

Slika1. (a) Dijagram mekog čelika, b)dijagram betona)