dekarbonizacija naŠeg energetskog sustava radi …
TRANSCRIPT
Za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. potrebni su veći udjeli energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost u integriranom energetskom sustavu. Tom će se preobrazbom:• poboljšati zdravlje i dobrobit građana• otvoriti nova radna mjesta i ostvariti gospodarski rast• ostvariti ulaganja i potaknuti inovacije• riješiti pitanje energetskog siromaštva• potrošačima olakšati izbor• smanjiti ovisnost o uvozu energije i povećati sigurnost opskrbe
Komisija predlaže reviziju sedam međusobno povezanih zakonodavnih akata koji su ključni za prijelaz na klimatski neutralan sustav:
DEKARBONIZACIJA NAŠEG ENERGETSKOG SUSTAVA RADI POSTIZANJA KLIMATSKIH CILJEVA
Direktiva o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora Direktiva o energetskoj učinkovitosti
sustav EU-a za trgovanje emisijama
Direktiva o oporezivanju
energije
Direktiva o infrastrukturi za alternativna goriva
inicijativa „ReFuelEU Aviation”
inicijativa „FuelEU Maritime”
75 % emisija stakleničkih plinova u EU-u potječe iz energetskog sektora
srpanj 2021.
ODRŽIVA BIOENERGIJAPrema ojačanim kriterijima za održivu bioenergiju u skladu sa Strategijom EU-a za bioraznolikost:• zabranit će se nabava biomase za proizvodnju energije iz primarnih šuma,
tresetišta i močvarnih područja• od 2026. ukinut će se potpora za šumsku biomasu u postrojenjima koja su
namijenjena samo za proizvodnju električne energije• zabranit će se nacionalni financijski poticaji za uporabu pilanskih ili furnirskih
trupaca te panjeva i korijenja za proizvodnju energije• sva postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije iz biomase morat
će poštovati pragove minimalne uštede emisija stakleničkih plinova• EU-ovi kriteriji održivosti primjenjivat će se na manja postrojenja za proizvodnju
toplinske i električne energije (5 MW ili više)
Povećanje ambicija u pogledu energije iz obnovljivih izvora u ključnim sektorima:• obvezujuće godišnje povećanje udjela energije iz obnovljivih izvora za 1,1 postotni bod u sustavima grijanja
i hlađenja na nacionalnoj razini• okvirni cilj od 2,1 postotnog boda udjela energije iz obnovljivih izvora i otpadne topline i hladnoće
u centraliziranom grijanju i hlađenju• novi cilj od 13 % intenziteta stakleničkih plinova u prometu• novi okvirni cilj godišnjeg povećanja potrošnje energije iz obnovljivih izvora za 1,1 postotni bod u industriji• nova referentna vrijednost za postizanje udjela energije iz obnovljivih izvora od najmanje 49 % u potrošnji
energije u zgradama
Poticanje uvođenja energije iz obnovljivih izvora i ulaganja u nju:• mjere za poticanje elektrifikacije, uključujući mehanizam kreditiranja za promet• podciljevi i certificiranje vodika iz obnovljivih izvora• mjere za lakše sklapanje ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora• ubrzano izdavanje dozvola za projekte u području energije iz obnovljivih izvora• promicanje prekogranične suradnje, među ostalim putem mehanizma za financiranje
energije iz obnovljivih izvora
Energija iz obnovljivih izvora u kombinaciji izvora energije u EU-u
19,7 % trenutačni udio energije iz obnovljivih izvora (2019.)
32 % trenutačni cilj EU-a za 2030.
40 % novi cilj EU-a za 2030.
Drvna biomasa trebala bi se upotrebljavati u skladu s njezinom najvećom ekonomskom i okolišnom dodanom vrijednošću prema sljedećem redoslijedu prioriteta:
Proizvodi od drva
Produljenje njihova trajanja
Ponovno korištenje
Recikliranje
Bioenergija
Zbrinjavanje
REVIZIJA DIREKTIVE O PROMICANJU UPORABE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA
REVIZIJA DIREKTIVE O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI
Određivanje okvirnih doprinosa država članica cilju povećanja
energetske učinkovitosti na razini EU-a
Države članice trebaju svake godine obnoviti najmanje 3 % ukupne površine svih javnih zgrada
Povećana godišnja obveza uštede energije od 1,5 % za sve države
članice
Konkretne mjere za smanjenje energetskog siromaštva i jačanje
položaja potrošača
Svaka država članica treba za 1,7 % godišnje smanjivati potrošnju energije u javnom sektoru
Primjena načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu” u političkim odlukama i ulaganjima
17,0 – 17,4 % trenutačna ušteda ostvarena energetskom učinkovitošću u primarnoj i krajnjoj potrošnji energije (2019.)
32,5 % trenutačni neobvezujući cilj EU-a za 2030. (u odnosu na predviđanja iz 2007.)
36 – 39 % novi obvezujući cilj EU-a za 2030. za primarnu i krajnju potrošnju energije
povećanje od 9 % u odnosu na ciljeve koje su države članice postavile 2020. u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima
DOPUNSKE MJERE U TRGOVINI EMISIJAMA I PROMETUJačanjem sustava EU-a za trgovanje emisijama, stvaranjem zasebnog sustava trgovanja emisijama za zgrade i goriva za promet te poboljšanjem prometnih pravila dopunit će se mjere iz Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora i Direktive o energetskoj učinkovitosti.
Prihodi od dodatnih 2,5 % emisijskih jedinica prodanih na dražbi za financiranje energetske tranzicije
država članica s nižim BDP-om (Fond za modernizaciju)
Nove mjere za energetski intenzivne industrije za uvođenje inovativnih čistih
tehnologija
Mjere potpore za promicanje energetske učinkovitosti ranjivih
kućanstava
Besplatna dodjela emisijskih jedinica ovisit će o napretku
u dekarbonizaciji
Ubrzavanje elektrifikacije cestovnog prometa strožim standardima za emisije CO₂ za automobile i kombije
Poticanje uvođenja čišćih goriva u pomorstvu i zrakoplovstvu
u okviru dviju novih inicijativa „FuelEU” i „ReFuelEU”
Ubrzavanje prelaska na promet s niskim razinama emisija revizijom Direktive o infrastrukturi za alternativna
goriva
© Europska unija, 2021.Ponovna upotreba ovog dokumenta dopuštena je uz navođenje relevantnih podataka i svih izmjena (Međunarodna dozvola Creative Commons Attribution 4.0). Za svaku upotrebu ili reprodukciju elemenata koji nisu u vlasništvu EU-a možda je potrebno izravno zatražiti dopuštenje od odgovarajućih nositelja prava.Sve slike © Europska unija, osim ako je drukčije naznačeno.
Print ISBN
978-92-76-39810-3 doi:10.2775/832625
NA-02-21-848-H
R-CPD
F ISBN
978-92-76-39783-0 doi:10.2775/032905
NA-02-21-848-H
R-N