1. Kad,gdje i u kojem se djelu prvi put spominje Bosna?Zemlja Bosna se prvi put spominje u pisanim historijskim izvorima u djelu De administrando Imperio (O upravljanju carstvom) bizantskog cara Konstantina Porfirogenita, sredinom X stoljea.

2. Povelja Kulina bana.Povelja Kulina bana je povelja koja je izdata 29. augusta 1189. godine., kojom se dozvoljavalo dubrovakim trgovcima da slobodno trguju po Bosni. Poveljom Kulina bana potvrena je Bosanska tadanja dravnost. Povelja Kulina bana za Bosnu ima znaaj njenog 'rodnog lista'. Poslije ove povelje niko ozbiljan ne moe negirati historijsko postojanje bosanske drave. Iz povelje se vidi da je Bosna bila pravno ureena drava sa vladarskom kancelarijom.3. Prvi i posljednji kralj (Tvrtko I Kotromani i Stjepan Tomaevi).Prvi kralj Bosne bio je Tvrtko I Kotromani. On je jedan od najuspjenijih bosanskih vladara. Tvrtko I se 1377. godine krunie za kralja Bosne. Za sebe uzima ime Stjepan (Stefan), odabravi prvomuenika Stjepana za zatitnika svoga roda. Od tada e svi bosanski kraljevi ispred svog imena nositi i ime Stjepan (Stefan). Stefan Tvrtko je, podravi ustanak hrvatskih i dalmatinskih velikaa 1386. godine, protiv ugarske krune, 1390., godine zavladao Hrvatskom i Dalmacijom i proglasio se hrvatsko-dalmatinskim kraljem od Velebita do Cetine i od Cetine do Kotora. Time je proirio granice bosanske srednjovjekovne drave na najiri prostor to do tada i poslije njega nije uspjelo nijednom srednjevjekovnom junoslavenskom vladaru.Posljednji kralj bio je Stjepan Tomaevi, sin Stjepana Tomaa. Stjepan Toma i Stjepan Tomaevi su otpoeli progone pripadnika bosanske vjere u svome narodu i njihovo prislino prevoenje na katoliku vjeru to je najavilo propast srednjovjekovne Bosne. Bosnu tada nije imao ko da brani. Bosna je postala lahak plijen Turcima, jer svi oni koji su pokuali braniti Bosnu bili su proganjani od svojih vladara, pa su progonjeni traili zatitu upravo od Turaka. Stjepan Tomaevi koji je sudbinu Bosne vezao za Ugarsku i rimskog papu , koji su ga samo verbalno podravali, padom Bosne 1463., i sam je platio glavom.4. Kako se zvao narod u tadanjoj Bosni i koje su religije dominirale?Narodi koji su naseljavali sredjnovjekovnu Bosnu zvali su se Bonjani. Religije koje su dominirale u srednjovjekovnoj Bosni nazivale su se:

Crkva Bosanska (bosanska vjera iji su se sljedbenici nazivali bogumili, patareni, krstjani...)

Katolika crkva

Pravoslavna crkvaOficijelna katolika i pravoslavna crkva pripadnike Crkve bosanske nazivala je hereticima i protiv njih su poduzimali krstake ratove i na grozne muke ih stavljali.5. Kad je Duan napao Bosnu, ko ju je tada branio, i kako je zavrilo?6. Stjepan II Kotromani je zauzeo Krajinu izmeu Neretve i Cetine i vei dio Zahumlja. Duan je 1350., napao i uspio da prodre u Humsku zemlju a onda nastavio osvajanje prema Cetini. Meutim, taj njegov pohod prema zapadu je zaustavljen napadom Grka na jug njegove zemlje. On se morao povui i osvrnuti na jug i na taj nain je ponovo Stjepan II Kotromani zauzeo Zahumlje.7. Bosanski paaluk (ejalet, beglerbegluk) i njegovi sandzaci.Osvojene oblasti od strane Osmanlija poele su se oblikovati u posebne vojno-upravne oblasti pod nazivom sandak. Prvo je osnovan bosanski sandak (1463), zatim hercegovaki (1470), zvorniki (izmeu 1478 i 1483) i kliki (1537) u sastavu paaluka Rumelije (evropskog dijela Osmanskog Carstva) da bi kasnije bili pripojeni budimskom paaluku (osnovanom 1540), do osnivanja posebnog bosanskog paaluka 1580., godine. Nastao je kao potreba za dalju ekspanziju i odbranu od Austrije i Venecije. Prvi beglerbeg bio je Ferhad-beg Sokolovi.Bosanski paaluk je imao sljedee sandake: bosanski, hercegovaki, zvorniki, kliki, krko-liki, bihaki, poeki, cerniki.8. Znaaj Karlovakog mira. Karlovaki mir desio se 1699., gdje se njegov znaaj ogleda u tome da se teritorija bosanskog paaluka svela na granice iz XV st., koje kasnije nee biti bitno mijenjane.9. Pokret za autonomij BiH.Pokret za autonomiju je predvodio Husein-kapetan Gradaevi. Reforme sultana Mahmuda II kojim se ukidaju klasine osmanske vojne i upravne jedinice i preureenje drave u nacionalnu dravu na principima apsolutne monarhije, dovele su do sukoba sa bosanskim kapetanima i ajanima pod vodstvom Husein kapetana G. Ovaj pokret 1831.-32. je teio ka autonomiji Bosne u okviru Osmanskog carstva. Jedna od taaka njihovog programa bila je da se ubudue na poloaj bosanskog vezira imenuje iskljuivo domai ovjek. Sultan nije prihvatao ovaj zahtjev, niti je priznao legalnost izbora Husein kapetana na poloaj bosanskog vezira. Uz pomo Alijage Rizvanbegovia i Smailage engia sultan je porazio ovaj autonomni pokret bosanskih ajana i kapetana. Dotadanji kapetani su zamijenjeni muteselimima u svojstvu obinih dravnih slubenika. Ostatke bosanskog ajanluka, ukljuujui i Ali-pau Rizvanbegovia unitio je Omer-paa Latas 1851.10. Vilajetski ustavni zakon.U procesu sprovoenja reformi 1865. donesena je uredba o organizaciji bosanskog vilajeta, poznata kao Vilajetski ustavni zakon. Po ovom ustavu Portin namjesnik valija upravljao je vilajetom. Imao je pomonika za finansije, generalnog sekretara vilajetske uprave, te naelnike: za spoljne poslove, poljoprivredu i trgovinu,prosvjetu i javne radove itd. Upravno vijee vrilo je f-ju najvieg organa uprave. Polovinu vijea inili su muslimani, a polovinu hrisani. Predsjednik vijea bio je valija.11. Kad je novopazarski sandak izdvojen iz bosanskog vilajeta i kome je pripao?Novopazarski sandak je 2. februara 1877., definitivno izdvojen iz bosanskog vijaleta i prikljuen kosovskom vilajetu. 12. Kad je i kojim dokumentom Bosna predata Austo-Ugarskoj na upravljanje?Berlinski ugovor (13.06. - 13.07.1878) je umjesto autonomije, koja je bila predviena Sanstefanskim mirom, Bosni namjenio austrougarsko zaposjedanje. 13. Kako se ostvarila uprava Bosne u vrijeme AU?Uprava Bosne i Hercegovine vrit e se saobrazno lanu XXV Berlinskog Ugovora, gdje se Austro-Ugarska vlada ne protivi da u slubi zadri sve one dotadanje inovnike. U upravnoj organizaciji Bosne i Hercegovine u osnovi zadrana je naslijeena osmanska administrativno-teritorijalna podjela na okruge (bivi sandaci), kotareve (bive kaze), kotarske ispostave (bive nahije) i seoske opine.14. Kad je bila Aneksija i kako je rijeena ?7.oktobra 1908., godine je Austro-Ugarska izvrila aneksiju nad Bosnom i Hercegovinom. Nakon aneksije, Bosna je i formalno postala austrougarska kolonija, Bosna je unutar Monarhije predstavljala jedno zasebno podruje corpus separatum (izdvojeno tijelo), to obrazuje jednu zasebnu dravu sa svojim sopstvenim zakonima, iako ona te zakone nije sama donosila, ve drugi samo za nju. Speificnost Bosne je bila i u tome sto je naslijedila turski pravni sistem koji je vaio u Bosni i koji se sastojao od elemenata islamskog prava, osmanskog reformnog prava, te nekoliko meunarodnih ugovora, to ju je jasno razlikovalo od druga dva pravna sistema unutar Monarhije. Ni poslije aneksije nije bilo rijeeno pitanje ukljuivanja BiH u dravne strukture u odnosu na druge sastavne dijelove Monarhije.15. Krfska deklaracija.Krfska deklaracija desila se jula 1917., gdje su predstavnici srpske vlade i Jugoslavenskog odbora odredili da okvirna polazita za buduu dravnu zajednicu bude ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija na elu sa dinastijom Karaorevica, te da se budui ustav ima primiti u cjelini, u Ustavnotvornoj skuptini, brojno kvalifikovanom veinom.16. Proglaenje Vidovdanskog ujedinjenja.Vidovdanski ustav je donesen 28. juna 1921. Godine.17. Podjela Bosne na banovine 1929.

Bosna je prvi put u svojoj hiljaduljetnoj historiji bila razbijena kao teritorijalna cjelina u 4 banovine, ali tako da ni jedna banovina u cjelini nije bila u granicama BiH: Primorska (Split), Vrbaska (Banja Luka), Drinska (Sarajevo), Zetska (Cetinje).

18. Sporazum Cvetkovi-Maek.Nagodbom velikosrpskih i velikohrvatskih nacionalista na raun Bosnjaka, napravljen je sporazum Cvetkovi-Maek na osnovi kojeg je objavljena Uredba o Banovini Hrvatskoj 26. Augusta 1939. Sporazum je napravljen bez dogovora s Bonjacima. Lider Bonjaka dr.Mehmed Spaho, prvo je u junu iste godine bio ubijen, pa potom je dolo do sporazuma izmeu velikosrba i velikohrvata. U sastav ove banovine ulo je 13 bosanskih kotareva: Brcko, Gradacac, Derventa, Travnik, Fojnica, Bugojno, Stolac, Mostar, Ljubuski, Livno, Konjic, Duvno i Prozor.19. Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a.

Na prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a odranom u Varcar Vakufu (Mrkonji Gradu) 25. Novembra 1943., obnovljena dravnost iz vremena srednjovjekovne bosanske drave koju je ona bila izgubila turskim osvajanjima. Vijenici izabrani tako da odgovaraju nacionalnoj i socijalnoj strukturi NOP-a u BiH, njih 247 donijelo je rezoluciju kojom se ovo tijelo konstituira kao ope politiko predstavnitvo naroda BiH. Rezolucijom ZAVNOBIH-a izraena je elja naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena BiH, u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata koji u njoj ive.Tako e 25. Novembra biti kasnije odreen kao dan za obiljeavanje obnovljene dravnosti BiH.

20. Drugo zasjedanje AVNOJ-a i njegove odluke. 29. novembra u Jajcu je otpoelo drugo zasijedanje AVNOJ-a na kome su uestvovali i predstavnici ZAVNOBIH-a. Da bi se obezbijedio princip suverenosti naroda i njihova puna ravnopravnost, odlueno je da se Jugoslavija izgradi na federativnom principu koji ce obezbijediti punu ravnopravnost Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca i Crnogoraca,tj.naroda Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i BiH. Greka AVNOJ-a je bila to tada bosanski muslimani nisu bili priznati kao poseban narod (Bonjaci). Narod se u popisima stanovnitva opredjeljivao kao neopredjeljeni, jer nije bilo mogunosti da se opredijeli kao Bonjak, sve do 1969. kada su se u prvom poslijeratnom propisu stanovnitva 1971. prvi put mogli opredijeliti za nacionalnu pripadnost ali pod imenom Musliman. Muslimani su na Bonjakom saboru 28. septembra 1993., u Sarajevu vratili svoje ranije nacionalno ime Bonjak i od tada se tako nacionalno odreuju.21. Drugo zasjedanje ZAVNOBIH-a.

Na drugom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu od 30. juna - 2.jula 1944. donesena je odluka o konstituiranju ZAVNOBIH-a u najvie zakonodavno i izvrno narodno predstavniko tijelo BiH i usvojena Deklaracija o pravima graana BiH. Deklaracija je imala karakter ustava i njom su garantirana osnovna ljudska prava (nacionalna ravnopravnost, sloboda vjeroispovijesti, sloboda zbora i dogovora, udruivanje i tampa, ravnopravnost polova, itd.). ZAVNOBIH je funkcionisao na principu jedinstva zakonodavne i izvrne vlasti. Predsjednitvo Zavnobiha je vrsilo f-ju vlade i svojom odlukom od 6.jula 1944. obrazovalo je posebna odjeljenja :za narodnu privredu, narodno zdravlje i socijalno staranje, obnovu, pravosue i ishranu.

22. Tree zasjedanje ZAVNOBIH-a.

Tree zasjedanje ZAVNOBIH-a odrano je u slobodnom Sarajevu 26.aprila 1945. Posebnim zakonom ZAVNOBIH je pretvoren u Narodnu skuptinu BiH koja je odmah donijela zakon o narodnoj vladi. Tako je nakon novembra 1918. BiH ponovo dobila svoju Narodnu vladu.23. Prvi poslijeratni ustavi Jugoslavije i BiH.

Prvi poslije ratni ustav u BiH doneen je 31. decembra 1946., gdje je BiH postala narodna drava republikanskog oblika. Tom odredbom definitno je ureen status BiH kao drave. lan drugi Ustava ureuje da se Bosna i Hercegovina ujedinila sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Makednijom, Crnom Gorom u saveznu dravu FNRJ. Ustav iz 1974. SFRJ je definirana da je savezna drava kao dravna zajednica dobrovoljno ujedinjenih naroda i njihovih socialistikih republika, kao i socijalistikih autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova koji su u sastavu Srbije.

24. Proglaenje Jugoslavije republikom.

Na prvom zasjedanju Ustavotvorne skuptine 29. novembra 1945. usvojena je Deklaracija o proglaenju Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Time je bio okonan period dvovlaa i zapeaena sudbina dinastije Karaorevia u jugoslaviji. Jugoslavija je postala republikom i svih njenih 6 federalnih jedinica meu kojima je i BiH.