Dietrich Bonhoeffer ili beskompromisni otpor nacistikom zluKraninu je zabranjeno pripremati se za ratPripremio: Jozo areviVeliina slova: Decrease font Enlarge fontIzvor: thoughtsonliberty.comBonhoefferova etika nije se zasnivala na razini frazeologije i apstraktnih principa, ve je bila usmjerena na konkretnu borbu protiv zla olienoga u nacizmu.Uhien je 6. travnja 1943; 20. srpnja 1944. skupina koju je on potpomagao pokuala je izvriti atentat na Hitlera; 8. travnja 1945. na Hitlerovu je zapovijed osuen na smrt vjeanjem, koje je izvreno u zoru 9. travnja. Ovakav ishod bio je logian s obzirom na njegov konstantni protureimski angaman. Ve se 1933. javno usprotivio Fhreru. Zato danas ljudi potuju ovog njemakog evangelikog teologa i zato se na njegovu djelu nadahnjuju?Dietrich Bonhoeffer gostovao je 1. veljae 1933. na radiju s temom Promjena pojma voe. To je ustvari bila reakcija na Fhrerov slogan u 'Mein Kampfu', koji glasi: Na pokret predstavlja u najmanjem i najviem bezuvjetni autoritet voe. Dietrich je u emisiji izlagao o granicama kojih bi voa morao biti svjestan s obzirom na svoj autoritet. Lako se moe dogoditi da prekorai granice odgovornosti prema onima koji se dadu voditi. Moe se dogoditi da voa postane idol i da tako ljude oara. (U jednom pismu nekoliko godina kasnije, Dietrich e napisati: Velika maskarada Zloga uskovitlala je sve etike pojmove. Zlo se pojavljuje u obliku svjetla, dobroinstva, povijesne nunosti, drutvene pravednosti.) Emisija je prekinuta poslije Bonhoefferove tvrdnje da se voa (Fhrer) lako moe pretvoriti u zavodnika (Verfhrer). Daljnje izlaganje zasigurno ne bi pogodovalo porastu histerije kod masa. Od ovog e trenutka Dietrich biti pod stalnom prismotrom tajnih slubi. ak je i Hitler osobno bio upoznat s njegovim mislima.Konkretni koraci koje je reim poduzeo protiv Bonhoeffera: 1936. oduzimanje ovlatenja za akademsko pouavanje; 1937. rasputanje sjemenita za propovjednike u Finkenwaldu kojeg je vodio; 1938. zabrana boravka u Berlinu; 1939. zabrana javnog govora u Treem Reichu te obveza redovnog javljanja u policijsku stanicu; 1941. zabrana bilo kakve spisateljske djelatnosti. No, bez obzira na represiju, on nije prestao kritizirati Trei Reich, ali je kritiku morao tako ifrirati da njezino pravo znaenje ostane skriveno nacionalsocijalistima, a prepoznatljivo za opozicionare.Presudni preokret u njegovom ivotu dogodio se 1931, kada je nastupio obrat od frazeologije ka stvarnosti. Nadahnut Biblijom, posebno Govorom na gori, poinje smatrati da postoje stvari za koje se isplati nastupiti bez kompromisa, a to su: mir i drutvena pravednost. Predaje na berlinskom sveuilitu i bori se da meu mladima pokrene pacifistiki pokret kao protuteu Hitlerovoj mladei. Njegov je stav jasan i nedvosmislen: Kraninu je zabranjeno pripremati se za rat! Jer, dii ruku na blinjega znailo bi dii ruku na samoga Krista (1934). Njegova etika, nadahnuta Govorom na gori, iskljuuje svaku pomisao na nasilje, a kamoli njegovu pripremu i izvedbu.Photo: dailymail.co.ukU ovom se razdoblju poinje intenzivno baviti etikim pitanjima. Etiko ne razmatra kao teoretske probleme, nego je zaokupljen izvanjskim, konkretnim i opasnim problemima. To je konkretno znailo: raskrinkati nacistiku ideologiju i bezuvjetno joj se suprotstaviti. To je smatrao obvezom svakoga kranina. Nasljedovanje Isusa Krista u tom povijesnom trenutku za krane je znailo da moraju nedvosmisleno odbaciti nacionalsocijalizam s njegovim rasizmom i antisemitizmom.Sustavno unitavanje idova zapoelo je 19. rujna 1941. od kada su morali nositi diskriminirajuu utu zvijezdu na vidnom dijelu odjee. Bonhoeffer se nacistikom planu prema idovima estoko usprotivio. On smatra da iskljuenje idova iz Zapada sa sobom mora povui i iskljuenje Krista; ta Isus Krist je bio idov.Bio je razoaran Njemakom evangelikom crkvom koja je bila priklonjena nacistikom reimu. Zbog toga je 1934. postao lanom Ispovijedajue crkve, koja se organizirala kao odgovor na stav ove prve prema nacizmu. Sljedee razoaranje doivljava 1938, jer je rat bio na pomolu, a Nijemci se nisu odupirali Hitleru. Savjest mu nije dopustila da stupi u vojsku. Razoaran je i mnogim lanovima Ispovijedajue crkve koji su poloili zakletvu vjernosti Hitleru. Zato 1939. odlazi u Ameriku, ali se nakon 20 dana vraa. Razlog povratka: Doao sam do zakljuka da sam pogrijeio to sam otiao u Ameriku. Moram proivjeti teko razdoblje nacionalne povijesti s kranima Njemake. Pristupio je pokretu otpora. Aktivno je sudjelovao u zavjerama protiv reima, zbog ega je uhapen 6. travnja 1943.Photo: www.oberlin.eduKako sam ve dva puta naveo, njegova se etika nije zasnivala na razini apstraktnih principa, ve je bila usmjerena na konkretnu borbu protiv zla. itanjem tekstova iz njegove 'Etike' jasno se vidi da je pred sobom imao tadanja zla u koja se zapleo njemaki narod.Evo nekoliko fragmenata iz pisama to ih je 1942. pisao prijateljima o svom narodu. U pismu Bez tla pod nogama pie: Je li ikada u povijesti bilo ljudi koji su u svojoj sadanjosti tako malo tla pod nogama imali kao mi - kojima su se sve alternative sadanjosti, koje se nalaze na podruju moguega, inile jednako neizdrive, protivne ivotu, besmislene - koji su izvan svih tih prisutnih alternativa traili izvor svoje snage sasvim u prolosti i u budunosti - a koji su ipak, premda nisu postali fantasti, mogli s povjerenjem i mirno oekivati uspjeh svoje stvari kao mi? Ili jo vie: da li su odgovorni mislioci nekog pokoljenja pred nekim velikim povijesnim obratom nekad drugaije osjeali nego mi danas upravo zato to je nastajalo neto novo, to se nije pojavljivalo u alternativama sadanjosti?Izvor: www.augsburg.eduU pismu Graanska odvanost moda najbolje razotkriva sudbonosne pogreke njemakog naroda. On smatra da Nijemcu nedostaje jo jedna veoma vana temeljna spoznaja: spoznaja nunosti slobodnoga, odgovornog djela, pa i protiv zvanja i zadatka. To je posljedica nedostatka graanske odvanosti.U ovom je kontekstu nastao i njegov poznati govor O gluposti. Zle voe najlake manipuliraju glupim ljudima. Glupost je, on smatra, nedostatak ljudskosti, a ne intelekta. Opasnija je od zla, jer zlo u sebi nosi klicu samounitenja. Pred prejakim dojmom moi ovjeku ne krljaju intelektualne sposobnosti, nego on gubi unutarnju samostalnost te se vie ili manje nesvjesno odrie vlastitog odnosa prema odreenim ivotnim situacijama. Zbog toga je glupan tvrdoglav i voama potreban, jer mo jednih ima potrebu za glupou drugih.* Tekst preuzet sa prijateljskog sajta Prometej.