Digitalna demokracija u doba Digitalna demokracija u doba globalizacijeglobalizacije

Prema R. H. Davenport [et al.] (1996) postoje četiri vrste Prema R. H. Davenport [et al.] (1996) postoje četiri vrste informacijske politikeinformacijske politike: tehnokratska utopija, anarhija, : tehnokratska utopija, anarhija, feudalizam, federalizam. feudalizam, federalizam.

U tehnokratkoj utopiji osuđeni ste na prilagođavanje U tehnokratkoj utopiji osuđeni ste na prilagođavanje unaprijed zadanoj informacijskoj arhitekturi organizacije unaprijed zadanoj informacijskoj arhitekturi organizacije (npr. za pohranjivanje dokumenata u sustavu direktoriji su (npr. za pohranjivanje dokumenata u sustavu direktoriji su unaprijed ponuđeni)unaprijed ponuđeni)

u anarhiji pak prepušteni ste sami sebi (sami kreirate u anarhiji pak prepušteni ste sami sebi (sami kreirate direktorij u koji ćete pohraniti dokument); direktorij u koji ćete pohraniti dokument);

u feudalizmu ne možete pristupiti svim informacijama u u feudalizmu ne možete pristupiti svim informacijama u sustavu jer je svaki dio organizacijske cjeline odvojensustavu jer je svaki dio organizacijske cjeline odvojen

dok je u federalizmu ova nelagoda prevladana.dok je u federalizmu ova nelagoda prevladana.

Tehnička struktura Interneta Tehnička struktura Interneta omogućava:omogućava:

- besplatnu reprodukciju- besplatnu reprodukciju

- trenutnu diseminaciju- trenutnu diseminaciju

- radikalnu decentralizaciju- radikalnu decentralizaciju

... kakvi su učinci na društvu, kulturu i ... kakvi su učinci na društvu, kulturu i (političke) institucije?(političke) institucije?

Pojam i određenjePojam i određenjeDigitalna demokratijaDigitalna demokratija je je model model demokracije koji se temelji na demokracije koji se temelji na globalizmuglobalizmu kao novoj društvenoj kao novoj društvenoj paradigmiparadigmiNjeno je oblikovanje omogućio razvoj Njeno je oblikovanje omogućio razvoj informatičke, digitalne tehnologijeinformatičke, digitalne tehnologijeOkvir digitalne demokratije je Okvir digitalne demokratije je mrežamreža (umreženi svijet)(umreženi svijet)Digitalna demokracija se definira kao Digitalna demokracija se definira kao virtualni oblik politike koji utječe virtualni oblik politike koji utječe na političke procesena političke procese (demokracija (demokracija na dugme)na dugme)To je elektronski oblik vladavine i To je elektronski oblik vladavine i artikulacije različitih interesaartikulacije različitih interesa

Drugi nazivi koji se koriste u politološkoj literaturi:

elektronska demokracija, teledemokracija demokracija digitalnog doba cyber-demokracija demokracija on-line

Drugi nazivi koji se koriste u politološkoj literaturi:

elektronska demokracija, teledemokracija demokracija digitalnog doba cyber-demokracija demokracija on-line

Obilježja digitalne demokratijeObilježja digitalne demokratijeInformatička tehnologija je:Informatička tehnologija je:

omogućila globalizaciju informacija i komunikacijaomogućila globalizaciju informacija i komunikacijadematerijalizirala komunikacijudematerijalizirala komunikacijubitno utjecala na promjenu nacionalne i globalne politikebitno utjecala na promjenu nacionalne i globalne politikepromijenila karakter demokracije, koja se razvija kao promijenila karakter demokracije, koja se razvija kao transnacionalna globalna digitalna demokracija 21. stoljeća transnacionalna globalna digitalna demokracija 21. stoljeća (nije više vezana uz nacionalnu državu)(nije više vezana uz nacionalnu državu)

Računalna mreža je Računalna mreža je globalizirala komunikacijuglobalizirala komunikaciju – – (svijet kao globalno selo M. McLuhan)(svijet kao globalno selo M. McLuhan)

Digitalna demokracija – označava proširenje političke participacije Digitalna demokracija – označava proširenje političke participacije umreženih građana tj. proširivanje:umreženih građana tj. proširivanje:

komunikacijskog polja utjecanja na vlastkomunikacijskog polja utjecanja na vlastprijenosa stavova, mišljenjaprijenosa stavova, mišljenjarazvoja modela izravne demokracijerazvoja modela izravne demokracijeparticipacije na globalnoj raziniparticipacije na globalnoj raziniutjecanja na procese na međunarodnoj političkoj sceniutjecanja na procese na međunarodnoj političkoj sceni

KiberdemokratijaKiberdemokratija

Postmoderna demokratija se definira kao demokratija koja otvara nove Postmoderna demokratija se definira kao demokratija koja otvara nove govorne pozicije!govorne pozicije!

Pitanje potencijala novih oblika društvenog prostora kao prilike da se Pitanje potencijala novih oblika društvenog prostora kao prilike da se osnaži pojedinac kroz nove oblike interakcije.osnaži pojedinac kroz nove oblike interakcije.

Nove (decentralizirane) tehnologije nude Nove (decentralizirane) tehnologije nude one-to-many one-to-many i i each-to- all each-to- all multimedijalne komunikacije, multimedijalne komunikacije, dajući korisniku pristup svim vrstama informacijskih usluga, npr.:dajući korisniku pristup svim vrstama informacijskih usluga, npr.:

davanje mogućnosti “isključenim” da postanu dijelom politčkog procesadavanje mogućnosti “isključenim” da postanu dijelom politčkog procesa

u obrazovanju – e-learning, interaktivno učenje, simulacije, istraživanjau obrazovanju – e-learning, interaktivno učenje, simulacije, istraživanja

za široki spektar komercijalnih transakcija / e- bankarstvo i sl.za široki spektar komercijalnih transakcija / e- bankarstvo i sl.

za diskusije interesnih grupa – svatko može stupiti u razgovor o gotovo svakoj temi u za diskusije interesnih grupa – svatko može stupiti u razgovor o gotovo svakoj temi u svako vrijeme, stvarajući time sredstvo za slobodu govora i građansku akcijusvako vrijeme, stvarajući time sredstvo za slobodu govora i građansku akciju

za burzovna izvješća, biblioteke, vladine dokumente (e-government)za burzovna izvješća, biblioteke, vladine dokumente (e-government)

‘‘Pristup’Pristup’ u novom ‘informacijskom poretku’ je jedno od najvažnijih i prijepornih političkih pitanja u novom ‘informacijskom poretku’ je jedno od najvažnijih i prijepornih političkih pitanja

Gdje ide digitalna demokratija?Gdje ide digitalna demokratija?

Potencijali digitalne demokracijePotencijali digitalne demokracije: :

– Uključivanje većeg broja građana, aktivizamUključivanje većeg broja građana, aktivizam

– Sudjelovanje u nacionalnim plebiscitima, referendumima, Sudjelovanje u nacionalnim plebiscitima, referendumima, inicijativamainicijativama

– Provođenje izbora, iskazivanje glasovaProvođenje izbora, iskazivanje glasova

Opasnosti digitalne demokracijeOpasnosti digitalne demokracije::

– Lišavanje prava glasa za najugroženije, siromašnije (nemaju Lišavanje prava glasa za najugroženije, siromašnije (nemaju pristup informaciji)pristup informaciji)

– Povećavanje jaza između ‘informacijski siromašnih i bogatih’Povećavanje jaza između ‘informacijski siromašnih i bogatih’

– Novo demokratsko okruženje može ugroziti demokratsku Novo demokratsko okruženje može ugroziti demokratsku raspravu (‘Ako je politika umijeće pregovaranja, brzina za raspravu (‘Ako je politika umijeće pregovaranja, brzina za politiku znači smrt…’, politiku znači smrt…’, Taylor & Saarinen)Taylor & Saarinen)

Stoga se postavljaju zahtjevi za osnovnim Stoga se postavljaju zahtjevi za osnovnim načelima građanskih pravanačelima građanskih prava i i odgovornostodgovornosti koji trebaju biti pripisani i koji trebaju biti pripisani cyberspaceucyberspaceu

JAVNA SFERA – BIT JAVNA SFERA – BIT DEMOKRATIJEDEMOKRATIJE

Predodžba javne sfere sugerira prostor razmjene.Predodžba javne sfere sugerira prostor razmjene.Sjedište razgovora (prostor u kome građani Sjedište razgovora (prostor u kome građani donose odluke o zajedničkim poslovima): Agora, donose odluke o zajedničkim poslovima): Agora, vjećnica, crkva, gradski trg, gostionica, park, vjećnica, crkva, gradski trg, gostionica, park, zgrada općine, tvornička menza, ulični ugao...zgrada općine, tvornička menza, ulični ugao...Da li su to još uvijek središta političke rasprave i Da li su to još uvijek središta političke rasprave i djelovanja? Gdje je danas javna sfera, gdje je to djelovanja? Gdje je danas javna sfera, gdje je to mjesto u kome se događa interakcija građana u mjesto u kome se događa interakcija građana u kojoj stvaraju stavove kojima se javna politika kojoj stvaraju stavove kojima se javna politika treba prilagoditi? Tko nastanjuje kiberprostor?treba prilagoditi? Tko nastanjuje kiberprostor?Javnost / zadatak /(rasprava o općem dobru ili Javnost / zadatak /(rasprava o općem dobru ili tržišnim transakcijama)?tržišnim transakcijama)?

Jurgen HabermasJurgen HabermasOsjećajući urušavanje područja javnosti i zbog toga krizu demokratske politike, Jürgen Habermas je 1962. godine objavio knjigu “Strukturna transformacija javne sfere”.U njoj opisuje razvoj demokratske javne sfere u XVII i XVIII st. i bilježi njezin put sve do opadanja u XX. st.Cilj je bio nastaviti projekat prosvjetiteljstva rekonstrukcijom javne sfere u kojoj bi mogao prevladati um (ne instrumentalni um većine modernih praksi, već kritički um koji predstavlja ono najbolje iz demokratske tradicije).Habermas: “javna sfera je domena nesputane konverzacije usmjerene na postizanje pragmatičkog suglasja”.Ideal autonomnog racionalnog subjekta kao univerzalnog temelja demokratije!Ovu poziciju su napali poststrukturalisti koji su doveli u pitanje potencijal Habermasova modela prosvjetiteljskog ideala odnosno modela postizanja konsenzusa racionalnom rasrpavom.

Pojam javne sfere, smatra Rita Felski, Pojam javne sfere, smatra Rita Felski, mora biti građen na “iskustvu” mora biti građen na “iskustvu” političkog protesta, mora uvažiti i političkog protesta, mora uvažiti i osnažiti mnoštvenost subjekata.osnažiti mnoštvenost subjekata.

- kontrakulturna javna sfera –- kontrakulturna javna sfera –

(javna sfera se umnožava, otvara i (javna sfera se umnožava, otvara i proširuje na političku raspravu svih proširuje na političku raspravu svih potlačenih pojedinaca)potlačenih pojedinaca)

Virtualne zajedniceVirtualne zajednice

Poimanje “javnog diskursa” se komplicira u elektronskom Poimanje “javnog diskursa” se komplicira u elektronskom okruženju.okruženju.Pitanje demokratije mora uzeti u obzir nove oblike Pitanje demokratije mora uzeti u obzir nove oblike elektronički posredovanog diskursa.elektronički posredovanog diskursa.Za Habermasa je javna sfera homogen prostor tjelesnih Za Habermasa je javna sfera homogen prostor tjelesnih subjekata u simetričnim odnosima koji traže konsenzus subjekata u simetričnim odnosima koji traže konsenzus pomoću argumentovane kritke. pomoću argumentovane kritke. Internet kao domena političkog (napuštanje Habermasovog Internet kao domena političkog (napuštanje Habermasovog koncepta javne sfere).koncepta javne sfere).Kritička teorija je insistirala na javnoj sferi, međutim novi Kritička teorija je insistirala na javnoj sferi, međutim novi oblici decentriranog dijaloga stvaraju nove veze, nove oblici decentriranog dijaloga stvaraju nove veze, nove pojedinačne i kolektivne “glasove” i to su novi gradivni pojedinačne i kolektivne “glasove” i to su novi gradivni elementi političkih formacija (razgovori koje nije moguće elementi političkih formacija (razgovori koje nije moguće nadzirati, beskonačna umnoživost informacija nadzirati, beskonačna umnoživost informacija demonopolizira industriju vlasništva, pribavljanje demonopolizira industriju vlasništva, pribavljanje informacija uz niže troškove).informacija uz niže troškove).

Internet je i dalje moderan (u tom smislu što Internet je i dalje moderan (u tom smislu što nastavlja tradiciju tehnologije kao djelotvornog nastavlja tradiciju tehnologije kao djelotvornog sredstva) i što moderne kulture prenose svoja sredstva) i što moderne kulture prenose svoja obilježja u tu novu domenu.obilježja u tu novu domenu.Internet je postmoderan jer istraživanja Internet je postmoderan jer istraživanja kiberprostora otvaraju problematiku novog kiberprostora otvaraju problematiku novog shvaćanja tehnologije, te novu ocjenu političkih shvaćanja tehnologije, te novu ocjenu političkih aspekata interneta.aspekata interneta.Demokratizacija konstitucije subjekta!Demokratizacija konstitucije subjekta! – disukrs nema ograničenosti jednosmjernim obraćanjem, disukrs nema ograničenosti jednosmjernim obraćanjem,

diskurs nije sputan rodnim i etničkim zaostacima diskurs nije sputan rodnim i etničkim zaostacima utisnutim u komunikaciji oči u oči...utisnutim u komunikaciji oči u oči...

– Načelo mrežne piramide – Načelo mrežne piramide – decentralizacija moćidecentralizacija moći (promjenljiva, nestalna, fluidna, mobilna savezništva)(promjenljiva, nestalna, fluidna, mobilna savezništva)

Radikalna decentralizacijaRadikalna decentralizacija pozicije pozicije govorenja, izdavaštva, snimanja govorenja, izdavaštva, snimanja filmova, radijskog i televizijskog filmova, radijskog i televizijskog emitiranja, ukratko, emitiranja, ukratko, aparata kulturne aparata kulturne proizvodnje.proizvodnje.Ipak, iako se informacijskim tehnologijama koristi Ipak, iako se informacijskim tehnologijama koristi sve šira javnost - samo rijetki imaju sve šira javnost - samo rijetki imaju stvaran stvaran nadzornadzor nad tehnologijama... nad tehnologijama...

Čini se da se Čini se da se ključne odlukeključne odluke vezane za vezane za tehnologije donose donose tehnologije donose donose gotovo anonimnogotovo anonimno

Mrežne piramide – hijerarhije moćiMrežne piramide – hijerarhije moćiPrema A. Bard & J. Soederqvist ‘Netokracija’Prema A. Bard & J. Soederqvist ‘Netokracija’– NetokracijaNetokracija – – mrežna elitamrežna elita– Oni nadziru znanje, ali u konačnici ostvaruju financijske profite Oni nadziru znanje, ali u konačnici ostvaruju financijske profite

(prodaja informacija)(prodaja informacija)– Politika je prisiljena prilagoditi se medijskoj dramaturgiji i postati Politika je prisiljena prilagoditi se medijskoj dramaturgiji i postati

pogodna za zabavljanje kako bi uopće mogla privući pozornostpogodna za zabavljanje kako bi uopće mogla privući pozornost– Virtualno društvo se oblikuje oko dugih nizova mrežnih piramida, Virtualno društvo se oblikuje oko dugih nizova mrežnih piramida,

hijerarhija moćihijerarhija moći– Netokrati polažu pravo na najbolje mreže u kojima su Netokrati polažu pravo na najbolje mreže u kojima su

koncentrirani moć i statuskoncentrirani moć i status– Novi zahtjevi za netokratski status – znanje, veze, pregled, vizijaNovi zahtjevi za netokratski status – znanje, veze, pregled, vizija– U netokratskoj mreži – informacija ima malu vrijednost; prava U netokratskoj mreži – informacija ima malu vrijednost; prava

vrijednost leži u mogućnosti izbjegavanja nepotrebnih informacijavrijednost leži u mogućnosti izbjegavanja nepotrebnih informacija

Mrežne piramide –hijerarhije moćiMrežne piramide –hijerarhije moćiŠto je mreža privlačnija, to više ljudi želi postati njenim Što je mreža privlačnija, to više ljudi želi postati njenim članovimačlanovima

Što mreža bude bolje kotirala na ljestvici moći, postavljat će Što mreža bude bolje kotirala na ljestvici moći, postavljat će sve zahtjevnije uvjete svojim članovima, a bedemi oko nje sve zahtjevnije uvjete svojim članovima, a bedemi oko nje će postajati sve veći i snažniji!će postajati sve veći i snažniji!

Najviša mreža u piramidi je Najviša mreža u piramidi je globalni meta-kustosijatglobalni meta-kustosijat (najjača ustanova netokratskog društva) – ekvivalent (najjača ustanova netokratskog društva) – ekvivalent globalnoj vladi u informacijskom društvuglobalnoj vladi u informacijskom društvu

Diskusije unutar najviših mreža bit će zaštićene od bilo Diskusije unutar najviših mreža bit će zaštićene od bilo kakvog nadzora, i svoje izvorište neće trebati temeljiti na kakvog nadzora, i svoje izvorište neće trebati temeljiti na bilo kakvom obliku demokratski izabranih odlukabilo kakvom obliku demokratski izabranih odluka

Mreže globalnoga civilnoga Mreže globalnoga civilnoga društvadruštva

Globalno civilno društvo čine:Globalno civilno društvo čine:

transnacionalno organizirane političke mreže i interesne transnacionalno organizirane političke mreže i interesne skupineskupine koje su uglavnom autonomne spram nadzora svojih država koje su uglavnom autonomne spram nadzora svojih država

Stvara se gusta mreža aktivnosti društvenih i interesnih skupina Stvara se gusta mreža aktivnosti društvenih i interesnih skupina preko teritorijalno-političkih granica preko teritorijalno-političkih granica

Razvoj kompjutorskih mreža donio je procvat transnacionalnih Razvoj kompjutorskih mreža donio je procvat transnacionalnih društvenih pokreta, koji su stvorili društvenih pokreta, koji su stvorili neteritorijalno utemeljene neteritorijalno utemeljene vezeveze što se opiru organizaciji političke vlasti u modernome svijetu što se opiru organizaciji političke vlasti u modernome svijetu

Novi hipermediji ne stvaraju te nove društvene pokrete, Novi hipermediji ne stvaraju te nove društvene pokrete, ali ali stvaraju okruženjestvaraju okruženje u kojem takve aktivnosti bujaju u kojem takve aktivnosti bujaju

Globalno civilno društvo – heterogeno (zaštita okoliša, ljudskih Globalno civilno društvo – heterogeno (zaštita okoliša, ljudskih prava, pokreti homoseksualaca, branitelji prava žena, djece, prava, pokreti homoseksualaca, branitelji prava žena, djece, životinja, potrošača, invalida…)životinja, potrošača, invalida…)

Njihova specifičnost – Njihova specifičnost – zaobilaze tradicionalne političke zaobilaze tradicionalne političke strukture i suverene granicestrukture i suverene granice kako bi rješavali međunarodna kako bi rješavali međunarodna pitanjapitanja

Mreže globalnoga civilnoga Mreže globalnoga civilnoga društvadruštva

Kompjutorske mrežeKompjutorske mreže su okosnica komunikacije su okosnica komunikacije transnacionalnih društvenih pokreta (premda se transnacionalnih društvenih pokreta (premda se služe i drugim medijima)služe i drugim medijima)U transnacionalne društvene snage spada i U transnacionalne društvene snage spada i prekogranični kriminalprekogranični kriminal (pornografije, (pornografije, terorističke aktivnosti, pranje nova, neonacistički terorističke aktivnosti, pranje nova, neonacistički pokreti) čije je djelovanje također procvalo s pokreti) čije je djelovanje također procvalo s razvojem informacijskih tehnologijarazvojem informacijskih tehnologija

Zaključak: Zaključak: mreže globalnog civilnog društva mreže globalnog civilnog društva sve višesve više dovode u pitanje prava što ih dovode u pitanje prava što ih teritorijalne države polažu na legitimnu teritorijalne države polažu na legitimnu vlastvlast

ICT POLITIKAICT POLITIKAICTICT politika općenito zahvaća tri glavna područja: politika općenito zahvaća tri glavna područja:

1.1. telekomunikaciju (osobito telefonsku telekomunikaciju (osobito telefonsku komunikaciju),komunikaciju),

2.2. emitiranje (radio i TV)emitiranje (radio i TV)

3.3. Internet.Internet.

ICT politika može biti nacionalna, regionalna ili ICT politika može biti nacionalna, regionalna ili međunarodna. međunarodna.

Glavni cilj nacionalne politike Glavni cilj nacionalne politike ICT ICT -a je ujednačiti -a je ujednačiti dobrobiti i rizike većeg korištenja dobrobiti i rizike većeg korištenja ICT ICT -a tako da -a tako da bude konzistentan s nacionalnim razvojnim bude konzistentan s nacionalnim razvojnim ciljevima.ciljevima.

ICT POLITIKA I DRUŠTVOICT POLITIKA I DRUŠTVOPotreba integriranja nacionalnih Potreba integriranja nacionalnih ICTICT strategija se strategija se preklapa s četiri područja čvrsto utemeljene politike: preklapa s četiri područja čvrsto utemeljene politike: tehnologijom, industrijom, telekomunikacijom i tehnologijom, industrijom, telekomunikacijom i medijima. medijima. PPolitika olitika se prvenstveno vodi zahtjevima za se prvenstveno vodi zahtjevima za proširenje proširenje komunikacijske infrastrukture kroz komunikacijske infrastrukture kroz telekomunikacijske reforme kako bi se stimulirao rast telekomunikacijske reforme kako bi se stimulirao rast privatnog sektora i kako bi se otvorila nova radna privatnog sektora i kako bi se otvorila nova radna mjesta, mjesta, međutimmeđutim, , toto nikako nikako nijenije i jedini uvjet za i jedini uvjet za uspješan doprinos uspješan doprinos ICT ICT -a ciljevima nacionalnog -a ciljevima nacionalnog razvojarazvoja..Potrebno je također da sePotrebno je također da se obrazovanje obrazovanje, , zdravstvozdravstvo, , poljoprivreda, poljoprivreda, kulturkulturaa uopće (tj. sva područja koja uopće (tj. sva područja koja utiču nautiču na kvalitetu kvalitetu ž životaivota) dovedu u vezu sa ICT.) dovedu u vezu sa ICT.

DRUŠTVENA OSJETLJIVOST ICT-ADRUŠTVENA OSJETLJIVOST ICT-A

Politika Politika ICT ICT -a bi moral uzeti u obzir socijalna -a bi moral uzeti u obzir socijalna pitanja povećavajući ljudske kapacitete i pitanja povećavajući ljudske kapacitete i stvarajući uvjete za relevantne aplikacije i stvarajući uvjete za relevantne aplikacije i sadržaje.sadržaje.

Iskustvo je pokazalo kako se u nedostatku Iskustvo je pokazalo kako se u nedostatku postojeće nacionalne postojeće nacionalne ICTICT politike stremi ka politike stremi ka stvaranju politike ovisne o sektoru koja se brine stvaranju politike ovisne o sektoru koja se brine samo za vlastite potrebe samo za vlastite potrebe ICTICT-a. -a.

Ovakve politike se duboko ukorijene unutar Ovakve politike se duboko ukorijene unutar sektora i kasniji pokušaji da ih se integrira u sektora i kasniji pokušaji da ih se integrira u široku sveobuhvatnu široku sveobuhvatnu ICTICT politiku predstavljaju politiku predstavljaju poteškoće.poteškoće.

Trenutno su dvije skupine pitanja u Trenutno su dvije skupine pitanja u ICTICT politici ključne civilnom društvu: politici ključne civilnom društvu: pristup i građanske slobode. pristup i građanske slobode.

Pristup se odnosi na omogućavanje Pristup se odnosi na omogućavanje korištenja Interneta i drugih medija za korištenja Interneta i drugih medija za sve. sve.

Biblioteke (centri sa javnim pristupom) Biblioteke (centri sa javnim pristupom) mogu biti rješenje izazovu mogu biti rješenje izazovu širokopojasnog pristupa Internetu.širokopojasnog pristupa Internetu.

LJUDSKA PRAVALJUDSKA PRAVA

Druga skupina pitanja o građanskim Druga skupina pitanja o građanskim slobodama uključuje ljudska prava kao slobodama uključuje ljudska prava kao što su: sloboda izražavanja, pravo na što su: sloboda izražavanja, pravo na privatnost, pravo na komunikaciju, privatnost, pravo na komunikaciju, prava intelektualnog vlasništva, itd. prava intelektualnog vlasništva, itd.

Internet koji je počeo kao mjesto Internet koji je počeo kao mjesto slobode - također je ugrožen vladinim slobode - također je ugrožen vladinim zakonimazakonima i sve većim restrikcijama. i sve većim restrikcijama.

Neka od posebnih pitanja unutar Neka od posebnih pitanja unutar politike Interneta i regulacijepolitike Interneta i regulacije : :

Regulacija telekomunikacija Regulacija telekomunikacija

Intelektualno vlasništvo: slobodni Intelektualno vlasništvo: slobodni softver i softver i autohtono znanje autohtono znanje Sloboda izražavanja i cenzura Sloboda izražavanja i cenzura Privatnost i sigurnost Privatnost i sigurnost "Cyber" kriminal i antiterorističko "Cyber" kriminal i antiterorističko zakonodavstvo, nadgledanje i zakonodavstvo, nadgledanje i zadržavanje podataka zadržavanje podataka Pravo na komunikacijuPravo na komunikacijuRod i ICT Rod i ICT

Tko određuje politiku ICT-a?Tko određuje politiku ICT-a? Iako o politici službeno odlučuje vlada, a osobito privatni sektor, Iako o politici službeno odlučuje vlada, a osobito privatni sektor, različiti interesenti doprinose razvoju politike i utječu na njezin različiti interesenti doprinose razvoju politike i utječu na njezin ishod. ishod. Privatizacija državnih poduzeća znači da vlade rijetko mogu Privatizacija državnih poduzeća znači da vlade rijetko mogu direktno kontrolirati telekomunikacije. direktno kontrolirati telekomunikacije. PRIMJER: PRIMJER: Kad je Meksiko razmišljao o uvođenju besplatnog Kad je Meksiko razmišljao o uvođenju besplatnog softvera u svoj sustav obrazovanja, "Microsoft" je vladi ponudio softvera u svoj sustav obrazovanja, "Microsoft" je vladi ponudio novac i besplatne licence, što je u konačnici dovelo do odbacivanja novac i besplatne licence, što je u konačnici dovelo do odbacivanja "GNU/Linux-a" i potpunog prihvaćanja "Windowsa"."GNU/Linux-a" i potpunog prihvaćanja "Windowsa".Privatizirane telekomunikacijske tvrtke, često pod utjecajem Privatizirane telekomunikacijske tvrtke, često pod utjecajem stranih ulagača, brinu se za vlastite interese. (U kontekstu stranih ulagača, brinu se za vlastite interese. (U kontekstu globaliziranog tržišta, velike i bogate korporacije su često snažnije globaliziranog tržišta, velike i bogate korporacije su često snažnije od vlada zemalja u razvoju, koje im dopuštaju da kreiraju politiku.)od vlada zemalja u razvoju, koje im dopuštaju da kreiraju politiku.)TTri grupe nacionalnih ulagača: ri grupe nacionalnih ulagača: vlada i druga tijela javnog vlada i druga tijela javnog sektora, civilno društvo i privatan sektor.sektora, civilno društvo i privatan sektor. Svi oni imaju ulogu u stvaranju nacionalne politike Svi oni imaju ulogu u stvaranju nacionalne politike ICT ICT -a. -a.

JAVNI SEKTORJAVNI SEKTORUred premijera ili predsjednika, ministarstvo zaduženo za Ured premijera ili predsjednika, ministarstvo zaduženo za upravljanje komunikacijama i druga ministarstva koja upravljanje komunikacijama i druga ministarstva koja koriste telekomunikacije za svoje programe, koriste telekomunikacije za svoje programe, telekomunikacijski operateri (ako su državno vlasništvo) i telekomunikacijski operateri (ako su državno vlasništvo) i regulatori (ako postoje) su ključni dijelovi vlade. regulatori (ako postoje) su ključni dijelovi vlade. Vlade su obično te koje vode razvijanje Vlade su obično te koje vode razvijanje ICT ICT politike. politike. Ključne figure javnog sektora su: ministarstvo odgovorno za Ključne figure javnog sektora su: ministarstvo odgovorno za komunikacije, nacionalni telekomunikacijski operater i komunikacije, nacionalni telekomunikacijski operater i "regulator". "regulator". Druga ministarstva koja su zainteresirana za rezultate bi Druga ministarstva koja su zainteresirana za rezultate bi također trebala sudjelovati, a ona se odnose na školstvo, također trebala sudjelovati, a ona se odnose na školstvo, zdravlje, trgovinu i industriju. zdravlje, trgovinu i industriju.   

CIVILNO DRUŠTVOCIVILNO DRUŠTVOUdruge kao što su nevladine organizacije koje Udruge kao što su nevladine organizacije koje promoviraju Internet, sindikati, društvene udruge promoviraju Internet, sindikati, društvene udruge za razvoj, profesionalne udruge, forumi korisnika za razvoj, profesionalne udruge, forumi korisnika ICT ICT -a. -a. Uspjeh politike Uspjeh politike ICT ICT -a vidi se u praksi, ovisi o tome -a vidi se u praksi, ovisi o tome kako ljudi koriste nova sredstva koja su im kako ljudi koriste nova sredstva koja su im postala dostupna: računala, fiksne telefonske postala dostupna: računala, fiksne telefonske linije, mobitele ili Internet.linije, mobitele ili Internet. Veza između široke populacije i načela ICT Veza između široke populacije i načela ICT politikepolitikeDruštvena upotreba ICT-aDruštvena upotreba ICT-a

PRIVATNI SEKTORPRIVATNI SEKTOROd malih poduzetnika do velikih multinacionalnih Od malih poduzetnika do velikih multinacionalnih tvrtki (internetski poslužitelji, proizvođači tvrtki (internetski poslužitelji, proizvođači softvera, proizvođači tehnologije, softvera, proizvođači tehnologije, telekomunikacijski poslužitelji).telekomunikacijski poslužitelji).Poslovanje: uPoslovanje: uvoz hardvera i softvera, voz hardvera i softvera, restrukturiranje telekomunikacijskog sektora da restrukturiranje telekomunikacijskog sektora da bi se omogućila konkurencija fiksnih linija, bi se omogućila konkurencija fiksnih linija, mobilnimobilnihh operater operateraa i vlasnika radija, televizije i i vlasnika radija, televizije i ostalih medijaostalih medija..Velika uticajnost na političke odluke.Velika uticajnost na političke odluke.

IMPLEMENTACIJAIMPLEMENTACIJA

Sva tri sektora bi zajednički trebali Sva tri sektora bi zajednički trebali graditi prihvatljive politike graditi prihvatljive politike ICT ICT -a. -a.

Svi oni dijele odgovornost u tome Svi oni dijele odgovornost u tome koliko je ta politika ostvarena kroz koliko je ta politika ostvarena kroz procese legalizacije i regulacije.procese legalizacije i regulacije.

Slijedeći korak jeste provođenje te Slijedeći korak jeste provođenje te politike nakon što se utemelje politike nakon što se utemelje regulatorske institucije.regulatorske institucije.

Međunarodne organizacijeMeđunarodne organizacijeDefiniraju globalnu informacijsku ekonomiju Definiraju globalnu informacijsku ekonomiju i pravila po kojima se zemlje mogu i pravila po kojima se zemlje mogu priključiti, kao i uvjete pod kojima će im biti priključiti, kao i uvjete pod kojima će im biti dostupna podrška za uvođenje programa dostupna podrška za uvođenje programa ICT ICT -a. -a.

Ključne organizacije su: "International Ključne organizacije su: "International Telecommunications Union", "The World Telecommunications Union", "The World Intellectual Property Organisation", Intellectual Property Organisation", "Svjetska trgovinska organizacija", "Svjetska "Svjetska trgovinska organizacija", "Svjetska banka" i "Svjetski ekonomski forum". banka" i "Svjetski ekonomski forum".

Zašto bi se bibliotekari/ke, trebali Zašto bi se bibliotekari/ke, trebali uključili u kreiranje uključili u kreiranje ICTICT politike? politike?

Promoviranje društvene pravde?Promoviranje društvene pravde?

Intercultural information ethicsIntercultural information ethics

Priroda globalnog društva pokazuje kako je ICT Priroda globalnog društva pokazuje kako je ICT politka utiče na naše živote te je stoga ključni politka utiče na naše živote te je stoga ključni razlog zbog čega ne bismo smjeli ostati razlog zbog čega ne bismo smjeli ostati nezainteresirani za procese kreiranja ICT politika.nezainteresirani za procese kreiranja ICT politika.

Biblioteke uz Biblioteke uz mmeđunarodne nevladine eđunarodne nevladine organizacije organizacije biblioteke biblioteke promoviraju promoviraju alternativnu viziju globalizacijealternativnu viziju globalizacije??

kiberprostorkiberprostor

““Pitanje potencijala novih oblika Pitanje potencijala novih oblika društvenog prostora, kojim bi se na društvenog prostora, kojim bi se na nov način osnažio pojedinac, nov način osnažio pojedinac, unaprijed se zatvara u korist unaprijed se zatvara u korist očuvanja postojećih odnosa snaga očuvanja postojećih odnosa snaga kakvi su otjelovljeni u državi.” kakvi su otjelovljeni u državi.” (Poster, Mark. “Cyberdemocracy: Internet and the Public Sphere”. (Poster, Mark. “Cyberdemocracy: Internet and the Public Sphere”. Internet Culture. Ed. David Porter. New York, London: Routledge, Internet Culture. Ed. David Porter. New York, London: Routledge, 1996.)1996.)

BIBLIOTEKARSTVOBIBLIOTEKARSTVO

Kritičko bibliotekarstvo (progressive librarianship, activist Kritičko bibliotekarstvo (progressive librarianship, activist librarianship, radical librarianship)librarianship, radical librarianship)DRUŠTVENO ODGOVORNO BIBLIOTEKARSTVODRUŠTVENO ODGOVORNO BIBLIOTEKARSTVO

““Dužnost bibliotekara danas jeste da podržava i razvija nove Dužnost bibliotekara danas jeste da podržava i razvija nove politike (nove taktike) kontrakulture.”politike (nove taktike) kontrakulture.”- biblioteka kao tačka otpora.- biblioteka kao tačka otpora.““There is a lack of understanding about the role of librarians in There is a lack of understanding about the role of librarians in society. At the core, they are freedom fighters and social activist society. At the core, they are freedom fighters and social activist who stand for intellectual freedom.”who stand for intellectual freedom.”

Ostvarivanje ravnopravanog, jednakopravanog, pravedanog Ostvarivanje ravnopravanog, jednakopravanog, pravedanog PRISTUPA znanju u javnom informacijskom prostoru! PRISTUPA znanju u javnom informacijskom prostoru!

Toni SamekToni SamekLibrary Journal Teaching Award 2007.Library Journal Teaching Award 2007.