1

Sociologija Dinka

Tomašića

-poziv znanstvenika Tomašić je definirao kao akademski rigorozno

istraživanje i tumačenje društvene zbilje, ali politički su interesi(desnice i ljevice) presudili njegovim tezama. Prvom fizičkom silom, zatim prešućivanje.

-u zbornik uključeni:

- predratni tekst «Plemenska kultura i njeni današnji ostaci» -

ključan za razumijevanje njegove ideje o «dinarskom» (plemenskom mentalitetu) koji oblikuje povijest južnoslavenskog prostora

- tri rada tiskana u Americi tijekom ili neposredno nakon 2. svjetskog rata

Dinko Tomašić

PLEMENSKA KULTURA I NJENI DANAŠNJI OSTACI -Studij autohtone kulture Hrvata i ostalih južnih Slavena

-autohtona kultura - načini ponašanja, mišljenja i vjerovanja, umna i moralna disciplina i sva iskustva koje je neka etnička zajednica usvojila i

umnožila sve dotle i toliko, ukoliko su ta iskustva u posjedu čitave zajednice - ne mora biti izvorna, dovoljno je da je usvojena od čitave zajednice

-proces kulturnog mijenjanja ili kulturnog razvitka je u neprekidnom toku -ukoliko je potrebno, da se utvrdi idealni tip neke kulture, to je moguće

učiniti samo za kratko određeno vremensko razdoblje, u kojem su okolnosti sredine ostale nepromijenjene

-s metodološkog gledišta proučavanje razvitka određene kulture bit će u stvari uspoređivanje sukcesivnih «idealnih tipova» i pronalaženje činioca, koji su doveli do kulturnih promjena

-idealni tip – znači skup vodećih kulturnih osobina u određenim prilikama sredine – to je određena kulturna razina

-Hrvati i ostali južni Slaveni od njihovog dolaska na Balkanski poluotok

2

- ne postoji jedna nego više autohtonih kultura, iz kojih su se izgradile poznije kulturne osobine ovih skupina i naroda

- dvije koje sačinjavaju glavnu podlogu – kultura Hrvata i kultura Srba

-kao što se imigracija Slavena odvijala na dva načina i u različitim vremenskim razdobljima, i kulturne osobine tih dviju skupina predstavljaju

dva različita kulturna tipa: 1. koji se zasnivao na stočarstvu i ratarstvu i kome je odgovarala

zadružna društvena organizacija; čiji su se nosioci selili u velikim

masama, i mirno zauzimali plodna polja i riječne doline 2. koji se zasnivao prvenstveno na pljački i stočarenju i kome je

odgovarala plemenska društvena organizacija – ovi su se selili u

manjim ratničkim skupinama, naglo upadali i zauzimali strateške položaje u blizini ratara i nad morskim tjesnacima podesnim za

gusarenje -u vezi s društvenom organizacijom –prva zadružna, druga plemenska -ovaj članak daje samo opći pregled plemenske kulture u vezi sa

njenim današnjim ostacima

-osim zadružne i plemenske kao osnovnih kultura, od dolaska Slavena na Balkan, u njihovoj neposrednoj blizini postojala je i kultura ostataka nekih ranijih etničkih skupina, koja je bila više nomadskog tipa – treba uzeti u

obzir njihov izvjestan kulturni utjecaj

-nije isključeno, vrlo je vjerojatno, da su se nosioci i zadružnog i plemenskog kulturnog tipa razvili iz jednog zajedničkog pratipa, čije je materijalna podloga bila stočarenje i ekstenzivno vrtlarstvo, pa se je jedan dio te

zajedničke skupine pomiješao sa ratničkim upadačima sa istoka i tim putem razvio ratničke osobine i plemensku društvenu organizaciju; drugi dio

etničke matice ostao uz zemlju, sporije se kretao. U prijelazu sa motike na plug, taj dio je razvio svoju zadružnu društvenu organizaciju, i u svom sporom kretanju ka zapadu bi očuvan od većih primjesa sa stranim

etničkim elementima – kroz vjekove održao svoje «izvorne» kulturne osobine

-opisivanje plemenske kulture - funkcionalno, a ne formalno svaka

kulturna osobina vrši izvjesnu funkciju u zajednici i ona je samo dotle kulturna osobina, dok vrši svoju funkciju, pa makar se ona i dalje formalno

održavala u obliku usmene tradicije ili pisanog zakona; svaku kulturnu osobinu treba shvatiti elastično i dinamički

-materijalna podloga plemenske kulture je stočarenje i pljačka, i u vezi s tim

nosioci plemenske kulture zauzimaju strateške položaje u blizini drugih stočara, poljodjelaca, u blizini prometnih i trgovačkih putova -nomadski stočari posjeduju izvjesne preduvjete koji ih osposobljavaju

za ratnike: fizička snaga i obilnosti energije izgrađene uslijed obilnosti hrane

3

i obilnosti dokonog vremena, i uslijed periodičnog izlaganja fizičkim naporima, iza kojih slijedi dugi odmor; pokretljivi su – nisu vezani za zemlju

-od naročite važnosti u vezi sa ovim prijelazom iz stočarsko-nomadske u pljačkaško-ratničku kulturu, zauzimanje strateških položaja, to znači

privezanost uz izvjesni kraj i teritorij u cilju održanja položaja podesnih za

hajdučiju i gusarenje time povremena neorganizirana krađa prelazi u

sistematski organiziranu pljačku, koja postaje glavno zanimanje odraslih muškaraca i glavno vrelo prihoda čitave zajednice

-s tim u vezi podjela rada po spolu i starosti – muškarci samo ratnici, a svi ostali ostalo -ta podjela rada na štetu uspješnosti stočarenja i poljoprivrede, a zajednica

se brojčano umnažala

-stalna nesigurnost, spremnost za obranu i napad povećan osjećaj krvnog

srodstva i lojalnosti i solidarnosti među bližim srodnicima -osnova rodovske organizacije – svijest o krvnoj vezanosti pojačana

identičnošću života i zanimanja, zajedničkim uživanjem pašnjaka, nastanjenošću u zbijenim skupinama koliba

-osnova rodovske organizacije će se održati kao osnovna društvena jedinica i onda kad se više rodova ujedini u pleme

-niti rod nije sasvim homogena jedinica – isticanja pojedinih kuća -od interesa za ovu raspravu – položaj glavara u rodu i plemenu, pošto

je fundiran na ekonomskim razlikama, postaje nasljedan -društvena diferencijacija – pojedine glavarske kuće gospoduju rodom, a

snažni rodovi gospoduju plemenom -solidarna odgovornost putem institucije krvne osvete

-drugi osim ovog sistema društvene hijerarhije: - ukoliko je rod ili pleme zaposjelo nečije zemljište(ratarsko), tada su

na starosjedioce gledali kao na niži sloj – osvajači su bili «plemići» -

tj. pripadali plemenu i identificirali sebe sa snagom toga plemena, dok starosjedioci nisu pripadali plemenskoj organizaciji i nisu

uživali tako snažnu zaštitu, prema tome nisu bili «plemići»

-oštra razlika među spolovima, nastala uslijed diobe rada; s tim u vezi je i problem sklapanja brakova – jači rodovi sa jačim, što je pojačavalo društvenu diferencijaciju

-društvena diferencijacija- očitovala se s jedne strane u utjecaju i vlasti, s druge u nošnji i oružju, akumulaciji stoke i drugih pokretnina, manje u akumulaciji nekretnina(obradiva zemlja zajednička)

-ovo hijerarhijsko društveno uređenje i autokratska vlast - prenijelo se iz

rodovske u obiteljsku organizaciju – očeva vlast apsolutna, hijerarhija među braćom i sestrama na osnovu spola i starosti

-mogućnost održavanja ovih psihičkih osobina putem obiteljskog odgoja i obiteljske sredine i kad bude srušena plemenska organizacija

4

-u rodovsko-plemenskoj organizaciji se rod razvio u četu pljačkaša-ratnika – pojam ubojitog oružja postao sinonim za čovjeka, vodeća društvena vrijednost junaštvo – isticanje u otimanju i ubijanju

-česti krvavi sukobi među rodovima, međusobno istrebljivanje rodova u okvirima istog plemena

-društvena kontrola je obuhvaćala samo teritorijalne i društvene granice roda, van toga moralna i društvena nevezanost -rodovski glavari izuzeti i one kontrole koja je važila unutar roda

-rivalitet u junaštvu među svim članovima roda – vječno pitanje «tko je bolji», tko je gori – djelovalo na razvijanje ličnih ambicija

-junačka pjesma – vjerojatno preinačena od nekih ranijih ratničkih kultura, razvijenijih od slavenske -odgojni i kontrolni utjecaj, izgradnja ličnosti

-sve ove opisane okolnosti poticale snaženje antagonističkih osjećaja,

simboliziranih u načelu osvete, krvne, koja je uz načelo osobnog ponosa i časti, uz težnju za slavom utjecala na izgradnju impulzivnih i agresivnih

ličnosti, nasrtljivih i silovitih tipova, čija je prejak osjetljivost na ličnu čast mogla dovesti do osjećajne prenapetosti, i to tako i odgovarajuće psihičke malaksalosti – osjećajna neuravnoteženost

-u interesu ličnog isticanja dozvoljeno svako sredstvo – prijevara, podvala, nadmudrivanje i okrutnost prema protivnicima, «izdaja» vlastitom rodu, ako

su povrijeđeni osobni osjećaji -sila – prvotna društvena vrijednost -slijepa poslušnost glavarima – često nadnaravne sposobnosti, spolno

gostoprimstvo -mogućnost oduška antagonističkim impulsima - izgovori za osobnu

agresivnost – borba za pravdu, svetu osvetu, krst časni itd. simboli došli

preko svećenstva i ostalih pripadnika zapadnoevropske civilizacije

-izgradnja samopouzdanja i smjelosti, istovremeno i precjenjivanje vlastitih sposobnosti, podcjenjivanje protivnika

-drugi činioci izgradnje agresivnih ličnosti - kanalizacija spolnih nagona( u drugim kulturama se odražava u

idealizaciji suprotnog spola, lirici, glazbi) – u plemenskoj kulturi

žena je prezrena i shvaćena kao sredstvo rađanja muške djece, svaki drugi doticaj među spolovima je slabost i šteta za ratničke

vrline - spolni nagoni često usmjereni na isti spol(institucija pobratima i

posestrima) homoseksualnost društveno korisna, jer se

«pobratimi» nadmeću u junaštvu i pomažu pljačkaško-ratničkim podvizima

- sodomija – česta pojava u plemenskoj kulturi

-glavne karakteristike plemenske kulture:

5

- sklonost formiranju agresivnih ličnosti, osvajačkih osobina, ratničke tehnike

-rivalstvo među rodovima i glavarima sprečavalo ekspanzivne tendencije plemena -kada su se te ratničke skupine nametnule starosjediocima zadružnog tipa, i

kad su uz pomoć kršćanskog svećenstva i okolnih političkih sila nastale državne formacije, uslijed unutrašnjih rivaliteta su morale biti kratkog vijeka

- stvaranje feudalnog plemstva, omogućilo prodiranje stranih političkih i kulturnih utjecaja

- pojedini glavari pretvorili u feudalnu gospodu - s jedne strane

nosioci tursko-orijentalne, s druge zapadno-evropske kulture - svećenstvo došlo do snažnog utjecaja, održalo utjecaj u zoni

plemenske kulture sve do danas

-ta plemenska kultura utjecala na druge kulture s kojima je došla u dodir

-razmatrat će: pretvaranje plemenske kulture u kulturu hajdučko-uskočkog tipa, doticaj plemenske kulture sa zadružnom i kapitalističkom kulturom, i problem prijelaza ovih raznih kulturnih osobina među gornje slojeve putem

formiranja trgovaca, vojnika i intelektualaca

-plemenska organizacija – duž jadranske obale, južna Bosna, Hercegovina,

Sliv Vardara i Crnog Drima otuda u okolne predjele Balkanskog

poluotoka, noseći sa sobom prvenstveno svoje psihičke osobine -plemensko-rodovska organizacija se razbija čim se udalji iz svoje ratničke sredine, iseljenici ne održavaju više svoju društvenu organizaciju,

kad dođu u područje druge kulture

-nestankom rodovske discipline pojedinac je mogao biti asimiliran od nove kulture, u čiju se sredinu uselio ili koja se je razvila na bivšem teritoriju plemenske kulture

-teško su se prilagođavali novoj kulturnoj sredini(naročito ako je ova bila ratarsko-zadružnog tipa) -teško privikavanje na zemljoradnju, oskudan život bez promjena i

senzacija -oštar sukob dvaju kultura – riješen ili unutrašnjim psihičkim poremećajem

pojedinaca, ili otvorenim revoltom protiv nove sredine -otvoreni sukobi sa sredinom mogu dobiti oblik masovnih pojava – npr. odmetanje u hajduke, prebjezi, uskoci – u nekim krajevima Balkana veliki

povijesni periodi

-južna Ugarska, Srijem, sjeverna Srbija, Slavonije, Hrvatska krajina, Lika, dalmatinska Zagora, zapadna BiH – dugo vremena podesan teritorij za formiranje hajduka i uskoka – ta zona ostavila mnogo kulturnih i psihičkih

tragova(još i danas)

6

vodeće osobine ove hajdučko-uskočke kulture(važno radi veze sa kulturnim

razvitkom Srba i Hrvata)

-kad se govori o toj kulturi – družine, i sredina u kojoj se formiraju -za hajdučke operacije potrebna suradnja stanovništva, hajdučki jataci, sigurno zaleđe i sklonište

-jataci pomažu iz koristi i iz straha -hajducima se koriste krčmari koji kupuju pa prodaju plijen, i svi oni

kod kojih hajduci zimuju i ostavljaju novac i duge vrijednosti -hajdučka osveta – palež sela, ubijanje djece, mučenje -hajdučki društveni ugled, slava, pjesme

-hajdučki kult – širi se putem odijela, oružja koji su simboli moći, sile, pojedine ličnosti i njihova djela se idealiziraju i time postaju društveno

prihvatljiva i korisna -hajdučko-uskočka kultura – održala i pojačala psihičke osobine plemenske

kulture – agresivnost, impulzivnost, antagonističke emocije, autokratske težnje, egocentrički osjećaji, smisao i vrijednost prijevare u borbi i

društvenim odnosima -te osobine se mogle nesmetano razvijati u toj kulturi -čete – 20-30 članova; unutrašnja hijerarhija prema godinama četovanja i

autokratska vlast harambaše; jedina društvena svrha plijen i grabež -četovanje – napori teški, a zimovanje(od Mitrova do Đurđeva) potpuni nerad i dokolica

-podesne granične oblasti, gdje se sukobljavaju interesne sfere dviju ili više pravnih vlasti

-ako se okolne vlasti nalaze u sukobu, otvorenom ili latentnom, hajduci podstrekivani u cilju – primame nagradama, titulama za sistematsko upadanje preko granice i sistematsku pljačku; često darivani zemljištem;

često od četa najamna vojska -hajduci se dali iskoristiti kao nosioci ideologija i osnivači država – interesi

ugroženih evropskih država se prikazuju kao borba Kršćanstva protiv Islama -njima se koristili Austrija, Venecija i Rusija u međusobnoj borbi i u

zajedničkoj borbi protiv Otomanskog carstva

-kad je razbijena rodovsko-plemenska društvena organizacija, plemenska kultura može doći u doticaj sa zadružnom kulturom -zadružna društvena organizacija mogla preuzeti funkcije roda u pogledu

društvene kontrole i discipline nad pojedincima, utječući na obuzdavanje njihovih agresivnih i ekspanzivnih težnja i na privikavanje u obrađivanju

zemlje -mogla je utjecati i u drugim pravcima, a mogao je biti i obratan slučaj -stupanj utjecaja jedne i druge kulture je ovisio o raznim okolnostima

7

-prijelaz iz plemenske u zadružnu kulturu – napori i samodisciplina, kojima nosioci plemenske kulture nisu bili dorasli, pa se sukob tih dvaju kultura

očitovao u raznim oblicima revolta protiv postojeće društvene sredine, i političkih i društvenih sistema -zato feudalni sistem nije mogao biti dovoljno čvrst, ali je imao izvjesnu

ulogu u toku političko-ekonomskog razvitka; ekonomsko značenje je naročito u privezivanju stočara uz zemlju

-tamo gdje feudalni sistem nije bio čvrst ili nikako nije postojao, manjkala je

izvjesna predsprema za uspješan prodor kapitalističkog sistema i načina proizvodnje

-taj nedostatak, plus psihičko-kulturne osobine koje su otežavale

privođenje zapadnoevropskoj kulturi i industrijskoj civilizaciji i kad je uvedena osobna sigurnost i stabilan pravni poredak

-pomanjkanja autoriteta i sistematskog znanja o iskorištavanju fizičke

sredine, uz naslijeđenu težnju za lakom zaradom i pomanjkanje smisla za akumulaciju potrošnih dobara – utjecalo na moralnu i umnu disciplinu stanovnika tih krajeva

-k tome geografska izolacija većine krajeva i osjećaj kulturne «superiornosti» prema okolnim kulturama(tumači se njihovim slobodnim

životom) potrebe se veoma sporo umnažale, standard života relativno nizak

-niti govora o nekoj inicijativi o uvođenju savršenijih tehničkih sredstava za proizvodnju

-ostatak kolektivnog vlasništva otežavao definitivan prelazak na intenzivniju poljoprivredu

-jače razmnožavanje stanovništva uslijed shvaćanja iz plemenske i zadružne kulture – neizbježna posljedica – opća pauperizacija

-pauperizacija pojačala sklonost pokretljivosti -u feudalno doba iseljenici naseljavani na feudalnim dobrima ili na pustim

zemljištima, ili su od njih formirane tzv. vojničke granice -s razvitkom kapitalističke privrede, industrije, radovima na putovima –

nalazili poslove kao industrijski radnici, sezonski radnici, u gradovima kao posluga, kućarenje, prosjačenje – mnogo profesionalnih prosjaka, jer im je to bilo isto časno kao i raditi za nadnicu

-jedina vrsta kapitalističke privrede uspješnija u ovim krajevima je

trgovina(jer je uvijek bila povezana uz pljačku i grabež) -gusari u trgovce, ili i jedno i drugo -hajduci – trgovina otetih predmeta, ili u neprohodnim krajevima

prevoženje trgovačke robe(kiridžijanje), kojoj su osiguravali nesmetan prolaz krajevima koji su bili pod njihovom kontrolom -stočari – trgovina

8

-osobine tipa trgovca u ovim krajevima – pokretljiv, lukav, sklon prevari(psihičke osobine ovih krajeva uvjetovane kulturnim razvitkom)

prelazi u gradove kao krčmar, kasnije prodavač mješovite robe, na kraju ugledan restorandžija ili trgovac na veliko

-poslovni moral se u zoni plemenske i hajdučko-uskočke kulture nije izmijenio – mito korisna društvena ustanova, kradljivac si je pomogao,

tamnica pomaže popularnosti utamničenog, otmica česta forma sklapanja braka, krivotvorenje novca, isprava

-uz moral i mnoge druge kulturne i psihičke osobine nepromijenjene – položaj žene, sila i dalje vodeća društvena vrijednost, težnja za vojničkim zanimanjima,

-uslijed siromaštva i nezadovoljstva, agresivnosti, impulzivnosti i pokretljivosti, nosioci ovog kulturnog tipa se mogu lako pridobiti za

revolucionarne ideologije i iskoristiti u cilju društvenih prevrata -taj psihički tip - jak u ofenzivi i slab u defenzivi

* * *

-mnoge kulturne i psihičke osobine iz zone plemenske kulture se mogu

prenijeti gotovo bez modifikacija u gradove, gdje kratko razdoblje studija u srednjim i višim školama nije u stanju izbrisati ih

-gradovi uglavnom predstavljaju zapadnoevropsku kulturu i civilizaciju, a seoski element iz plemenske kulturne zone unosi u njih svoja shvaćanja, svoje navike i psihičke osobine

-pitanje kakvoće društvene strukture gornjih slojeva neke zajednice; iz tih gornjih slojeva se formiraju vladajuće skupine -važno iz kakvih je ekonomskih, idejnih, i psihičkih momenata

sastavljena vladajuća skupina, jer će ona svoja shvaćanja i interese poistovjetiti sa interesima čitave zajednice i težit će da ih putem svoje vlasti i organa nametne i ostalim članovima zajednice

-element iz plemenske kulture je prelazio u razna kulturna i politička područja i u raznim historijskim razdobljima, a to je nemoguće sve odjednom obuhvatiti i generalizirati

-idealni tip građanina formiranoga iz elemenata plemenske kulture, koja je u toku svog razvitka prešla već navedene kulturne razine

-već druga generacija ovako formiranog sloja trgovaca(gore opisano) i vojnika

bit će znatnim dijelom naobraženo u srednjim i visokim školama i pokazivat će naročite sklonosti k slobodnim zvanjima i političkim djelatnostima

9

-takav razvitak uvjetovan je trgovačkim kapitalizmom, koji omogućava izobraženim mladim ljudima slobodne profesije ili činovnička zanimanja

-tri osnovna elementa gornjih slojeva neke zajednice, koja je na prijelazu iz

plemenske kulture u kapitalističko društveno uređenje i zapadnoevropsku civilizaciju: vojnici, trgovci i profesionalci-političari

ako se iz ovakvih elemenata formira pravna vlast, tj. država, ona će pokazivati jake ekspanzivne težnje, i u tom slučaju će se pravna vlast

oslanjati prvenstveno na vojnike i trgovce, a zadatak intelektualaca-političara biti formiranje ideologija i teorija, kojima će se najbolje opravdati ekspanzivne težnje ovakve zajednice

vrlo vjerojatno da će militarizam i nacionalni imperijalizam postati vodeće vrijednosti javnoga života

-na ovaj način plemenske kulturne osobine nisu bile u osnovi izmijenjene, nego samo poprimile nove oblike, nove načine ispoljavanja

-za očekivati je održanje psihičkih osobina plemenske kulture, makar u nekom novom obliku

-kulturne i psihičke osobine plemenske kulture očitovat će se npr. u autokratskim težnjama istaknutih ličnosti, tako da će primjena

demokratskih načela u praksi biti gotovo nemoguća ili znatno ograničena -bit će snažno razvijen nepotizam kao ostatak osjećaja rodovske

solidarnosti -pojava urotništva, tj. revolucionarna raspoloženja ograničena na male skupine i bez veza sa širim masama, uz to i težnja za vlašću pod svaku

cijenu i održanje vlasti svim sredstvima, jer je vlast u ovoj sredini ostala vodeća društvena vrijednost

-pomanjkanje autokritike, vlastito precjenjivanje, podcjenjivanje i netolerancija protivnika, slabo razvijen osjećaj odgovornosti i pomanjkanje smisla za sitan, discipliniran rad, pomanjkanje mislioca, pomanjkanje

humanih osjećaja, pohlepa za materijalnim, sila kao glavno sredstvo vladanja, prijevara kao društveno dozvoljen način ponašanja – slika uprave

društvenih odnosa ovakve zajednice koja će znatno odstupati od standarda postavljenih sa strane zapadnoevropske civilizacije.