diplomski rad kapetanovic 23082016diplomski rad nediljko kapetanovi ć 3 2. op Ćenito o bim-u bim...

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

DIPLOMSKI RAD Osijek, 08. rujna 2015. Nediljko Kapetanović

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

DIPLOMSKI RAD

TEMA: Upravljanje projektom izgradnje zgrade primjenom BIM tehnologije

________________________ Osijek, 08. rujna 2015. Nediljko Kapetanović

SVEUČILŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK

Znanstveno područje: Tehničke znanosti

Znanstveno polje: Građevinarstvo

Znanstvena grana: Organizacija i tehnologija građenja

Tema: UPRAVLJANJE PROJEKTOM IZGRADNJE

ZGRADE PRIMJENOM BIM TEHNOLOGIJE

Pristupnik: NEDILJKO KAPETANOVIĆ

Naziv studija: Diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo

U radu je potrebno opisati koncept izgradivosti. Na temelju projektne dokumentacije potrebno

je izraditi 5D modele građevina, analizirati konstruktivne elemente te provesti proračun

izgradivosti. Na temelju dobivenih rezultata potrebno je prikazati mogućnosti koje pruža

primjena BIM tehnologija kod projektiranja građevina kroz utjecaj na faktor izgradivosti u

fazi definiranja projekta.

Rad treba izraditi u 3 primjerka (original+2 kopije), tvrdo ukoričena u A4 formatu koji sadrži

i cjelovitu elektroničku datoteku u .pdf formatu na CD-u u prilogu.

Osijek, 11. travnja 2016. godine

Mentorica: Predsjednica Odbora za

završne i diplomske ispite:

_________________________ _______________________________

izv.prof.dr.sc. Zlata Dolaček-Alduk izv.prof.dr.sc. Mirjana Bošnjak-Klečina

Diplomski rad Nediljko Kapetanović

SAŽETAK

U ovom radu teorijski je obrađeno upravljanje projektima, BIM, BIM menadžeri i izgradivost.

Uvođenjem novih tehnologija na gradilište i povećanjem detaljnosti projekta, olakšava se rad

svim sudionicima projekta. Potencijal BIM-a još nije u potpunosti iskorišten.

Praktični dio ovog rada sadrži 6D model zgrade tvrke Peri GmbH. Sastoji se od 3D modela

zgrade, troškovnika, dinamičkog plana i proračuna izgradivosti. Izgradivost je izračunata na tri

objekta: zgradi tvrtke Peri Gmbh, trgovačkom centru Portanova i poslovno-stambenoj zgradi

tvrtke Gradnja.

Ključne riječi: upravljanje projektima, BIM, BIM menadžer, izgradivost, 6D model

ABSTRACT

This paper deals with theoretical project management, BIM, BIM managers and buildability.

Implementation of new tehnology on a construction site and increasing new details of the

project, facilitating work of all participants in the project. The BIM potential is not to the full

used.

Practically part of this paper includes 6D model of building company Peri GmbH. This consist

of 3D model of building, bills of quantities, schedule and analisys buildability. Buildability is

analyzed on three objects: building of the company Peri GmbH, shopping mall Portanova and

residential-business building company Gradnja.

Key words: project management, BIM, BIM manager, buildability, 6D model


1

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................................... 2

2. OPĆENITO O BIM-u ............................................................................................................. 3

2.1. Prednosti BIM-a ............................................................................................................... 7

2.2. BIM sudionici u projektu .................................................................................................. 8

3. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA ............................................................................................ 9

3.1. Zakonodavni okvir upravljana projektima u Republici Hrvatskoj ................................. 11

4. VODITELJ PROJEKTA I BIM MENADŽER ..................................................................... 13

5. PRIMJENA BIM-a NA 6D MODELU ZGRADE ................................................................ 16

5.1. Dvodimenzionalni projekt građevine ............................................................................. 16

5.2. Trodimenzionalni prikaz građevine ................................................................................ 16

5.3. Troškovnik kao četvrta dimenzija .................................................................................. 18

5.3.1. Troškovnik općenito ................................................................................................ 18

5.3.2. Troškovnik modela zgrade ...................................................................................... 18

5.4. Izrada dinamičkog plana kao peta dimenzija ................................................................. 29

5.4.1. Dinamički plan općenito ......................................................................................... 29

5.4.2. Dinamički plan modela zgrade ................................................................................ 30

5.5. Izgradivost kao šesta dimenzija ...................................................................................... 31

5.5.1. Definicija i razvoj izgradivosti ................................................................................ 31

5.5.2. Implementacija izgradivosti .................................................................................... 32

5.5.3. Proračun izgradivosti na primjerima ....................................................................... 36

6. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 49

7. LITERATURA ...................................................................................................................... 50

8. POPIS SLIKA ....................................................................................................................... 51

9. POPIS TABLICA .................................................................................................................. 51

10. PRILOZI ............................................................................................................................. 52

10.1. Dvodimenzionalni prikaz zgrade tvrtke PERI GmbH ................................................ 52

10.2. Dinamički plan˗ gantogram ........................................................................................ 58


2

1. UVOD

Primjena BIM tehnologije omogućuje interdisciplinarnu upotrebu računalnih programa unutar građevinskih projekata. Cilj korištenja BIM tehnologije je brže, lakše i efikasnije upravljanje projektima. U projektima u kojima se koristi BIM tehnologija pojavljuju se novi sudionici u projektu: BIM menadžer, BIM tehničar, BIM konzultant, BIM znanstvenik.

Unutar zakonodavnih okvira Republike Hrvatske (NN 78/15) određene su osobe koje mogu upravljati projektom i poslovi koje obuhvaća upravljanje projektom. Voditelj projekta ne postaje se samo stečenim obrazovanjem, već i radnim iskustvom, kako bi se olakšalo odlučivanje i donošenje odluka. BIM menadžer vodi BIM projekt, te se postavlja pitanje da li BIM menadžer i voditelj projekta može biti jedna osoba.

Koristeći BIM programski paket izrađen je 6D model građevine. 2D model zgrade tvrtke Peri GmbH izrađen je u Autodesk Autocad- u, 3D model izrađen je pomoću 2D podloge u Autodesk Revit- u. Uz pomoć računalnog programa GALA izrađeni su: troškovnik modela koji predstavlja četvrtu dimenziju modela i dinamički plan koji predstavlja petu dimenziju modela. Izgradivost kao šesta dimenzija modela izračunata je na zgradi tvrtke Peri GmbH, te na trgovačkom centru Portanova i poslovnostambenoj zgradi tvrtke Gradnja d.o.o. kako bi se mogla usporediti.


3

2. OPĆENITO O BIM-u

BIM je proces modeliranja građevina. Njegovo korištenje je široke primjene, pa se koristi i u fazi planiranja, izvođenja i održavanja. BIM je zamišljen na način da ga koriste sve struke uključene na projektu. Polazna ideja takvog načina razmišljanja vezana je za približavanje projekta svim sudionicima u građenju, a u budućnosti i na gradilištu. U zapadnoj Europi i SAD-u BIM se koristi za sve velike projekte, te se svakim danom razvija. Razvijanje ide u smjeru olakšavanja korištenja i međusobne kompatibilnosti sa mnoštvom programa. Kao rezultat kompatibilnosti vidi se ušteda na troškovima tijekom izgradnje i održavanja građevine. Uštede su moguće samo ukoliko projekt bude detaljno projektiran i izveden. Kako bi postigli tu detaljnost BIM nam omogućava da svaki nacrtani element povežemo sa njegovim troškovima i vremenom kada bi trebao biti izveden, a u konačnosti kada projekt bude u realizaciji možemo pratiti utrošak vremena, novca i resursa u danom trenutku. Znajući sve to olakšava se vođenje samog projekta i smanjuju mogućnosti za donošenje krivih odluka. BIM modeliranje možemo promatrati kao platformu za multidisciplinarnu suradnju. Također može se koristit tijekom cjeloživotnog ciklusa građevine.

U Ujedinjenom Kraljevstvu korištenje BIM tehnologije dijeli se na četiri stupnja korištenja. Ovisno o stupnju korištenja povećava se složenost BIM modela. Stupnjevi korištenja prikazani su u tablici 1.

Tablica 1. Stupnjevi korištenja BIM tehnologije u Ujedinjenom Kraljevstvu

Stupanj korištenja Objašnjenje

Stupanj korištenja 0 Jednostavni 2D crteži rađeni u CAD-u.

Stupanj korištenja 1 Složeni 2D ili 3D crteži rađeni u CAD-u. Poslovni podatci nisu integrirani u sam projekt, već se njima upravlja zasebno.

Stupanj korištenja 2 Napredni 3D crteži s poslovnim podatcima. Ovaj stupanj korištenja omogućava 4D planiranje izgradnje

Stupanj korištenja 3

U ovom stupnju korištenja razmjena crteža i podatka odvija se kroz odgovarajuće standarde datoteka. Na ovom stupnju uvodi se i šesta dimenzija kada se radi projekt upravljanja cjeloživotnim ciklusom zgrade.


4

Slika 1. Stupnjevi korištenja BIM-a

Izvor: http://3.bp.blogspot.com/IyJHcRrJGOU/5VFjn3I_lGc/s1600/120404_UK_BIM_Maturity_Levels_IFC.JPG

(27.5.2016.)

Stupanj korištenja BIM-a označava na kojem stupnju naša organizacija ili projektni tim koristi BIM (Slika 1). Stupanj korištenja odnosno implementacija BIM-a mora se konstantno mjeriti jer nam mjerenje omogućava napredak rada preko kojega dolazimo do veće produktivnosti. Mjerenja su važna kako bi smo imali osnovu na temelju koje bi smo mogli poboljšati svoje procese i projekte. Postoji više načina određivanja stupnja korištenja a neki od primjera prikazani su slikom 2.


5

Slika 2. Primjeri određivanja stupnja korištenja BIM-a

Izvor: http://www.bimthinkspace.com/2009/09/ (28.05.2016.)


6

SAD je za svoje potrebe razvio svoj sustav stupnjevanja korištenja BIM-a. Njihov sustav baziran je na 10 stupnjeva korištenja koji su određeni sa jedanaest pokazatelja (Slika 3).

Slika 3. Prikaz stupnjevanja korištenja BIM-a u SAD-u

Izvor: http://www.bimthinkspace.com/2009/09/ (28.05.2016.)


7

2.1. Prednosti BIM-a

Kao glavna prednost BIM-a ističe se multidisciplinarna suradnja između struka i njihovo integriranje u projekt. Samim time sudionici projektnog tima više komuniciraju i zajedno dolaze do rješenja nastalih poteškoća oko projekta. Ukoliko i dođe do grešaka, njihovo rješavanje počinje prije izgradnje, a time se smanjuju troškovi. Njegova prednost je i što investitor može automatski vidjeti 3D koncept, njegovo trajanje i u konačnici troškove. Također se ističe jednostavnost naknadnih izmjena projekta koja projektnom timu olakšava rad. Kada projekt krene u realizaciju tada uviđamo jednostavnost praćenja izgrađenosti projekta i mogućnost usporedbe izvršenog sa planiram. Ističe se mogućnost višekratnog korištenja gotovih podloga ili modela što olakšava rad (Slika 4).

Slika 4.Prednosti BIM-a

Izvor: http://www.shoegnome.com/2015/12/09/bim-still-bankrupting-firm/4 (27.05.2016.)


8

2.2. BIM sudionici u projektu

Svojom opsežnošću i brojnim mogućnostima BIM-a rodila se potreba za uvođenjem novih sudionika u projekt. Kako voditelj projekta nije osoba upućena u nastajanje BIM-a, javio se problem vođenja tima zaduženog za izradu virtualnog modela građevine. Projektanti koji su projekt izrađivali pomoću CAD programskih paketa trebali su ovladati BIM programskim paketima kako bi pronašli svoje mjesto u BIM timovima. Tada dolazi do uvođenja novih sudionika u projekt.

Jedan od njih je i BIM menadžer. On mora u potpunosti razumjeti poslovanje, a njegova primarna funkcija je izrađivati projektnu dokumentaciju i nadgledati proces izgradnje građevine na računalnim modelima. Osim izrade projektne dokumentacije i nadgledanja izgradnje građevine na modelu BIM menadžer mora upravljati BIM bazom podataka. Ta osoba zadužena je za rješavanja i otkrivanje sudara unutar virtualne građevine, što omogućava nesmetano djelovanje više struka. BIM menadžer mora biti komunikativna osoba sa izrazitom sposobnošću timskog rada radi postizanja bolje učinkovitosti BIM-a.

Poslije BIM menadžera javlja se BIM tehničar koji, kao glavne osobine uz timski rad i komunikativnost, mora biti stručnjak za modeliranje u BIM programskom paketu. Jedna od njegovih zadaća je kontinuirano praćenje BIM plana izvršenja.

Prelazak na BIM otvorio je potrebu za još jednim sudionikom BIM konzultantom koji tvrtkama bez iskustva u BIM-u pomaže na projektima i olakšava im prelazak na BIM. To je osoba s odličnim poznavanjem BIM programskih paketa, izuzetnih komunikacijskih vještina koja svoje znanje lako prijenosi na druge.

Na sveučilištima se javljaju BIM znanstvenici koji provode svoja istraživanja, te podučavaju studente o načinima korištenja BIM-a. Pronalaze nove načine kako što bolje povezati struku i informacijske tehnologije u jedno, te istražuju kako BIM najlakše dovesti na gradilište.


9

3. UPRAVLJANJE PROJEKTIMA

Upravljanje projektom zahtjeva znanja i vještine upravljanja kako materijalnim tako i ljudskim resursima, a sve to kako bi se projekt realizirao i postigli zadani ciljevi.

Projekt je privremeni poduzetnički čin pokrenut u cilju kreiranja jedinstvenog proizvoda ili usluge. Kaže se privremeni, jer je trajanje projekta ograničeno i ima jasno definirani početak i kraj. Projekt doseže svoj kraj kada su svi ciljevi projekta ispunjeni, ili je očito da neće biti ispunjeni, te projekt treba prekinuti [1]. Projekti mogu biti neuspješni iz mnoštva razloga, a neki od njih su:

− krivi pristup projektu

− loše definirani ciljevi

− loše planiranje projekta

− ne postojanost timskog rada

− loše upravljanje resursima.

Kako bi izbjegli negativnosti, potrebno je na samom početku projekta definirati ciljeve projekta, tko što radi, odgovornosti za pojedini segment, voditi projekt uz zadana ograničenja i slično. Za uspješno vođen projekt potrebni su timski rad, kvalitetna priprema, dobro poznavanje mogućnosti i rizika, projektna organizacija, projektna struktura, rješavanje problema i interesni sudionici, resursi, financiranje, komunikacija te početna i završna faza.

Upravljanje projektom je iterativan proces zbog:

1. nepoznavanja svih utjecaja okruženja 2. ograničenog broja kontrolnih varijabli (to su samo one varijable koje je moguće

kontrolirati upravljačkim podsistemom) 3. nepoznavanje strukture sistema 4. nesavršenosti informacijskog sistema projekta 5. modela projekta, koji je uvijek samo pojednostavljena slika stvarnosti, a ne stvarnost

sama [2].

Upravljanje projektima je proces koji dijelimo na podprocese (Slika 5):

1. procesi inicijalizacije 2. procesi planiranja 3. procesi kontrole 4. procesi izvođenja 5. zatvaranje projekta.

Procesi inicijalizacije događaju se na samom pokretanju projekta. Prijedlog projekta je prvi dokument koji nastaje u procesu inicijalizacije. Prijedlog projekta navodi cilj i svrhu zbog kojih pokrećemo projekt. Kasnije se prijedlog projekta prezentira menadžmentu koji odlučuje o pokretanju projekta i imenuje voditelja projekta


10

Procesi planiranja objedinjuje dvije aktivnosti:

1. izrada projektnog zadatka 2. izrada liste zadataka.

Prihvaćanjem projektnog zadatka stvara se podloga za planiranje aktivnosti i nastaje dokument lista zadataka. Osim liste zadataka nastaju i dokumenti za upravljanje vremenom, resursima, rizicima, kvalitetom,…

Procesi kontrole odvijaju se tijekom razvoja softverskog projekta. Ti procesi se odnose na slijed projekta, kontrolu troškova, kvalitete i vremena. Dođe li za vrijeme nastanka projekta i dokumentacije do promjena, one moraju bi analizirane i odobrene uz suglasnost svih sudionika projekta, a u protivnom se odbijaju.

Procesi izvođenja prate razvoj modela uz praćenje izvršenja planiranog. Kod procesa izvođenja vrši se izbor dobavljača, kontrola kvalitete i obrade dodatnih zahtjeva od strane korisnika.

Zatvaranje projekta je faza u kojoj se analizira već gotov projekt, zatvaraju se ugovori i arhivira nastala dokumentacija.

Slika 5. Procesi upravljanja projektima

Izvor: http://62.82.192.119/wp-content/uploads/2012/08/Talaia-OpenPPM-Level-Process.jpg (29.05.2016.)

Kao što je već navedeno za uspješno upravljanje projektom potrebne su nam osobe koje su sposobne raditi u timu. Osoba koja radi u timu mora imati neke od sljedećih karakteristika:

1. educiranost 2. komunikativnost 3. sposobnost rukovođenja 4. sposobnost podjele odgovornosti 5. iskustvo na sličnim aplikacijama, alatima ili jezicima 6. sposobnost funkcioniranja u promjenjivom okruženju 7. mogućnost prilagodbe.


11

Uspješno upravljanje projektom podrazumijeva organiziranje radnih zadataka tako da se optimalno koriste raspoloživi resursi i smanjuje ovisnost među aktivnostima zbog izbjegavanja kašnjenja uzrokovanih prethodnim aktivnostima. Uspješnost ovisi i o intuiciji i iskustvu voditelja projekta.

Cijeli proces upravljanja projektima odvija se u širem kontekstu od jednoga projekta, naročito u većim organizacijama. Zbog toga su se pojavili pojmovi programa i portfelja (eng. portfolio) te sukladno tomu pojmovi upravljanja programima i upravljanje portfeljem. Pod pojmom program označuje se skupina međusobno povezanih projekata organiziranih da priskrbe korist koja ne bi bila moguća da je riječ o samostalnim projektima.

Portfelj je skup projekata ili programa i ostaloga posla koji su grupirani zajedno kako bi se moglo djelotvorno upravljati tim poslom u svrhu postizanja strateških poslovnih ciljeva. Upravo radi postizanja strateških ciljeva kompanije (organizacije) i boljeg upravljanja projektima, programima i resursima, često se u nekom organizacijskom obliku formira središnji nadzor nad projektima [3].

3.1. Zakonodavni okvir upravljana projektima u Republici Hrvatskoj

Djelatnost upravljanja projektom gradnje može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje koja ima zaposlenog voditelja projekta [4].

Djelatnost upravljanja projektom gradnje obuhvaća sljedeće poslove:

1. financijsko, pravno i tehničko savjetovanje u vezi s projektiranjem, građenjem, uporabom i uklanjanjem građevina

2. financijska, pravna i tehnička priprema i planiranje poslova u vezi s gradnjom te praćenje provođenja tog plana

3. savjetovanje, odabir i ugovaranje poslova za projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje obavljaju poslove u vezi s gradnjom građevina te savjetovanje u ugovaranju poslova s tim osobama

4. povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača, ovlaštenog inženjera geodezije i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora

5. pribavljanje akata, analiza, studija, elaborata i drugih dokumenata potrebnih za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta te projekta uklanjanja građevine

6. pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za izdavanje akata za provođenje dokumenata prostornog uređenja, građenja, uporabu i/ili uklanjanje građevina i pribavljanje tih akata

7. pribavljanje svih dokumenata i sklapanje svih pravnih poslova potrebnih za građenje građevine te obavljanje radnji koje je investitor dužan obavljati tijekom građenja građevine [4].


12

Uvjeti:

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje dužna je osigurati da pojedini posao upravljanja projektom gradnje obavlja osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može obavljati poslove projektiranja i poslove stručnog nadzora građenja te građevine.

Zaposlenik pravne osobe ili fizičke osobe obrtnika koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti projektant i nadzorni inženjer te građevine.

Pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti izvođač te građevine [4].

Voditelj projekta ima potrebna znanja iz područja upravljanja projektima ako ima:

1. međunarodno priznatu ovjeru sposobnosti za upravljanje projektom ili 2. obrazovanje iz područja arhitekture, građevinarstva, elektrotehnike ili strojarstva s

obrazovnim programom koji uključuje najmanje 30 ECTS bodova iz područja relevantnih za upravljanje projektima gradnje.

Međunarodno priznate sustave ovjere sposobnosti upravljanja projektima i obrazovne programe određuju se sukladno Pravilniku o potrebnim znanjima iz područja upravljanja projektima („Narodne novine“ broj 85/15) [4].

Obveza imenovanja voditelja projekta:

Voditelja projekta imenuje investitor radi optimizacije utrošaka sredstava i vremena te radi zakonite i kvalitetne izvedbe građevine. Investitori koji se u smislu propisa kojima se uređuje javna nabava smatraju javnim naručiteljima obvezni su imenovati voditelja projekta u slučaju:

1. ulaganja sredstava u izgradnju infrastrukturnih i drugih građevina ukupne investicijske vrijednosti preko 10.000.000,00 kuna bez PDV-a.

2. ulaganja sredstava u izgradnju građevina ukupne investicijske vrijednosti preko 50.000.000,00 kuna bez PDV-a.

Voditelj projekta odgovoran je investitoru za zakonito i pravilno obavljanje poslova propisanih zakonom [4].


13

4. VODITELJ PROJEKTA I BIM MENADŽER

Voditelj projekta prije dolaska BIM-a morao je imati stručna znanja i specijalizirana znanja o projektnom menadžmentu. Također morao je imati i opća znanja o sociologiji, psihologiji, političkim znanostima, administrativna i organizacijska znanja (Slika 6). Vještine voditelja projekta su:

1. Procjena i planiranje projekta (voditelj projekta mora prikupiti sve informacije o tome što točno treba učiniti i kako će to biti organizirano, koliko će financijskih sredstava zahtijevati i koliko će to trajati. Treba sagledati međuzavisnost različitih zadataka, vještina i ostalih resursa)

2. Okupljanje i prikupljanje projektnog tima (tim treba biti sastavljen od ljudi s potrebnim vještinama i znanjima. Voditelj projekta okuplja ljude, stvara i motivira ih, rješava konflikte između njih, osigurava dobru komunikaciju)

3. Projektna komunikacija (voditelji projekta su ujedno i glasnogovornici projekta. Komuniciraju sa vrhovnim menadžmentom, korisnicima i svim zainteresiranim stranama. Uz njihovu suglasnost se odvija gotovo sva komunikacija unutar projekt, kao i komunikacija projekta sa njegovom okolinom)

4. Pregovaranje (znači suradnju sa ostalim interesno-utjecajnim skupinama kako bi se postigao dogovor za sve koji aktivno sudjeluju u projektu. Predmeti pregovaranja su: sadržaj, troškovnici, raspored, promjene, zaduženja i obuhvat)

5. Rješavanje problema (voditelji projekta moraju donositi odluke koje se odnose na probleme koji su već nastali, a nisu riješeni. Pri rješavanju problema moraju voditi računa o tipovima problema (tehnički, upravljački i osobni))

6. Etičnost i moralnost (moraju biti osnovna načela kojima se voditelj projekta vode pri vođenju projekta posebice prilikom određivanja proračuna) [5].

Čimbenik koji se često veže za uspješnost rada voditelja projekta je njegovo radno iskustvo. Radno iskustvo nije najmjerodavniji čimbenik za mjerenje uspjeha, iako pomaže kod odlučivanja i donošenja odluka.

Slika 6. Upravljanje projektom

Izvor: http://hrcak.srce.hr/file/20061 (29.05.2016.)


14

Prema praksi u AT&T brzi slijed karijere uspješnog inženjera u upravljanju projektom jest:

1. pripravnik˗ 6 mjeseci uči o upravljanju projektom 2. inženjer na planiranju i analizi troškova˗ od 6 do 18 mjeseci rada u timu voditelja

projekta 3. voditelj gradilišta˗ od 12 do 18 mjeseci vodi gradilište, odgovoran voditelju projekta 4. voditelj na manjim projektima do 3 milijuna dolara˗ napreduje ovisno o uspjehu u radu 5. voditelj odgovoran za projekte između 3 i 25 milijuna dolara˗ napreduje ovisno uspjehu

u radu 6. voditelj programa odgovoran za više projekata ukupne vrijednosti više od 25 milijuna

dolara

Nasuprot ovome, publikacija General Service Administration USA navodi 8 godina rada u timu kao potrebno iskustvo za voditelja građevinskog projekta. Idealan voditelj ima još dodatne 4 godine na istovjetnoj poziciji, to jest ukupno 12 godina [6].

BIM menadžeri odgovorni su za građenje, analiziranje i upravljanje modelom (Slika 7). Ovisno o veličini projekta i samoj tvrtki, njihova odgovornost se mijenja. Obveze BIM menadžera su:

1. odgovornost za kvalitetu BIM tima 2. osiguranje potrebnog osoblja 3. sudjelovanje u zapošljavanju i proširenju tima 4. angažiranost oko odabira novih projekta 5. prisustvo svim važnim sastancima, uključujući posjete gradilištu 6. prikupljanje podataka vezanih za projekt 7. nadzor i praćenje troškova u fazi planiranja 8. raspodjela uloga u timu ovisno o projektu 9. savjetovanje tima, s osvrtom na primjere iz radnog iskustva 10. pregled modela 11. preuzimanje vodeće uloge 12. uspostavljanje vjerodostojnosti i povjerenja za BIM od strane klijenta, arhitektonskog

tima te podizvođača 13. savjetovanje izvođača i podizvođača u organizacijskom procesu 14. postizanje zadovoljstva klijenta 15. definiranje rizika 16. osiguranje mjera za praćenje i kontrolu 17. kreativan pristup rješavanja zadataka.


15

Slika 7. Projektni ciklus BIM menadžera

Izvor: http://sesentayseis.es/bim/author/ggpedraza/page/3/ (30.05.2016.)

U današnje vrijeme postavlja se pitanje može li voditelj projekta biti ujedno i BIM menadžer. Taj odgovor možemo dobiti gledajući kompetencije koje se traže. Nije moguće dati jednoznačan odgovor koji će vrijediti za sve stručnjake. Prvenstveno odgovor ovisi o veličini samog projekta. Na jednostavnim i srednje složenim projektima moguće je spajanje BIM menadžera i voditelja projekta, dok na jako složenim projektima zbog obima posla to nije moguće. Kako bi voditelj projekta postao BIM menadžerom nije dovoljno samo poznavanje BIM programskog paketa, već to traži i prilagodbu novom načinu razmišljanja. Također bitna kompetencija koja odlikuje BIM menadžera je iskustvo na ranijim projektima izrađivanih u BIM-u. Na taj način on je veliki oslonac timu ukoliko dođe do određenih komplikacija.

Poznato je da se iskustvo ne može naučiti, već ga se treba steći. Stoga, voditelj projekta u procesu stjecanja novih znanja i vještina kako bi postao BIM menadžer, treba krenuti s radom u BIM timu kao osoba koja ući. Tek tada se može steći dovoljno znanja za posao BIM menadžera.


16

5. PRIMJENA BIM-a NA 6D MODELU ZGRADE

Zadatak ovog diplomskog rada je izraditi 6D model građevine koristeći BIM programski paket. Zadana građevina tvrtke Peri GmbH projektirana je kao armirano-betonska konstrukcija s tlocrtom otvorenog tipa koji pruža mogućnost promjenjivog rasporeda prostorija. Uz podrum projektom je predviđeno prizemlje i 6 katova. Svi katovi predviđeni su s istim tlocrtnim rasporedom dok su prizemlje i podrum drugačiji.

Za izgradnju građevine predviđen je beton klase C30/37 i armatura klase BSt 500. Građevina je temeljenja na protupotresnoj ploči čiji je poprečni presjek debljine 100 cm. Svijetle visine između svih međukatnih konstrukcija su iste i iznose 270cm. Debljina svih ploča je 30 cm. Kako bi se dobio otvoren tlocrt većinom su se koristili stupovi, a u manjoj mjeri zidovi. Svi stupovi su armirano-betonski i poprečnog presjeka dimenzija 24x25 cm. Korišteni zidovi su također armirano-betonski debljine 20, 25, 30 i 35 cm. Predviđena vertikalna komunikacija zgrade zamišljena je pomoću jednog stubišta i dva dizala istih dimenzija. Stubište je projektirano kao dvokrako s polukružnim podestom, pri čemu je duljina stubišnog kraka 2.36 m. Ukupna bruto površina jedne etaže iznosi 824 m2 iz čega proizlazi da je ukupna bruto površina zgrade 6592 m2. Prilaz zgradi omogućen je s njenog sjevernog i južnog pročelja. Sjeverno pročelje zgrade nalazi se neposredno uz glavnu cestu i od nje je udaljeno 4,60 m.

5.1. Dvodimenzionalni projekt građevine

Dvodimenzionalni projekt građevine izrađen je u Autodesk Autocadu programskom paketu. Projekt je vlasništvo tvrtke Peri GmbH a izrađen je za potrebe natjecanja. Prikaz smještaja građevine u prostoru, tlocrti i presjeci koji su korišteni za izradu preostalih dimenzija BIM-a nalaze se u Prilogu 1.

5.2. Trodimenzionalni prikaz građevine

Trodimenzionalni prikaz građevine izrađen je u Autodesk Revit programskom paketu (Slika 8,9). Za izradu 3D modela korištene su 2D podloge iz Autodesk Autocada. Elementima zgrade odmah su dodijeljeni materijali koji su predviđeni za izgradnju iste.


17

Slika 8. Trodimenzionalni model zgrade tvrtke Peri GmbH (jugozapadno pročelje)

Slika 9. Trodimenzionalni model zgrade tvrtke Peri GmbH (sjeveroistočno pročelje)


18

5.3. Troškovnik kao četvrta dimenzija

5.3.1. Troškovnik općenito

Polazna točka svakog novog projekta je da za uložene resurse stvorimo veću vrijednost. Uloženi dio novca vidimo kao predmete i sredstva rada, i sam rad. Kroz razvoj i ostvarenje projekta pratimo obujam i vrijednost proizvodnje, dohodak, dobitak ili gubitak. Troškovnik izrađujemo kako bi znali kolike imamo troškove radne snage, sredstava za rad i predmeta rada. Na temelju troškovnika natječemo se za dodjelu poslova građenja. U postupku izračuna cijena treba biti što točniji, jer se greške ne mogu tolerirati. Ipak, ne možemo uvijek jamčiti da one neće biti veće od planiranih, jer nisu poznati svi uvjeti rada. Također optimizam na početku projekta je čest rizik koji uzrokuje lošu procjenu troškova. Troškovnik je dokument u kojem vidimo okvirnu cijenu koštanja građevine. Izrađuje se na temelju dokaznice mjera, dok se jedinična prodajna cijena računa analizom cijena. Uz svaku poziciju rada u dokaznici mjera se upiše jedinična prodajna cijena. Nju množimo sa količinom i na taj način dobivamo vrijednost jedne pozicije rada. Kasnije se zbrajaju vrijednosti pozicija svake pojedine podgrupe radova. Na taj način dobivamo vrijednosti radova po grupama, a zatim zbrajanjem podgrupa dobije se okvirna vrijednost građevine. Stvarnu vrijednost koštanja znat će se tek izradom okončane situacije. Troškovnik se sastoji od:

1. grupe radova 2. podgrupe radova 3. broj pozicije 4. opis pozicije 5. jedinica mjere 6. količine iz dokaznice mjera 7. jedinične prodajne cijene 8. vrijednost pozicije 9. vrijednost podgrupe radova 10. vrijednost grupe radova 11. vrijednosti građevine 12. poreza na dodanu vrijednost (PDV) 13. ukupne vrijednost građevine uključujući i PDV.

5.3.2. Troškovnik modela zgrade

U četvrtoj dimenziji elementima zgrade smo pridružili stavke iz troškovnika. Troškovnik je izrađen u GALA programskom paketu (Tablica 2). Kako bi se troškovnik pridružio elementima zgrade, za svaku stavku troškovnika označen je element iz IFC datoteke koja je nastala na temelju 3D modela iz Autodesk Revita. Na taj način izbjeglo se ručno upisivanje količina elemenata, što omogućuje smanjenje faktora ljudske pogreške. Troškovnik je strukturiran po etažama zgrade, a zatim svaka etaža posebno na svoje elemente.


19

Tablica 2. Troškovnik

WBS Opis stavke MJ Količina Jed.cijena Iznos (kn)

1. Zgrada "Peri" 1.1. TEMELJNA PLOČA 1.1.1. Tesarski radovi 1.1.1.1. Oplata temelja i ravnih betonskih

zidova - jednostrana oplata m2 840,13 39,34 33.050,71 1.1.2. Armirački radovi 1.1.2.1. Strojno sječenje,savijanje, ručno

postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom kg 67.200,00 4,59 308.448,00

1.1.3. Betonski radovi 1.1.3.1. Strojno ugrađivanje betona

pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije m3 840,13 431,49 362.507,69

1.2. PODRUM 1.2.1. Zidovi 1.2.1.1. Tesarski radovi 1.2.1.1.1. Izrada-montaža i demontaža

dvostrane oplate od "doka" tabli d=27 mm za nearmirane i armirane zidove m2 793,46 31,60 25.073,34

1.2.1.2. Armirački radovi 1.2.1.2.1. Strojno sječenje,savijanje, ručno


1.2.1.3. Betonski radovi Strojno ugrađivanje betona


1.2.2. Stropna ploča 1.2.2.1. Tesarski radovi Oplata ravnih betonskih ploča

od"doka"tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima m2 808,71 26,29 21.260,99




20

1.2.2.3. Betonski radovi 1.2.2.3.1. Strojno ugrađivanje betona


1.3. PRIZEMLJE 1.3.1. Zidovi 1.3.1.1. Tesarski radovi 1.3.1.1.1. Izrada-montaža i demontaža





pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1

konstrukcije m3 881,00 431,49 380.142,69 1.3.2. Stupovi 1.3.2.1. Tesarski radovi 1.3.2.1.1. Oplata ravnih stupova bez

zuba,bez obzira na visinu i obim od dasaka 24 mm m2 18,14 73,89 1.340,36


postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom kg 908,00 4,59 4.167,72



1.3.2. Stropna ploča 1.3.3.1. Tesarski radovi 1.3.3.1.1. Oplata ravnih betonskih ploča



21





1.4. KAT 1 1.4.1. Zidovi 1.4.1.1. Tesarski radovi 1.4.1.1.1. Izrada-montaža i demontaža






1.4.2. Stupovi 1.4.2.1. Tesarski radovi 1.4.2.1.1. Oplata ravnih stupova bez


1.4.2.2. Armirački radovi 1.4.2.2.1.

Strojno sječenje,savijanje, ručno postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom kg 1.846,00 4,59 8.473,14




22















1.5.2.2. Armirački radovi 1.5.2.2.1. Strojno sječenje,savijanje ručno



23







1.5.3.3. Betonski radovi Strojno ugrađivanje betona











24













1.7.1.2 Betonski radovi 1.7.1.2.1. Strojno ugrađivanje betona

pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1

konstrukcije m3 62,49 431,49 26.963,81 1.7.1.3. Armirački radovi Strojno sječenje,savijanje ručno



25

1.7.2. Stupovi 1.7.2.1 Tesarski radovi 1.7.2.1.1. Oplata ravnih stupova bez






1.7.3. Stropna ploča 1.7.3.1. Betonski radovi 1.7.3.1.1. Strojno ugrađivanje betona


1.7.3.2. Tesarski radovi 1.7.3.2.1. Oplata ravnih betonskih ploča






1.8.1.2 Betonski radovi 1.8.1.2.1. Strojno ugrađivanje betona



26















1.9. KAT 6 1.9.1. Zidovi 1.9.1.1. Betonski radovi 1.9.1.1.1. Strojno ugrađivanje betona



27

1.9.1.2. Tesarski radovi 1.9.1.2.1. Izrada-montaža i demontaža


1.9.1.3 Armirački radovi 1.9.1.3.1. Strojno sječenje,savijanje ručno








1.9.3. Stropna ploča 1.9.3.1. Tesarski radovi 1.9.3.1.1. Oplata ravnih betonskih ploča od

"doka"tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima m2 840,12 26,29 22.086,75






28

REKAPITULACIJA

Temeljna ploča 704.006,40 kn Podrum 521.925,65 kn Prizemlje 730.560,25 kn Kat 1 370.355,93 kn Kat 2 370.386,13 kn Kat 3 370.386,13 kn Kat 4 370.386,13 kn Kat 5 370.386,13 kn Kat 6 382.165,84 kn Ukupno : 4.190.558,59 kn PDV (25%) : 1.047.639,65 kn Sveukupno : 5.238.198,24 kn


29

5.4. Izrada dinamičkog plana kao peta dimenzija

5.4.1. Dinamički plan općenito

Planiranje vremena je sastavna funkcija upravljanja projektom. Za uspješno planiranje vremena izgradnje građevine potrebna su tehnička znanja, logika, intuicija i kreativnost.

Osim navedenog za uspješno planiranje vremena potrebno je predvidjeti sve rizike koji mogu utjecati na izvedbu. Planovi nam služe kako bismo uspješno u vremenu, s obzirom na dane aktivnosti, rasporedili radnu snagu, materijal, strojeve i novac. Vremenski planovi koriste nam onoliko koliko je truda uloženo u njihovu izradu. Planiranje uključuje sva tri vremenska stanja (Slika 10). Iz prošlosti uočavamo i arhiviramo znanja i vještine planiranja, kako bi u sadašnjosti s današnjim sredstvima i regulativama planirali mogućnosti u budućnosti. Dinamički planovi još se nazivaju i vremenskim planovima iz razloga što sadrže vremensku komponentu. Za izradu dinamičkih planova ne postoji univerzalna formula kako je najbolje planirati, već pristup planiranju uvelike ovisi što radimo i s kojim resursima. Dinamički planovi razlikuju se prema svome sadržaju kao što prikazuje slika 11.

Slika 10. Tri vremenska stanja planiranja

Izvor: http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/organizacija-gradjenja-ii/Predavanje-

VREMEN_PLANIRANJE.pdf (5.6.2016)


30

Slika 11. Vrste dinamičkih planova prema sadržaju

Izvor:http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/studij/strucni/organizacija-gradjenja-ii/Predavanje-

VREMEN_PLANIRANJE.pdf (5.6.2016)

5.4.2. Dinamički plan modela zgrade

Dinamički plan modela zgrade izrađen je na temelju podataka iz projekta programskog paketa GALA u Microsoft Office Projectu 2010. Korištene su do sada usvojene tehnike planiranja vremena s maksimalnom paralelizacijom danih aktivnosti. U prilogu 2 nalazi se dinamički plan za dani model zgrade. Dinamički plan modela prikazan je kao linijski grafički plan˗ gantogram koji je jedan od najučestalijih načina prikazivanja dinamičkih planova. Gantogram modela zgrade tvrtke Peri GmbH prikazuje individualne aktivnosti čiji se nazivi mogu pronaći u stupcima, a isti su prikazani i pomoću duljina linija u grafičkom području i predstavljaju vrijeme izvršenja aktivnosti. Pozitivne strane prikaza dinamičkog plana pomoću gantograma su jednostavnost praćenja izvršenja i planiranja dok je nedostatak nepreglednost kod velikog broja aktivnosti. Dinamički plan svake građevine pa tako i ovog modela mora biti potpun (sadržavati sve aktivnosti koje su potrebne za izgradnju građevine), pregledan, a svakako bi trebao omogućiti i jednostavnu izmjenu podataka u slučaju odstupanja od planiranog.


31

5.5. Izgradivost kao šesta dimenzija

5.5.1. Definicija i razvoj izgradivosti

Životni ciklus svakog projekta sastoji se od tri glavne faze (koncept, definicija i izvedba) i dvije faze koje su sve prisutnije i tek se odnedavno kod nas više o njima razgovara (eksploatacija/održavanje i uklanjanje). Posebnost ovakvog pristupa upravljanju projektima su veze, utjecaji i problemi među navedenim fazama projekta, tj. koje su to sve veze među fazama, kako utječu jedna na drugu i kako spriječiti ili, ako je to moguće, potpuno otkloniti negativne utjecaje ili aktivnosti jedne faze na sljedeću [7]. Prema CIRIA-i (Construction Industry Research

and Information Association) izgradivost se definira kao mjera koja označava koliko dizajn zgrade utječe na jednostavnost građenja, u skladu sa svim zahtjevima koji su dani za zgradu [8].

Kao početak razmišljanja o izgradivosti može se uzeti izvješće vlade Ujedinjenog Kraljevstva iz 1960. godine. To izvješće preporučuje bolju povezanost i koordinaciju između poduzetnika, arhitekata i konzultanata u svrhu smanjena nesuglasica oko investicija i dizajna, te zadanih rokova izgradnje. Naknadni prijedlog je da se dizajn i konstrukcija građevine moraju uzeti u obzir zajedno, a izvođači moraju svoja iskustva, stručna znanja i tehnike staviti na raspolaganje odmah pri dizajnu samog projekta, kako u konačnici ne bi dolazilo do poteškoća u izvođenju u kasnijoj fazi. Svrha ovog izvješća je u prvom planu integrirati projektiranje i izgradnju i promicati suradnju. Pravi proces razmišljanja i implementacije izgradivosti u projekt dogodio se u SAD-u 70-ih godina 20. stoljeća kao rezultat istraživanja o promicanju kvalitete, produktivnosti i isplativosti u građevinskoj industriji SAD-a. Ukoliko se izgradivost uzme u obzir troškovi projekta se uvelike smanjuju.

Kasnije se predlažu alternativni oblici ugovornih odnosa, kao što su projektiranje i izgradnja, projektiranje i upravljanje (Slika 12). Preporuča se da dizajn mora omogućiti napredak na licu mjesta, uzimajući u obzir izgradivost, iskustva izvođača, podizvođača i dobavljača.

Slika 12. Grafički prikaz izgradivosti prema CIRIA-i

Izvor: http://e-gfos.gfos.hr/index.php/arhiva/broj-6/clanak-7-galic-dolacek-alduk-uremovic (3.6.2016 )


32

Općenito, razvoj izgradivosti kao pojma može se podijeliti u tri faze:

1. rana faza– u ranoj fazi izgradivost je smatrana mjerom koja će pojednostavniti dizajn samog projekta. Ova faza usko je vezana za racionalizaciju i poboljšanje produktivnosti.

2. razvojna faza– u fazi razvoja izgradivost slovi kao koncept projekta koji obuhvaća cjeloživotni ciklus građevinskog projekta.

3. sadašnja faza– izgradivost je integrirana sa novim proizvodnim tehnologija i upravljanjem kvalitetom.

5.5.2. Implementacija izgradivosti

Razvojem koncepta izgradivosti, razvijene su smjernice za integraciju znanja i iskustva u različitim fazama procesa razvoja projekta. S organizacijskog aspekta naglasak je stavljen na sustave upravljanja i timski pristup rješavanju problema. Dok kod tehničkog aspekta usmjerenje je na računalnom pristupu koji je kombiniran s organizacijskim pristupom kako bi projektiranje i organizacija zajedno imali koristi od provedbe izgradivosti.

Različiti pristupi i modeli konstruirani su zbog olakšane provedbe teorije u praksu. Provedene su empirijske studije kako bi se ispitale prednosti i prepreke koncepta izgradivosti, kao i potencijalne i realizirane koristi koje proizlaze iz izgradivosti.

Slijedilo je pronalaženje načina za planiranje što jednostavnije izvedbe građevinskih radova, uzimajući u obzir standardizaciju i maksimalizaciju ponavljanja, radi ubrzavanja procesa izgradnje. Utvrđene su smjernice kojih bi se projektni tim trebao pridržavati kako bi izgradivost građevine bila što bolja [9]:

1. upotreba pogodnih materijala 2. projektiranje za jednostavnu montažu 3. planiranje maksimalizacije ponavljanja 4. maksimalizacija korištenja postrojenja 5. planiranje zaštite na radu 6. jasno komuniciranje.

U SAD-u su provedene tri istraživačke studije koje su istraživale načine na koje znanje o gradnji i iskustvo mogu unaprijediti izgradivost u konceptualnoj fazi projekta.

Koncept izgradivosti u konceptualnoj fazi sastavni je dio izvođenja projekta, uključujući sva do sada prikupljena znanja i iskustva. Izbor kvalificiranog osoblja koje će svojim znanjem i iskustvom doprinijeti konceptu izgradivosti. Takav tim treba imati za zadatak promicati jednostavan dizajn i učinkovitu montažu.

Druga faza koncepta izgradivosti je faze projektiranja i nabave, upućuje na osjetljivost gradnje kada su dizajni prilagođeni učinkovitoj gradnji. U ovoj fazi naglasak se stavlja na proračune transporta i nabavu materijala potrebnih za gradnju, također i na problem transporta predgotovljenih dijelova građevine. Uvodi se i mjera koja prilagođava projekt i njegovu provedbu pod nepovoljnim vremenskim uvjetima.


33

Treća faza koncepta izgradivosti je rad na terenu, koji podrazumijeva istraživanje novih tehnologija koje će, budu li se pokazale korisnima, pridonijeti bržoj i sigurnijoj gradnji iz svakog aspekta građenja.

Izgradivost kao koncept sadrži krivulju troškova kako bi upravitelji projekta u najranijoj fazi mogli odlučivati koji sustav građenja će biti isplativiji. Kao što je ranije navedeno u ovom radu imamo stupnjeve korištenja BIM-a, tako imamo i stupnjeve korištenja izgradivosti. Stupnjevi korištenja izgradivosti su:

1. stupanj korištenja u kojem se ne prepoznaje važnost koncepta i on se kao takav ne koristi 2. stupanj korištenja koncepta izgradivosti zasniva se na primjeni odabranih oslonaca,ali ne

i samog koncepta u cijelosti 3. stupanj korištenja koji samo koristi koncept izgradivosti da bi zadovoljio formalnosti,ali

ne vidi koristi od samog koncepta 4. stupanj korištenja uviđa koristi od koncepta izgradivosti primjenjujući ga u svim

okvirima koji su mu na raspolaganju, ali na njemu ne gradi cijeli projekt 5. stupanj korištenja oko koncepta izgradivosti formira tim i cijeli projekt.

Kako bi se izgradivost implementirala u tvrtku potrebno je proći tri faze:

1. identifikaciju izgradivosti 2. ublažavanje prelaska na koncept izgradivosti 3. rješavanje problema nastalih oko prijelaza na koncept izgradivosti.

Velik broj istraživanja pokazuje kako uz prethodne tri faze tvrtka treba još:

1. uključiti klijenta u sam koncept 2. u najranijoj fazi implementirat dostupna znanja u tvrtku 3. usavršiti ugovorne strategije 4. okupiti tim stručnjaka.

Za uspješnu provedbu koncepta investitor ili predstavnik investitora treba kao prvi prioritet postaviti program projekta koji jasno određuje ciljeve projekta i omogućuje konceptu izgradivosti da bude karakteristika projekta uz jasno određene ciljeve koncepta za svaku pojedinu fazu i za sve sudionike posebno. Sažeti slijed koncepta je:

1. racionalizacija 2. standardizacija 3. ponavljanje.


34

Širi i jasniji niz principa je sljedeći:

1. Integracija – izgradivost treba biti sastavni dio sveukupnog programa projekta 2. Građevinska znanja i vještine – prilikom planiranja i projektiranja nužna su znanja i

vještine u određenom području 3. Projektni tim – iskustvo, vještine i sastav projektnog tima moraju biti na razini projekta 4. Korporativni ciljevi – projektni timovi trebaju podržavati ciljeve poduzeća, ali i uvažavati

naručiteljeve/korisnikove ciljeve 5. Raspoloživi resursi – tehnologija projektnog rješenja mora biti na razini sposobnosti

izvođača i raspoloživih resursa na tržištu 6. Vanjski čimbenici – vanjski faktori mogu utjecati na cijene, ali i na program projekta 7. Program projekta – program projekta mora biti realan, uvažavajući izvedbu, i imati

potpunu podršku i fokus projektnog tima 8. Metodologija izvedbe – projektna dokumentacija mora sadržavati metodologiju izvedbe 9. Izvodljivost – izgradivost će biti efikasnija ako se izvodivost u projektu obvezno

razmatra u fazi koncipiranja 10. Specifikacije – izgradivost projekta je poboljšana kada se učinkovitost izgradnje razmatra

kroz specifikacije razvoja projekta 11. Inovacije u izgradnji – korištenjem novih tehnika tijekom izgradnje može poboljšati

izgradivost 12. Povratna informacija – izgradivost može biti poboljšana na budućim sličnim projektima

ako se provodi učenje na projektima, tj. ako se provode post-analize projekata.

Principi koncepta izgradivosti koji su navedeni imaju svoje mjesto najefikasnije primjene u pojedinoj fazi projekta. Naime, poznato je da dolazi do značajnog pada mogućnosti utjecaja na projekt s vremenom, stoga se većina principa primjenjuje u ranijim fazama (koncipiranje i definiranje) [7]. U tablici 3 dan je prikaz kada je koji od principa važan u pojedinim fazama projekta. U konceptu izgradivosti najvažnija stavka je nadogradnja i uporaba znanja. Znanje se dijeli u dvije grupa:

1. strukturni podaci 2. preliminarni uvjeti gradnje.

Danas se znanje pohranjuje u razne računalne sustave koji su razvijeni za automatsko upravljanje izgradivosti građevine. Na temelju njihovih različitih funkcija, razvijeni sustavi mogu se svrstati u četiri grupe:

1. Prva skupina koristi bazu podataka sa poznatim znanjima o izgradivosti. Sama tvrtka u svoj sustav može implementirati svoja iskustva o izgradivosti.

2. Druga skupina koristi bazu podataka koja je automatizirana. Ona je objektno orijentirana i sama daje rezultate izgradivosti, ali tek kada joj se to zada.

3. Treća skupina analizira već postojeća projektna rješenja i uspoređuje ih iz izvršene perspektive. Ova skupina razumije geometrijske i topološke oblike određenog projekta kroz izgradivost i daje povratnu informaciju o strukturalnoj izgradivosti.

4. Četvrta skupina otkriva potencijalne probleme vezane za izgradivost i to u ranoj fazi projekta i za njih predlaže rješenja.


35

Tablica 3. Promjene principa po fazama projekta

Izvor: Autor

izvodljivost idejni projekt glavni i

izvedbeni projekt

građenje uporaba i

održavanje

Integracija X X

Građevinska znanja i vještine

X

Projektni tim X X X

Korporativni ciljevi

X X

Raspoloživi resursi

X X X

Vanjski čimbenici

X X

Program projekta

X X X

Metodologija izvedbe

X X

Izvodljivost X X X

Specifikacije X

Inovacije u izgradnji

X

Povratna informacija

X


36

5.5.3. Proračun izgradivosti na primjerima

Kao šesta dimenzija proračunata je izgradivost za tri građevine. Prva građevina je objekt tvrtke Peri Gmbh koja se sastoji od podruma, prizemlja i šest katova (Slika 13). Druga građevina je trgovački centar Portanova u Osijeku. Trgovački centar Portanova sastoji se od podruma, prizemlja i dva kata, glavni izvođač radova bila je osječka tvrtka Gradnja d.o.o. Osijek (Slika

14). Treća građevina je poslovno˗ stambena zgrada tvrtke Gradnja d.o.o. Osijek (Slika 15). Sastoji se od podruma, prizemlja i pet katova, smještena je na zapadnom dijelu grada Osijeka. Arhitektonskim oblikovanjem omogućuje stanarima moderan, miran, ali opet i dinamičan način života. Objekt tvrtke Peri Gmbh je zadatak za natjecanje u 2016/2017 godini. Ideja o izgradnji trgovačkog centra Portanova nastala je 2007. godine dok su radovi na izgradnji počeli 15.05.2009. godine. Završetak projekta i otvorenje centra dogodilo se 24.03.2011. godine [10]. Poslovno˗ stambena zgrada tvrtke Gradnja d.o.o. je zgrada s tri lokala i tri stana s vrtom u prizemlju, preostale stambene jedinice i to njih 62 smještene su na katovima. Zgrada je dobila uporabnu dozvolu u svibnju 2015. godine [11]. čime je završena faza izgradnje projekta i ulazi se u fazu ekspoatacije. Usporedba izgradivosti provedena je na modelima ranije navedenih zgrada.

Tablica 4. Usporedni prikaz konstrukcije građevina

građevine površina (m2) volumen

(m3) vrsta

konstrukcije broj zidova

broj stupova

vrsta temelja

Zgrada Peri GmbH

6672,96 20018 armirano- betonska

98 370 temeljna

ploča

TC Portanova 79020,03 468000 armirano- betonska

120 732 temeljna

ploča

PSZ Gradnja d.o.o.

5730,33 11851 armirano- betonska

132 475 temeljna

ploča


37

Slika 13. Model zgrade tvrke Peri GmbH

Slika 14. Trgovački centar Portanova Osijek˗ model Izvor: http://www.jatrgovac.com/2009/05/portanova-pocinje-gradnja-najveceg-trgovackog-centra-u-istocnoj-

hrvatskoj/ (22.08.2016.)

Slika 15. Stambeno poslovna zgrada tvrtke Gradnja d.o.o.˗ model Izvor: http://www.gradnja.hr/stambeno-poslovna-zgrada-strossmayerova-cicarijska (22.08.2016.)


38

Postupak izračuna izgradivosti provodi se za konstruktivne elemente objekta (temelji, stupovi, unutarnji nosivi zidovi, vanjski nosivi zidovi). Za uspoređivane objekte u ovome radu prikazani su konstruktivni elementi u tablici 4. Konstruktivni elementi vrednuju se koeficijentima u rasponu od 0,00 do 1,00. U postupku izračuna izgradivosti prvo se određuje vrijednost faktora izgradivosti (R). Faktor izgradivosti određuje se pomoću tablice 5. Za određivanje faktora izgradivosti potrebno je poznavati procijenjene vrijednosti faktora izgradivosti za segmente (R1proof, R2proof) i procijenjenu vrijednost faktora izgradivosti za težinu (Rweight). Osim procijenjenih vrijednosti faktora izgradivosti za izračun vrijednosti faktora izgradivosti potrebno je poznavati varijabilni koeficijent duljine elementa (Vlenght), procijenjenu vrijednost faktora izgradivosti za elemente različitih duljina i različitih vrsta zidova (Rext, Rtype).

Tablica 5. Vrijednost faktora izgradivosti

Utjecaj na izgradivost

Vrijednost faktora

izgradivosti, R

R1prof; R2prof; Rweight

Vlength Rext Rtype

Odličan 0,00 <0,01 <0,20 <0,05 <0,005

Vrlo dobar 0,25 <0,025 <0,50 <0,10 <0,01

Dobar 0,50 <0,05 <0,80 <0,15 <0,02

Loš 0,75 <0,10 <1,10 <0,20 <040

Jako loš 1,00 ≥0,10 ≥1,10 ≥0,20 ≥0,40


39

Procijenjene vrijednosti faktora izgradivosti za segmente računaju se prema formulama (1) i (2). Ukoliko ne postoje segmenti različitih dimenzija procijenjene vrijednosti faktora izgradivosti za segmente poprimaju vrijednost nula, u protivnom se računa pomoću omjera broja segmenata različitih dimenzija i ukupnog broja elemenata, odnosno omjera broja segmenata različitih dimenzija ukupne dužine promatranih elemenata.

�� = 0,�� = 1�� ,�� > 1 (1)

�� = 0,�� = 1�� ,�� > 1 (2)

Procijenjena vrijednost faktora izgradivosti za težinu računa se prema formuli (3), gdje se usvaja vrijednost nula ukoliko je najteži element manji ili jednak od nosivosti krana u suprotnome je vrijednost faktora jedan.

�� = � 1, �� > ��0,�� ≤ �� (3)

Varijabilni koeficijent duljine elemenata prikazan formulom (4) označava omjer standardne devijacije i prosječne duljine elemenata.

"#�� = $#��%̅#�� (4)

Izračun procijenjene vrijednosti faktora izgradivosti za elemente različitih duljina dan je formulom (5), u kojoj nextlength označava elemente drugačije duljine, a ntotlenght broj promatranih elemenata.

�� = (��#��(��#�� (5)

Procijenjena vrijednost faktora izgradivosti za različite tipove zidova (formula (6)) predstavlja omjer različitih presjeka zidova i ukupne duljine zida.

��*�� =��*��## (6)


40

Ključna ocjena faktora izgradivosti izračunava se prema formuli (7). Gdje je R vrijednost faktora izgradivosti dobivena iz tablice 4, a Wc indeks faktora izgradivosti.

,� = 1 − .(� ∗ 01)(7) Faktor izgradivosti označava se sa CS (constructabilitiy score) izračunava se pomoću formule (8). Faktor izgradivosti predstavlja sumu ključnih ocjena faktora izgradivosti i indeksa faktora izgradivosti. Koeficijent We predstavlja važnost konstruktivnog elementa. Faktor izgradivosti kreće se između 0,00 i 100,00 pri čemu najbolji faktor izgradivosti postižu građevine kojima isti iznosi 100,00 a najlošiji postižu građevine čiji je faktor izgradivosti 0,00.

,3 = .(,� ∗ 0�) ∗ 100(8) Konstruktivni elementi građevina na čijem je primjeru računata izgradivost vrednovani su u rasponu od 0,00 do 1,00. Koeficijent važnosti konstruktivnog elementa, We, poprima veću vrijednost ukoliko je konstruktivni element složenog tlocrtnog oblika, velike površine i čest element unutar građevine. Ključna ocjena faktora izgradivosti Ce izračunata je prema formuli (7) pri čemu je vrijednost faktora izgradivosti R određena ranije opisanim postupkom, dok je indeks faktora izgradivosti Wc poprimao vrijednost iz raspona 0,00 i 1,00. Postupak vrednovanja indeksa faktora izgradivosti Wc ovisio je o vrijednosti faktora izgradivosti R. Ukoliko je vrijednost faktora izgradivosti bila 0,00 indeks faktora nije bilo nužno određivati iz razloga što ocjena faktora izgradivosti Ce ostaje1,00. Ukoliko je vrijednost faktora izgradivosti R imala vrijednost veću od 0,00 vrijednost indeksa faktora izgradivosti Wc poprimala je vrijednost u ovisnosti o važnosti konstruktivnog elementa, učestalosti pojave konstruktivnog tipa elementa unutar građevine (stup, zid, ploča, …) i dimenzije tipa konstruktivnog elementa. Temelji svih promatranih objekata su temeljne ploče velikih volumnih zapremnina i jednostavnog oblika. S obzirom na količine betona potrebne za izradu temeljnih ploča potrebno je posvetiti veliku pažnju kod ugradnje i njege betona (zbog puzanja, skupljanja i naprezanja pri vezivanju). Kod svih promatranih građevina postoji samo jedna temeljna ploča stoga je dodijeljena vrijednost indeksa faktora izgradivosti Wc 0,00 jer izračunata vrijednost faktora izgradivosti R iznosi 0,00. Koeficijent važnosti We dodjeljivan je s obzirom na površinu temelja.


41

Na slikama 16,17 i 18 prikazani su izvadci iz projekata koji pokazuju tlocrtne dimenzije stupova. Treća dimenzija stupa, odnosno visina razlikuje se po projektu. Kod zgrade tvrtke Peri GmbH visina stupova iznosi 2,70 m na svim etažama, u trgovačkom centru Portanova visina stupova iznosi 2,82 m i također je jednaka na svim etažama, u stambeno˗ poslovnoj zgradi tvrtke Gradnja d.o.o. visina stupova je promjenjiva i iznosi 2,70 m u podrumu, 3,66 m u prizemlju te 2,66 na svim preostalim etažama. S obzirom na broj različitih tipova stupova zgradama su dodjeljivani indeks faktora izgradivosti Wc i indeks važnosti konstruktivnog elementa We. Kod zgrade tvrtke Peri GmbH indeks faktora izgradivosti Wc iznosi 0,00 jer su svi stupovi istih dimenzija (Slika 16) stoga on ne utječe na izračun (formula 7), dok je indeks važnosti We 0,60 zbog visoke potrebe za preciznošću izvedbe uz pretpostavku da se na zgradu postavlja staklena fasada. Stupovi trgovačkog centra Portanova različitih su tlocrtnih dimenzija, odnosno postoji 18 tipova stupova od ukupno 732 stupa (Slika

17). Stoga je pri izračunu izgradivosti indeks faktora izgradivosti Wc iznosio 0,60 jer se javlja velik gubitak vremena na izradi oplata različitih tipova uz ograničenu ponovnu upotrebu oplate. Indeksu važnosti konstruktivnog elementa We pridružena je vrijednost 0,8 jer je velik broj stupova koje je potrebno izgraditi i dosta stupova izloženo je oku kupca koji se nalazi unutar trgovačkog centra stoga je važno da njegova izvedba bude gotovo savršena. Unutar stambeno˗ poslovne zgrade tvrtke Gradnja d.o.o. nalazi se jedan tip stupova pa je indeks faktora izgradivosti Wc jednak 0,00 iz istog razloga kao i kod zgrade tvrtke Peri GmbH, dok koeficijent We iznosi 0,80 zbog velikog broja stupova (Slika 18).

Slika 16. Tlocrtni prikaz stupova zgrade Peri Gmbh


42

Slika 17. Tlocrtni prikaz stupova različitih dimenzija TC Portanove

Slika 18. Tlocrtni prikaz stupova SPZ Gradnja d.o.o.


43

Kod svih promatranih objekata sve ploče između etaža su jednakih dimenzija (unutar jednog promatranog objekta). Poprečni presjeci svih promatranih objekata koji prikazuju debljine ploča prikazani su na slikama 19,20 i 21 koje su izvadci iz pripadnih projekata. Dodijeljena vrijednost koeficijenta We odnosno koeficijenta važnosti konstruktivnog elementa prikazana je u tablici 6, a iznosi toliko zbog velikih površina ploča odnosno velike količine materijala potrebnih za ugradnju.

Slika 19. Izvadak iz projekta Peri GmbH- presjek ploče

Slika 20. Izvadak iz projekta TC Portanova- presjek ploče

Slika 21. Izvadak iz projekta SPZ Gradnja- presjek ploče


44

Vrijednost koeficijenta važnosti konstruktivnog elementa We dodjeljivana je na temelju količine zidova različitih debljina i u ovisnosti o kutu izvođenja zida (Slika 22,23,24). Kod trgovačkog centra Portanova vanjski nosivi zidovi izgrađeni su pod kutom što iziskuje težu montažu oplate i ugradnju betona, kod zgrade tvrtke Peri GmbH vanjski nosivi zidovi ne čine veliki dio konstrukcije, a zbog konstantnih prekida zida u prizemlju potrebno je izrađivati velik broj oplata, dok je broj unutarnjih zidova konstantan kroz sve etaže. SPZ tvrtke Gradnja d.o.o. ima velik broj zidova različitih debljina koji čine veliki udio u ukupnoj konstrukciji.

Slika 22. Izvadak iz projekta Peri GmbH˗ dimenzije zidova

Slika 23. Izvadak iz projekta TC Portanova˗ dimenzije zidova


45

Slika 24. Izvadak iz projekta SPZ Gradnja d.o.o.˗ dimenzije zidova


46

Tablica 6. Proračun izgradivosti

Građevinski

elementi

Objekti

Rezultat izgradivosti

Dijelovi konstrukcije

Temelji Stupovi Ploče Vanjski nosivi

zidovi Unutarnji nosivi

zidovi

CS Ce We Ce We Ce We Ce We Ce We

Objekt Peri 63,7 1 0,2 1 0,6 1 0,4 0,6 0,6 0,53 0,5

TC Portanova 60,6 1 0,7 0,75 0,8 1 0,6 0,62 0,6 0,43 0,5

SPZ Gradnja 78,3 1 0,3 1 0,8 1 0,4 0,78 0,6 0,5 0,6

Trgovački centar Portanova ima najniži faktor izgradivosti unatoč činjenici kako veći dio vertikalnih nosivih elemenata čine stupovi. Izgradivost poprima nisku vrijednost zbog kompleksnosti izgradnje vanjskih nosivih zidova, koji su smješteni pod kutom i time usporavaju brzinu postavljanja oplate, ugradnju betona odnosno brzinu izgradnje.

Zgrada tvrtke Peri GmbH pokazala se kao dobar primjer objekta koji koristi stupove kao glavni konstruktivni element, a razlog lošijeg rezultata izgradivosti su unutarnji i vanjski nosivi zidovi različitih debljina i dužina za čiju je izgradnju potrebno više vremena i time smanjuju vrijednost faktora izgradivosti.

Za stambeno poslovnu zgradu tvrtke Gradnja d.o.o. Osijek smještenu na križanju Strossmayerove i Ćićarijske ulice izračunata je najbolja izgradivost. Visoka vrijednost faktora izgradivosti CS ostvarena je zahvaljujući konstantnoj debljini zidova i ponavljaju dimenzija stupova time se doprinosi rezultatu izgradivosti što ujedno označava bržu, jednostavniju i lakšu izgradnju građevine.

Na slici 25 grafički je prikazan faktor izgradivosti za svaku izračunatu građevinu. Prema izračunatoj izgradivosti svaki objekt ima vrijednost veću od 50 što je pozitivan rezultat, no svaka građevina ima dosta prostora za poboljšanje izgradivosti. Povećanje izgradivosti otvara mogućnost uštede na svim razinama (financijskim, vremenskim, organizacijskim, …) te otvara mogućnost poboljšanja dizajna, povećanja kvalitete i smanjuje odstupanja od projektiranog. Kako bi se stvorila „know-how“ baza potrebno je omogućiti kolanje informacija između ranijih projekata na kojima je već određena izgradivost.


47

Slika 25. Prikaz rezultata– faktora izgradivosti

Proračun izgradivosti trebao bi biti jedan od temeljnih podataka na temelju kojeg se odlučuje za izgradnju građevine. Pomoću BIM programskih paketa možemo na jednostavan način upravljati modelom u svrhu povećanja faktora izgradivosti. Proračun izgradivost predstavlja jednostavan i praktičan način utjecanja na brzinu izgradnje građevine. Kombinacijom različitih računalnih modela na kojima se izračunava izgradivost možemo stvoriti optimalan model koji će zadovoljiti zahtjeve za brzinom izgradnje, ali i složene zahtjeve arhitektonskog oblikovanja. Korištenjem BIM modela omogućavamo jeftiniju, bržu i bolju građevinu. Kao što je već rečeno, izgradivost predstavlja stupanj u kojemu se projekt planiranog objekta pojednostavljuje kako bi se dovelo do što jednostavnije i jeftinije izgradnje građevine, a koja će odgovarati svim zahtjevima za uporabu građevine. Proračun izgradivosti na BIM modelima obuhvaća razumijevanje i koordinaciju građevinskih procesa kako bi se omogućila izgradnja u skladu sa zahtjevima naručitelja ali bez kašnjenja u rokovima i bez neočekivanih troškova. Za potpuno iskorištavanje izgradivosti potrebno je izvršiti proračun u ranim fazama što može omogućiti kasniju uštedu radne snage ali i materijala potrebnih za izgradnju te identificirati prepreke i nedostatke dizajna. Kako bi smo poboljšali stupanj izgradivosti modela zgrade Peri GmbH uz isti način izgradnje potrebno je izvršiti promjene dimenzija zidova. Za brže i jednostavnije postavljanje oplate, te njenu ponovnu uporabu na višim etažama potrebno je zidove dimenzionirati barem na istu debljinu, a pokušati što veći broj zidnih segmenata predvidjeti iste duljine što bi dovelo do uniformiranosti konstruktivnih elemenata.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

TC Portanova

SPZ Gradnja

Objekt Peri


48

Pri izračunu stupnja izgradivosti modela zgrade tvrtke Peri GmbH vrijednost indeksa faktora izgradivosti Wc i vrijednosti koeficijenta važnosti konstruktivnog elementa We, nisu odabrane kao najveće iz razloga potrebne preciznosti skeletnog sustava koji se pruža duž zgrade uz fasadu. Uz pretpostavku postavljanja staklene fasade potrebna je visoka preciznost izrade armirano-betonskih stupova, što zahtjeva precizno postavljanje oplate a time i dulje vrijeme montaže iste. Ukoliko bi se ovi prijedlozi za unaprjeđenje stupnja izgradivosti prihvatili, unutar BIM programskih paketa moguće je jednostavno i brzo unijeti promjene i time ostvariti veću vrijednost stupnja izgradivosti.

Tablica 7. Povećanje faktora izgradivosti

Građevinski

element

Objekt

Rezultat izgradivosti

Dijelovi konstrukcije

Temelji Stupovi Ploče Vanjski

nosivi zidovi Unutarnji

nosivi zidovi

CS Ce We Ce We Ce We Ce We Ce We

Objekt Peri 63,7 1 0,2 1 0,6 1 0,4 0,6 0,6 0,53 0,5

Objekt Peri (1) 84,2 1 0,2 1 0,6 1 0,4 0,8 0,6 0,7 0,5

Objekt Peri (2) 93,2 1 0,2 1 0,6 1 0,4 0,8 0,6 0,88 0,5

Pojednostavljenje je provedeno dva puta objekt Peri (1) i objekt Peri (2) i to kod oba puta promjenom debljine zidova, uz zadržavanje dimenzija ploča, temelja i stupova. Kod objekta Peri (1) promijenjene su dimenzije vanjskih i unutarnjih zidova. Umjesto inicijalno postojećih debljina vanjskih zidova 30 i 25 cm usvojeno je 30 cm za sve vanjske zidove. Unutarnji zidovi bili su debljina 20, 25, 30 i 40 cm, a njihova debljina je promijenjena u 25 i 30 cm. Time se ostvario rast faktora izgradivosti sa 63,7 na 84,2. Kod objekta Peri (2) zadržane su debljine vanjskih zidova kao kod objekta Peri (1) odnosno iznose 30 cm, dok su sve debljine unutarnjih zidova svedene na 30 cm. Ovakvom promjenom dolazimo do gotovo idealnog faktora izgradivosti u iznosu od 93,2. Prikazanim rezultatima faktora izgradivosti u tablici 7 pokazuje se kako pojednostavljenjem oblikovanja samo određenih konstruktivnih elemenata građevine možemo postići puno u napretku izgradivosti, odnosno u pogledu povećanja faktora izgradivosti. Za usporedbu rezultata izgradivosti potrebno je koristiti što veći broj modela kako bi se izlazni parametar˗ stupanj izgradivosti CS mogao usporediti na adekvatan način. U ovome radu proračun je proveden na tri zgrade čiji je nosivi sustav izrađen od armiranog betona i temeljen na armirano˗betonskoj ploči. Kako bi se omogućila jednostavna prenamjena promatranih zgrada veći dio nosivog sustava izrađen je na stupovima.


49

6. ZAKLJUČAK

Upotreba BIM tehnologije otvara nove mogućnosti građevinskog sektora. BIM tehnologija omogućava smanjenje ljudske pogreške, preciznije i detaljnije projektiranje i praćenje napretka gradnje, ali i održavanja objekta. Kako bi se iskoristile sve mogućnosti koje pruža primjena BIM tehnologije potrebno je detaljno projektirati projekt i sustavno unositi promjene. Primjenom BIM tehnologije mijenjaju se sudionici u projektu. Javljaju se BIM menadžer, BIM tehničar, BIM konzultant i BIM znanstvenik. Zajednička osobina svih novih sudionika je komunikativnost i poznavanje rada unutar BIM programskih paketa. U okviru upravljanja projektima upotreba BIM tehnologija otvara mogućnost smanjenja neuspjeha projekta jer se svi nedostatci mogu otkriti u ranim fazama. Najveća prednost pri upravljanju projektima je izrada predložaka koji se mogu koristiti kroz slične projekte i time štede vrijeme izrade, a ujedno i novac. Preklapanje izrade arhitektonskog dizajna, dokumentacije i koordinacije projekta dovodi do veće suradnje različitih struka i omogućava bolji uvid u sve faze projekta. Izrada projekta pomoću BIM tehnologije dolazi na velika vrata time voditelj projekta u tradicionalnom smislu gubi svoju ulogu, a na njegovo mjesto dolazi BIM menadžer. Vještine voditelja projekta djelomično odgovaraju vještinama BIM menadžera, te uz dobro poznavanje BIM tehnologije od voditelja projekta uz određene edukacije lako se postaje BIM menadžerom. Voditelj projekta zadužen je za građenje i analiziranje projekta dok se osim time BIM menadžer bavi i upravljanjem modelom. U ovom radu BIM tehnologija primijenjena je na 6D modelu zgrade tvrtke Peri GmbH. Osim već učestalog prikaza modela u tri dimenzije, sa modelom su povezani troškovi, dinamički plan i izgradivost. Ovim 6D modelom pokazana je prednost upotrebe BIM tehnologije, ubrzan je način računanja troškovnika i izrade dinamičkog plana jer se iz inicijalnog modela upotrebljavaju podaci potrebni za izračun. Poseban naglasak unutar 6D modela stavljen je na proračun izgradivosti odnosno prikaz na koji način oblikovanje građevine utječe na tehnologiju izvođenja radova i postizanje ciljeva projekta uz ograničene resurse. Izgradivost se na neki način može promatrati kao međukorak između projektne dokumentacije i izvedbe projekta. Izračunata izgradivost na promatranim građevinama pokazala je kako jednostavnost i uniformiranost građevina omogućuje bržu i kvalitetnu izgradnju. Prikazano je kako arhitektonski kompleksni elementi zahtijevaju veću pozornost pri izradi što dovodi do duljeg vremena potrebnog za izgradnju a samim time i povećanjem cijene istih. Zbog želje da se ne uništi sloboda arhitektonske slobodne potrebno je pronaći ravnotežu u jednostavnosti elemenata konstrukcije i/ili njihovoj uniformiranosti kako bi se npr. oplata mogla upotrijebiti višestruko.


50

7. LITERATURA

[1] http://web.efzg.hr/dok//inf/pozgaj/pisani%20materijali/T02%20Upravljanje%20projektima.pdf (28.5.2016.)

[2] Dolaček-Alduk Z., Upravljanje projektima - materijali sa predavanja, Sveučilište u Osijeku, Građevinski Fakultet 2015.

[3] https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/kvalifikacijski_clanak.pdf (30.05.2016.)

[4] http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=8415 (29.5.2016.)

[5] http://www.gfos.unios.hr/portal/images/stories/SGFOS/ULOGA%20VODITELJA%20PROJEKTA.ppt (02.06.2016)

[6] http://hrcak.srce.hr/file/20061 (30.5.2016.)

[7] http://e-gfos.gfos.hr/index.php/arhiva/broj-6/clanak-7-galic-dolacek-alduk-uremovic (01.06.2016.)

[8] Cheetham, D.W.; Lewis J. Productivity, buildability, and constructability: is work study the missing link?, 17th Annual ARCOM Conference, University of Salford, UK, editors: Akintoye A

[9] http://scholarbank.nus.edu.sg/termsofuse;jsessionid=16D80546E632BE6CF2959DC73D413E7B (10.06.2016.)

[10] http://portanova.hr/o-projektu/ (22.08.2016.)

[11] http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-67-2015-9-9-Montazna-gradnja.pdf (22.08.2016.)


51

8. POPIS SLIKA

Slika 1. Stupnjevi korištenja BIM-a ................................................................................................ 4

Slika 2. Primjeri određivanja stupnja korištenja BIM-a .................................................................. 5

Slika 3. Prikaz stupnjevanja korištenja BIM-a u SAD-u ................................................................ 6

Slika 4.Prednosti BIM-a .................................................................................................................. 7

Slika 5. Procesi upravljanja projektima ......................................................................................... 10

Slika 6. Upravljanje projektom ..................................................................................................... 13

Slika 7. Projektni ciklus BIM menadžera ...................................................................................... 15

Slika 8. Trodimenzionalni model zgrade tvrtke Peri GmbH (jugozapadno pročelje) ................... 17

Slika 9. Trodimenzionalni model zgrade tvrtke Peri GmbH (sjeveroistočno pročelje) ................ 17

Slika 10. Tri vremenska stanja planiranja ..................................................................................... 29

Slika 11. Vrste dinamičkih planova prema sadržaju ..................................................................... 30

Slika 12. Grafički prikaz izgradivosti prema CIRIA-i .................................................................. 31

Slika 13. Model zgrade tvrke Peri GmbH ..................................................................................... 37

Slika 14. Trgovački centar Portanova Osijek˗ model ................................................................... 37

Slika 15. Stambeno poslovna zgrada tvrtke Gradnja d.o.o.˗ model .............................................. 37

Slika 16. Tlocrtni prikaz stupova zgrade Peri Gmbh .................................................................... 41

Slika 17. Tlocrtni prikaz stupova različitih dimenzija TC Portanove ........................................... 42

Slika 18. Tlocrtni prikaz stupova SPZ Gradnja d.o.o.................................................................... 42

Slika 19. Izvadak iz projekta Peri GmbH- presjek ploče .............................................................. 43

Slika 20. Izvadak iz projekta TC Portanova- presjek ploče .......................................................... 43

Slika 21. Izvadak iz projekta SPZ Gradnja- presjek ploče ............................................................ 43

Slika 22. Izvadak iz projekta Peri GmbH˗ dimenzije zidova ........................................................ 44

Slika 23. Izvadak iz projekta TC Portanova˗ dimenzije zidova .................................................... 44

Slika 24. Izvadak iz projekta SPZ Gradnja d.o.o.˗ dimenzije zidova ........................................... 45

Slika 25. Prikaz rezultata– faktora izgradivosti ............................................................................ 47

9. POPIS TABLICA

Tablica 1. Stupnjevi korištenja BIM tehnologije u Ujedinjenom Kraljevstvu ................................ 3

Tablica 2. Troškovnik ................................................................................................................... 19

Tablica 3. Promjene principa po fazama projekta ......................................................................... 35

Tablica 4. Usporedni prikaz konstrukcije građevina ..................................................................... 36

Tablica 5. Vrijednost faktora izgradivosti ..................................................................................... 38

Tablica 6. Proračun izgradivosti .................................................................................................... 46

Tablica 7. Povećanje faktora izgradivosti ..................................................................................... 48


52

10. PRILOZI

10.1. Dvodimenzionalni prikaz zgrade tvrtke PERI GmbH

43,205

19,86

19,942

41,4

1

0,05

xx

GRAĐEVINSKI FAKULTET

OSIJEK

DIPLOMSKI RAD

Prilog: Tlocrt temeljnje ploče

Mj: 1:1500 Br. priloga: 1

Pristupnik: Nediljko Kapetanović

Izrađeno: travanj 2016.

Primljeno: rujan 2016.

Mentorica: doc.dr.sc.

Zlata Dolaček-Alduk

dipl.ing.građ.

93

48

30

1010

25

825

25

935

30

259

30

345

30

745

33

30

270

25

395

25

1815

40

575176136176136176138

27

175

176

300

176

136

176

136

176

136

176

231

33

1444

31

459

27

4140

4321

30

485

25

180

30

486

30

690

30

1986

52

114

321

52

114

525

20

114 262

1206

30

327

20

287114203

40

20

114 194

486

30

R

1

7

8

270

1710

546

56611433125825

25

326114495

39

114

58

30

48

100

130

100

48

30

218

20

82

101

120

20

30

26920

20

255

17

2

0

319

292

1257

721

259

30

509

100

130

100

108

31

75

114

71

30

562

114

250

21

233

51

289

640

3

1

7

1

1

4

2

5

1

66

168

20

168

30

756

40

396

30

207

30

355

30

37769

93 30 30 30 30 30 30 30 30 48

93

3030 30

3030 30

3030

48

16

8

20

16

8

R

1

7

8

R

2

0

8

168

237


OSIJEK

DIPLOMSKI RAD

Prilog: Tlocrt podruma







dipl.ing.građ.

4318

1986

30

175

1107

169

24

164

24

164

24

108

82

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

97

107

24

164

24

164

24

171

1111

175

30

168 239 136 239 136 239 136 239 136 239 136 239 136 239 136 239 136 239 136 239 136 239 161

25

275

25

395

30

950

40

820

40

250

30

259

30

345

30

4525

521

25

496

25

546

633

31

30

425

30

31

108

100

130

100

108

48

48

40

396 208 217 1020 695

1994

4140

203 114 634

643 114 194

25

25

178

45

546

66

30

168

20

168

30

66

R

1

7

8

101 61

675

1107

93

48


OSIJEK

DIPLOMSKI RAD

Prilog: Tlocrt prizemlja



Izrađeno: travanj 2016




dipl.ing.građ.

93

48

4321

1986

90

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

82

108

24

164

24

164

24

169

636

169

24

164

24

164

24

108

82

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

164

24

97

4140181

107

24

164

24

164

24

171

639

171

24

164

24

164

24

106

636

675

58 61

546

45

45

546

45

25

695

30

950

4040

250

30

259

30

345

30

637 820

45

25

25

25

31

30

425

30

31

108

100

130

100

108

48

48

66

30

168

20

168

30

66

25

6951020217208396

40

643114 194

203 114 634

R

178


OSIJEK

DIPLOMSKI RAD

Prilog: Tlocrt etaža od +1 do +6







dipl.ing.građ.


58

10.2. Dinamički plan˗ gantogram

ID Task Name Duration Start Finish

1 1 TR-9-2016-1 135 days Tue 24.05.16 Tue 29.11.16

2 1.1 Temeljna ploča 18 days Tue 24.05.16 Fri 17.06.16

3 1.1.1 Tesarski radovi 7 days Tue 24.05.16 Thu 02.06.16

4 1.1.1.1 Oplata temelja i ravnih betonskih zidova - jednostrana oplata7 days Tue 24.05.16 Thu 02.06.16

5 1.1.2 Armirački radovi 18 days Tue 24.05.16 Fri 17.06.16

6 1.1.2.1 Strojno sječenje,savij ručno postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom18 days Tue 24.05.16 Fri 17.06.16

7 1.1.3 Betonski radovi 7 days Thu 02.06.16 Mon 13.06.16

8 1.1.3.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije7 days Thu 02.06.16 Mon 13.06.16

9 1.2 Podrum 28 days Fri 17.06.16 Wed 27.07.16

10 1.2.1 Zidovi 17 days Fri 17.06.16 Tue 12.07.16

11 1.2.1.1 Tesarski radovi 5 days Thu 30.06.16 Thu 07.07.16

12 1.2.1.1.1 Izrada-montaža i demontaža dvostrane oplate od doka tabli d=27 mm za nearmirane i armirane zidove5 days Thu 30.06.16 Thu 07.07.16

13 1.2.1.2 Armirački radovi 8 days Fri 17.06.16 Wed 29.06.16

14 1.2.1.2.1 Strojno sječenje,savij ručno postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom8 days Fri 17.06.16 Wed 29.06.16

15 1.2.1.3 Betonski radovi 3 days Thu 07.07.16 Tue 12.07.16

16 1.2.1.3.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije3 days Thu 07.07.16 Tue 12.07.16

17 1.2.2 Stropna ploča 20 days Wed 29.06.16 Wed 27.07.16

18 1.2.2.1 Tesarski radovi 5 days Wed 13.07.16 Wed 20.07.16

19 1.2.2.1.1 Oplata ravnih betonskih ploča od doka tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima5 days Wed 13.07.16 Wed 20.07.16

20 1.2.2.2 Armirački radovi 10 days Wed 29.06.16 Wed 13.07.16

21 1.2.2.2.1 Strojno sječenje,savij ručno postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom10 days Wed 29.06.16 Wed 13.07.16

22 1.2.2.3 Betonski radovi 5 days Wed 20.07.16 Wed 27.07.16

23 1.2.2.3.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije5 days Wed 20.07.16 Wed 27.07.16

24 1.3 Prizemlje 25 days Wed 13.07.16 Wed 17.08.16

25 1.3.1 Zidovi 18 days Wed 13.07.16 Mon 08.08.16

26 1.3.1.1 Tesarski radovi 2 days Fri 29.07.16 Tue 02.08.16

27 1.3.1.1.1 Izrada-montaža i demontaža dvostrane oplate od doka tabli d=27 mm za nearmirane i armirane zidove2 days Fri 29.07.16 Tue 02.08.16

28 1.3.1.2 Armirački radovi 4 days Wed 13.07.16 Tue 19.07.16

29 1.3.1.2.1 Strojno sječenje,savij ručno postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom4 days Wed 13.07.16 Tue 19.07.16

30 1.3.1.3 Betonski radovi 4 days Tue 02.08.16 Mon 08.08.16

31 1.3.1.3.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije4 days Tue 02.08.16 Mon 08.08.16

32 1.3.2 Stupovi 14 days Wed 13.07.16 Tue 02.08.16

33 1.3.2.1 Tesarski radovi 1 day Fri 29.07.16 Mon 01.08.16

34 1.3.2.1.1 Oplata ravnih stupova bez zuba,bez obzira na visinu i obim od dasaka 24 mm1 day Fri 29.07.16 Mon 01.08.16

35 1.3.2.2 Armirački radovi 2 days Wed 13.07.16 Fri 15.07.16

36 1.3.2.2.1 Strojno sječenje,savij ručno postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom2 days Wed 13.07.16 Fri 15.07.16

37 1.3.2.3 Betonski radovi 1 day Mon 01.08.16 Tue 02.08.16

38 1.3.2.3.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije1 day Mon 01.08.16 Tue 02.08.16

39 1.3.3 Stropna ploča 21 days Tue 19.07.16 Wed 17.08.16

40 1.3.3.1 Tesarski radovi 5 days Tue 09.08.16 Tue 16.08.16

41 1.3.3.1.1 Oplata ravnih betonskih ploča od doka tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima5 days Tue 09.08.16 Tue 16.08.16

42 1.3.3.2 Armirački radovi 8 days Tue 19.07.16 Fri 29.07.16

43 1.3.3.2.1 Strojno sječenje,savij ručno postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom8 days Tue 19.07.16 Fri 29.07.16

44 1.3.3.3 Betonski radovi 1 day Tue 16.08.16 Wed 17.08.16

45 1.3.3.3.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije1 day Tue 16.08.16 Wed 17.08.16

46 1.4 Kat 1 25 days Fri 29.07.16 Fri 02.09.16

47 1.4.1 Zidovi 18 days Fri 29.07.16 Wed 24.08.16



50 1.4.1.2 Armirački radovi 2 days Fri 29.07.16 Tue 02.08.16

51 1.4.1.2.1 Strojno sječenje,savij ručno postavljanje i vezanje složena armatura čelik čbr r=14 i više mm -prijenos kranom2 days Fri 29.07.16 Tue 02.08.16



54 1.4.2 Stupovi 17 days Fri 29.07.16 Tue 23.08.16






25.04 09.05 23.05 06.06 20.06 04.07 18.07 01.08 15.08 29.08 12.09 26.09 10.10 24.10 07.11 21.11 05.12

01 May 01 June 01 July 01 August 01 September 01 October 01 November 01 December

Task

Split

Milestone

Summary

Project Summary

External Tasks

External Milestone

Inactive Task

Inactive Milestone

Inactive Summary

Manual Task

Duration-only

Manual Summary Rollup

Manual Summary

Start-only

Finish-only

Deadline

Progress

DINAMIČKI PLAN - GANTOGRAM

Page 1 Nediljko Kapetanović

Project: GALA-DIPlomski rad2-3.m

Date: Wed 31.08.16



61 1.4.3 Stropna ploča 23 days Tue 02.08.16 Fri 02.09.16

62 1.4.3.1 Tesarski radovi 5 days Thu 25.08.16 Thu 01.09.16

63 1.4.3.1.1 Oplata ravnih betonskih ploča od doka tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima5 days Thu 25.08.16 Thu 01.09.16



66 1.4.3.3 Betonski radovi 1 day Thu 01.09.16 Fri 02.09.16

67 1.4.3.3.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije1 day Thu 01.09.16 Fri 02.09.16

68 1.5 Kat 2 27 days Fri 12.08.16 Tue 20.09.16

69 1.5.1 Zidovi 20 days Fri 12.08.16 Fri 09.09.16

70 1.5.1.1 Tesarski radovi 2 days Tue 06.09.16 Thu 08.09.16

71 1.5.1.1.1 Izrada-montaža i demontaža dvostrane oplate od doka tabli d=27 mm za nearmirane i armirane zidove2 days Tue 06.09.16 Thu 08.09.16





76 1.5.2 Stupovi 19 days Fri 12.08.16 Thu 08.09.16

77 1.5.2.1 Tesarski radovi 1 day Tue 06.09.16 Wed 07.09.16

78 1.5.2.1.1 Oplata ravnih stupova bez zuba,bez obzira na visinu i obim od dasaka 24 mm1 day Tue 06.09.16 Wed 07.09.16



81 1.5.2.3 Betonski radovi 1 day Wed 07.09.16 Thu 08.09.16

82 1.5.2.3.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije1 day Wed 07.09.16 Thu 08.09.16

83 1.5.3 Stropna ploča 25 days Tue 16.08.16 Tue 20.09.16

84 1.5.3.1 Tesarski radovi 5 days Mon 12.09.16 Mon 19.09.16

85 1.5.3.1.1 Oplata ravnih betonskih ploča od doka tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima5 days Mon 12.09.16 Mon 19.09.16





90 1.6 Kat 3 29 days Fri 26.08.16 Thu 06.10.16

91 1.6.1 Zidovi 22 days Fri 26.08.16 Tue 27.09.16

92 1.6.1.1 Tesarski radovi 2 days Thu 22.09.16 Mon 26.09.16

93 1.6.1.1.1 Izrada-montaža i demontaža dvostrane oplate od doka tabli d=27 mm za nearmirane i armirane zidove2 days Thu 22.09.16 Mon 26.09.16





98 1.6.2 Stupovi 21 days Fri 26.08.16 Mon 26.09.16

99 1.6.2.1 Tesarski radovi 1 day Thu 22.09.16 Fri 23.09.16

100 1.6.2.1.1 Oplata ravnih stupova bez zuba,bez obzira na visinu i obim od dasaka 24 mm1 day Thu 22.09.16 Fri 23.09.16



103 1.6.2.3 Betonski radovi 1 day Fri 23.09.16 Mon 26.09.16

104 1.6.2.3.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije1 day Fri 23.09.16 Mon 26.09.16

105 1.6.3 Stropna ploča 27 days Tue 30.08.16 Thu 06.10.16

106 1.6.3.1 Tesarski radovi 5 days Wed 28.09.16 Wed 05.10.16

107 1.6.3.1.1 Oplata ravnih betonskih ploča od doka tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima5 days Wed 28.09.16 Wed 05.10.16





112 1.7 Kat 4 31 days Fri 09.09.16 Mon 24.10.16

113 1.7.1 Zidovi 24 days Fri 09.09.16 Thu 13.10.16

114 1.7.1.1 Tesarski radovi 2 days Mon 10.10.16 Wed 12.10.16

115 1.7.1.1.1 Izrada-montaža i demontaža dvostrane oplate od doka tabli d=27 mm za nearmirane i armirane zidove2 days Mon 10.10.16 Wed 12.10.16




25.04 09.05 23.05 06.06 20.06 04.07 18.07 01.08 15.08 29.08 12.09 26.09 10.10 24.10 07.11 21.11 05.12


Task

Split

Milestone

Summary

Project Summary

External Tasks

External Milestone

Inactive Task

Inactive Milestone

Inactive Summary

Manual Task

Duration-only


Manual Summary

Start-only

Finish-only

Deadline

Progress




Date: Wed 31.08.16



120 1.7.2 Stupovi 23 days Fri 09.09.16 Wed 12.10.16

121 1.7.2.1 Tesarski radovi 1 day Mon 10.10.16 Tue 11.10.16

122 1.7.2.1.1 Oplata ravnih stupova bez zuba,bez obzira na visinu i obim od dasaka 24 mm1 day Mon 10.10.16 Tue 11.10.16





127 1.7.3 Stropna ploča 29 days Tue 13.09.16 Mon 24.10.16



130 1.7.3.2 Tesarski radovi 5 days Fri 14.10.16 Fri 21.10.16

131 1.7.3.2.1 Oplata ravnih betonskih ploča od doka tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima5 days Fri 14.10.16 Fri 21.10.16



134 1.8 Kat 5 33 days Fri 23.09.16 Wed 09.11.16

135 1.8.1 Zidovi 26 days Fri 23.09.16 Mon 31.10.16

136 1.8.1.1 Tesarski radovi 2 days Wed 26.10.16 Fri 28.10.16

137 1.8.1.1.1 Izrada-montaža i demontaža dvostrane oplate od doka tabli d=27 mm za nearmirane i armirane zidove2 days Wed 26.10.16 Fri 28.10.16





142 1.8.2 Stupovi 25 days Fri 23.09.16 Fri 28.10.16

143 1.8.2.1 Tesarski radovi 1 day Wed 26.10.16 Thu 27.10.16

144 1.8.2.1.1 Oplata ravnih stupova bez zuba,bez obzira na visinu i obim od dasaka 24 mm1 day Wed 26.10.16 Thu 27.10.16





149 1.8.3 Stropna ploča 31 days Tue 27.09.16 Wed 09.11.16

150 1.8.3.1 Tesarski radovi 5 days Tue 01.11.16 Tue 08.11.16

151 1.8.3.1.1 Oplata ravnih betonskih ploča od doka tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima5 days Tue 01.11.16 Tue 08.11.16





156 1.9 Kat 6 37 days Fri 07.10.16 Tue 29.11.16

157 1.9.1 Zidovi 28 days Fri 07.10.16 Wed 16.11.16







164 1.9.2 Stupovi 27 days Fri 07.10.16 Tue 15.11.16







171 1.9.3 Stropna ploča 35 days Tue 11.10.16 Tue 29.11.16

172 1.9.3.1 Tesarski radovi 6 days Thu 17.11.16 Fri 25.11.16

173 1.9.3.1.1 Oplata ravnih betonskih ploča od doka tabli d=27 mm -podupiranje metalnim podupiračima6 days Thu 17.11.16 Fri 25.11.16

174 1.9.3.2 Betonski radovi 2 days Fri 25.11.16 Tue 29.11.16

175 1.9.3.2.1 Strojno ugradjivanje betona pumpom kapaciteta 60 m3/sat vertikalni transport,presjeka preko 0,30 m3 po m2 ili m1 konstrukcije2 days Fri 25.11.16 Tue 29.11.16



25.04 09.05 23.05 06.06 20.06 04.07 18.07 01.08 15.08 29.08 12.09 26.09 10.10 24.10 07.11 21.11 05.12


Task

Split

Milestone

Summary

Project Summary

External Tasks

External Milestone

Inactive Task

Inactive Milestone

Inactive Summary

Manual Task

Duration-only


Manual Summary

Start-only

Finish-only

Deadline

Progress




Date: Wed 31.08.16

diplomski rad kapetanovic 23082016diplomski rad nediljko kapetanovi ć 3 2. op Ćenito o bim-u bim...

Documents