diplomski studij likovne pedagogije prvotni …apuri.hr/docu/lpd_hrvatski.pdf · diplomski studij...

DIPLOMSKI STUDIJ LIKOVNE PEDAGOGIJE

Ovaj tekst obuhvaća prvotni prijedlog studijskog programa na koji je izdana dopusnica

Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH od 16. lipnja 2005. godine, izmjene u Popisu

predmeta s pripadajućim ECTS bodovima i satima koje je prihvatio Senat Sveučilišta u Rijeci

15. rujna 2009. godine te izmjenjene nazive koji se stječu po završetku studija (objavljeno u

Popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica, Nar. novine 87/2009).

1. UVOD

Razlog za pokretanje studija

Program nove visokoškolske ustanove predlaţe se kao preddiplomski studij u trajanju od

četiri godine i diplomski studij u trajanju od jedne godine prema modelu 4+1 prema Zakonu o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Statutu Sveučilišta u Rijeci koji predviĎa

osnivanje takve članice. Program je u potpunosti usuglašen s predstojećim promjenama u

sustavu visokoga školstva u skladu s prihvaćanjem načela Bolonjske konvencije i procesa.

Svojom sveučilišnom infrastrukturom riječko je sveučilište institucija kojoj gravitiraju tri

ţupanije. Osim kandidata iz Primorsko-goranske ţupanije, na čijem se teritoriju nalazi

središte Sveučilišta i većina sveučilišnih članica, na studij likovnih umjetnosti se upisuju

kandidati iz Istarske i Ličko-senjske ţupanije. Posljednjih je godina uočen priliv kandidata iz

Osječko-baranjske ţupanije.

Temeljni zahtjev s kojim se susreću budući studenti likovnih umjetnosti jest dvojak: jedan dio

budućih studenata izraţava ţelji za studijem koji će ih osposobiti za pedagoško zanimanje, a

drugi se dio opredjeljuje za umjetnički ili primijenjeni rad u likovnim umjetnostima.

Nedavno utvrĎen smjer razvoja naše zemlje temelji se na odrednici decentralizacije te u tom

smislu, osim već postojećih dviju likovnih odnosno umjetničkih akademija smještenih u

Zagrebu i Splitu, Odsjek za likovne umjetnosti osjeća veliki pritisak javnosti i potrebu ovoga

dijela naše zemlje za usmjerenijim obrazovanjem u likovnim umjetnostima pri prijavama

kandidata na Odsjek za likovne umjetnosti.

Poseban utjecaj na formiranje Odjeka imala je i još uvijek ima Akademija likovnih umjetnosti

u Zagrebu koja djeluje i kao matična ustanova na kojoj se vrši izbor u znanstveno-nastavnička

i umjetničko-nastavna zvanja. Većina postojećeg nastavnog kadra na Odjeku educirana je na

toj uvaţenoj ustanovi. Isto tako valja naglasiti da profesori Akademije likovnih umjetnosti u

Zagrebu već čitav niz godina rado daju nuţne savjete za rad i formiranje buduće nove

ustanove. Povremeno se uključuju u nastavu Odsjeka za likovne umjetnosti ili organiziraju

specijalističke radionice. Čitav niz eminentnih umjetnika s Akademije likovnih umjetnika u

Zagrebu iskazao je spremnost i za budućom suradnjom na novoj instituciji te su se uključili u

formiranje koncepcije budućega novog studija.

Studijski program pedagoškog usmjerenja Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u

Rijeci temelji se na suvremenoj koncepciji studiranja kompaktnoga jednopredmetnog studija

organiziranoga na načelu izbornog studija prema individualnom izboru. Ovaj studij

podrazumijeva razmjenu sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih kolegija s drugim

fakultetima te razmjenu i ugošćavanje profesora s drugih sveučilišta iz Hrvatske i svijeta te

stimuliranje vlastitih profesora za povremeni rad na meĎunarodnim visokoškolskim

institucijama. Intencija je uključiti se u nove tokove visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj i

Europi te priključiti naš model studiranja svim sličnim studijima u Europi. Studij je

koncipiran po modelu konzultativne i istraţivačke nastave s izrazito naglašenom

komponentom individualnog pristupa nastavi, ali i individualnog formiranja vlastitog modela

studiranja svakog studenta izborom predmeta.

Usporedivost s programima inozemnih visokih učilišta

Predloţeni je plan i program pripremljen u skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj

djelatnosti i visokom obrazovanju objavljenom u Narodnim novinama br. 123/2003., u skladu

s ECTS kriterijima (europskim sustavom prijenosa bodova) tiskanim u Sveučilišnom

vjesniku/ vol. XLVI, 2000 (posebna broj) te Statutu Sveučilišta u Rijeci.

Program je kompatibilan s proklamiranim meĎunarodnim standardima poboljšanja i

preobrazbe visokog školstva u Europi prema zaključcima Europskoga rektorskog zbora, te

prema Sorbonskoj, Bolonjskoj i Praškoj deklaraciji.

Predloţeni program slijedi zaključke regionalne konferencije Science for peace and

development: Regional Scientific Cooperation in South Eastern Europe in the Context of

European Integration with a Particular Reference to the Sitauation in Bosnia and Hercegovina,

Croatia, FYR Macedonia, FR Yugoslavia and Slovenia (Maribor, 4-6. listopada 2001.). Na

navedenom je skupu upućen poziv na sveopću prilagodbu visokoškolskog sustava

tranzicijskih zemalja Istoka i jugoistoka Europe sveučilišnim standardima Europske unije i

postupno pristupanje ustanova visokoškolske izobrazbe u tim zemljama području EUA

(European University Area).

Osvrnuvši se na britanski model visokoškolskih ustanova u području likovnih i primijenjenih

umjetnosti jasno je da je izbor predmeta prilagoĎen novim potrebama tog profila. Nastava

unutar svih primijenjenih smjerova redovito uključuje osnovne postavke slikarstva, kiparstva i

grafike te interdisciplinarnih predmeta. Ta je nastava upotpunjena nastavom radioničko-

atelijerskog tipa iz područja keramike, obrade metala, tekstila i stakla. Redovita se nastava tih

predmeta odvija u specijaliziranim radionicama/atelijerima. Prelaskom na više godine studija

ta se nastava progresivno specijalizira i suţava se područje struke. Komplementarni predmeti

podrazumijevaju kolegije povijesti umjetnosti i teorije. Osnove tih predmeta uče se tijekom

prvih dviju godina. Potom slijede dvije godina dodiplomskog studija s većom mogućnosti

izbora predmeta. Sveukupno je potrebno ostvariti 240 ECTS bodova do zvanja baccalaureus

odreĎene struke.

Talijanske akademije opredijelile su se za model 3 + 2, a neke za model 4 + 1. Ukupan broj

kredita po semestru je 30, a predmeti se dijele u tri grupe. Prvu grupu predstavljaju temeljni

(fundamentalni) predmeti likovnih umjetnosti i proteţu se kroz prve tri godine (bodovne

vrijednosti 20 ECTS-a). Drugu grupu predmeta čine praktični predmeti minimalnog iznosa od

6 ECTS bodova te izborni predmeti u iznosu od 4 ECTS boda što sveukupno daje 30 bodova

po semestru. U slučaju kada je diplomski studij dvogodišnji, struktura raspodjele predmeta je

ista kao i na prvim trima godinama. Ukupan iznos ECTS bodova tijekom 5 godina studija

iznosi 300.

Accademia di belle arti di Brera u Milanu dijeli svoje kolegije u tri kategorije; A –

integrativni kolegiji; B – zajedničke osnove/predmeti opće likovne izobrazbe; C –

specijalistički kolegiji.

Opća je karakteristika programa na analiziranim akademijama likovnih i primijenjenih

umjetnosti da se pomalo gubi izričita podvojenost i različitost tih programa jer se u oba

usmjerenja uvode kolegiji koji obraĎuju moderne medije i nove tehnologije. Isto tako, nema

izričite podjele ili opredijeljenosti za model 3 + 2 ili 4 + 1 jer pojedine akademije imaju i

jedan i drugi sustav podjele godina preddiplomskog i diplomskog studija..

PonuĎeni program Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci temelji se na

stvarnoj mogućnosti izbora kolegija. Od ponuĎenih 20 kolegija mogu se izabrati kolegiji u

vrijednosti 18 ECTS bodova, odnosno 3 od 6 bodova, 4 od 4 boda, 2 od 6 + 1 od 4 + 1 od 2

boda, a što znači da student bira 3 ili 4 kolegija iz bogate mogućnosti izbora od 20 različitih

predmeta različite bodovne vrijednosti. Treba istaknuti da ovakva količina izbornih predmeta

ne predstavlja problem u organizaciji nastave jer je minimalni broj studenata po grupi

ograničen na 5, a to znači da je godišnje moguće izabrati 10 kolegija maksimalno ako je

ukupan broj studenata oba usmjerenja na istoj godini 50. Smatramo da je takav izbor iz

mnoštva moguć i ključan za samostalno formiranje predmeta interesa svakom studentu

ponaosob. Izborni predmeti profilirani su prema grupama struke te su namijenjeni studentima

koji će svoje buduće zanimanje vezati uz struke primijenjenih umjetnosti.

Dosadašnja iskustva Odsjeka likovnih umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u

provoĎenju sličnog programa

Tijekom posljednjih desetljeća Odsjek za likovne umjetnosti Filozofskoga fakulteta

Sveučilišta u Rijeci bio je poprištem više relevantnih promjena svoga ustroja i programa te se

potvrdio kao fleksibilan i relevantan odsjek svoga fakulteta. Zamjetan je razvoj našeg odsjeka

u pogledu kvalitete programa, stvaranja vlastitoga znanstveno-nastavnog kadra te praćenje i

sudjelovanje na suvremenoj likovnoj sceni u Hrvatskoj kako profesora tako i studenata. Isto

tako, pojedini su se segmenti usmjerenja na našem odsjeku profilirali u tom smjeru da je

nastavak na poslijediplomskom studiju na nekoj drugoj ustanovi postao nuţnost. Iznjedrivši

se iz tradicije Pedagoškoga fakulteta pa potom Filozofskoga fakulteta u Rijeci Odsjek se

pokazao kadrim kvalitativno se usmjeriti u dva pravca: u područje povijesti umjetnosti, čiji

odsjek već djeluje pri Filozofskom fakultetu u Rijeci te sada i drugim svojim ogrankom:

Akademijom primijenjenih umjetnosti. Buduća ustanova ima namjeru nastaviti educiranje u

području likovne pedagogije te tome pridodati i smjer primijenjenih umjetnosti

omogućavajući svojim budućim studentima opredjeljenje za jedan od tih dvaju usmjerenja.

Planirana institucija ţeli temeljiti svoj rad na suvremenim tekovinama razvoja u likovnim

umjetnostima kako ne bi zaostala za ostatkom Europe u području obrazovanja.

Visokoobrazovani primijenjeni umjetnici jedini će biti sposobni planirati odrţivi razvoj,

stvarati takve proizvode koji će biti konkurentni na meĎunarodnom likovnom i industrijskom

trţištu. Ustanove koje će moći stvarati takve mlade stručnjake u likovnoj sferi biti će nuţnost

21. stoljeća.

Interes institucija izvan visokog školstva za pokretanje diplomskog studija

Jasna je potreba za dodatnim, profesionalnim obrazovanjem u likovnim umjetnostima te bi

tako novoformirana Akademija primijenjenih umjetnosti zatvara krug obrazovanja u tom

području. Jednako tako, ova će se institucija nadovezivati u vertikali na postojeće škole

primijenjenih umjetnosti koje djeluju pod različitim imenima u Rijeci, Zagrebu, Puli, Splitu i

Osijeku te se na taj način omogućava učenicima strukovnih srednjih škola u području likovnih

umjetnosti nastavak školovanja.

Diplomski studiji likovne pedagogije popuniti će sve potrebe za visokim stručnim

pedagoškim kadrom u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama naše makroregije,

kojoj pripadaju Primorsko-goranska ţupanija, Istarska ţupanija i Ličko-senjska ţupanija.

Predloţeni model s dvama usmjerenjima, pedagoškim i primijenjenih umjetnosti, ima namjeru

zadovoljiti potrebe kako suvremene nastave tako i promijenjenih potreba u kulturi gdje je

interdisciplinarnost uvjet opstanku i razvoju svih onih koji djeluju u tom području, posebno

potreba u industriji i malom poduzetništvu. Suvremene se djelatnosti sve više povezuju i

proţimaju. Osmišljavanje kulturnih zbivanja, njihov sadrţaj te potreba industrije ţeljno

očekuju visokoobrazovan i znanstveno-umjetnički obrazovan kadar koji će moći biti

nositeljem integriranih područja.

Uvjereni smo da će ova nova visokoškolska ustanova postati generatorom novih kadrova i

zanimanja u likovnim umjetnostima koji će moći udovoljiti sve kompleksnijim zahtjevima

europski orijentiranoga društva.

Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Studij likovne pedagogije na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci karakterizira

obuhvatnost i kritičnost duha, ali i potpuno specifičan pristup kako klasičnim tako i

suvremenim likovnim disciplinama. Studij svojom obuhvatnošću postaje područje susreta

preklapajućih područja poput klasičnih likovnih disciplina, likovne pedagogije, keramike,

suvremenih likovnih medija, industrijskog dizajna, grafičkog dizajna, suvremenih i klasičnih

fotografskih tehnika, potpuno specifičnog menadţmenta u kulturi, strukama povezanih uz

kazalište kao što su scenografija, kostimografija ili lutkarstvo uz uvrijeţene aspekte podjele na

slikarstvo, grafiku, kiparstvo i crtanje. Ovako osmišljeni programi privlačni su većem broju

studenata koji studijem ţele ostvariti individualizirani obrazovni profil koji je svojom

fleksibilnošću prilagoĎen novim potrebama našeg, ali i meĎunarodnog trţišta rada.

Primarni očekivani ishodi reforme kurikuluma su ostvarivanje bilateralne i/ili multilateralne

suradnje u realizaciji studija s drugim hrvatskim i evropskim studijima primijenjenih

umjetnosti; omogućavanje mobilnosti studenata koji dio studija mogu ostvariti na drugim

hrvatskim ili evropskim sveučilištima te zadovoljiti kriterije izbornosti i time raznolikosti

kurikuluma prilagoĎenog individualnim interesima studenata.

2. OPĆI DIO

2.1. Naziv studija

Preddiplomski i diplomski studiji likovne pedagogije.

2.2. Nositelj studija

Studiji predlaţe Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci u osnivanju, a

izvoĎač studija je Odsjek pedagoškog usmjerenja Akademije primijenjenih umjetnosti

Sveučilišta u Rijeci.

2.3. Trajanje studija

Predlaţe se dvostupanjsko obrazovanje po modelu 4+1: četiri godine preddiplomskog i jedna

godina diplomskog studija.

2.4. Uvjeti upisa na studiji.

Uvjeti upisa na preddiplomski studiji su završena četverogodišnja srednja škola i poloţen

razredbeni ispit. Za područje pedagoškog usmjerenja provodi se praktični prijemni ispit iz

područja crtanja, kiparstva i slikarstva, pismeni ispit iz područja povijesti umjetnosti razine

znanja srednjoškolskog obrazovanja te usmeni ispit motivacije za pedagoško zanimanje.

Uvjeti upisa na diplomski studiji. Student se moţe upisati na diplomski studij poloţivši sve

ispite propisane programom odgovarajućeg preddiplomskog četverogodišnjeg studija

predočenjem popisa predmeta, ECTS bodova i ocjena.

2.5. Preddiplomski studiji

Četverogodišnji studij preddiplomskog studija pedagoškog usmjerenja pri Akademiji

primijenjenih umjetnosti u Rijeci program je modularnoga jednopredmetnog studija koji se

sastoji od jasno definiranog i obveznog dijela predmeta (A), obveznih izbornih predmeta

opredjeljenja unutar likovnih disciplina (B) te izbornog dijela predmeta (C) definiranih

omjerom prema Uputama o izradi programa u sustavu ECTS-a.

Struktura četverogodišnjega preddiplomskog studija pedagoškog odsjeka:

1. i 2. godina - obvezni predmeti (A) (28 ECTS bodova)

- izborni predmeti (C) (2 ECTS boda)

3. godina studija - obvezni predmeti (A) (14 ECTS bodova)

- obvezni izborni predmeti (B) (8 ECTS bodova)

- izborni predmeti (C) (8 ECTS bodova)

4. godina studija - obvezni predmeti (A) (5 ECTS bodova)

- obvezni izborni predmeti (B) (7 ECTS bodova)

- izborni predmeti (C) (18 ECTS bodova)

Pripremni dio studija traje dvije godine, s time da su u dijelu nastavnih sadrţaja optimalno

korišteni postojeći znanstveno-nastavni i umjetničko-nastavni potencijali buduće Akademije

primijenjenih umjetnosti. Na isti će se način koristiti i prostori te oprema ustanove. U

pripremnom je dijelu teţište na temeljnim disciplinama i dovoljno širokim osnovama likovnih

umjetnosti, s ciljem da studenti formiraju solidnu osnovu za razumijevanje struke kako bi im

se omogućilo svladavanje vještina i znanja na višim godinama studija.

Usmjeravajući dio studija odvija se u V., VI., VII. i VIII. semestru. Na početku treće godine

studija obaju usmjerenja student ima mogućnost biranja jednog od triju raspoloţivih područja

unutar osnovnih likovnih disciplina: grafiku, kiparstvo ili slikarstvo koji se nazivaju obvezni

izborni predmeti (C). Tim odabirom student se ne opredjeljuje trajno za jedno od tih područja

već mu se omogućuje daljnji odabir predmeta prema vlastitom afinitetu i interesu. Tek odabir

unutar izbornih predmeta omogućuje formiranje vlastite sheme predmeta i usmjerenja te

bodovnim sustavom sam student odreĎuje koji mu predmeti postaju glavni. Student završava

studij polaganjem svih ispita i izvršavanjem svih studentskih obveza.

Opis zvanja i stručni naziv:

Cjeloviti četverogodišnji program (osam semestara) preddiplomskog studija predviĎa

ostvarenje 240 ECTS bodova. Polaganjem svih ispita i ispunjavanjem obveza prema

pojedinim programima student ostvaruje prvu fazu cjelovitoga studija te ostvaruje pravo na

zvanje: SVEUČILIŠNI PRVOSTUPNIK/PRVOSTUPNICA (baccalaureus/baccalaurea)

LIKOVNE PEDAGOGIJE Bachelor of Art Education. Iz područja umjetnosti, polja likovnih

umjetnosti, pedagoško usmjerenje.

Prvi stupanj nije dovoljan za profesionalni kvalifikaciju ne nudi nuţne kompetencije za

profesionalno bavljenje likovnom pedagogijom.

Studenti nakon završetka preddiplomskog studija stječi temeljna znanja iz područja likovne

pedagogije i likovne umjetnosti odreĎenog usmjerenja :slikarstva , kiparstva, grafike , koji im

omogućuje nastavak diplomskog studija likovne pedagogije ili nekog drugog studija.

Usvojena znanja i kompetencije te usvojene vještine omogućuju prvostupnicima da se nakon

završenog preddiplomskog studija bave onim djelatnostima u kojima su te kompetencije i

vještine potrebne; razne kulturne ustanove, turističke ustanove, elektronski mediji, industrija,

malo poduzetništvo, samostalni umjetnički rad.

Kompetencije koje student stječe nakon završetka preddiplomskog studija:

Bazična znanja o metodama istraţivanja i rada u likovnim umjetnostima i samostalnom

likovnom radu.

Spoznaje o bazičnim i naprednom vještinama rada u likovnoj umjetnosti. Zavisno od

osobnog usmjerenja ,usvajanje raznih tehnika i metoda kreativnog rada.

Osim usvojenih temeljnih zvanja, usvajaju se i neke specifične i opće vještine

Specifične vještine

samostalan rad i samostalno korištenja raznih tehnika u svrhu kreativnog izraţaja,

izrada pojedinog tematski odreĎenog zadatka kroz skice i izradu modela u

odreĎenom materijalu,

- vještina realističnog crteţa te vještine portretiranja ljudske figure,

- mogućnost rada na individualnoj evoluciji .

Opće vještine

vještine komuniciranja,

kritičko mišljenje,

upotreba informatičke tehnologije.

- vještine povezana s humanističkim ( npr. kritičko mišljenje, pisanje eseja)

2.6. Diplomski studiji

Cjeloviti jednogodišnji program studija u trajanju od dva semestra predviĎa ostvarenje od 60

ECTS bodova. Uspješnim polaganjem svih ispita pristupa se usmenoj obrani pisanog rada i

izloţbom zatvorenog tipa praktičnoga izbornog predmeta pred komisijom za diplomske ispite.

Diplomski studij, 5. godina studija, omogućava studentu upis diplomskog rada koji mu

semestralno donosi 6 ECTS bodova uz još jedan predmet iste bodovne jakosti unutar grafike,

kiparstva i slikarstva na pedagoškom usmjerenju.

Izborni predmeti IX. i X. semestra veće su bodovne vrijednosti te se zbrojem od 18 ECTS

bodova student ponovno opredjeljuje za područje svoje ţeljene specijalnosti. Ovaj dio studija

završava diplomskim ispitom koji se sastoji od usmene obrane pisanoga diplomskog rada i

izloţbe javnoga tipa praktičnoga predmeta koji nastaje u suradnji s industrijom ili malom

privredom.

Obrana diplomskoga rada polaţe se pred povjerenstvom za diplomske ispite koje se sastoji od

tri člana: mentora pisanoga diplomskog rada iz teoretskoga dijela odabranoga predmeta i

mentora praktičnoga dijela odabranoga predmeta te jednoga člana umjetničko-nastavnoga

zvanja.

Tijekom diplomskog studija omogućeno je stjecanje spoznaja u stručnim područjima

umjetnosti i likovne pedagogije . Usvajaju se znanja stručnih metodologija umjetničkih

istraţivanja kao i razvoj specifičnih vještina i rada u područjima likovnih umjetnosti te razvoj

akademskih i općih vještina.

Bazične kompetencije koje student stječe diplomskim studijem odnose se na široki raspon

usvojenih znanja i spoznaja, specifičnih profesionalnih vještina i generičkih vještina koje se

mogu demonstrirati u svim područjima likovne djelatnosti.

Opća znanja nakon diplomskog studija pedagoškog usmjerenja:

- razumijevanja likovne umjetnosti kao znanstvene discipline njene povijesti.

- poznavanje načina kako primijeniti stečena znanja u praksi i osobnom ţivotu.

- razumijevanje odnosa izmeĎu likovne pedagogije i općenito likovne umjetnosti i

srodnih disciplina.

Specifične vještine usvojene tijekom diplomskog studija.

- poznavanje metoda i stručnih tehnika za samostalni rad i kreativno izraţavanje u

likovnoj umjetnosti,

- vještina upotrebe raznih, specijalnih, tehnološko zahtjevnih tehnika likovnog izraţaja,

- kompjuterska pismenost i vještina upotrebe kompjutera u likovnom radu,

- vješto procjenjivanje vrijednosti umjetnićkog dijela u smislu prepoznavanja i zaštite.

- Preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i razvoj vještina učenja i priprema za

cijeloţivotno učenje.

- efikasno i fluentno komuniciranje ideja podjednako vizualnim, pisanim, usmenim

izvještavanjem prilagoĎenom potrebama i očekivanju primatelja informacije.

- Efikasno prikupljanje i korištenje informacija sadrţanih u knjigama, časopisima i

izvorima s Interneta.

- Znanstveno rezoniranje i integriranja spoznaje .

Nakon diplomskog studija stječe se kompetencija za rad u osnovnim i srednjim školama na

izvoĎenju predmeta iz likovne umjetnosti i povijest umjetnosti.

Preddiplomski studiji koji su dovoljni za praćenje ovog diplomskog studija su preddiplomski

studiji likovne pedagogije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu; Umjetničkoj

akademiji Split; Umjetničkoj akademiji Osijek i ostali kompatibilni studiji Evropske

zajednice.

2.7. Akademski naziv koji se stječe završetkom studija

Završetkom studija student ostvaruje pravo na zvanje: MAGISTAR/MAGISTRA

LIKOVNE PEDAGOGIJE, Master of Art Education.

Popis predmeta diplomskog studija likovne pedagogije

I. semestar

Obvezni predmeti (A) ECTS bodovi Broj sati

1. Metodička školska praksa

2. Izrada diplomskog rada

3. Metodika likovne kulture

2

6

4

2

4

Izborni predmeti (C) ECTS bodovi Broj sati

1. Keramika III.

2. Novi mediji II.

3. Kiparstvo V

4. Slikarstvo V

5. Grafika V

6. Scenografija III

7. Industrijski dizajn III

8. Unutarnje ureĎenje III

9. MeĎufakultetska ponuda: --

Psihološko - pedagoških predmeta

Povijest – umjetnosti

9

9

9

9

9

9

9

9

9

5

5

5

5

5

5

5

5

5

X. semestar

Obvezni predmeti (A) ECTS bodovi Broj sati

1. Metodička školska praksa

2. Metodika likovne kulture

3. Izrada diplomskog rada

4

2

6

4

2

Izborni predmeti (C) ECTS bodovi Broj sati

1. Keramika III.

2. Novi mediji II.

3. Kiparstvo V

4. Slikarstvo V

5. Grafika V

6. Scenografija III

7. Industrijski dizajn III

8. Unutarnje ureĎenje III

9. MeĎufakultetska ponuda:

Psihološko-pedagoških predmeta

Povijest - umjetnosti

9

9

9

9

9

9

9

9

9

5

5

5

5

5

5

5

5

5

3. OPIS PROGRAMA

SCENOGRAFIJA III.

Semestar I. ECTS bodovi: 9

II. ECTS bodovi: 9

Razvijanje općih i specifiĉnih kompetencija

Cilj je ovoga kolegija pruţiti studentu potrebna znanja za ostvarivanje samostalnoga

rada unutar kazališnoga ili filmskoga timskog rada.

Korespondentnost i korelativnost programa

Kolegij je logički nastavak kolegija Scenografija I. i Scenografija II.. TakoĎer

korespondira s ostalim kolegijima umjetničke prakse kao i s kolegijima iz teorije i povijesti

umjetnosti.

Okvirni sadržaj predmeta

Realizacija samostalnoga scenografskog projekta;

Analiza i planiranje procesa; razvijanje sposobnosti planiranja etapne elaboracije svih

razina transpozicije dramskoga predloška u scenski prostor odgovarajućega vizualnog

identiteta te njegova integracija u cjelovito scensko djelo;

Priprema tehničke dokumentacije;

Osvještavanje umjetničkoga potencijala u procesu nastajanja projekta;

Upoznavanje i praćenje suvremene scenske produkcije, analiza pojava.

Oblici provoĊenja nastave i naĉin provjere znanja

Nastava se izvodi u obliku predavanja i mentorskoga rada, te vjeţbi koje su zbog

specifičnosti materije vezane za konkretni prostor kazališne zgrade.

Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija projekta prema programu, te usmeni ispit.

Naĉin polaganja ispita

Kolegij se organizira u obliku konzultativno-istraţivačke nastave. Mentor

procjenjuje i prihvaća projekte izraĎene tijekom semestara, te će to zajedno s procjenom

znanja iskazanom na usmenom ispitu rezultirati konačnom ocjenom iz ovoga kolegija.

Naĉin praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Interni upitnik za studente i profesore. Upitnik za samoevaluaciju profesora.

Periodične revizije programa. Transparentnost i fleksibilnost programa. Administrativna

podrška i resursi (literature, oprema..). Javno prezentiranje studentrskih radova (prosudba

javnosti). Kontinuirano praćenje rada studenata.

Literatura

Schneider, W., Kazalište za djecu: aspekti diskusije, utisci iz Europe, modeli za budućnost

(zbirka članaka), Mala scena, Zagreb, 2002.

Dubrović, Ervin, Scena i kostim, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 1998.

Sabljak, T., Teatar Janka Polića Kamova, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.

Paljetak, L., Lutkarsko kazalište: s obje strane paravana, Jugoslavenski festival djeteta,

Šibenik, 1990.

Selem, P., Različito kazalište, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1985.

Gašparović, Darko, Pismo i scena: dramaturški analekti, Izdavački centar Rijeka, Rijeka,

1982.

Sabljak, T., Teatar XX. stoljeća, Kazalište-teorija i estetika, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.

UNUTARNJE UREĐENJE III.


II ECTS bodovi: 9


Razvijanje individualnih sposobnosti za odreĎeni aspekt kolegija Unutarnje uređenje.

Nastavlja se usvajanje novih tehnoloških i praktičnih znanja. Posebno je teţište na radu na

računalima s primjenom specijalnih stručnih softwera za obradu prostora u dvije i tri

dimenzije, te na njihovoj prezentaciji.

Korelativnost i korespondentnost programa

Kolegij se nastavlja na kolegiji Unutarnjeg uređenja II., nadopunjuje i saţima iskustva

kolegija iz skupine primijenjenog kiparstva, slikarstva i grafike, a u tematskoj je korelaciji s

izbornim kolegijima Industrijski dizajn .


Ovaj kolegiji predstavlja računalne softwere i alate za rad, prezentaciju, analizu, u

području Unutarnjeg uređenja prostora. Principi i elementi arhitektonske konstrukcije, svjetla

te psihologija prostora. Studenti se upoznaju s upotrebom i efektima osvjetljenja u interijeru te

se tehnički educiraju u njegovoj primjeni. Kroz upotrebu računalnih programa za tretiranje

prostora i objekta u 3D okruţenju kolegij se nadograĎuju i dostiţe nove funkcionalne i

inovativne solucije. Rad na vlastitom projektu, njegova razrada i prezentacija bitan su

sadrţajni element.


Nastava se izvodi u specijaliziranim učionicama i računalnoj radionici akademije. U

izvoĎenju projekata pored mentora suraĎuju i stručni suradnici (voditelji radionica). Nositelj

kolegija odrţava i konzultacije sa studentima (razrada projekta, upućivanje na literaturu, i dr.).

Obveze studenata

Nazočnost na poduci, prezentacija projekta, izrada projekta.


Nositelj kolegija prikuplja i procjenjuje prezentirane radove. Rezultate te procjene, a

naročito eventualni napredak pojedinoga studenta, nositelj kolegija ugradit će u završnu

ocjenu postignutu na ispitu i prezentaciji radova. Nastava se izvodi kombinacijom klasične

nastave s konzultativno-istraţivačkom.






Literatura

The Architectural Review, The Engravers Guild LTD., London, 1980.-1990.

Meisterzeichnungen, Schuler verlagsgesellschaft, Munchen, 1973.

Časopis Kontura

Časopis Ţivot umjetnosti

INDUSTRIJSKI DIZAJN III.


II. ECTS bodovi: 9

Razvijanje oćih i specifiĉnih kompetencija

Razvijanje individualnih sposobnosti za odreĎeni aspekt industrijskoga dizajna.

Razvijanje tehnoloških i praktičnih znanja o izradi predmeta, proizvoda industrije

prilagoĎenoga potrebama trţišta.


Kolegij nadopunjuje kolegije iz skupine primijenjenoga kiparstva, a nastavlja se na

kolegij Industrijski dizajn II. Kao završni strukovni kolegij nastoji sintetizirati znanstveno-

umjetnička iskustva stečena tijekom studija.


Na osnovi iskustva i znanja stečenoga na predmetima Osnove dizajna, Tehnologija,

Modeliranje, Projektiranje formulirati vlastiti afinitet i razviti kreativan potencijal za

odreĎenu oblast industrijskoga dizajna, što se reflektira i na samu koncepciju nastavnoga

modela. Kroz konkretne projekte potiče se formiranje individualnoga kreativno-kritičkog

stava, razvija se sposobnost uspostavljanja korelacije i sintetiziranja s drugim područjima

umjetnosti.

Promišljanje umjetničkoga dijela kao predmeta uporabne vrijednosti sa svim

karakteristikama funkcionalne umjetničke plastike. Rad u specijaliziranim radionicama

ručnim i specijaliziranim alatom te upoznavanje tehnika rada obrade materijala unutar

specifičnosti vlastitog izbora (projektiranje, izrada maketa, 3D modeliranje na računalima,

modeliranje, lijevanje, obrada umjetnih materijala, plastike, kasiranje, bojanje).


Nastava se izvodi u specijaliziranim učionicama i radionicama u suradnji s

industrijom, privatnim specijaliziranim radionicama nuţnima za realizaciju ovoga programa.

U izvoĎenju projekata studentima pored mentora pomaţu i stručni suradnici (majstor, voditelj

radionica, inţenjer, proizvoĎač, investitor). Konzultacije vezane za svaki pojedini zadatak

mentor primjenjuje individualno sa studentom.

Obveze studenata

Nazočnost na poduci te redovito pohaĎanje radioničkih vjeţbi. Izrada projektne

dokumentacije. Suradnja sa stučnim suradnicima, izrada makete i finalnoga rada u materijalu.


Ocjena se izvodi na temelju pregleda radova izraĎenih tijekom godine i usmene

prezentacije. Specifičnost kolegija upućuje na konzultativno-istraţivačku nastavu.






Literatura

Vitta, M., Il progetto della belleza. Il design fra arte e tecnica, 1851. – 2001.

Fiedler, J., Feierabend, P., (a cura di), Bauhaus, Konemann, Koln, 2000.

De Fusco, R., Storia del design, Laterza, Bari,1985.

Bologna, F., Dalle arti minori all industrial design, Storia di una ideologia, Laterza, Bari,

1972.

Klingender, F., D., Arte e rivoluzione industriale, Einaudi, Torino, 1972.

Dorfles, G., Introduzione al disegno industriale, Einaudi, Torino, 1970.

KIPARSTVO V.


II. ECTS bodovi: 9


Naglašena originalnost vlastitoga izraza, sintetiziranje iskustva stečenih dosadašnjim

radom. Produbljivanje praktičnih znanja o izradi skulpture primijenjene vanjskom prostoru.

Istraţuju se mogućnosti kombiniranja medija i primjene različitih likovnih rješenja.


Kolegij nadopunjuje kolegije iz skupine primjenjenoga kiparstva i u tematskoj je

korelaciji s većim brojem izbornih kolegija obuhvaćenih programom. Kao završni strukovni

kolegij nastoji sintetizirati znanstveno-umjetnička iskustva stečena tijekom studija.

Sadržaj programa

Program je usklaĎen s pedagoškim zahtjevima educiranja djece u osnovnim školama.

Primjena i kombinacija različitih materijala. Rad u specijaliziranim radionicama (na

fakultetu, tvornici) ručnim i specijaliziranim alatom te upoznavanje tehnike rada obrade

materijala kao što su staklo, furnir ploča, ultraplast, pleksiglas, umjetni kamen, karton.

Skulpture kao spoj umjetnost i sadašnjega vremena promišlja se i eksperimentom, u skladu s

tehnologijom, naslanjajući se na kulturno-socijalne aspekte društva. Nastavak realizacije u

odabranoj tehnici individualnoga rada kao završnoga diplomskog rada.


Nastava se izvodi u specijaliziranim učionicama i radionicama akademije i industrije.

U izvoĎenju projekata studentima pored mentora pomaţu i stručni suradnici (majstori,

voditelji radionica). Konzultacije vezane za svaki pojedini zadatak mentor primjenjuje

individualno sa studentom.

Obveze studenata

Nazočnost na poduci. Izrada završnoga rada, javna prezentacija - samostalna izloţba

kiparskih radova u jednoj od gradskih galerija u dogovoru s akademijom i gradskom

upravom. Osim usmenoga ispita duţni su tijekom semestra proizvesti i tekst u obliku eseja.


Konačna se ocjena formira na temelju pregleda eseja, radova izraĎenih tijekom godine i

radova izloţenih na samostalnoj izloţbi u javnom prostoru. Primjenjuje se konzultativno-

istraţivački oblik nastave.

Naĉin praĉenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta



podrška i resursi (literature, oprema, …).Javno prezentiranje studentskih radova (prosudba

javnosti ).Kontinuirano pračenje rada studenata

Literatura

Maković, Tisuću godina hrvatske skulpture, Zagreb, 1991.

Petricioli, I., Od Donata do Radovana (dio u predromanici), Knjiţevni krug, Split, 1990.

Novotny, F., Painting and Sculpture in Europe 17801880, Penguin, Harmondsworth, 1978.

Benevolo, L., Storia dell'architettura moderna, Editori Laterza, Bari, 1960. (engl. Cambridge,

Mass: MIT Press 1971.; njem. DTV, München 1978.)

Dopunska literature

Pevsner, N., Pioniri modernog oblikovanja: od Morisa do Gropiusa, GZM, Zagreb, 1990. (s

ilustracijama: engl. Penguin Books, Harmondsworth 1981.; njem. DuMont Buchverlag, Köln

1983.)

Ruprecht, B., Romanička skulptura u Francuskoj, Beograd, 1975.

Gideon, S., Space, Time, Architecture, Cambridge, Mass, 1941.

SLIKARSTVO V.


II. ECTS bodovi: 9


Naglašena originalnost vlastitoga izraza, sintetiziranje iskustva stečenih dosadašnjim

radom. Produbljivanje znanja o slikanju po vlastitom afinitetu. Istraţuju se mogućnosti

kombiniranja medija i primjene različitih likovnih rješenja.

Korelativnost i korespondentost predmeta

Kolegij nadopunjuje kolegije iz skupine primjenjenoga slikarstva i u tematskoj je

korelaciji s većim brojem izbornih kolegija obuhvaćenih programom. Kao završni strukovni

kolegij nastoji sintetizirati znanstveno-umjetnička iskustva stečena tijekom studija.



Slika kao spoj umjetnost i sadašnjega vremena promišlja se i eksperimentom,

naslanjajući se na kulturno-socijalne aspekte društva. Slikanje prema opservaciji, imaginaciji i

osobnom izboru elemenata izraza. Izbor teţišta izraza je individualan; prema vlastitim

sklonostima i darovitosti. Otvorenost istraţivačkom i eksperimentalnom. Rješavanje slikarske

kompozicije vezane uz arhitekturu (interijer – eksterijer).

Motivi su odreĎeni osobnim sklonostima: slikanje prema predlošku, anorganski i

organski oblici, prema imaginaciji, mašti ili idejnom programu.

Nastavak rada na razvijanju vlastitoga likovnog govora, jezika. Priprema kompletnoga

projekta vlastite samostalne izloţbe kao završnoga diplomskog rada.


Nastava se izvodi u specijaliziranim učionicama. Specifičnost kolegija upućuje

mentora na individualne konzultacije vezane za svaki pojedini zadatak. Studenti izvode

vjeţbe te finalno izvode rad u odreĎenoj tehnici.Kolegij se organizira u obliku klasične i

konzultativne nastave.

Obveze studenata

Nazočnost na poduci. Izrada završnoga rada, javna prezentacija - samostalna izloţba

slikarskih radova u jednoj od gradskih galerija u dogovoru s akademijom i gradskom

upravom. Osim usmenoga ispita duţni su tijekom semestra proizvesti i tekst u obliku eseja.


Konačna se ocjena formira na temelju pregleda eseja, radova izraĎenih tijekom godine

i radova izloţenih na samostalnoj izloţbi u javnom prostoru.


Interni upitnik za studente i profesore.Upitnik za samoevaluaciju profesora.Periodične

revizije programa.Transparentnost i fleksibilnost programa.Administrativna podrška i resursi

(literature,oprema,…).Javno prezentiranje studentskih radova (prosudba

javnosti).Kontinuirano praćenje rada studenata.

Literatura

Perasović, M., Slikarski rječnik, Narodno Sveučilište Split, Split, 1994.

Kle, Paul, Zapisi o umetnosti, Esotheria, Beograd, 1998.

Kle, Paul, Zapisi o umetnosti, Esotheria, Beograd, 1998.

Focillon, Henri, Ţivot oblika, Biblioteka Aurel, Zagreb, 1995.

Damjanov, Jadranka, Vizuelni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 1991.

Kraigher-Hozo, Metka, Slikarstvo – metode slikanja i materijali, Svjetlost, Sarajevo 1991.

Dopunska literature

Arnheim, Rudolf, Umjetnost i vizualno opaţanje, Beograd, 1985..

Rus, Zdenko, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj, Logos, Split, 1985.

Apollinaire, Guillaume, Novi duh, Logos, Split, 1984.

Denkem mit Picasso, Diogenes, Zürich, 1982.

Argan,G. C., Studije o modernoj umjetnosti, Beograd,1982.

NOVI MEDIJI II.

LP Semestar I. ECTS bodovi: 9

II ECTS bodovi: 9


Omogućiti studentima u praktičnom radu da se upoznaju s mogućnostima

kombiniranja raznih medija, klasičnih (kiparstvo, slikarstvo, crteţ-grafika) s novim (video,

TV, film, internet, kompjutorska grafika itd.) pa i ostalih medija (teatar, poezija, literatura,

audio). Praktični se rad temelji na vlastitu iskustvu uspostavljanja novoga jezika koji nastaje

kombinacijom raznih medija ili negdje izmeĎu sa ţeljom kodiranja vizualnih poruka novoga,

suvremenoga karaktera.


Kolegij nadopunjuje kolegije iz skupine primijenjenoga i pedagoškoga usmjerenja a

nastavlja se na kolegiji Novi mediji. Kao završni kolegiji nastoji sintetizirati znanstveno-

umjetnička iskustva stečena tijekom studija.


U uvodnom se dijelu studenti uvode u značajke pojedinih medija, ispituju njihove

različitosti, utvrĎuju njihove znanstvene, utilitarnofunkcionalne i estetske mogućnosti.

Studenti biraju područja za svoj praktični umjetnički rad: instalacija, performans,

prostorno-ambijentalni crteţ, eksperiment, kompjutorska grafika, video, internet, kombinacija

dvaju ili više medija, nova umjetnička praksa itd.

Program potiče razvitak novih izraţajnih formi te stvara pretpostavku za odmak od

klasičnoga, akademskoga, s ciljem pomoći studentima da prihvate tu formu kao vlastitu

pretpostavku za umjetničko stvaralaštvo po završetku studija.

Kolegij, kroz rad u workshope obliku, predviĎa suradnju sa svim odsjecima akademije,

poznatim umjetnicima, drugim akademijama, kazalištima, televizijama, industrijom, u nas i u

inozemstvu.


Nastava se izvodi u specijaliziranim učionicama i radionicama akademije u suradnji s

vanjskim specijaliziranim radionicama nuţnima za realizaciju ovoga programa. U izvoĎenju

projekata studentima pored mentora pomaţu i stručni suradnici (majstor, voditelj radionica).

Konzultacije vezane za svaki pojedini zadatak mentor primjenjuje individualno sa studentom.

Obveze studenata

Nazočnost na poduci, redovito pohaĎanje vjeţbi. Razrada projektne dokumentacije,

izrada skica, izrada makete, digitalna montaţa te izrada finalnoga rada.


Ocjena se izvodi na temelju pregleda radova izraĎenih tijekom godine i usmene

prezentacije. Specifičnost kolegije upućuje na konzultativno-istraţivačku nastavu.






Literatura Horrocks, Christopher, Marshall McLuhan i virtualnost, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb,

2001.

Virilio, Paul, Brzina oslobaĎanja, Izdavačka djelatnost UAH, Karlovac- Zagreb, 1999.

Virilio, Paul, Mašine vizije (Strojevi vizije), Svetovi – Oktoih, Novi Sad, Podgorica, 1993.

Cage, John, Radovi / tekstovi 1939 – 1979 izbor/, Radionica SIC, Beograd, 1981.

Hanţeković, Fedor, Knjiga o filmu, Spektar, Zagreb, 1979.

McLuhan, Marshall, City as Classroom, Understanding Language and Media, The Book

Society of Canada Limited, Agincourt, Ontario,1977.

Vazquez, Adolfo Sanchez, Art and Society, Monthly Review Press, New York and London,

1973.

Ejzenštejn, Sergej Mihajlović, Montaţa aatrakcija, Eseji, Nolit, Beograd, 1964.

Francastel, Pierre, Umetnost i tehnika u XIX i XX veku, Nolit, Beograd, 1964.

Langer, Susanne, Feeling and Form, A Theory of Art Development om Philosophy in a New

Key, Charles Scribner´s Sons, New York, 1953.

Schillinger, Joseph, The Mathematical Basis of The Arts, Philosophical Library, New York,

1948.

GRAFIKA V.


II. ECTS bodovi: 9


Sintetiziranje iskustava stečenih dosadašnjim radom, istraţivanjem u grafičkim i

ostalim medijima te primjena teorijskih znanja. Osposobljavanje studenata za samostalnu

umjetničku produkciju.


Budući da je osnovna zamisao ovoga kolegija slobodno korištenje iskustava iz

različitih područja umjetničke produkcije, kolegij prema izboru studenta moţe korespondirati

s većinom kolegija u cjelokupnom programu, a izravno korelira sa svim kolegijima iz grafike.



produkcija integralnoga projekta;

analiza pojedinih koraka pri realizaciji projekta;

analiza različitih pristupa pri rješavanju umjetničkoga problema: tehnološki vid,

likovno-teorijski vid, estetski vid, smještaj umjetničkoga problema u kontekst

povijesti umjetnosti, društveni kontekst, te širi filozofski kontekst;

dokumentiranje projekta u svim fazama realizacije;

prezentacija projekta.


Nastava se izvodi u obliku mentorskoga rada i vjeţbi, uz poticanje studenta na

diskusiju i otvoreni dijalog o suvremenim umjetničkim temama. Kolegij se organizira u

obliku konzultativno-istraţivačke nastave.

Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada projekata prema programu, sudjelovanje u

diskusijama, esej u kojem student predstavlja rezultate umjetničkeg istraţivanja te usmeni

ispit. Javna prezentacija rada u jednoj od gradskih galerija.


Procjena projekta realiziranoga kroz oba semestra zajedno s procjenom znanja

iskazanom na usmenom ispitu i procjena eseja rezultirat će konačnom ocjenom iz ovoga

kolegija.






Literatura

Budući da je ovaj kolegij koncipiran tako da ga student gotovo samostalno oblikuje

prema svojem interesu, tako je i izbor literature potpuno individualan. Preporučuje se

literatura iz područja povijesti umjetnosti, teorije umjetnosti, estetike, filozofije, sociologije,

ali i iz ostalih područja koje su u interesu pojedinoga studenta.

SCENOGRAFIJA III.


II. ECTS bodovi: 9

Razvijanje oćih i specifiĉnih kompetencija

Cilj je ovoga kolegija pruţiti studentu potrebna znanja za ostvarivanje samostalnoga

rada unutar kazališnoga ili filmskoga timskog rada.


Kolegij je logički nastavak kolegija Scenografija I. i Scenografija II.. TakoĎer

korespondira s ostalim kolegijima umjetničke prakse kao i s kolegijima iz teorije i povijesti

umjetnosti.


Realizacija samostalnoga scenografskog projekta;

Analiza i planiranje procesa; razvijanje sposobnosti planiranja etapne elaboracije svih

razina transpozicije dramskoga predloška u scenski prostor odgovarajućega vizualnog

identiteta te njegova integracija u cjelovito scensko djelo;

Priprema tehničke dokumentacije;

Osvještavanje umjetničkoga potencijala u procesu nastajanja projekta;

Upoznavanje i praćenje suvremene scenske produkcije, analiza pojava.


Nastava se izvodi u obliku predavanja i mentorskoga rada, te vjeţbi koje su zbog

specifičnosti materije vezane za konkretni prostor kazališne zgrade.

Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje u nastavi, realizacija projekta prema programu, te usmeni ispit.


Kolegij se organizira u obliku konzultativno-istraţivačke nastave. Mentor

procjenjuje i prihvaća projekte izraĎene tijekom semestara, te će to zajedno s procjenom

znanja iskazanom na usmenom ispitu rezultirati konačnom ocjenom iz ovoga kolegija.






Literatura

Schneider, W., Kazalište za djecu: aspekti diskusije, utisci iz Europe, modeli za budućnost

(zbirka članaka), Mala scena, Zagreb, 2002.

Dubrović, Ervin, Scena i kostim, Muzej grada Rijeke, Rijeka, 1998.

Sabljak, T., Teatar Janka Polića Kamova, Matica hrvatska, Zagreb, 1995.

Paljetak, L., Lutkarsko kazalište: s obje strane paravana, Jugoslavenski festival djeteta,

Šibenik, 1990.

Selem, P., Različito kazalište, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 1985.

Gašparović, Darko, Pismo i scena: dramaturški analekti, Izdavački centar Rijeka, Rijeka,

1982.

Sabljak, T., Teatar XX. stoljeća, Kazalište-teorija i estetika, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.

KERAMIKA III.


II ECTS bodovi: 9


Razvijanje kreativnih sposobnosti individualnoga pristupa radu u glini i plasiranje

proizvoda za javne potrebe. Uz individualno vodstvo profesora stječu se znanja o različitim

kvalitetama gline i kaolina kao preduvjetima stvaranju specifičnih formi. Razvijanje kontakata

s industrijom i malim poduzetništvom te ostvarivanje obveznih zajedničkih projekata s njima.


Kolegij je moguće upisati nakon položenog ispita iz kolegija Keramika II.

Programom se predviĎa individualni pristup kreativnom dijelu kolegija nakon

konzultativnih predavanja. Kolegij je u uskoj vezi s prethodno stečenim znanjima na

kolegijima Keramika I. i Keramika II.


Program je prilagoĎen potrebama nastave likovne umjetnosti .

Izrada jedinstvenih oblika; kreativno oblikovanje na lončarskom kolu; površinske

dekoracije; glazure: fritne, krakle, lister; glaziranje redukcijom, solne i raku glazure; različiti

pristupi pečenju u keramičkoj peći; izrada skulpturalnih oblika; izrada utilitarne keramike.


Nastava je konzultativna i individualna uz istraţivački pristup. Znanje se usvaja

praktičnim radom unutar redovitih vjeţbi i suradnje s industrijom i malim poduzetništvom

koje se odvijaju u specijaliziranoj radionici/ateljeu za keramiku na fakultetu kao i u

industrijskim pogonima u okolici Rijeke i regije.

Obveze studenata

Nazočnost na nastavi je obvezna. Izrada radova prema izvedbenom programu

prilagoĎenom individualnim potrebama konzultativnoga i istraţivačkoga pristupa.


Ocjenjivanje praktičnih radova izraĎenih na vjeţbama tijekom dvaju semestara obavlja

se na ispitu nakon X. semestra.






Literatura

Fraser, Harry, Electric Kilns, New York, 1998.

Counts, Charles, Pottery Workshop, New York, 1996.

Mikami, Tsugio, The Art of Japanese Ceramics, New York-Tokyo, 1990.

Dopunska literatura Riegger, Hal, Electic Kiln Ceramics, New York, 1997.

Sato, M., Arts of Japan 2-Kyoto Ceramic, New York, 1993.

Baričević, Marina, Povijest moderne keramike u Hrvatskoj, Zagreb, 1986.

Časopis Ceramic Review, sva godišta

METODIKA LIKOVNE KULTURE


II. ECTS bodovi: 2

METODIĈKA ŠKOLSKA PRAKSA


II. ECTS bodovi 4


Upoznavanje sa zakonitostima metodike likovne kulture kroz teoriju i praktični rad.

Osposobljavanje studenata za samostalni rad i istraţivački kreativni pristup. Razvijanje

interesa i potreba za permanentnim usavršavanjem.

Korespodentnost i korelativnost programa

Vaţnost ovoga kolegija, koji je u korelaciji s općim programskim osnovama

(Didaktika, Metodika povijesti umjetnosti, Opća pedagogija, Psihologija odgoja i

obrazovanja) te u korelaciji s predmetima iz struke kao što su Slikarstvo, Kiparstvo, Grafika,

pruţa mogućnost povezivanja stečenih znanja u prethodnim godinama studija i tvori vaţan

dio u obrazovanju budućega nastavnika za rad u školi.


Program se realizira kroz predavanja i vjeţbe. Vjeţbe educiraju, senzibiliziraju i

osposobljavaju studente za likovnu problematiku i rad u osnovnoj i srednjoj školi.

Predavanja: Metodika kao znanost. Psihologija ličnosti – kognitivni i konativni faktori.

Tipovi djece s obzirom na likovni izraz. Periodizacija uzrasta – stadij i faze dječjeg crteţa.

Likovni elementi u dječjem likovnom izrazu. Motivi kao poticaj za likovni izraţaj s obzirom

na likovni jezik. Priprava za izvoĎenje nastave likovne kulture. Ocjenjivanje i vrednovanje

rada. Elementi nastave likovne kulture. Ometanje stvaralaštva. Metode rada. Korelacija s

ostalim odgojno-obrazovnim područjima. Slobodne aktivnosti. Opterećenje nastavnika.

Izloţbe dječjih radova. Godišnje programiranje. Izrada projekata. Posjeti galerijama i

muzejima. Očuvanje kulturne i ekološke baštine. Analiza primjera iz prakse i osmišljenih

projekata.

Vjeţbe:

V. semestar

Promatranje u vjeţbaonicama – osnovnoj školi: crtanje, slikanje, grafički izraz i plastično

prostorno oblikovanje od V. do VII. razreda. Studenti vode dnevnik rada koji sadrţava:

datum, razred, temu, tehniku, likovni problem, artikulaciju sata.

VI. semestar

Promatranje četiri uzorna predavanja:

V. razred – crtanje;

VI. razred – slikanje (akvarel, gvaš, tempera, pastel);

VII. razred – grafički izraz (kartontisak, monotipija, linorez, kompjutorska grafika);

VIII. razred – plastično prostorno oblikovanje (glina, ţica, lim, plastelin, te plastično

neoblikovni-otpadni materijal).

Odrţati jedno ocjensko predavanje u jednom od viših razreda osnovne škole. Studentima se

prema planu i programu odreĎuje tehnika i likovni jezik, a student odabere odgovarajući

motiv. Ostali studenti hospitanti prate nastavu i vode dnevnik rada.

Naĉin izvoĊenja nastave i usvajanja znanja

Predavanja i vjeţbe odrţavaju se na fakultetu, a praksa u odgojno-obrazovnim

ustanovama, galerijama i ostalim javnim prostorima potrebnim za obavljanje odreĎenoga

likovnog izričaja i edukacije. Zbog primjera zornosti i senzibilizacije studenata za odreĎeni

likovni sadrţaj, predavanja su kombinirana s promatranjem dijapozitiva ili originalnih dječjih

radova. Na taj se način proţima teoretski i praktični rad.

Obveze studenata

Nazočnost na predavanjima i vjeţbama, individualno predavanje u školi, usmeni i

praktični ispit.


Vjeţbe su obvezne i uvjet su za upis u VII. semestar. Na kraju svake vjeţbe asistent i

nastavnik likovne kulture na pripravu daju svoj potpis i ocjenu, a prije usmenog ispita na

kraju VIII. semestra na uvid uz priloţenu metodsku jedinicu (s originalnim dječjim radovima)

metodičaru likovne kulture. Praktični i usmeni dio ispita odreĎuju konačnu ocjenu. Student

moţe iz kolegija Metodika likovne kulture birati temu za diplomski ispit.






Literatura

Grgurić, N., Jakubin, M. , Vizualno likovni odgoj i obrazovanje, Eduka, Zagreb, 1996.

Bogomil, Karlavaris, Metodika likovnog odgoja I dio, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1988.

Tanaj, E. R. , Likovna kultura u niţim razredima osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb,

1987.

Grupa autora, Dijete i kreativnost, Globus, Zagreb, 1987.

Belamarić, Dobrila, Dijete i oblik, Školska knjiga, Zagreb 1986.

Butina, Milan, Slikovno opaţanje, Ljubljana, 1984.

Butina, Milan, Elementi likovne prakse, Ljubljana, 1983.

Roca, Josip, Likovni odgoj u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Roca, Josip, Slobodne aktivnosti u osnovnoj školi, Školska knjiga, Zagreb, 1978.

Ruţić, Branko, Djeca crtaju, Školska knjiga Zagreb, 1959.

diplomski studij likovne pedagogije prvotni …apuri.hr/docu/lpd_hrvatski.pdf · diplomski studij...

Documents