disleksija

1

PRIRUNIK O DISLEKSIJI, DISGRAFIJI I SLINIM TEKOAMA U ITANJU, PISANJU I UENJU

TEKSTUALNI DIO WEB-STRANICE HRVATSKE UDRUGE ZA DISLEKSIJU KOJA SE NALAZI NA ADRESI http://www.hud.hr ureeno u kolovozu 2005.

Autori tekstova:

Jadranka Bjelica, prof. logoped

Ines Gali-Jui, prof. logoped

mr. sc. Ada Pavli-Cottiero, dipl. ing. arh.

Ilona Posokhova, prof. logoped

Iva Prvi, prof. psiholog

Mihaela Rister, prof. psiholog

Urednica:

mr. sc. Ada Pavli-Cottiero, dipl. ing. arh.

2

SADRAJ TO JE DISLEKSIJA? ...........................................................................5

DEFINICIJE DISLEKSIJE ....................................................................................... 5 BITNA OBILJEJA DISLEKSIJE ........................................................................... 6 itanje............................................................................................................................................... 6 Fonoloka obrada rijei .................................................................................................................... 7 Pisanje .............................................................................................................................................. 7 Vizualna percepcija .......................................................................................................................... 8 Pamenje.......................................................................................................................................... 9 Tekoe sekvencioniranja ................................................................................................................ 9 Tekoe u organizaciji informacija.................................................................................................... 9 Osobitosti u nainu uenja novih sadraja ..................................................................................... 10 Jezine i pojmovne tekoe............................................................................................................ 11 Neujednaenosti u sposobnostima................................................................................................. 11

DISLEKSIJA U IREM I UEM SMISLU .............................................................. 12 UZROCI DISLEKSIJE ...........................................................................................13

to se zapravo dogaa tijekom itanja?......................................................................................... 13 Disleksija i modane polutke .......................................................................................................... 14 Novija istraivanja: nature vs. nurture - geni ili okruenje ?...................................................... 15 Novo ozraje optimizma ................................................................................................................. 16

UTJECAJ JEZIKA I NAINA POUAVANJA ITANJA I PISANJA NA DISLEKSIJU..........................................................................................................17 DISLEKSIJA I ITANJE .......................................................................................18

Kako sve djeca mogu vidjeti slova, rijei, reenice, redoslijede reenica, tekst? .......................... 18 Kako sve djeca s disleksijom mogu itati? ..................................................................................... 19 Primjeri kako sve moe zvuati ono to djeca itaju ...................................................................... 20

DISLEKSIJA I PSIHOLOKI PROBLEMI............................................................. 21 ODNOS DISLEKSIJE I DRUGIH TEKOA ........................................................ 21 KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU - SIMPTOMI DISLEKSIJE ........................... 22

Rani signali mogueg razvoja disleksije - predkolska djeca..................................................... 22 Simptomi disleksije - kolska djeca ................................................................................................ 23 Simptomi disleksije u odraslih osoba ............................................................................................. 25 Je li to doista disleksija ? ................................................................................................................ 26

DISGRAFIJA ......................................................................................................... 27 to je disgrafija? ............................................................................................................................. 27 Oblici disgrafije ............................................................................................................................... 28 Pogreke u pisanim radovima uenika s disgrafijom ..................................................................... 30

KAKO DISLEKSIJA I DISGRAFIJA UTJEU NA OVLADAVANJE MATEMATIKOM.................................................................................................... 31

Tekoe s matematikom i disleksija ............................................................................................... 31 Tekoe s matematikom i disgrafija ............................................................................................... 34

TO INITI, KOME SE JAVITI? ...........................................................35

OTKRIVANJE DISLEKSIJE.................................................................................. 35 TO INITI KAD SE POSUMNJA NA DISLEKSIJU?.......................................... 35 TKO SU LOGOPEDI I TO ONI RADE? .............................................................. 36 TO TREBAJU RADITI RODITELJI (SKRBNICI) KAD SE USTANOVI DA DIJETE IMA DISLEKSIJU .................................................................................................. 37 DISLEKSIJA I KOLE .......................................................................................... 38

3

TERAPIJA DISLEKSIJE ....................................................................................... 39 Zato je itanje tako teko? ............................................................................................................ 39 Ciljevi terapije ................................................................................................................................. 40 Moe li se disleksija umanjiti ? (Opis jednog od terapijskih postupaka)......................................... 41 Zato je disleksija i specifina tekoa u uenju? Kako uenje uiniti lakim?.............................. 43 Kakve vrste terapija disleksije roditelj moe oekivati u koli, domu zdravlja, rehabilitacijskoj ustanovi ili privatnoj praksi?............................................................................................................ 45

KAKO POMOI - SAVJETI RODITELJIMA ......................................................... 47 SAVJETI UITELJIMA ......................................................................................... 47 DISLEKSIJA U ODRASLIH .................................................................................. 50

SRODNE TEKOE.............................................................................51

DISKALKULIJA..................................................................................................... 51 Diskalkulija i akalkulija .................................................................................................................... 51 Razvojna diskalkulija ...................................................................................................................... 51 Mehanizmi razvojne diskalkulije: neuroloki poremeaj ili specifinost u radu mozga? ................ 52 Kako prepoznati diskalkuliju? ......................................................................................................... 52 Specifine tekoe koje dijete s diskalkulijom ima u rjeavanju matematikih zadataka............... 54 Osnovni oblici razvojne diskalkulije ................................................................................................ 55

DEFICIT PANJE / HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD/ADD)........................ 56 to je deficit panje/hiperaktivni poremeaj? ................................................................................. 56 Karakteristina ponaanja hiperaktivne djece ................................................................................ 57 Podtipovi poremeaja ..................................................................................................................... 57 Problemi u obitelji ........................................................................................................................... 59 Savjeti za roditelje........................................................................................................................... 60 Tekoe s uenjem......................................................................................................................... 64 Savjeti za nastavnike...................................................................................................................... 65 Tretman djece s poremeajem panje, s hiperaktivnou ili bez nje ............................................. 67

KORISNE INFORMACIJE I ZANIMLJIVOSTI.......................................68

PRAVA DJECE S DISLEKSIJOM......................................................................... 68 Otkrivanje disleksije........................................................................................................................ 68 Prava djece s disleksijom u osnovnoj koli .................................................................................... 69 Prava djece s disleksijom u srednjoj koli ...................................................................................... 74 Prava studenata s disleksijom........................................................................................................ 76 Prava djece s disleksijom u vezi s terapijom .................................................................................. 76 Novane naknade nastavnicima za rad s djecom s tekoama..................................................... 78 Popis zakona i propisa koji se odnose na prava djece s disleksijom............................................. 79

KAKO KONCIPIRATI I OBLIKOVATI TEKST DA GA LAKE ITAJU OSOBE S DISLEKSIJOM....................................................................................................... 80 POZNATE OSOBE S DISLEKSIJOM ................................................................... 82 LITERATURA I POMAGALA ZA VJEBANJE .................................................... 84

Domaa literatura ........................................................................................................................... 84 Literatura na stranim jezicima......................................................................................................... 85 Zvune knjige - knjige snimljene na audiokasetama...................................................................... 85 Dijagnostiki materijal ..................................................................................................................... 86 Pomagala za vjebanje .................................................................................................................. 86 Pomagala za uenje matematike ................................................................................................... 87 Kompjutori, kompjutorski programi................................................................................................. 87

RAZNI TEKSTOVI, LANCI I SLINO O DISLEKSIJI I SRODNIM TEMAMA ... 88 Devdet Hadiselimovi, prof. psiholog: SPREMNOST ZA UENJE ITANJA ........................... 88

4

DESET POSTO HRVATSKIH UENIKA PATI OD DISLEKSIJE ................................................ 93 DISKALKULIJA - SPECIFINE TEKOE U UENJU MATEMATIKE: TO I KAKO? .............. 95

PROJEKTI HUD-a NA TEME: INFORMIRANJE, EDUKACIJA, RANO OTKRIVANJE DISLEKSIJE.................................................................................. 99

Zato ba ove teme? ...................................................................................................................... 99 Koje potrebe djece s disleksijom nisu uope ili su nedovoljno rijeene? ....................................... 99 Sadraj i faze aktivnosti ................................................................................................................ 100 to se sada dogaa s projektima? ............................................................................................... 100 Poziv ............................................................................................................................................. 101 SEMINAR U DUBROVNIKU, travanj 2003................................................................................... 101 DONATORI, SURADNICI I POMAGAI HUD-a .......................................................................... 102

DISLEKSIJA I KNJINICE Program za djecu s disleksijom u knjinicama ....103 PRILOZI..............................................................................................107

RJENIK ESTO KORITENIH TERMINA ....................................................... 107 HRVATSKA UDRUGA ZA DISLEKSIJU ............................................................ 111

Ciljevi i aktivnosti udruge .............................................................................................................. 111 Izravna pomo svima zainteresiranima ........................................................................................ 112 Informacije o Hrvatskoj udruzi za disleksiju.................................................................................. 112

EVROPSKA UDRUGA ZA DISLEKSIJU ............................................................ 113 POPIS USTANOVA I PRIVATNIH LOGOPEDSKIH KABINETA U HRVATSKOJ.............................................................................................................................114

1. Zagrebaka upanija ................................................................................................................ 114 2. Krapinsko-zagorska upanija ................................................................................................... 115 3. Sisako- moslavaka upanija ................................................................................................. 115 3. Karlovaka upanija ................................................................................................................. 116 4. Varadinska upanija ............................................................................................................... 116 6. Koprivniko- krievaka upanija ............................................................................................. 117 7. Bjelovarsko- bilogorska upanija .............................................................................................. 117 8. Primorsko- goranska upanija .................................................................................................. 117 9. Liko- senjska upanija ............................................................................................................ 118 10. Virovitiko- podravska upanija .............................................................................................. 118 11. Poeko- slavonska upanija ................................................................................................. 118 12. Brodsko- posavska upanija................................................................................................... 119 13. Zadarska upanija .................................................................................................................. 119 14. Osjeko- baranjska upanija .................................................................................................. 119 15. ibensko-kninska upanija ..................................................................................................... 120 16. Vukovarsko- srijemska upanija .............................................................................................120 17. Splitsko- dalmatinska upanija ............................................................................................... 120 18. Istarska upanija..................................................................................................................... 122 19. Dubrovako-neretvanska upanija ......................................................................................... 123 20. Meimurska upanija.............................................................................................................. 123 21. Grad Zagreb ........................................................................................................................... 123

5

TO JE DISLEKSIJA?

DEFINICIJE DISLEKSIJE


Rije disleksija nastala je iz grke rijei dys (to znai slab, lo, neprimjeren) i rijei lexsis (jezik,

rijei). Disleksija je, prema definiciji Orton Dyslexia Society,1 jedna od nekoliko tekoa u uenju. To je

jezino utemeljen poremeaj konstitucijskog podrijetla koji obiljeavaju tekoe u kodiranju pojedinih

rijei, a koje obino odraavaju nedostatne sposobnosti fonoloke obrade. Tekoe u dekodiranju

pojedinih rijei su neoekivane s obzirom na dob i ostale kognitivne i akademske sposobnosti; one

nisu rezultat opih razvojnih ili senzorikih tekoa. Disleksija se oituje razliitim tekoama u

razliitim oblicima jezika, esto ukljuujui uz probleme itanja i ozbiljne probleme u stjecanju vjetine

pisanja. (Orton Dyslexia Society Research Comittee,1996.)

Naziv disleksija novijeg je datuma, pripada nazivima nastalima prema kriterijima opisa ponaanja

osobe i funkcija koje su nedostatne. Prijanji nazivi sadravali su ono to se tada smatralo uzrokom

smetnji u itanju. Takvi su bili medicinski nazivi, poput minimalna cerebralna disfunkcija, organski

poremeaj ili psihoneuroloki poremeaj. Osim ovih naziva prema uzroku bilo je i vie naziva

stvorenih takoer prema opisu ponaanja, kao to su smetnje itanja, tekoe itanja, poremeaji

itanja i tekoe uenja. Podrazumijevalo se da su tekoe itanja blae od poremeaja itanja.

Disleksija se esto naziva razvojnom (engleski: developing dyslexia), a neki autori, poput britanskog

neurologa Critchleya (1978. godine), za razvojnu disleksiju kau: To je poremeaj u uenju koji

zapoinje s tekoama pri uenju i itanju, a poslije loim pravopisom i odsutnou lakog baratanja

pisanim jezikom za, razliku od govornog jezika. Kognitivne je naravi i esto genetski uvjetovana. Nije

uzrokovana intelektualnim nedostacima, manjkavim socio-kulturnim prilikama, nainom pouavanja

niti ikakvim poznatim neurolokim oteenjem. Najvjerojatnije je specifini poremeaj u sazrijevanju

koji dijelom iezava kako dijete postaje starije. Mogue ga je znatno smanjiti pravodobnom i ciljanom

pomoi.

U medicinskoj klasifikaciji bolesti DSM IV2 definira se kao poremeaj pri itanju to je danas i

opeprihvaen prijevod rijei - disleksija. Prema ovoj klasifikaciji bitno obiljeje poremeaja u itanju je

dostignuta razina itanja (tj. tonost u itanju, brzina i razumijevanje mjereni individualizirano

standardiziranim testovima) koja je znatno nia od oekivane s obzirom na kronoloku dob osobe,

izmjerenu inteligenciju i obrazovanje primjereno dobi. Smetnje u itanju znatno utjeu na dostignutu

1 Orton Dyslexia Association (sada The International Dyslexia Association - IDA) je najstarija amerika nevladina udruga koja se bavi disleksijom, osnovana je 1949.god, ime je dobila po dr. Samuelu T. Ortonu (1879-1948), poznatom neurologu. (web-adresa: http://www.interdys.org/index.jsp) 2 Diagnostic and Statistical Manual of Mental Dysorder IV (DSM IV) je meunarodna klasifikacija mentalnih poremeaja

6

akademsku razinu ili svakodnevne aktivnosti u kojima se zahtijeva vjetina itanja. U osoba s

poremeajem u itanju glasno itanje karakterizirano je iskrivljavanjem, zamjenama ili isputanjima,

sporou i pogrekama u razumijevanju. (DSM IV, 1996.)

Britanska udruga za disleksiju3 odreuje ju kao specifinu tekou u uenju, konstitucionalnog

podrijetla, prisutnu u jednom ili vie aspekata itanja i pisanja te pisanog jezika koja moe biti

udruena s tekoama u brojnim podrujima. Vezana je uz koritenje pisanog koda (alfabetskih,

numerikih i muzikih zapisa) premda esto pogaa i oralni jezik do nekog stupnja. (British Dyslexia

Association, 1989.)

BITNA OBILJEJA DISLEKSIJE


Unato mnogostrukosti pojavnih oblika disleksije, vrlo se jasno uoavaju njezina najbitnija obiljeja.

Ona su najvie odreena tekoama koje se pojavljuju u usvajanju i razvoju itanja i pisanja, ali, i ire,

u perceptivnom, jezinom i pojmovnom razvoju. Zbir tih tekoa ini je poremeajem u itanju i

pisanju. No, osim tekoa bitno obiljeje disleksije je i naglaena neujednaenost sposobnosti u

razliitim podrujima. Disleksija je, dakle, odreena tekoama i osobitostima u ovim podrujima:

itanje

Tekoe u itanju odnose se na brzinu i preciznost itanja i na razinu razumijevanja proitanog. Djeca

s disleksijom dugo slovkaju, zadravaju naviku tihog izgovora rijei pri itanju, ne itaju teno.

Sluajui ih kad itaju naglas, imamo dojam da ne uoavaju toke kao znakove razgranienja

reenica. Ritam i nain itanja uglavnom su odreeni povremenim zastojima zbog nepreciznog

iitavanja rijei, ali i odsutnou pauze, silazne ili uzlazne intonacije kada se itaju izjavne i upitne

reenice, to sve zajedno daje dojam netenog, loeg itanja. Ponekad je nepreciznost podjednaka pri

itanju kratkih rijei kao to su od , do, uz, iz, kao i pri itanju vieslonih, kompliciranijih i

manje uestalih rijei. U itanju postoje razliite zamjene, skraivanja ili dodavanja slova, dijelova rijei

i cijelih rijei kojih u tekstu zapravo nema. Tako se zamjenjuju grafiki slina slova kao d i b pa

rije bio postaje dio. Kratke rijei poput prijedloga do i od, bilo da su samostalne rijei ili

sloenice, postaju gotovo nesavladive i put do kue najee e biti put od kue. Ako netko neto

odnosi, to e se proitati kao da donosi, a umjesto da ptica brzo doleti, ona brzo odleti.

3 Britanska udruga za disleksiju (British Dyslexia Association) je krovna britanska nevladina udruga koja okuplja lokalne britanske udruge. (web-adresa: http://www.bda-dyslexia.org.uk/main/home/index.asp)

7

Zamjenjuju se i rijei sline osnove; tako presavijanje moe postati presaivanje, poderao -

pobrao, a sumnjiav postaje sumnjiv. Neke rijei dobivaju nepostojee dijelove: radoznala

uspavanka ita se kao radoznavala uspavanka, a neke se potpuno skrauju, pa odmahivala

prelazi u odmah, a rije poredanih skrauje se u rije pored. Neprecizno proitane rijei i

sporost u itanju naruavaju razumijevanje proitanog teksta, iako se mnoga djeca s disleksijom

zarana naue sluiti reeninim kontekstom, tj. irim sklopom rijei i reenica koji im pomae u

odgonetavanju znaenja.

Fonoloka obrada rijei

Nedostatna fonoloka obrada rijei znai da dijete teko postaje svjesno glasova u rijei, pa ne moe

izdvojiti poetni ili zavrni glas, ili teko uoava ritam i rimu rijei, to sve jesu vane preditake

vjetine. Mnogi se autori slau da je jedna od temeljnih tekoa u poremeaju itanja upravo ta

tekoa obrade glasova jezika ili fonoloka neosvijetenost.4 Tekoe fonoloke obrade mogu se i ne

moraju odraavati u djetetovu govoru. Neka djeca mogu posve neupadno govoriti izgovarajui veinu

rijei pravilno, a da ipak imaju tekoe s izdvajanjem i ralambom rijei na glasove. Neka djeca

starije predkolske dobi ve i svojim govorom upuuju na to da imaju fonoloke tekoe. U njihovu

govoru esto ujemo: svjeklo, mekla, glaka za rijei svjetlo, metla i dlaka. Moe se uti

da je nekoga noka jako zaboljela kad je vozio picikl ili da su na stolu vetii crnene ili prave boje.

Sve ovo upuuje na to da bi dijete u koli moglo imati tekoa s uenjem poetnog itanja, a moda i

pravu disleksiju.

Pisanje

Smetnje pri pisanju svrstane su u dvije skupine. U prvoj su to tekoe u oblikovanju, pravilnosti i

organiziranosti slova i rukopisa. U drugoj su skupini smetnje u samostalnom sastavljanju teksta

(sastavljanju prie, opisa dogaaja, odgovora na pitanja, pisanja dueg teksta u lektiri ili referatu).

Tekoe iz prve skupine pojavljuju se kada dijete teko povezuje glas koji uje s pripadajuim slovom

u pisanju. Te tekoe onemoguuju pravilno nizanje slova u rijei koja se pie, i mogu biti posljedicom

istih onih fonolokih nedostataka koji se pojavljuju i u itanju. U pisanju su one najvidljivije u diktatu

kada dijete pie onako kako uje i kako izgovara, tj. zamjene izgovorenih glasova prate i zamjene

slova. Tada je kost gost, kosa koza, a dom moe biti i tom. Postoje i zamjene grafiki

slinih slova kao i u itanju. To je ve spomenuta zamjena slova b i d. Rukopis moe biti

4 Lindsay Peer, Gavin Reid, Introduction to Dyslexia, David Fulton Publishers, London, 2003. Michael E.Thompson, E. J. Watkins, Dyslexia, A Teaching Handbook, Whurr Publishers, London, 2000.

8

neoblikovan, slova, iako ih dijete moe razlikovati, mogu biti nedovoljno izdiferencirana. Malo pisano

slovo l moe se pisati s kraom petljom i ono moe sliiti na i, ili petlja moe biti previe nisko i

biti obla pa moe sliiti na malo pisano e. Isto tako, malo pisano j svojom petljom moe ne

prelaziti crtu pa podsjeati na r ili v, a moe biti slino slovu o. Sve to zajedno rukopis ini

nedovoljno itljivim. Takoer, dijete moe ne poznavati granice rijei pa se kratke rijei, dijelovi

sloenih glagola, prijedlozi ili rijeca ne piu spojeno. Moe teko uoavati poetak reenice kao

poetak nove misli i izostavljati veliko slovo.

Inae, pisanje velikog slova prema pravilima, jedno je od najteih zadaa u pravopisu, i djeci s

disleksijom esto je pravom nonom morom zbog crveno iaranih kolskih zadaa ili sastavaka u

koli.

Druga skupina tekoa vidljiva je u samostalnom pisanju nekog teksta. One su posljedica

neujednaenog stupnja u razvoju govornog i pisanog jezika. Naime, pisani je jezik puno sloeniji po

svom formalnom ustroju nego govorni jer se u njemu sve mora izraziti rijeima (u govoru se puno toga

izraava gestom, mimikom i pauzama). Te rijei u pisanom jeziku moraju biti tono napisane, moraju

biti poredane u gramatiki ispravan redoslijed, razgraniene meusobno zarezima i tokama,

upitnicima ili usklinicima. Samostalno sastavljanje, opisivanje ili odgovaranje potpunim reenicama

stoga je najtei dio u jezinom razvoju uope. Djeca s disleksijom, ali uostalom i sva druga djeca na

poetku, teko oblikuju svoju misao u rijei i gramatiki potpune i jasne reenice. Njihovo je

samostalno pisanje najtei dio u jezinom razvoju, na alost, esto zanemaren i odgurnut u stranu u

mnotvu poduka iz nastavnih predmeta ili terapijskih postupaka za ovladavanje tehnikama breg

itanja ili boljeg rukopisa.

Vizualna percepcija

U polju vizualnoga postoje tekoe koje sama djeca esto opisuju kao: okretanje slova, pretapanje

redova teksta, gubljenje dijelova reenice, zavretaka rijei, dezorijentaciju u smjerovima lijevo -

desno, gore - dolje.

Mnogi znanstvenici zadnjih godina nanovo istiu osobitosti u vizualnoj obradi simbola u djece s

disleksijom.5 Ron Davis, autor knjige Dar disleksije6, takoer naglaava izmijenjenu percepciju slova

kao jedan od faktora koji utjeu na nemogunost uenja ispravnog oblika rijei. Slova se okrenu pa je

rije krivo percipirana ili dijete umjesto rijei vidi prazno polje. Zbog toga djeca ne mogu teno itati

bez zastoja.

5 John Stein, Joel Talcott, Vincent Walsh, Controversy about the visual magnocellular deficit in developmental dyslexia, Trends in Cognitive Sciences, Vol.4, No.6, June 2000. G. Eden, et al, Abnormal processing of visual morion in dyslexia revealed by functional brain imaging, Nature, Macmillan Publishers Ltd, London, Vol. 382 pp. 66-69, 4th July 1996. 6 Ronald D. Davis, Eldon M. Braun, Dar disleksije, Alinea, Zagreb, 2001.

9

Pamenje

Kratkorono pamenje jedno je od triju faza pamenja7 i u itanju ima vrlo vanu ulogu. Ono obuhvaa

sposobnost zadravanja sekvenci neke trenutne radnje ili misli u svijesti tijekom dvadesetak sekundi.8

Disleksija, iz nekog razloga, pogaa upravo tu fazu kratkoronog pamenja, i tako onemoguuje

suptilnu usklaenost pretvaranja slova u glasove i stvaranje slogova koji se niu jedan za drugim i

oblikuju jasne rijei koje se izgovaraju u itanju na glas ili se misle ako se ita u sebi. Dakle, ako

kratkotrajna memorija ne omoguuje pamenje slijeda tih slogova, nije ih mogue glatko povezati u

rije, i onda se pojavljuje onaj, u netenom itanju tako uoljivi, zastoj i pokuaj da se ponovnim

mukotrpnim iitavanjem nadoknadi proputeni slog ili glas.

Disleksija koji put obuhvaa i tekoe s dugotrajnom memorijom. Tada je ona veliki problem u

savladavanju kolskoga gradiva. No, velika je vjerojatnost da se ove tekoe s dugotrajnom

memorijom nadograuju na tekoe u organizaciji materijala koji se ui, na svojevrsnu sklonost

dezorijentaciji.

Tekoe sekvencioniranja

Ove tekoe podrazumijevaju da se dijete teko snalazi u vremensko - prostornim sljedovima. Ono

esto ne zna koji je dan u tjednu prije, a koji slijedi; isto tako, teko ui slijed mjeseci u godini i slijed

godinjih doba. Teko se snalazi i unutar dnevnog slijeda zbivanja pa, koji put, neprecizno odreuje je

li kazalina predstava bila prije ili nakon nastave, je li prethodnog dana sat tjelesnog bio prije ili poslije

sata prirode. Slino moe biti i u pamenju nekog slijeda u prostoru. Je li uionica iz matematike prva

ili trea u hodniku? Je li omiljena trgovina s tenisicama iza knjiare i trgovine s odjeom? Je li mogue

na prijateljevu adresu doi nakon jednog ili dva skretanja - este su dileme djece u prostornoj

orijentaciji i pamenju nekoga prostornog slijeda.

Tekoe u organizaciji informacija

Ove su tekoe u osnovi viesatnog, a opet neuspjenog sjedenja za knjigom, zbog kojeg uenje djeci

s disleksijom daje tamne tonove cjelokupnom kolovanju. Ona esto ue pojedinanu lekciju ne

stvarajui vee ili manje cjeline u koje bi nauene podatke mogla smjestiti. Ovladavanje tehnikama

7 Postoje tri faze pamenja kroz koje informacija prolazi: senzorno ili perceptivno, kratkorono i dugorono (prema: Predrag Zarevski, Psihologija uenja i pamenja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.) 8 Kratkorono pamenje naziva se jo i radno pamenje. Ono osim ogranienog trajanja (dvadesetak sekunda) ima i ogranieni kapacitet. U radnom pamenju moemo istodobno baratati s oko sedam jedininih informacija (Miller,1956., prema: Vlasta Vizek Vidovi, Psihologija obrazovanja, Udbenici Sveuilita u Zagrebu, IEP, Vern, Zagreb, 2003.)

10

uenja, npr. stvaranje tzv. kognitivnih mapa9 u koje se injenice svrstavaju na posebno organiziran

nain, prema pojmovnoj hijerarhiji, uz crtanje tih mapa na veim papirima, ploama ili kompjutorskim

programima, poput Power Pointa, umnogome utjeu da se dezorganiziranost u prikupljanju i obradi

informacija tijekom uenja smanji.

Osobitosti u nainu uenja novih sadraja

U vrstoj vezi s organiziranjem informacija je i pojam obrade ili procesiranja informacija. Naime,

postoje etiri temeljna naina na koja svatko od nas prima i obrauje informacije iz vanjskoga svijeta:

auditivni (sluanjem), vizualni (gledanjem), taktilni (dodirom) i kinestetski (pokretom). U kolovanju se

koristi svim tim nainima pri usvajanju novoga gradiva.

Najei je auditivni nain prezentiranja informacija, u kojem nastavnik tumai, a djeca sluaju. Postoji

miljenje10 da je auditivni nain predstavljanja informacija prilino nedostatan, ako je jedini u izlaganju

novoga gradiva u uenju djece s disleksijom. Ako se osvrnemo na tekoe u fonolokoj obradi i

tekoe u kratkotrajnoj memoriji, moemo zakljuiti kako je polusatno usmeno predavanje nastavnika

prilino nekorisna prezentacija novoga gradiva za dijete s disleksijom jer se ono pritom moe, esto,

posve izgubiti. To uistinu ne znai da sluanje neke, izraajnim tonom proitane lektire na audio

kaseti, ne bi djetetu s disleksijom bilo jako zanimljivo. Njima, jednako tako, moe biti zanimljiv i

koristan nain izlaganja nekih nastavnika jer im u zadravanju usmjerene panje pomae izraz lica,

pokret i upeatljiv ton u govoru tog nastavnika. O jasnoi i jednostavnosti govora kao presudnim

imbenicima nastavnikovoga uspjeha u privlaenju aktivne panje uenika, ne treba niti govoriti.

Osim auditivnog ili slunog naina prezentiranja novih informacija postoji i vizualni, u kojemu se

informacije predoavaju dijagramima, mapama, fotografijama, filmovima i zemljovidima. Ni u ovome

nainu nisu djeci sva sredstva podjednako laka i prihvatljiva. Znajui za njihove vizualne tekoe,

sloeni dijagram ili tabela mogu biti prilino konfuzni. Ali, razliitim bojama i sliicama istaknuta

raspodjela pojmova neke lekcije ili teksta, dokumentarni ili igrani film o nekoj temi, mogu biti itekako

poticajno sredstvo u uenju nekog novog sadraja.

Osim tih dvaju naina postoje jo i taktilni i kinestetski naini procesiranja. Taktilni znai dodir s

razliitim materijalima i predmetima, oblikovanje i uenje s pomou modaliteta dodira. Ovdje se

nadasve dobrom pokazala glina kao jedno od osnovnih sredstava za oblikovanje slova i rijei u metodi

amerikog autora Rona Davisa. Kinestetski nain podrazumijeva uenje kroz pokret, u plesu,

9 Termin "kognitivne mape" prvi se put spominje u: Tony Buzan, Koristite svoju glavu, Izvori, Zagreb,1999. Kognitivne mape su prikaz informacija iz nekog teksta na vizualno organiziran nain koji slijedi hijerarhijsko pojmovno naelo za razliku od uobiajenog naina pravocrtnog ili linearnog nizanja informacija jedne za drugom kako se predstavljaju u udbenicima i biljekama napisanima u koli (detaljnije u: Ines Gali-Jui, djeca s tekoama u uenju, Ostvarenje, Lekenik, 2004.) 10 Lindsay Peer, Gavin Reid, Introduction to Dyslexia, David Fulton Publishers, London, 2003.

11

dramatizaciji, igri uloga. Taktilni i kinestetski nain pokazali su se vrlo korisnima u uenju djece s

disleksijom.

Jezine i pojmovne tekoe

Djeca s disleksijom mogu imati i jezinih tekoa. One esto ne moraju biti vidljive u svakodnevnom

govoru. No, zahtjevnije govorne situacije, poput opisivanja nekoga dogaaja ili situacije, otkrivaju one

prave nijanse u stupnju razvoja djejeg jezika. Te nijanse najee znae nemogunost da se

upotrijebe tone rijei za prostorne odnose u nekoj situaciji ili zbivanju, kao pored, izmeu,

prednji, zadnji, ovdje ili tamo. Te su nijanse i nesigurnost u upotrebi pojmova prije,

poslije, prethodi, slijedi za vremenski protok dogaaja. Takoer, u svom govoru djeca mogu

upotrebljavati i gramatiki nepravilne oblike nekih glagola, kao ideju ili moeju ili pogrene

padene oblike za neke imenice, pa mogu rei: imam mraka u sobi ili posudio je bicikla. ini se

da govorni jezik u neke djece s disleksijom esto na poetku kolovanja odstupa manje od njihovih

vrnjaka nego u kasnijim godinama kolovanja. Razlog tomu je to se napredni govorni jezik - dakle,

gramatiki pravilne rijei i reenice, bogatiji rjenik i sigurna uporaba pojmova, najvie grade uenjem

pisanog jezika tekstova koji se itaju ili piu u koli i izvan nje.

Neka djeca s disleksijom, bez obzira rade li to samostalno ili uz pomo terapeuta i roditelja, puno

itaju, piu, analiziraju jezik. Tako napreduju u svojem jezinom i pojmovnom razvoju. U djece s kojom

roditelji i terapeuti ne rade na obogaivanju jezika, a ona sama ne itaju, tijekom godina razvijajui ak

i jak otpor prema itanju i pisanju, propada prilika da se iskoristi bogatstvo pisanog jezika kao

najsnanijeg pokretaa govorno-jezinog i spoznajnog razvoja. U takve djece, na alost, postoji velika

ansa za pretvaranje disleksije u tekou pri uenju u onom najdrastinijem obliku koji je ozbiljna

prepreka svakom uspjenom kolovanju.

Neujednaenosti u sposobnostima

Ono to esto prati djecu s disleksijom jest tvrdnja njihovih roditelja i uitelja kako su to djeca koja

imaju izraene sposobnosti u nekim podrujima i slabosti u drugima. To zorno potvruju i testovni

rezultati njihovih kognitivnih sposobnosti. Tako se danas esto pie kako djeca s disleksijom imaju na

Wechslerovoj skali inteligencije11 tzv. ACID-profil ili niske rezultate u podtestovima raunanja,

informiranosti i pamenja brojeva, dok su im rezultati iz testova pronalaenja slinosti, razumijevanja i

sastavljanja kocki jako dobri12.

11 Wechler Inteligence Scale for Children (WISC-R), mjerna skala za utvrivanje stupnja intelektualnog razvoja u djece. (Narcisa Vojnovi u: Ines Gali-Jui, Djeca s tekoama u uenju, Ostvarenje, Lekenik, 2004.) 12 Michael E.Thompson, E. J. Watkins, Dyslexia, A Teaching Handbook, Whurr Publishers, London, 2000.

12

Sline se neujednaenosti mogu vidjeti i u iskazivanju sposobnosti u svakodnevnom ivotu. Tako

djeca koja s mukom itaju prijevode filmova, a o samostalno proitanim lektirama jo e dugo sanjati,

mogu biti sklona istraivanju funkcioniranja elektrinih naprava i aparata, a ponekad i sama imati vrlo

kreativna rjeenja u konstruiranju takvih naprava. Neki su od njih domiljati u informatikom polju i vrlo

se vjeto slue kompjutorskim programima. Neka djeca (ee djevojice) u viim razredima osnovne

kole usprkos kaskanju u pravopisu i gramatici pisanog jezika, piu prie i pjesme pokazujui

matovitost i snalaenje u vjetom pripovijedanju i isprepletanju radnje, ili u poetskom izrazu. Neka se,

pak, zarana posvete prouavanju biljnog i ivotinjskog svijeta ili prirodnih znanosti, i vladaju zavidnom

koliinom informacija s toga podruja. Isto tako, neka djeca razviju napredno miljenje jer ih njihovi

roditelji pouavaju na nain koji je poticajan za razvoj pojmova i analitikog miljenja. Ima djece s

disleksijom koja su najnadareniji crtai stripova i grafita u svojim kolama.

DISLEKSIJA U IREM I UEM SMISLU


Nabrojena bitna obiljeja disleksije opisuju ovaj sindrom u irem smislu te rijei.

Ono to disleksiju opisuje u uem smislu jesu smetnje u brzini i tonosti itanja. Ove su smetnje

razliite od nespecifinih poremeaja itanja uzrokovanih zaostajanjem u mentalnom razvoju,

oteenjem vida ili sluha, nedovoljno razvijenim govorom ili zanemarenou djece iz nepovoljnih

obiteljskih prilika. One su brojnije i stabilnije u svojem pojavljivanju. To znai da se podjednako mogu

pojavljivati u kraim i duim rijeima, u poznatim i u manje poznatim rijeima. Ono to disleksiju ini

specifinim poremeajem pri itanju je i znaajan izostanak napretka u nekim aspektima itanja (kod

svakoga je to individualno), kao to su: razumijevanje kraih rijei apstraktnog znaenja, rijei kojima

se imenuju prostorno-vremenski odnosi, sloenica kojima hrvatski jezik obiluje i drugih.

Naa je udruga radi jednostavnosti za svoj naziv odabrala termin disleksija u irem smislu rijei, to

znai da su podruja naeg interesa tekoe pri itanju (disleksija u uem smislu), tekoe pri pisanju

(disgrafija), tekoe u matematici (diskalkulija) i ostale srodne tekoe (uenja, pamenja, organizacije

vremena i prostora itd.), koje su u svake pojedine osobe zastupljene na razliit nain i u razliitom

intenzitetu. To znai da neka osoba vrlo teko ita ali dobro pie, netko drugi imat e problema npr. s

pisanjem i matematikom, a itanje e svladavati s lakoom. Osobe s disleksijom esto su nespretne,

ali meu njima e se nai i vrhunskih sportaa, esto teko ue strane jezika, ali neke e ba u tome

biti vrlo uspjene.

Upotreba termina disleksija u ovakvu smislu rijei uobiajena je i u stranoj popularnoj i strunoj

literaturi (engl. dyslexia, njem. Legasthenie, tal. dislessia, franc. dyslexie).

13

UZROCI DISLEKSIJE


Poput mnogih drugih govorno-jezinih tekoa kao to su npr. posebne jezine tekoe, uzroci

disleksiji nisu posve jasno utvreni. Moe se ipak rei da veliki dio njih lei u konstituciji osobe, ali i u

onome to toj konstituciji pridonesu faktori okoline, od najranijih dana intrauterinog razvoja, ranog

djetinjstva i okruenja u kojem se odrastalo pa do naina poduavanja vjetine itanja. Konstitucija je

ono to nasljeujemo genetskim kodom i ono to stjeemo u razdoblju prije i tijekom samog roenja.

Neposredno nakon roenja svatko od nas ima ve svoju specifinu konstituciju. To je ono s ime

dolazimo na svijet. Dio konstitucije jest i sklonost disleksiji.

to se zapravo dogaa tijekom itanja?

Proces itanja ukljuuje mnoge nae mentalne funkcije. Potpuno analizirati ono to inimo kada

itamo prema rijeima amerikog istraivaa E. B. Hueya13, bio bi gotovo vrhunac znanstvenog

postignua, jer bi to znailo opisati mnoge od najzamrenijih radnja ljudskoga mozga. itanje nije

postupak koji se moe objasniti mehanikim modelom; znamo da se odvija u nekim odreenim

podrujima mozga, ali ta podruja nisu jedina koja sudjeluju u toj zamrenoj aktivnosti. Postupak

itanja, kao i miljenja, ovisi o naoj sposobnosti da odgonetnemo i koristimo se jezikom,

instrumentom uma kojim se misli pretau u rijei i reenice. Zbog toga je i traenje uzroka disleksiji

prilino teko.

Da bismo razumjeli to se dogaa nekomu tko ima disleksiju, potrebno je ukratko objasniti to se

dogaa tijekom aktivnosti itanja i pisanja. Ti su procesi iznimno sloeni i u njima sudjeluje vie

meusobno povezanih sustava. Tako u itanju sudjeluju vizualni dijelovi korteksa (kore velikog

mozga) u kojima se odvija vizualno-prostorna analiza slova i njihovih kombinacija, kojom se nizovi

simbola prepoznaju, obrauju tono odreenim redoslijedom, razumijevaju i pohranjuju u radnoj

memoriji, koja je poput lako dostupnog skladita gdje pohranjujemo sve ono to trenutno itamo. Taj

slijed: slovo - rije - reenica - niz reenica, istodobno razumijevanje i memoriranje, ovisan je o radu

sukcesivnih funkcija (procesi razlikovanja, pamenja i reproduciranja vremenskog redoslijeda

stimulansa, aktivnosti ili simbola). One su odgovorne za razlikovanje, pamenje i reproduciranje

vremenskog i prostornog redoslijeda nekog podraaja, u ovom sluaju rijei. U itanju sudjeluju

analitiki jezini procesi kojima se prepoznaju slova, pretvarajui se u glasove i povezujui se sa

znaenjima, oblicima i rasporedom rijei u reenici. Mi, zahvaljujui tim analitikim procesima, tono

13 Edmund Burke Huey, The psychology and pedagogy of reading, MA: MIT Press, Cambridge, 1968. (originalno tiskano: Macmillan, New York, 1908.)

14

znamo itajui rije muka da slovo m tu rije razlikuje od sline rijei buka, a da je rije ala

drukija od rijei sala. Ono to je isto tako presudno u itanju je neprestana interakcija slunog i

vidnog primanja i obrade informacija, ili vidnog i slunog procesiranja. Bilo da je rije o poetnom ili

razvijenom itanju, ono se uvijek odvija pretvaranjem slova u glasove.

Disleksija i modane polutke

Cijeli je niz znanstvenika posvetio prouavanju uzroka disleksiji mnoge godine svojega znanstvenog

traganja. Meu njima treba svakako izdvojiti Alberta Galaburdu; njega je istraivanje uzroka disleksiji

zaokupilo jo prije vie od dvadeset godina, a i danas se jo aktivno njime bavi. Krajem 70-ih godina,

zajedno sa svojim kolegom Normanom Geschwindom, postavlja teoriju po kojoj disleksija, mucanje i

autizam mogu biti posljedicom kanjenja u razvoju lijeve modane polutke. Naime, zbog nekog

razloga, u sredini trudnoe (ovi autori su na poetku osnovnim uzrokom toga drali viak mukoga

spolnog hormona u krvi majke, to njihovim istraivanjem 1985. nije potvreno, ali je sam tijek

dogaanja dosta uvjerljiv) dolazi do nedostatne prokrvljenosti mozga. Iz tog razloga stanice odreene

za govor koje bi se trebale smjestiti u lijevoj polutki, poloaju koji je veini denjaka mjesto

predodreeno za govor i jezik, detektiraju da ona jo nije pogodna za njihov smjetaj, pa se zato

premjetaju u desnu polutku, manje prikladnu za prihvaanje govorno-jezinih funkcija, ali jo uvijek

bolju od lijeve, koja je, zbog razloga ve spomenute slabije prokrvljenosti, u tom trenutku razvoja,

sasvim neodgovarajua. Tako desna strana mozga ostaje neko vrijeme, a u neke djece i trajno,

dominantna za mnoge aktivnosti. Kako je desna modana polutka vezana vie uz funkcije sinteze,

dakle potpune slike bilo vizualnoga, bilo akustikog sadraja, analiza rijei ili pamenje tonog oblika

pojedinanog slova, koji bi bili vie u domeni lijeve polutke, postaju tee dostupni. Stoga, djeca s

dominacijom desne polutke imaju drukiji nain primanja, obrade i pohranjivanja informacija ili

drugaiji kognitivni stil.

Iako se termin - kognitivni stil - u ovom kontekstu ne podudara s uvrijeenim tumaenjem te rijei u

psiholokoj znanosti, ovdje ga moemo shvatiti uvjetno, kao svojevrsni kognitivni profil u disleksiji.14

Taj stil esto nije podudaran s nainom poduavanja itanja u kojem prevladava analitika metoda s

krajnje skraenom fazom sinteze, i to osobito slogovne sinteze. Naime, slog kao cjelina umnogome

pomae spajanju glasova u rijei i jedan je od prijelaznih stupnjeva ka iitavanju cijele rijei. U naim

je kolama, na alost, faza slogovnog povezivanja gotovo potpuno zanemarena, ve se tijekom prvog

14 O tome piu: Lindsay Peer i Gavin Reid (urednici), Dyslexia - Successful Inclusion in the Secondary School, David Fulton Publishers, 2001. Michael E.Thompson, E.J. Watkins, Dyslexia, A Teaching Handbook, Whurr Publishers, London, 2000. Ronald D. Davis, Eldon M. Braun, Dar disleksije, Alinea, Zagreb, 2001.

15

polugodita prvog razreda prelazi na itanje cijelih rijei, to je za djecu s disleksijom jako otegotna

okolnost.

Novija istraivanja: nature vs. nurture - geni ili okruenje ? Ono to je u posljednjem desetljeu otkriveno u vezi s ranim neuralnim razvojem embrija jako se

uklapa u sliku disleksije kao posljedice drukije migracije stanica tijekom trudnoe. Naime, stanice

migriraju, ali, kako to objanjavaju neki autori15, kad neka ivana stanica nakon diobe u prvim

mjesecima trudnoe otpluta od svoje stanice majke na mjesto gdje e poeti stvarati veze s drugim

neuronima, to gdje e se ona smjestiti i koju e ona funkciju obavljati, ne ovisi najvie o genetskoj

uputi koju nosi, ve o okruenju u kojem e poeti stvarati svoje sinapse (mjesto kontakta izmeu dviju

ivanih stanica). Dakle, ako to mjesto na kojem e ivana stanica poeti iriti svoje ogranke, i nije iz

nekog razloga upravo ono za koje je ona genetski predodreena, ona e se u tom novom okruenju

najee sasvim skladno stopiti sa svojim novim susjedstvom, a svoj e genetski kod ostaviti

neupotrijebljen. Tako su neke stanica genetski kodirane za vidni korteks. No, ako putujui neuralnom

cijevi u tijeku embrionalnog razvoja dou do slunih dijelova korteksa, tu e poeti graditi veze s

drugim stanicama. Tada e je u njezinom novom okruenju upravo njezine sinapse prema stanicama

slunog korteksa uiniti stanicom koja e regulirati neku od funkcija sluha, a ne vida.

Ovo je epohalno otkrie posluilo neuroznanstvenicima da se jo jasnije nadoveu na Darwinove

postavke iz daleke 1886. i objasne izvanredno brzu sposobnost prilagodbe uvjetima okoline tijekom

evolucije homo sapiensa. Dakle, spoznaja o migraciji stanica i brzoj preinaci ivanih stanica u nekom

okruenju, govori nam o krajnjem plasticitetu naeg ivanog sustava. Taj nam plasticitet omoguuje

da i neka patoloka zbivanja do kojih dolazi tijekom trudnoe zbog raznih razloga, mozak zapravo

prilino dobro kompenzira. Ovakvi nalazi znanstvenika daju nam potvrdu za razmiljanje kako je

disleksija potencijalno stanje nastalo na kon takvih preinaka koje mogu donijeti tekoe u klasinom

nainu uenja vjetine itanja, ali i neke nove kvalitete ba zbog tih pomalo drugaijih stanica to u

svojem novom okruenju stvaraju i pomalo drugaije funkcije, zbog kojih se onda, razvijaju i specifine

nadarenosti u neke od djece s disleksijom.

Postoje podaci da u cjelokupnom ljudskom genomu (skupini kromosoma koja se prenosi kao cjelina

od roditelja na potomstvo) ima samo 80.000 gena (materijalnih nositelja nasljednih svojstava). Njima

se ne moe pokriti enormno bogatstvo od kvadrilijuna sinapsa, koliko ih u nekom razdoblju djetinjstva

ima. Te se injenice uklapaju u sliku velikog zahuktalog mikrokozmosa naeg mozga u razvoju u

kojemu se biljunima interakcija gradi ono to nazivamo svijeu, znanjem i osobitou svih naih

15 Pitanje: "geni ili okruenje", odnosno, da li je psiholoka struktura uma vie produkt priroenih kvaliteta ivota ili ivotnih iskustava, fasciniralo je mislioce jo od antikih vremena. Kenneth B. Chiacchia, Cell Milieu Directs Cortex Development, Drs. Cepko and Walsh Trace Progeny of Developing Brain Neurons, Focus, News from Harvard Medical, Dental and Public Health Schools January23rd,1992(http://bidmc.harvard.edu/display.asp?leaf_id=5853)

16

funkcija. Da je tome tako, svjedoe i najnovija razmiljanja amerikog znanstvenika Alberta

Galaburde16. On nakon svojih zadnjih istraivanja 1996. istie neke anatomske razlike u mozgu djece

s disleksijom, kao to je simetrino postavljena regija u modanoj kori koja je inae ira u lijevoj

modanoj polutki, i time ini jednu od poznatih modanih asimetrija. U djece s disleksijom ova je regija

podjednako iroka i lijevo i desno, dakle je simetrina, to moe biti posljedicom migracija neurona

predodreenih za lijevu, inae jezinu polutku, u desnu modanu polutku. U tom je podruju lijeve

modane polutke, tom tankom trokutu modane kore, smjetena i Wernickeova zona, odgovorna za

razumijevanje govora. Simetrija ovog vanog podruja, prema miljenju Galaburde, jedan je od

biolokih temelja disleksije. Uz nju ovaj autor istie i minimalne promjene u zonama mlaih dijelova

modane kore, ili neokorteksa, to sve skupa rezultira sporijim procesiranjem u vizualnom i

auditornom dijelu modane kore, zbog kojih je toliko oteano usvajanje itanja jer je za to potrebno

upravo meudjelovanje slunog i vidnog procesiranja.

Novo ozraje optimizma

Da u neurologiji djejeg razvoja, pa i neurologiji disleksije ima razloga za optimizam, pokazuju nam

izvanredno vani radovi dviju znanstvenica, Lise Eliot i Marian Diamond17, i njihove interpretacije

najnovijih znanstvenih otkria o plastinosti i produljenim kritinim fazama za razvoj mnogih

sposobnosti ljudskog mozga. Naime, za svaku nau sposobnost postoje optimalna razdoblja kada se

ta sposobnost najbolje razvija. to je funkcija egzistencijalno vanija, to je razdoblje ranije i krae.

Tako vid i sluh, presudni za preivljavanje, svoje kritino razdoblje imaju u vrlo ranoj dojenakoj dobi.

Sposobnosti poput govora, miljenja, percepcije ovladavanja notama, slovima ili brojkama puno se

dulje razvijaju, pa su i njihova kritina razdoblja za razvoj mnogo dua, a za neke i doivotna. Tako

unato tomu to materinski jezik, kao svoj prvi jezini sustav, moramo nauiti do pete godine,18 pa do

este ili najkasnije sedme19 jer e veliki broj neurona nakon toga usahnuti, mi i nakon tog doba

moemo usavravati mnoge jezine funkcije. Da je tako, svjedoi i mogunost uenja drugih jezika u

starijoj dobi. Ono je moda neto tee, ali mnogi e od nas posvjedoiti da smo i u kasnijoj dobi, prije

svega adolescenciji, nauili jo neke jezike. Osnovna je znaajka naeg mozga njegova plastinost -

16 Annette R. Jenner, Glenn D. Rosen, Albert M. Galaburda, Neuronal asymmetries in primary visual cortex of dyslectic and nondyslectic brains, Annals of Neurology, American Neurological Association, 1999, Volume 46, Issue 2, Pages 189-196 17 U ovoj knjizi poznata istraivaica mozga dr. sci. Marian Diamond iz Kalifornijskog sveuilita u Berkeleyu, na temelju dugogodinjeg rada i znanstvenih istraivanja otkriva kako djetetov mozak fiziki odgovara na utjecaj okruenja i kako svojoj djeci moemo pruiti odgoj i stimulaciju koji su im potrebni za rast i razvoj. To se bazira na njezinom zapaanju da se uz odgovarajuu mentalnu, fiziku i senzoriku stimulaciju, meusobno povezani neuroni mozga produljuju i razgranjuju. Knjiga je prevedena na hrvatski jezik: Marian Diamond, Janet Hopson, arobno drvee uma, Ostvarenje, Lekenik, 2002. 18 Vladimir Stani, Marta Ljubei, Miljenje, jezik i govor, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 1994. 19 Marian Diamond, Janet Hopson, arobno drvee uma, Ostvarenje, Lekenik, 2002.

17

ona je najizraenija u djetinjstvu, od zaea pa do adolescencije. U tom e razdoblju bujati arobno

drvee uma, kako je to u istoimenoj knjizi opisala znanstvenica M. Diamond, koje e nam

omoguivati da unato mnotvu neurona zalutalih na neko krivo mjesto, te iste neurone ili neke

druge osposobimo za potrebnu nam funkciju - jednostavno tako to emo svojim ponaanjem i

ciljanim postupcima uenja i terapije utjecati na njih jer su oni jako prijemivi na najrazliitije utjecaje.

Dajui im poticaj za rast bogatstvom utisaka, glasova, boja, rijei, oblika, znaenja, melodija ili poruka,

mi emo ih uiniti sposobnima da se razvijaju, rastu i, doslovno, cvjetaju s tisuama novih sinapsa

kojima e propupati posvuda oko sebe. Tako e i neki od njih koji moda i nisu ba iz iste prie,

doputovali moda s nekog drugog kraja mozga i bogato stimulirani stvarati plodove i razvijati se ba

tamo gdje ih je na poticaj zatekao.

Spoznaja da do adolescencije sigurno, a za neke mentalne funkcije i poslije toga, postoji ansa da se

obnavljaju i usavravaju, proistekla iz dugogodinjih radova neuro znanstvenika - terapeutima,

roditeljima i uiteljima daje novi pogled na disleksiju. Ona je, dakle, stanje na koje se moe utjecati jer

se jezik dade usavravati, vizualna percepcija njegovati, miljenje uslonjavati do petnaeste godine

ivota sigurno, a, po svoj prilici, i poslije20. Nai neuroni imaju zadivljujuu mogunost grananja i

stvaranja novih veza, i to time to se ee podraavaju nekim sadrajem i u naim glavama,

doslovno, moe itav ivot cvasti razgranato drvee ogranaka naih ivanih stanica s tisuama

sinapsa, elektrino-kemijskih mostova zbog kojih smo ivi i aktivni puno, puno vie nego to smo

uope toga svjesni.

UTJECAJ JEZIKA I NAINA POUAVANJA ITANJA I PISANJA NA DISLEKSIJU


Ima li jo neto to treba znati u vezi s uzrocima disleksije osim gena i neurologije?

Da, naini pouavanja itanja i pisanja

Tri su osnovne metode u poduavanju itanja i pisanja: analitiko-sintetika metoda, koja polazi od

slova glasa i sloga, globalna metoda, koja polazi od cijele rijei, te njihova kombinacija.

Hrvatski jezik ubraja se u jezike kojima je temeljno naelo pisanja glasovno naelo (kako ujemo tako i

piemo). Zato je sposobnost analiziranja glasovne strukture rijei nuna poradi ispravnog pisanja i

itanja. Metoda kojom se poduava itanje i pisanje je preteno analitiko-sintetika. U naoj koli

zadnjih desetljea prevladava ubrzaniji ritam uenja itanja i pisanja u kojem se gotovo izostavlja

slogovno povezivanje ili drugi aspekt te metode, aspekt sinteze u itanju. Razlog za to je dijelom sve

18

vei broj djece itaa na poetku prvog razreda, koji ovladaju preditakim vjetinama, pa i poetnim

itanjem, ve tijekom zadnje godine predkolske dobi. S druge strane, u svakom je razredu jedno do

dvoje djece koja e imati disleksiju. Uiteljice svoj nain poduke itanja usmjeravaju prema djeci koja

ve itaju, izostavljajui slogovno iitavanje, vjebe kojima se uspostavlja istodobno vra veza

slova i glasa, ali i zahvaa cjelina, to jest slog. Na taj nain bi uz analizu rijei (rastavljanje na slova)

bila i sinteza (slog), koja je, kao to znamo iz nekih naznaka o stilu primanja i obrade informacija djece

s disleksijom, za njih laka od analize. Ravnopravnom raspodjelom analize i sinteze, uz vie vremena

provedenoga na takvu slogovnom itanju rima iz pjesama i polaganom zapoinjanju itanja proznih

tekstova, disleksija bi zasigurno imala manje plodne uvjete za svoj razvoj u podruju itanja. Jednako

tako, kad bi se dostatno potovala injenica da je pisani jezik jedan posve novi oblik jezika kojim i

mnoga djeca bez disleksije teko ovladavaju, postojalo bi vie prostora za individualne razliitosti u

poduavanju, koliini uvjebavanja i oekivanom ritmu ovladavanja itanjem i pisanjem. S vie svijesti

u uitelja to bi se sve dalo postii i malim pomacima prema alternativnim nainima uenja itanja,

prikladnima za nekolicinu djece u razredu, disleksija bi imala puno manje anse da se razbukta i uini

poetak uenja itanja i pisanja tekim bremenom na leima malih aka.

DISLEKSIJA I ITANJE


Kako sve djeca mogu vidjeti slova, rijei, reenice, redoslijede reenica, tekst?

Na ovo nam pitanje djeca mogu dati najrazliitije odgovore. Neka e nam rei da vide rije koja se

okree u razliitim smjerovima, da slova pleu. Da se reenice stapaju. Da uope ne vide niti jednu

toku ili zarez i da uope ne mogu pratiti pogledom rijei prema krajevima reenica. Da im pogled

poskakuje. Da nikako ne mogu uhvatiti red. Jedan je djeak uporno odbijao slogovno itanje i slovkao

je i onda kada je po njegovu dobrom razumijevanju proitanog i po ovladavanju znaenjem i

gramatikim ustrojem reenice, bilo jasno da bi mogao puno bre itati samo ako prestane iitavati

slovo po slovo. On je to ovako komentirao: Ali ja samo tako mogu zaustaviti ta slova koja poskakuj;,

ona e mi opet pobjei ako ih ne itam jedno po jedno, i ja namjerno neu nikad poeti itati drukije

jer ovako barem znam to sam proitao.

20 Marian Diamond, Janet Hopson, arobno drvee uma, Ostvarenje, Lekenik, 2002.

19

Kako sve djeca s disleksijom mogu itati?

Djeca s disleksijom mogu itati na mnogo razliitih naina jer je disleksija skup razliitih simptoma i

razliitih stupnjeva svih tih simptoma.

Neko e dijete recimo, iitavati slovo po slovo, itat e sporo, ali e razumjeti veinu rijei jer ima

bogat rjenik. Poneke e rijei izokretati zbog slinosti oblika ili nemogunosti da otkrije redoslijed

slijeva nadesno za rijei do i od, no pomoi e mu okruenje u tekstu ili kontekst pa e sve opet

dobro posloiti i, unato velikoj sporosti, moi e razumijevati tekst. Ako se u tekstu neke rijei stalno

ponavljaju, neka e ih djeca drugi ili trei put odmah vidjeti i proitati teno, a neka e ih tegobno svaki

put iitavati kao da ih vide prvi put. Tu se pojavljuje ono to nazivamo radnom memorijom ili

sposobnou lakog dosjeanja i aktivne uporabe onoga to se nekoliko trenutaka prije toga ulo, italo

ili spomenulo, to uz jezinu kompetenciju i perceptivne osobitosti u najveoj mjeri utjee na stupanj

same disleksije i na mogunosti njezina lakeg ili teeg otklanjanja tijekom terapije.

Ima i situacija kad e dijete itati slogovno i ponekad gotovo teno itati, a onda e se zaglaviti na

nekoj rijei koju ne razumije i nakon toga e izgubiti nit razumijevanja proitanoga. Poneka se djeca

jako teko mogu koristiti kontekstom jer im je rjenik oskudan, ili teko razumiju neke odnose meu

rijeima, pasivne oblike glagola ili ne mogu domisliti nastavak rijei ako u brzini itanja pogledom

obuhvate samo korijen rijei, kao to se to dogaa prosjeno dobrom itau. Dakle, ta djeca,

jednostavno, moraju proitati svaki dio rijei jer im ono jezino, gramatiko znanje ne omoguuje

rekonstruiranje ostatka rijei.

To moemo vidjeti na primjerima itanja sljedeeg teksta: Bili smo na izletu u Botanikom vrtu, gdje

smo promatrali ribe u ribnjaku i vidjeli mnoge ribe kako ga brzo preplivavaju. Neke su ribe bile vie u

dubini, a neke su plivale po povrini ribnjaka.

Neko e dijete u ovim reenicama oba puta tegobno iitavati rije ribnjak iako je za oekivati da e

je lake proitati nakon to je proitalo rije riba i da e mu ta osnova omoguiti da samo ovla

pogleda rije ribnjak i domisli njezin krajnji oblik ili nastavak a za genitiv jednine u ribnjaka.

Rije preplivavaju isto bi mogla biti shvaena prema kontekstu jer se spominju ribe i ribnjak, ali e

ona ponekad biti gotovo nepremostiva tekoa i za izgovor i za razumijevanje. Neko e je dijete

zapoeti itati, onda e odustati i izostaviti s rupom u razumijevanju znaenja i rijei i reenice, a neko

e je pretvoriti u plivaju ili, ee, u pliva. Ako u trenutku kad je dijete izostavilo takvu jednu teku

rije ili zastalo u itanju pitamo to doista vidi kad je proitalo tu reenicu, ono e nam tono na tom

mjestu koje nije proitalo rei da ima praznu sliku, a konana slika cijele reenice moe zbog toga biti

posve drugaija od stvarnog znaenja reenice. Tako dijete moe rei da ribe, recimo, samo plivaju po

ribnjaku, to je drugo znaenje od onoga da ga one preplivavaju.

Ona djeca koja sporo itaju i imaju slabiju radnu memoriju e rije ribnjak, ako se pojavi i dalje u

tekstu, dakle i trei i etvrti put itati jednako sporo i teko kao i prvi put.

20

Primjeri kako sve moe zvuati ono to djeca itaju

1. Tekst Prostorno uenje iz asopisa Drvo znanja:

Dobro pamenje osnova je mnogih oblika uenja i mnoge ivotinje zapanjujue dobro pamte

odreene oblike informacija. Losos pamti okus rijeke u kojoj je roen, enka tuljana zna toan poloaj

svog mladunca u brojnoj koloniji enki i mladunaca.

ITANJE DJEAKA IZ PETOG RAZREDA:

Dobro pamenje osnova je mnogih oblika uenja i mnoge ivotinje za-pa-... ne mogu ja to proitati

(uzdah muke, pokuava jo jednom) za-pa nju-jue od-bro (do postaje od; nakon stanke ponavlja

tono) dobro pamte odreene oblike informacija. Losos pamti oku-s rijeke u kojoj roen enku tuljana

zana (Izostavlja pomoni glagol je i nastavlja s dijelom reenice iza zareza, pravi stanku jer ne

uspijeva povezati prvi dio reenice s drugim, mijenja rije enka u enku i rije zna u zana, i

tu prestaje razumijevanje proitanog. Tada ponovo pokuava.) Losos pamti oku-s rijeke u kojoj je

roen, enku tuljana zna toan poloaj svojih mladunca u brojnoj koloniji enki i mula- mladunca. (U

ponovnom pokuaju dobro iitava vei dio reenice, mladunaca zapoinje s mula, a onda se

dosjea da je to mladunaca, ali izostavlja a.)

2. Tekst Gospodin Nosko trai prijatelja:

Jedne noi je hodajue drvo gospodina Noska ponovo otilo do nastambe gavranova. Gospodin

Nosko je bio jako sretan kad je to vidio. Ali je onda iz prkosa rekao sam sebi da vie nikad prvi nee

prii gavranu. Gavran bi se njemu trebao ispriati. Ali gavran nije doao. Dugo nije doao. Tako dugo

dok gospodin Nosko nije postao nestrpljiv i ipak otiao k drugim gavranima i pitao gdje je njegov

prijatelj.

ITANJE DJEVOJICE IZ PETOG RAZREDA:

Jedne noi hodati e drvo gospodina Noska ponovo da (zastaje, ita prvi dio rijei nastamba, ali je

ne moe iitati, odustaje i izgovara: nasta) nastave gavrana. (Nastamba je pretvorena u rije

nastave i reenicu nije razumjela.) Gospodin Nosko bio je jako sretan kad je to vidio, ali je on

(Stanka, razmilja je li to b ili d.) onda iz - izprosio i rekao sam sebi da vie nikad nee prii

gavranu. (Rijei iz prkosa pretvorene su u izprosio to nije ugrozilo razumijevanje ostatka

reenice.) Ali gavran nije doao. Dugo nije doao tako dok gospodin Nosko nije po, nestao i ipak

otiao drugim gavranima i pitao gdje je njemu prijatelj. (U drugoj se reenici brie toka, i ona se stapa

s treom, rijei postao nestrpljiv se stapaju inverzijom u nestao, rije njegov postaje njemu,

to sve zajedno prilino naruava razumijevanje.)

3. Tekst: to se nalazi u unutranjosti podmornice? iz Djeje enciklopedije:

Kada se spremnici za balast napune morskom vodom, podmornica postaje tea od vode koja je

okruuje te tone. Kada se u spremnike pumpama dovede zrak i tako izbaci voda, podmornica gubi na

teini pa se uzdie na povrinu.

ITANJE DJEAKA IZ TREEG RAZREDA:

21

K-a-d-a se spremi za da-dalast n-ap-u-n-i m-o-r-s-k-e vode podmornica p-o-s-tav-i se te, tea do-od

vode koja je o-k-r-u--u-j-e u-z-di--e (Gubi smisao i provjerava je li preskoio red, vraa se.) okru-uje

te tone. (ita slovo po slovo, rije balast zbog zamjene d i b pretvara u dalast, razumije

reenicu i na pitanje to je to dalast, odgovara da je to neko specijalno gorivo koje je teko da

podmornica moe biti to tea.) Kada se u s-p-r-e-m spremnike pu-mpa pumpa bo-do-v-dovede z-r

zrak i tako i-z-da-c-i izbaci voda podmornica g-ub-i pa se uz-bi--e uzdie na p-o-vr--i-n-u. (Nastavak

itanja pokazuje da djeak jako dobro vlada kontekstom i mada poinje iitavati sprem, jako se

brzo prisjea da je to rije spremnike. Iako preskae dio reenice: gubi na teini, nastavlja uz

razumijevanje dalje. Rije uzdie poinje krivo itati jer se d pretvara u b, ali opet, zbog dobrog

kontekstualnog razumijevanja, brzo je prepravlja u uzdie.)

DISLEKSIJA I PSIHOLOKI PROBLEMI


Disleksija nije bolest. Ona je sindrom ili skup osobina primanja, obrade i pohranjivanja informacija u

neke osobe zbog kojeg ona ima odreeni stil spoznavanja sebe i svijeta oko sebe. U tomu su izvori

tekoa, ali i moguih nadarenosti, o emu svjedoe mnoge poznate osobe s disleksijom koje su

ostvarile natprosjene rezultate u razliitim podrujima.

Ipak ono s ime se svako dijete s disleksijom najvie mora nositi jesu tekoe u savladavanju vjetina

itanja i pisanja, te kolskoga gradiva. Ova vjetina podrazumijeva teno i pravilno itanje, te

tumaenje i razumijevanje pisanih poruka. Za djecu s disleksijom itanje postaje muna, teko

savladiva, a ponekad i nepremostiva tekoa zbog koje osjeaju neuspjeh i zamor to polako prelazi u

frustriranost kolom i nezadovoljstvo sobom zato jer su drukiji. Takav razvoj za posljedicu moe imati

niz psiholokih problema, kao to je nepoznavanje vlastitih potencijala pa to rezultira odsutnou

istinske samosvijesti. Put do destruktivnog i samodestruktivnog ponaanja u agresiji, delinkvenciji ili

ovisnostima to daju lane nadomjeske temeljnom nedostatku pozitivnog samovrednovanja, svima

nam je, naalost, danas dobro poznat. Zato su pravodobno prepoznavanje, suradnja roditelja, uitelja i

terapeuta koji se bave disleksijom, posebno vani. Simptomi disleksije mogu se ukloniti, ublaiti,

oblikovati i, samim time, pobijediti jer prestaju biti okosnicom onoga to ini negativni identitet.

ODNOS DISLEKSIJE I DRUGIH TEKOA


Osim to disleksija moe postojati samostalno ona zna biti i kombinirana s jo ponekim stanjima kao

to su poremeaj panje, ADHD-deficit panje/ hiperaktivni poremeaj, neke vrsta djejih epilepsija itd.

22

Moe biti povezana s tzv. PJT-posebnim jezinim tekoama. Iz tog razloga lijenik pedijatar, nakon

to kolski logoped ustanovi da je kod djeteta rije o disleksiji, moe zatraiti od roditelja da se napravi

dodatna medicinska pretraga, najee EEG - elektroencefalografija, kojom se utvruje stanje

elektrine aktivnosti mozga. Ova pretraga uglavnom moe potvrditi postojanje specifinih promjena u

toj aktivnosti, ako je rije o spomenutim stanjima. Ona je razlogom to se dijete alje neurologu jer on

procjenjuje nalaz te pretrage - elektroencefalogram. Dijete s disleksijom koje nema takvih dodatnih

smetnja najee nema promijenjen EEG.

KAKO PREPOZNATI DISLEKSIJU - SIMPTOMI DISLEKSIJE

Jadranka Bjelica, prof. logoped

Rani signali mogueg razvoja disleksije - predkolska djeca

Veina istraivanja na podruju disleksije bavi se pokuajem da se otkrije uzrok nastanku disleksije,

to je bez sumnje, vrlo vano. Potvreno je da je disleksija uglavnom konstitucionalno uvjetovana, sa

sve veom sigurnou moemo tvrditi da moe biti genetski uvjetovana, ali zna se dogoditi da bude i

steena tijekom ivota kao posljedica fizike traume u odreenim podrujima mozga. Vano je rei da

svi rizini faktori tijekom trudnoe, prije, za vrijeme i neposredno nakon poroda, mogu, ali i ne moraju

biti uzrocima pojavi disleksije. Zbog toga se takvi anamnestiki podaci ne mogu uzimati kao kriterij

rizika nastanka disleksije. Ali vano je znati i da, ako se u djeteta pojave simptomi disleksije, jako je

bitno prouiti sve anamnestike podatke koji nam mogu dati smjernice za tretman i terapiju. Posebno

ako je rije o tzv. rizinoj djeci, koja se i inae longitudinalno prate. Pritom je dobro napraviti jo neke

dodatne preglede i pretrage (EEG npr.).

Najvanije je, ipak, promijeniti uobiajeno miljenje i zabludu prema kojoj osoba mora prvo biti

neuspjena kako bismo je prepoznali kao osobu s disleksijom.

Upitnik za roditelje - zaokruiti DA ili NE

1. Obiteljska anamneza - je li netko u obitelji imao sline tekoe? DA NE

23

2. Je li bilo veih problema tijekom trudnoe? DA NE

3. Je li bilo veih problema neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon poroaja? DA NE

4. Je li kasnio razvoj motorike? DA NE

5. Je li kasnio razvoj govora? DA NE

6. Je li dijete dulje upotrebljavalo fraze koje zamjenjuju rijei? DA NE

7. Ima li dijete tekoe pri pravoj uporabi neke rijei? DA NE

8. Je li dijete konfuzno u prostoru i vremenu? DA NE

9. Ima li dijete tekoe u verbalnom izraavanju svojih misli? DA NE

10. Pokazuje li dijete udnu motoriku nespretnost u nekim podrujima (spoticanje,

preskakanje...), a neoekivanu spretnost u drugima (npr. manipulacije Lego - kockama )?DA NE

11. Je li dijete nesigurno u tomu koju ruku upotrijebiti u uobiajenim i

inae automatskim postupcima? DA NE

12. Ima li dijete i dalje tekoe s oblaenjem, obuvanjem, vezivanjem? DA NE

13. Pokazuje li dijete udne tekoe u uenju pjesmica s rimom? DA NE

14. Ima li dijete tekoe pri ponavljanju i oponaanju ritma? DA NE

15. Ima li dijete neuobiajene tekoe pamenja (zaboravlja vremenski bliske dogaaje,

a pamti vremenski puno zahtjevnije...)? DA NE

16. Pokazuje li dijete posebno zanimanje za sluanje pria? DA NE

17. Ima li dijete tekoe pri praenju i ponavljanju slijeda rijei u reenici

(teko igra igre rijeima gdje treba ponavljati to je ulo)? DA NE

18. Ima li dijete tekoe u pamenju i svladavanju dviju i vie govornih instrukcija u nizu? DA NE

19. Ima li dijete razdoblja blistavosti i potpunih blokada? DA NE

20. Ima li dijete dobre i loe dane bez vidljivog razloga? DA NE

21. Ima li dijete tekoe u organiziranju radnog dana i slobodnog vremena? DA NE

Ako je odgovor na veinu ovih pitanja DA, bilo bi mudro potraiti savjet strunjaka.

Simptomi disleksije - kolska djeca

Prilikom utvrivanja postojanja disleksije dobro je znati podatke iz prije navedenog upitnika za roditelje

- oni mogu dodatno potvrditi sumnju i usmjeriti ispitivanje. Dobro je jo usmjeriti pozornost na sljedee:

Kako prepoznati dijete s disleksijom u razredu - opi pokazatelji - za uitelje (zaokruite DA ili NE)

1. ini li vam se da vas dijete esto zbunjuje, a ne znate razlog? DA NE

2. Jesu li standardi njegova rada nepostojani, nepouzdani? DA NE

3. Ima li tekoe zapamtiti nekoliko instrukcija? DA NE

24

4. Pravi li udne pogreke u itanju i pisanju? DA NE

6. Ima li tekoe ili radi matematiku na udan nain? DA NE

7. Iznenauje li vas koliinom truda koji ulae u rad i slabim rezultatima rada? DA NE

8. Je li nespretno u nekim podrujima, a vrlo spretno u nekim drugim? DA NE

9. Ponaa li se esto kao razredni klaun, a vama se ini da nije stvarno veselo i sretno?DA NE

10. ini li vam se da vas uglavnom ne slua? DA NE

11. ini li vam se da je lijeno i da mu nije stalo? DA NE

12. ini li vam se da nije koncentrirano, da je lako otklonjive panje? DA NE

13. Ima li dobre i loe faze i dane? DA NE

14. Je li zbunjeno u prostoru i vremenu, posebno u odreivanju lijevo - desno? DA NE

15. Puno je bolje u usmenom izraavanju? DA NE

Specifine tekoe povezane s itanjem

- tekoe u povezivanju grafema s fonemom (slovo - glas),

- tekoe u povezivanju glasova i slogova u rijei,

- strukturalne pogreke - premjetanje ili umetanje (vrata-trava, novi-vino),

- zamjene grafiki slinih slova (b - d, b - p, m - n, n - u, a - e, s - z, - , dobar - bodar, bebica -

dedica, bili - pili, nema - mene),

- zamjene fonetski slinih slova (d - t, g - k, b - p, z - s, dri - tri, brati - prati, grije - krije),

- zamjene slogova (on - no, ej - je, mi - im, do - od),

- zamjene rijei - pogaanje (mrani - maka, dobar - obad),

- izostavljanje slova i slogova (brada - barada, mrkva - markva, brod - borod),

- ponavljanje dijelova rijei (nasmijanini, ramemena),

- tekoe u praenju slovnog ili brojanog niza (slon - soln, 12 - 21),

- tekoe u slijedu smjera itanja (gore - dolje, lijevo - desno),

- vraanje na ve proitani redak,

- izostavljanje rijei i cijelih redaka,

- itanje jedne rijei na nekoliko pogrenih naina.

Nespecifine tekoe povezane s itanjem - mogu ih imati i djeca koja nemaju disleksiju

- sporost, razliite blokade i stanke,

- poremeen ritam i izraajnost itanja,

- nejasna i povrna artikulacija,

- itanje napamet i po prilici,

- slabo razumijevanje proitanoga.

Specifine tekoe povezane s pisanjem

- tekoe u povezivanju fonema s grafemom,

- zamjene grafiki ili fonetski slinih slova,

25

- produljeno zrcalno pisanje slova ili brojki,

- strukturalne pogreke (umetanje, dodavanje, premjetanje),

- izostavljanje slova, dijelova rijei ili rijei,

- tekoe u slijedu smjera pisanja.

Nespecifine tekoe povezane s pisanjem - esto ih imaju i djeca bez disleksije

- sporost, neurednost u radu, slabija itljivost rukopisa,

- tekoe pri uporabi pravopisnih i gramatikih pravila,

- naruen osjeaj za sintaksu.

Osim simptoma povezanih s itanjem i pisanjem, esto osobe s disleksijom imaju i specifine tekoe

u nastavi matematike, to je detaljnije objanjeno u poglavlju Disleksija i matematika.

Veina navedenih simptoma moe se pojaviti u velikog broja djece koja nemaju disleksiju, to esto

zbunjuje roditelje i uitelje. Meutim, osnovna je razlika kvantitativna i kvalitativna. Simptomi u osoba s

disleksijom su brojniji, jae izraeni i dugo traju.

Simptomi disleksije u odraslih osoba

Opi simptomi

- nerazmjer izmeu opih sposobnosti i jezinih vjetina,

- variranje razine rada - dobri i loi dani,

- konfuznost, tekoe u organizaciji radnog dana i slobodnog vremena,

- slabija kratkotrajna radna memorija,

- nedostatna preciznost u prostoru i vremenu ( lijevo - desno, istok - zapad ... ),

- tekoe u sekvencioniranju (abecedni red, mjeseci u godini, tablice, liste instrukcija,

roendani),

- problemi u pamenju vremena, gubljenje vremena,

- tekoe u uoavanju rime,

- tekoe u razumijevanju humora izraenoga rijeima,

- tekoe u konverzaciji - treba im vremena za procesiranje, pronalaenje pravog izraza,

- tekoe u koordinaciji prostora, vremena i dogaaja,

- netona (uglavnom loija ) slika o sebi - lijen sam, nedostatno paljiv...

Simptomi povezani s uenjem i edukacijom

- spori i nesigurni u itanju, (posebno glasnom),

- tekoe u razumijevanju proitanoga, a time i donoenju zakljuaka,

- problemi u dekodiranju novih znanstvenih rijei, terminologije, injenica,

- brzo zaboravljanje nauenoga - teko nalaenje neeg to su ve radili u knjizi,

26

- siromane strategije pohranjivanja informacija u dugotrajnu memoriju,

- tekoe u brzom pisanju (hvatanje biljeki) - ne mogu sluati i pisati u isto vrijeme,

- tekoe u samostalnom pismenom izraavanju (slaganje ideje i koncepta, uporaba rjenika,

gramatike i sintakse),

- tekoe u organizaciji uenja, projekata, baze podataka,

- problemi povezani s rukopisom (neurednost, neitljivost),

- mogua obrtanja brojeva i simbola pri sluenju kalkulatorom,

- tekoe u generaliziranju i primjeni novih pravila,

- problemi tijekom rada u okolini punoj buke ili drugih podraaja,

- potreba da im se informacija kae vie puta,

- zbog sporog itanja i slabijeg razumijevanja, stalno su u vremenskom tjesnacu,

- obino imaju tekoe i u uenju stranih jezika.

Je li to doista disleksija ?

Tijekom kolovanja, mnoga djeca u odreenim fazama grijee i pokazuju simptome koji se spominju

uz disleksiju, a nemaju disleksiju. Vrlo je vano, posebno za uitelje, prepoznati o kojim je tekoama

rije kako bi se mogao prilagoditi nain rada i pomoi djeci koja imaju tekoe.

Uoene su tri osnovne skupine djece s tekoama u itanju i pisanju:

1. DJECA KOJA IMAJU PROLAZNE TEKOE U ITANJU I PISANJU

- Djeca koja dolaze iz sredine to im ne prua dostatno stimulacije za razvoj vjetina potrebnih

za usvajanje itanja i pisanja - pedagoki zaputena djeca.

- Djeca koja su u fazi poetnog itanja i pisanja esto bila odsutna iz kole zbog bolesti i sama

ne mogu nadoknaditi proputeno.

- Djeca koja su psihiki odsutna iako su redovito na nastavi; uzroci mogu biti razliiti

(emocionalne tekoe zbog situacije u obitelji - preseljenja, razvod roditelja ... ).

- Nedostatno zrela djeca kojima je tempo odvijanja nastave prebrz, a metodiki postupci ne

odgovaraju njihovu kognitivnom stilu.

- Djeca s blaim pasivnim ili aktivnim poremeajima u ponaanju - u otporu su ili agresiji i im

se ukloni uzrok takva ponaanja, i rezultati u radu su bolji.

Sva ova djeca imaju normalno razvijene intelektualne sposobnosti i sposobnosti za usvajanje itanja i

pisanja. Pomo im se moe pruiti usporavanjem procesa usvajanja itanja i pisanja, dopunskim

radom i vjebama. Problemi uglavnom nestaju uz pravi tretman.

27

2. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEKOE U ITANJU ILI PISANJU UZ OPENITO DOBRE

SPOSOBNOSTI - DISLEKSIJA

Kod ove djece su izrazito smanjene sposobnosti usvajanja pravilnog itanja i pisanja, simptomi su jai,

brojniji i dulje traju. Ope sposobnosti su prosjene ili natprosjene. Djeca iz ove skupine vrlo su brzo

u opasnosti da zaostanu i u ostalim podrujima u kojima je vano itanje i pisanje.

Ubrzo poinju razvijati razliite kompenzatorne mehanizme kako bi prikrili svoje tekoe, i ako im se

ne prui odgovarajua pomo, postaju neuspjeni i tako se osjeaju. Potrebne su im posebne vjebe

sa strunjacima i velika podrka okoline.

3. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEKOE U ITANJU I PISANJU U OKVIRU OPENITO

SMANJENIH SPOSOBNOSTI

Veoma teko svladavaju sve kolske vjetine - itanje, pisanje, raunanje, i tijekom cijelog kolovanja

imaju probleme zbog toga. Potrebno im je odrediti stvarne sposobnosti i prema tome im omoguiti

oblik kolovanja uz program primjeren njihovim sposobnostima.

Uitelji bi trebali znati osnovne karakteristike djece iz ovih skupina kako bi na vrijeme prepoznali vrstu

tekoe i izbjegli pogreke svrstavajui dijete u pogrenu skupinu.

DISGRAFIJA

Ilona Posokhova, prof. logoped,

prema dijelovima iz knjige: Ilona, Posokhova (ur.), Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i

pisanju, Ostvarenje, Lekenik, 2000.

to je disgrafija?

Disgrafija je stabilna nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja (prema pravopisnim naelima

odreenoga jezika), koja se oituje u mnogobrojnim, trajnim i tipinim pogrekama. Tekoe, tj.

pogreke, nisu povezane s neznanjem pravopisa, i trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan

stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovito kolovanje.

U velikom broju sluajeva disleksija i disgrafija su u djeteta istodobne, u jedinstvu. Ipak, u mnogim

sluajevima specifine tekoe u pisanju postoje zasebno. Takvo dijete moe imati tekoe u itanju

samo na poetku kolovanja, a ozbiljne tekoe u pisanju ostaju mnogo due, kada je itanje ve

svladano. Statistika istraivanja pokazuju da su poremeaji u pisanju u uenika 4., 5. i 6. razreda

osnovne kole 2-3 puta ea pojava nego poremeaji u itanju.

28

Disgrafija je, kao i disleksija, sloeni sindrom, koji se ne ograniava na tekoe u ovladavanju

pisanjem, ve ukljuuje tekoe u formiranju raznih predintelektualnih funkcija i jezika. Kao i disleksija,

disgrafija ima sloenu psiho-neuroloku osnovu. Meutim, u nastanku mnogih oblika disgrafije vanu

ulogu imaju i jezine tekoe, tj. tekoe u ovladavanju odreenim elementima jezinog sustava. Zbog

sloenog isprepletanja neuropsiholokih i jezinih imbenika, disgrafija moe poprimati veoma razliite

oblike.

Kao i u disleksiji, razliiti oblici disgrafija nastaju zbog djelovanja skupa uzroka. Ipak, u svakom od

oblika moe se izdvojiti dominantni mehanizam i, s obzirom na to, vrsta tipinih pogreaka u pisanju.

Oblici disgrafije

A. Prema uzrocima:

1. Nasljedna disgrafija (prema miljenju strunjaka, nasljedni imbenik sam za sebe rijetko kad

uzrokuje disgrafiju, to znai da u povoljnim uvjetima disgrafiju moemo esto sprijeiti)

2. Tekoe u pisanju uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih imbenika na dijete u razvoju

3. Kombinirani oblik (najei uzrok disgrafije - kombinacija predispozicija s djelovanjem dva do tri

vanjska nepovoljna imbenika)

B. Prema stupnju izraenosti:

1. Laka disgrafija

2. Izraena disgrafija

3. Agrafija (potpuna nesposobnost pisanja, obino je prijelazno stanje koje nakon prve do druge

godine kolovanja prelazi u stabilnu disgrafiju; popraena je ozbiljnim specifinim tekoama u

poetnom uenju - dijete ima velikih problema u uenju slova).

C. Prema dominantnom sindromu:

1. Fonoloke disgrafije

Pogreke u pisanju su uzrokovane tekoama u izgovoru i/ili meusobnom slunom razlikovanju

glasova. U pismenim radovima djece one se manifestiraju na razini slova i sloga, a prepoznajemo ih

po mnogobrojnim zamjenama i mijeanjima slova i glasova slinih po zvuenju i izgovaranju.

1.1. Artikulatorno-akustika disgrafija

dijete neispravno izgovara glasove i svoje pogreke iz izgovora prenosi u pisanje - dijete pie tako

kako izgovara

(na primjer: gora - kora, rijeka - jeka itd.)

1.2. Fonemska (akustika) disgrafija

dijete ima tekoe u meusobnom slunom razlikovanju glasova koji se slino izgovaraju i zvue

(na primjer: tavno umjesto davno, sagonetka umjesto zagonetka, isalka umjesto

iarka itd.)

29

2. Jezine disgrafije

2.1. Disgrafija jezine analize i sinteze

To je, prema zapaanjima strunjaka, oblik disgrafije koji je najei. U njegovoj osnovi lei

neformiranost jezine analize i sinteze na razliitim stupnjevima: fonemske, slogovne, morfoloke i

sintaktike analize i sinteze (posljednji stupanj se bavi podjelom teksta na reenice i reenica na

rijei). Jednostavnije reeno, djetetu je teko rastavljati tekst na reenice, reenice na rijei, rijei na

morfeme (korijen, prefiks, sufiks), slogove i foneme. Vjetina jezine analize i sinteze jedan je od

oblika mentalne aktivnosti i neposredno ovisi o stupnju jezine zrelosti djeteta i razvijenosti njegovih

predintelektualnih funkcija, osobito sluno-govorne memorije, analitike panje i dr. (na primjer: za

plakao umjesto zaplakao, ja je umjesto jaje, nadrvo umjesto na drvo, pas tele boja

umjesto pastelna boja, svakamen umjesto svaki kamen, tamrlja umjesto tamna mrlja,

glupatka umjesto glupa patka)

2.2. Disgramatina disgrafija

Uglavnom se manifestira u pogrekama na razini reenice. Tu vrstu pogreaka nazivamo

disgramatizam, jer se radi o poremeaju gramatikoga oblikovanja rijei i reenica: u neispravnom

povezivanju rijei. Promjena rijei prema kategorijama broja, roda, padea i vremena podrazumijeva

usvajanje sloenog sustava kodiranja kojim dijete ovladava prvo neposredno, na temelju praktine

govorne komunikacije s odraslima u predkolskoj dobi, a zatim svjesno - tijekom uenja jezika u koli.

Tu vrstu disgrafije esto susreemo u djece koja u predkolskoj dobi nisu stekla dostatnu jezinu

zrelost. Ipak, susreemo je i u pismenim radovima djece s dobro razvijenim i gramatiki ispravnim

usmenim govorom. To su obino djeca s tekoama u kratkoronoj sluno-govornoj memoriji i panji.

(na primjer: medvedni rep", vodna biljka", olujano more", veliko plavo mrlja", njega nije

zadovoljavalo ivot na selu")

3. Vizualna disgrafija

Vizualna disgrafija je povezana s tekoama u vizualno-prostornoj percepciji, analizi i sintezi vizualno-

prostornih podataka i prostornog razlikovanja. Djeca s tim oblikom disgrafije imaju uglavnom dobro

razvijen usmeni govor. Teko se snalaze jedino u verbaliziranju prostorno-vremenskih odnosa, dakle u

upotrebljavanju rijei koje imaju prostorno i vremensko znaenje. Gotovo nikada ne upotrebljavaju ili u

govoru mijeaju prijedloge: ispred, iza, iznad, izmeu, parove pridjeva tanak - debeo,

uzak - irok, kratak - dugaak, visok - nizak i sl. U veini sluajeva zamjenjuju ih rijeima:

veliki - mali. Teko im je razlikovati suptilno znaenje svakoga od tih pojmova. Iako gotovo sva

djeca s poremeajem u itanju i pisanju teko usvajaju pojmove lijevo - desno, za ovu kategoriju

djece taj je zadatak osobito naporan.

U pisanju se neformiranost vizualno-prostorne percepcije i orijentacije manifestira u mijeanju i

deformiranju slova. Kako moemo prepoznati vizualne pogreke? Dijete veoma teko usvaja grafiki

oblik (optiku sliku) pojedinih slova, a u kasnijim razredima mijea vizualno slina slova. Veina djece

imaju iste tekoe i u svladavanju itanja (vizualna disleksija). Tako se, na primjer, pisana slova n i

30

u i tiskana b i d razlikuj

disleksija

Documents