djelotvornost mirovnih operacija un-a

147

Katica Baoti: Djelotvornost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda

Katica Baoti, Ministarstvo branitelja upanije Posavske Struni rad UDK 341.78

DJELOTVORNOST MIROVNIH OPERACIJA UJEDI-NJENIH NARODASaetak: Predmet ovog rada su mirovne operacije Ujedinjenih naroda, kao nain odrava-

nja meunarodnog mira i sigurnosti u situacijama u kojima je zakazala primjena odredbi glave VII. Povelje Ujedinjenih naroda, a niti sredstva mirnog rjeavanja sporova nisu se pokazala uspjenima. Prvo su prikazani naini odravanja mira i sigurnosti predvieni Poveljom sredstva mirnog rjeavanja sporova i kolektiv-ne mjere, a zatim se prikazuje nain odravanja mira nastao praksom Ujedinje-nih naroda mirovne operacije. Pokuava se objasniti pojam mirovnih operaci-ja, odnos sa drugim sredstvima, ali i vanost tog sredstva u budunosti, kada, odnosno ako, Vijee sigurnosti pronae zajedniki nazivnik za svoje stalne la-nice da pristanu na primjenu glave VII. Povelje. Pitanje koje se na kraju postav-lja jest hoe li mirovne operacije ovakve kakve ih danas poznajemo, predstavlja-ti vrhunac moi Ujedinjenih naroda i najdjelotvorniji nain ostvarivanja svrhe Povelje.

Kljune rijei: Povelja Ujedinjenih naroda, mirovne operacije, kolektivne mjere, reforma Ujedi-njenih naroda, mir i sigurnost

1. UVOD

Svjetski ratovi, borbe za samostalnost, dekolonizacija, terorizam, razvoj nuklearne energije, masovne diskriminacije po raznim osnovama, velika krenja ratnog odnosno humanitarnog pra-va, ponajprije enevskih konvencija iz 1949. godine, dogaaji su koji su razdirali meunarodni mir i sigurnost u prolom stoljeu. Meunarodna zajednica se nala pred jednim propalim poku-ajem stvaranja univerzalne organizacije Lige naroda te je smatrala da bi novim pokuajem mogla nauiti iz ranijih greaka i ipak stvoriti univerzalnu organizaciju koja e zaista osigurati i odrati meunarodni mir i sigurnost, kroz djelotvorne mehanizme i suradnju svih drava. Stvo-reni su Ujedinjeni narodi organizacija koja je trebala djelovati na temelju zajednikih interesa svih drava, ravnopravnom suradnjom svih sa svima protiv naruitelja mira, ali ipak sa jakim po-zicijama pet velevlasti: Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i SAD (lanak 23. st. 1.). Osnov-ni dokument Ujedinjenih naroda Povelja1 razradila je mehanizme za ostvarivanje svojih cilje-va i davala velike nade da e biti primjenjiva u praksi.

1 Povelja Ujedinjenih naroda, Narodne novine, broj 15, 1993.

148


Kao jedan od ciljeva navedeno je, dakle, i odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. U tu svrhu, Ujedinjenim narodima je stavljeno na raspolaganje poduzimanje djelotvornih kolektiv-nih mjera radi sprjeavanja i otklanjanja prijetnje miru, suzbijanja ina agresije ili drugih naru-enja mira, ostvarivanje mirnim sredstvima i u skladu s naelima pravde i meunarodnog pra-va, ureivanje ili rjeavanje meunarodnih sporova ili situacija koje bi mogle dovesti do narue-nja mira (lanak 1.).

Kako meunarodnu zajednicu ini veliki broj drava razliitog ureenja, s razliitim interesi-ma i nastojanjima, imajui u vidu i razvoj na svim podrujima, tijekom godina u praksi se pokaza-lo da je i Ujedinjenim narodima teko odrati meunarodni mir i sigurnost, bilo primjenom sred-stava mirnog rjeavanja sporova, bilo primjenom kolektivnih mjera, te je tako i ova organizacija zakazala u prijelomnim trenutcima. Razlog tomu je to drave stavljaju u prvi plan te vlastite in-terese i nastojanja, a zanemaruju interese i nastojanja meunarodne zajednice, koji se stvaraju u Ujedinjenim narodima, koje stvaraju same drave lanice, te bi im stoga oni trebali biti prioritet-niji. Meunarodno pravo se stvara izriitim ili preutnim pristankom drava na odreena pravi-la, ali bez prisile. Takvim pristankom, drave postaju vezane pravilima meunarodnog prava a pristaju i na posljedice koje ih stiu za njihovo krenje. Temeljem toga, drave bi trebale uskladiti svoje unutarnje ureenje i vanjsku politiku s prihvaenim meunarodnim obvezama. Neke dra-ve, kao npr. Republika Hrvatska2, izriito u svojim propisima daju prednost meunarodnim ugo-vorima pred unutarnjim propisima.

Takva situacija je bila posebno pojaana hladnim ratom i blokovskom podjelom svijeta, kada su drave poele tititi pored svojih interesa i interese drava iz svog bloka, te potpuno paralizi-rale suradnju u Ujedinjenim narodima.

Sredstva mirnog rjeavanja sporova nisu bila dostatna za sve meunarodne krize, a kolektiv-ne mjere su povjerene Vijeu sigurnosti, u kojem je veto bilo koje stalne lanice prijeio stvaranje odluke. U takvim okolnostima nastale su i razvile se, djelovanjem Ope skuptine, ali i uz preut-nu potporu Vijea sigurnosti, mirovne operacije.

1.1. SREDSTVA MIRNOG RJEAVANJA SPOROVA

U lanku 33. (glava VI.) sadrana je odredba kojom se obvezuju stranke spora ije bi nastavlja-nje moglo dovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira i sigurnosti da prije svega moraju traiti rjeenje pomou pregovora, ankete, posredovanja, mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja, obraanja regionalnim ustanovama ili sporazumima, ili pomou drugih mirnih sredstava prema vlastitom izboru. Ova sredstva mnogi pisci svrstavaju u dvije grupe: diplomatska i sudska sred-stva. Diplomatska sredstva su pregovori, ankete, posredovanje i mirenje, pri kojima uz stranke ponekad sudjeluju i trei, a sudska su arbitraa i rjeavanje pred meunarodnim sudovima. Ovim sredstvima mirnog rjeavanja je zajedniko to to se primjenjuju izriitim pristankom stranaka, a glavna je razlika u obvezatnosti rezultata koje stvore.

Diplomatska sredstva su korisna zbog neobveznosti rezultata i mogunosti sudjelovanja tre-ih koji e objektivnim prouavanjem i raspravljanjem problema esto pronai prihvatljivo rje-enje.

2 Ustav RH, Narodne novine, broj 124/2000 i 28/2001, lanak 140.

149


Sudska sredstva stvaraju obvezujua rjeenja po kojima stranke moraju postupiti. Na ovakvo rjeavanje stranke e lake pristati kada imaju pravnu osnovu u svojim zahtjevima i tvrdnjama. Zakljuno s 2008. godinom pred Meunarodni sud pravde je izneseno 1173 sporova na rjeavanje.

1.2. KOLEKTIVNE MJERE VIJEA SIGURNOSTI

Glava VII. Povelje Ujedinjenih naroda nosi naziv Djelovanje u sluaju prijetnje miru, naru-enja mira i ina agresije, te je u lancima 39. do 51. razraen sustav kolektivnih mjera. Svrha ovih odredaba je zamiljena i kao preventivna i kao represivna.4 Represivnu svrhu nije potreb-no objanjavati, ona predstavlja djelovanje nakon prijetnje ili naruenja meunarodnog mira i si-gurnosti, kako bi se prekinulo takvo stanje i uspostavili ponovno meunarodni mir i sigurnost, te kanjavanje one strane koja ih je i naruila. Preventivna svrha se sastoji u zastraivanju poten-cijalnih naruitelja meunarodnog mira i sigurnosti, koji e se, pod prijetnjom akcije protiv njih suzdrati od protupravnih djelovanja.5 Od straha da ne izgube ugled ili neke materijalne koristi u meunarodnoj zajednici, da ne izazovu na sebe bijes meunarodne zajednice, ili da ne izazovu same te kolektivne mjere protiv sebe, drave bi se trebale uzdravati od djelovanja koja ugroa-vaju meunarodni mir i sigurnost.

Vijee sigurnosti je odreeno kao glavni organ za odluivanje, provoenje i nadzor nad ko-lektivnim mjerama odluke koje ono donosi na temelju glave VII. Povelje su pravno obvezuju-e (lanak 25). Na postojanje prijetnje miru, naruenja mira i ina agresije, Vijee moe upozoriti svaka lanica Ujedinjenih naroda, nelanica ukoliko je stranka spora, glavni tajnik, Opa skupti-na, a i ono samo moe utvrditi da postoji takva situacija. Kada Vijee utvrdi postojanje takve pri-jetnje, ono ju mora i kvalificirati kao prijetnju miru, naruenje mira ili in agresije (lanak 39). Ta-kva kvalifikacija svoje uporite nalazi u okolnostima sluaja, ali i u politikoj procjeni i odnosima meu velikim silama, koje svojim vetom mogu sprijeiti donoenje odluka.6 Iz tih razloga, u do-sadanjim zbivanjima najvie situacija je kvalificirano kao prijetnja miru, a gotovo nikada Vijee nije neku situaciju kvalificiralo kao agresiju.7 U rezolucijama kojima je rjeavano pitanje podruja bive Jugoslavije, takoer su nastale situacije kvalificirane kao prijetnja miru8.

Kolektivne mjere se mogu provesti na dva naina, ovisno o odluci Vijea sigurnosti:1. lanak 41. bez upotrebe sile (ekonomske ili politike naravi) potpuni ili djelomi-

ni prekid ekonomskih, eljeznikih, pomorskih, zranih, potanskih, telegrafskih, diplo-matskih i drugih odnosa, ili

3 Od tih 117 sporova u vie od 60 godina postojanja Meunarodnog suda pravde, oko 40 sporova je izneseno u zadnjih 10 godina. www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=2

4 Andrassy, J., ,Meunarodno pravo, Zagreb 1990, str. 535..

5 Vaji, N., Od koncepta kolektivne sigurnosti do mirovnih operacija Ujedinjenih naroda - i natrag?, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, broj 1., 1996, str. 16..

6 Posebni problemi nastaju kada je naruitelj stalna lanica Vijea sigurnosti ili neka drava pod njezinom zatitom, Degan, V. ., Meunarodno pravo, Rijeka, 2000, str.784..

7 Kvalifikacije najblie pojmu agresije bile su: osuda vojne akcije Izraela na podruju Jordana, Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./248(1968); vojni napad Izraela protiv Libanona Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./332(1973); akt agresije, oruani napad, agresivni akt glede intervencija June Afrike u Angoli, Zambiji i Lesotu Rezolucije Vijea sigurnosti S/RES./387(1976) i S/RES./393(1976) i S/RES./527(1982).

8 Tako se navodi da produljenje i pogoranje te situacije ini prijetnju meunarodnom miru i sigurnosti, i da situacija u Bosni i Hercegovini i u drugim dijelovima bive Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije predstavlja prijetnju meunarodnom miru i sigurnosti, Rezolucije Vijea sigurnosti S/RES./713(1991), S/RES./721(1991) i S/RES./757(1992).

150


2. lanak 42. upotrebom sile ako smatra da mjere iz lanka 41. ne bi odgovarale, ili ako su provedene i nisu pomogle, Vijee je ovlateno pomou zranih, pomorskih ili kopne-nih snaga, poduzeti takvu akciju kakvu smatra potrebnom za odravanje ili uspostavlja-nje meunarodnog mira i sigurnosti. Ta akcija moe obuhvatiti demonstrativne mjere (sa svrhom zastraivanja ili prijetnje), blokadu (primjena sile bez borbe) i dr.

Kako bi se postigla vea uinkovitost oruanih akcija Povelja je predvidjela okupljanje vojnih snaga Ujedinjenih naroda (lanak 43.). Drave lanice su se obvezale u Povelji da e sa Vijeem sigurnosti sklopiti sporazume kojima e mu staviti na raspolaganje oruane snage i pruiti dru-gu pomo za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. Ta pomo moe obuhvatiti razni ratni materijal, djelatnosti, prijevozna sredstva, olakice i sl: stavljanje na raspolaganje brodskog pro-stora ili zrakoplova za prijevoz vojnih snaga ili ratnog materijala, zrane i pomorske baze, skladi-ta, sirovine za izradu ratnog materijala, hranu, prolazak vojnih snaga ili njihovo zadravanje na podruju te drave, sve ovisno o potrebi i sporazumu drave sa Vijeem sigurnosti. Kako bi po-moglo Vijeu u provoenju oruanih akcija, Povelja je predvidjela osnivanje Odbora vojnog taba (lanak 47.), kao pomonog organa Vijea, i jedinog pomonog organa predvienog izriito Po-veljom. Odbor vojnog taba je trebao biti odgovoran za strategijsko voenje svih oruanih snaga stavljenih na raspolaganje Vijeu sigurnosti, a koje bi postale oruane snage Ujedinjenih naroda gubile bi dravnu pripadnost.

Odbor vojnog taba nije ostvario svoju svrhu, kao niti same kolektivne mjere, najveim di-jelom zbog nastupanja hladnog rata i blokovske podjele svijeta. Nikada nije postignuto usklai-vanje miljenja velikih sila i ispunjavanje svih uvjeta da bi se moglo u potpunosti postupati pre-ma odredbama glave VII. Povelje, te sklapanje sporazuma na temelju lanka 43. Povelje. Niti pre-ventivna niti represivna svrha glave VII. Povelje nije ostvarena nisu poduzete akcije, a samim tim nisu se ni potencijalni naruitelji imali razloga bojati kazne po Povelji koja nikada dosad nije primijenjena.

1.3. KOLEKTIVNE MJERE OPE SKUPTINE

Na petom zasjedanju Ope skuptine 1950. godine prihvaena je rezolucija Ujedinjeni za mir (Uniting for peace).9 Njome je odreeno da e Opa skuptina odmah razmotriti svaki sluaj gdje postoji prijetnja miru, naruenje mira ili in agresije, ako Vijee sigurnosti propusti udovoljiti svojoj prvenstvenoj odgovornosti za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti zbog toga to se nije mogla postii jednoglasnost njegovih stalnih lanica. Rezolucija je uvela novinu i u pogle-du zasjedanja Ope skuptine. Povelja je predvidjela redovna i izvanredna zasjedanja, a rezolu-cija je uvela i hitno izvanredno zasjedanje10, kada se Opa skuptina, ako ve ne zasjeda, mora sazvati u roku od 24 sata.11 Rezolucija je razradila zaobilazni sustav za djelovanje u sluaju prijet-nje mira, naruenja mira ili ina agresije koji je povjeren Opoj skuptini, a dosta je slian susta-vu povjerenom Vijeu sigurnosti. Opa skuptina je rezolucijom ovlatena da preporuuje mje-re za uspostavljanje ili odravanje mira meu dravama, a kolektivne mjere oruanim snagama moe preporuiti samo kad je ve dolo do naruenja mira ili ina agresije. Glavna razlika izmeu ovlasti Vijea sigurnosti i Ope skuptine jest ta to Opa skuptina moe samo preporuiti ko-

9 Rezolucija Ope skuptine A/RES./377A(V).

10 Do danas je odrano deset hitnih izvanrednih zasjedanja. v. www.un.org/ga/session/emergency.shtml

11 Takvo zasjedanje se saziva bilo na zahtjev Vijea sigurnosti, koji je stvoren potvrdnim glasovima bilo kojih sedam lanova, bilo na zahtjev veine drava lanica Ujedinjenih naroda, Andrassy, J., Zajednika akcija za mir, Meunarodni problemi, br. 4., 1951., str. 26..

151


lektivne mjere, njene odluke po tom pitanju nisu obvezne i na dravama je da odlue hoe li tako postupiti. Dravama je rezolucijom preporueno da unaprijed odrede snage koje bi mogle stavi-ti na raspolaganje Ujedinjenim narodima za provoenje tih mjera. Stvorene su i Komisija proma-traa mira i Komisija za kolektivne mjere, pomoni organi Ope skuptine u pitanjima odrava-nja i uspostavljanja mira.

Opa skuptina, odnosno Interimni komitet, ako ona ne zasjeda, su rezolucijom ovlateni upotrijebiti Komisiju promatraa mira, poslati je na teritorij neke drave, koja je to traila ili pri-stala na dolazak komisije, ukoliko Vijee sigurnosti ne izvrava svoje obveze povjerene mu Pove-ljom. Takva odluka se u Opoj skuptini moe stvoriti dvotreinskom veinom prisutnih lano-va. Rezolucija je ovlastila i Vijee sigurnosti da se koristi Komisijom, u skladu sa svojim ovlasti-ma prema Povelji.12

Usklaenost rezolucije s Poveljom je bila i ostala dvojbena, a najvie joj se protivila delegaci-ja Sovjetskog Saveza.13 Glavni su prigovori da nema pravnog temelja za takve ovlasti Ope skup-tine, da je ona preuzela ovlasti Vijea sigurnosti. Smatramo da je najprihvatljivije tumaenje da takve ovlasti Opa skuptina temelji na lancima 10. i 12. stavak 1. Povelje14, te da nema prepre-ka za djelovanje Ope skuptine ako Vijee sigurnosti ne vri svoje funkcije, a meunarodni mir i sigurnost su ugroeni ili narueni. Ovdje se treba uzeti u obzir i neobvezni karakter odluka Ope skuptine, koje dravama samo predlau odreene mjere, te e, ako postoji volja drava na rjea-vanje problema, one i postupiti po predloenom.

Navedena rezolucija, na nain na koji je to zamiljeno, nikada nije djelovala.15 Opa skupti-na nikada nije preporuila upuivanje oruanih snaga u skladu s glavom VII. Cijeli je mehani-zam pretvoren u mirovne operacije, koje su ve i prije toga polako nastajale, te je i Vijee sigur-nosti nastavilo s odailjanjem snaga u obliku mirovnih operacija, ak temeljei ih na svojim ovla-stima iz glave VII.

Prvo hitno izvanredno zasjedanje po toj rezoluciji prouzroili su vojna intervencija Velike Bri-tanije i Francuske u podruju Sueskog kanala u Egiptu i zauzimanje Sinajskog poluotoka od stra-ne Izraela 1956. godine. Opa skuptina je prvo sukobljenim stranama preporuila prekid nepri-jateljstava, a poto nije bilo odziva preporuci, ona je ustanovila Meunarodne snage Ujedinje-nih Naroda za brzo djelovanje16 (UNEF United nations Emmergency Force). Jo je jedan razlog bio za ustanovljivanje tih snaga, a to je to su Velika Britanija i Francuska izrazile spremnost na povlaenje svojih snaga iz Sueskog kanala, ukoliko njihove snage zamijene meunarodne snage.17 Te vojne snage su bile sastavljene od kontingenata iz vie drava, sa zadatkom da nadziru prekid vatre, povlaenje izraelskih snaga sa Sinajskog poluotoka i njihovo smjetanje na egipatskoj stra-

12 Rezolucija Ope skuptine A/RES./377A(V).

13 Andrassy, op. cit. (bilj. br. 11), str. 28.

14 lanak 10. Povelje glasi: Opa skuptina moe raspravljati o svim pitanjima ili predmetima koji ulaze u okvir ove Povelje ili se od-nose na ovlasti i funkcije bilo kojeg drugog organa predvienog u ovoj Povelji, i moe o tim pitanjima i predmeta davati preporuke lanovima Ujedinjenih naroda ili Vijeu sigurnosti ili lanovima Ujedinjenih naroda i Vijeu sigurnosti, uz izuzetak predvien u lanku 12.

lanak 12. stavak 1. Povelje glasi: Dok Vijee sigurnosti glede nekog spora ili situacije obavlja funkcije koje su mu dodijeljene ovom Poveljom, Opa skuptina ne moe davati nikakve preporuke glede toga spora ili situacije, ako to Vijee sigurnosti ne trai., za tekst Povelje vidi supra, bilj. 1.

15 Degan, op. cit. (bilj. br. 6), str. 792.

16 Rezolucija Ope skuptine A/RES./998(ES-I).

17 Vaji, N., Mirovne operacije Ujedinjenih naroda - plavi ljemovi, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, 1991, str 544.

152


ni granice s Izraelom da bi sprijeili oruane sukobe dvije strane. 18 Godine 1967., u svibnju, Egi-pat je zahtijevao povlaenje tih snaga. Nakon toga, dolo je do rata (koji je trajao est dana) u ko-jem su Egipat, Jordan i Irak doivjeli teak vojni poraz.19

2. MIROVNE OPERACIJE

2.1. POJAM I NASTANAK MIROVNIH OPERACIJA

Na prolim iskustvima meunarodna zajednica je uvidjela da se rezultati mogu postii najpri-je suradnjom drava, kako velikih sila tako i ostalih, pronalaenjem zajednikih interesa i bez pri-mjene prisile20. Iz navedenih razloga u praksi Ujedinjenih Naroda se razvio i novi nain ouvanja meunarodnog mira i sigurnosti mirovne operacije (peace-keeping operations). One su stvara-ne kroz praksu, bez konkretno utvrenih i pisanih pravila, a u nastojanju da se pobolja kvalite-ta i djelotvornost same Organizacije i pospjei ostvarenje njene svrhe. Njihova prvenstvena svr-ha nije stvaranje otpora nekoj strani orujem i borba nego stvaranje takvih uvjeta koji e omo-guiti smirivanje situacije, i pronalaenje rjeenja na drugim osnovama, npr. putem diplomaci-je i politike ili pomo u provoenju ve stvorenih rjeenja, npr. provoenje ugovora o primirju.

Kako bi razmatrao i prouavao vana pitanja koja se odnose na mirovne operacije, Opa skup-tina je ovlastila svojeg predsjednika da imenuje lanove Specijalnog odbora za mirovne opera-cije. Specijalni odbor je podnosio izvjetaje, ali nije do danas uspio postii neki napredak i usu-glasiti miljenja svojih lanova oko vanih pitanja a napose: odreivanja pojma i mjesta mirov-nih operacija u sustavu Ujedinjenih naroda, odnosa nadlenosti Vijea sigurnosti u sustavu Uje-dinjenih naroda, odnosa nadlenosti Vijea sigurnosti i Ope skuptine na podruju odravanja meunarodnog mira i sigurnosti i financijskog aspekta mirovnih operacija.21 Kako bi rijeio ba-rem neka pitanja mirovnih operacija, Specijalni odbor je osnovao radnu skupinu, koja je trebala prouiti probleme oko uspostavljanja vojnih promatraa Ujedinjenih naroda na osnovi rezoluci-je Vijea sigurnosti.

Smatramo da bi kod definiranja pojma mirovnih operacija bilo najbolje ograniiti se na ele-ment dobrovoljnosti, odnosno pristanka strana u pitanju na mirovne operacije na njihovom po-druju, u svim sluajevima djelovanja Ujedinjenih naroda na odravanju ili uspostavljanju meu-narodnog mira i sigurnosti, bez preciziranja kakva ta djelovanja mogu biti, sve dok nema prinu-de na koju drava nije na odreen nain pristala22.

Dosada nije usvojena definicija mirovnih operacija, niti se ijedan organ Ujedinjenih naroda izjasnio o pojmu mirovnih operacija, ali prema postojeoj praksi, one se, prema gore izloenom trebaju oznaiti kao: upotreba multinacionalnih (naoruanih ili nenaoruanih) snaga radi odra-vanja i uspostavljanja meunarodnog mira i sigurnosti i sprjeavanja daljnjih sukoba, na prista-

18 Uz ovakve zadatke neke su mirovne snage imale i jo neke, npr. 1960.g. u Kongu i 1964.g. na Cipru. Andrassy, J., Bakoti, B., Seri, M., Vukas, B., Meunarodno pravo, Zagreb 2006., , str. 83.

19 Degan, op. cit. (bilj. br. 6.), str. 793.

20 Bothe, M., Peace-Keeping, u: Simma, B. (ur.), The Charter of the United nations - A commentary, Oxford 1995., str. 572-573.

21 ukovi, O., O pojmu mirovnih operacija UN, Meunarodni problemi, 1968., str 28.

22 Npr. ako je drava sporazumom pristala da mirovne snage preko njezinog podruja provedu humanitarnu pomo, bez naznaivanja to pod tim obuhvaa, poslije ne moe tvrditi da je izvrena nad njom prinuda, zato to je pod zatitom mirovnih snaga preko njenog podruja prevezena odreena roba za koju smatraju da ipak nije trebala biti prevezena.

153


nak svih strana, uz moguu upotrebu oruja samo u samoobrani. Pojam mirovnih operacija za-jedniki je naziv i za mirovne misije (peace-keeping missions) koje poblie oznaavaju nadzorne i promatrake operacije, i za mirovne snage (peace-keeping forces) koje poblie oznaavaju naorua-no osoblje mirovnih misija s potrebnom logistikom potporom. Osoblje koje sudjeluje u mirov-nim operacijama moderno se naziva plavi ljemovi.23

Prvu mirovnu operaciju, UNTSO24, Ujedinjeni narodi su uspostavili 1948. godine i ona djelu-je i danas. Ta mirovna operacija, uspostavljena na Bliskom istoku, ima zadatak da nadgleda pri-mirje i provoenje sporazuma o primirju, te da pomae drugim mirovnim operacijama u regiji.

Zakljuno sa 2008. godinom, Ujedinjeni narodi su uspostavili 63 mirovne operacije25, od kojih je njih 16 jo uvijek djelovalo u 2008. godini.

Mirovne operacije Ujedinjenih naroda imaju meunarodni status, iako su sastavljene od na-cionalnih vojnih i civilnih snaga, na temelju sporazuma koje drave sklapaju sa Ujedinjenim na-rodima. One su pomoni organ Ope skuptine ili Vijea sigurnosti ovisno koji ih je organ us-postavio. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda izrauje program njihova upuivanja na neko podru-je, a nadzor provodi Opa skuptina ili Vijee sigurnosti.

Mirovne operacije se alju na neko podruje, a i uspostavljaju, sporazumom, koji se sklapa sa dravama koje e dati vojnu ili civilnu snagu za provoenje operacije i sa dravama na ije po-druje se alju, jer je potreban pristanak i jednih i drugih. Zbog takvih usuglaavanja, postupak formiranja i slanja mirovnih snaga nerijetko je dugotrajan, a samim tim se slabe i uinci mirov-nih snaga. Tim sporazumima se ureuje njihov poloaj, ovlasti, odnos prema organima drave na ije podruje idu, nain snabdijevanja, financiranja, i sl.

Vremensko trajanje mirovnih operacija se esto odreuje sporazumima, a kada nije tako odreeno drava moe povui svoj pristanak dan za mirovnu operaciju. Godine 1967. Ujedinje-na Arapska Republika je zatraila da se snage Ujedinjenih naroda povuku sa njezinog podru-ja, te su egipatske vojne snage zapoele onemoguavanje izvravanja zadataka mirovne operaci-je jo i prije donoenja odluke o povlaenju. U Tant, tadanji glavni tajnik Ujedinjenih naroda, je na temelju savjetovanja sa dravama lanicama savjetodavnog odbora, koji je bio osnovan rezo-lucijom Ope skuptine o ustanovljavanju mirovne operacije, kao i s dravama iji su kontingenti uli u te snage, povukao snage Ujedinjenih naroda. Njegov postupak, zbog straha da je tim stvo-ren presedan kojim e se ubudue drave iroko sluiti, naiao je na mnoge prigovore, koje je on nastojao opravdati opirnim izvjetajem. Nakon ovog dogaaja praksa je krenula drugim smje-rom mirovne operacije se od tada ograniavaju na kraa vremenska razdoblja, kako bi odno-sna drava dobila priliku da obnavlja svoj pristanak nakon nekog vremena. Unato takvoj prak-si, mogunost drave na ije su podruje mirovne snage poslane da povue svoj pristanak, treba-lo bi u potpunosti poduprijeti26, pogotovo ako sporazumom o slanju snaga nije takva mogunost iskljuena ili na neki nain ograniena. Kao povlaenje pristanka na mirovne operacije, trebalo bi shvatiti i ine protivne tim mirovnim operacijama. To je posebno vano u situacijama kada jed-na strana zapoinje ili nastavlja kriti pravila meunarodnog prava to mirovne snage ne mogu sprijeiti niti kontrolirati, pa je potrebno pristupiti drugim nainima odravanja meunarod-nog mira i sigurnosti. Kod svake mirovne operacije potreban je pristanak drave da na njeno po-druje dou djelovati te snage nema razloga da ona ne moe povui svoj pristanak, to ukljuu-

23 Andrassy, Bakoti, Seri, Vukas, op. cit. (bilj. br. 18), str. 83.

24 v. www.un.org/Depts/dpko/missions/untso/background.html

25 v. www.un.org/Depts/dpko/list/list.pdf

26 Vaji, op. cit. (bilj. br. 17), str. 544.

154


je i potrebu povlaenja snaga s toga podruja. Kako se ovdje ne radi o kolektivnim mjerama pro-tiv neke drave, ona je i dalje imala mogunost donoenja odluke eli li ili ne eli pomo u obliku mirovne operacije. Ovdje je potrebno upozoriti i na toku 7. lanka 2. Povelje Nita u ovoj Pove-lji ne ovlauje Ujedinjene narode da se mijeaju u poslove koji po svojoj biti spadaju u unutra-nju nadlenost drave, niti obvezuje lanove da takve poslove podnose na rjeavanje prema ovoj Povelji, to naelo, meutim, ne dira u primjenu prisilnih mjera na temelju glave VII. Ovakva for-mulacija otklanja sve dvojbe, zato to omoguuje legitimnu prisilu samo kod kolektivnih mjera prema glavi VII., a upravo i jest jedna od bitnih razlika izmeu mirovnih operacija i kolektivnih mjera ta to kod prvih nema prisile. Svaka drava lanica Ujedinjenih naroda je pristala rjeavati svoje sporove na naine predviene Poveljom, ali samo onda kada bi njihovo nastavljanje moglo ugroziti meunarodni mir i sigurnost.

U pogledu odluivanja o vanim pitanjima, takoer je praksa, potaknuta ovim sluajem, na-pravila preokret: sve odluke o vanijim pitanjima od tada idu pred Vijee sigurnosti na odlui-vanje.27

Do danas su mirovne operacije UN-a bile usmjeravane u razne dijelove svijeta s raznolikim zadacima i opsezima: nadziranje prekida vatre, demobilizacija snaga, njihova reintegracija u ci-vilno drutvo, skupljanje i unitavanje njihova oruja, stvaranje i provoenje planova razminira-vanja, povratak izbjeglica i prognanika, dostavljanje humanitarne pomoi, nadziranje postojeih upravnih struktura, ustanovljavanje novih policijskih snaga, nadziranje potovanja prava ovje-ka, stvaranje i nadzor nad provoenjem ustavnih, sudskih i izbornih reformi te nadgledanje i or-ganizacija izbora, koordinacija pomoi u gospodarskoj obnovi, zatita humanitarnih operacija.28 Zatitne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) bile su u Bosni i Hercegovini ovlatene na upo-trebu sile za ostvarenje svojega humanitarnog mandata, kao to je zatita sigurnosnih zona, osi-guranje zone iskljuenja leta ili omoguavanje i zatita dostave humanitarne pomoi29. Mirovne operacije se mogu odvijati zajedno s nekim drugim sredstvima, kao npr. sa mirenjem ili posre-dovanjem, ili djelovanjima na diplomatskoj razini, te se tada isprepliu s njima i teko je razlu-iti gdje poinje jedna a zavrava druga (npr. u Palestini, gdje se zajedno odvijalo posredovanje i nadgledanje primirja). Isto tako je mogue, teoretski, da mirovne operacije prerastu u kolektivne mjere, u kojem bi sluaju bilo teko povui crtu gdje zavravaju mirovne operacije a poinju ko-lektivne mjere na samom terenu.

Dakle, problem koji se ovdje javlja je taj to je esto teko razgraniiti je li u nekom sluaju ri-je o rjeavanju sporova sredstvima iz glave VI., mirovnim operacijama ili kolektivnim mjerama, zbog slinosti koje ponekad postoje meu nekim sredstvima, a i to je esto potrebno uz mirovne operacije ukljuiti i sredstva mirnog rjeavanja sporova ili diplomatske odnosno politike aktiv-nosti.30 Primjerice, za sredstva mirnog rjeavanja sporova potreban je pristanak strana na odre-eno sredstvo, odnosno djelovanje na taj nain i prihvaanje nekih rjeenja koje im trei iznesu i predloe kao prikladne, a sama sredstva mirnog rjeavanja sporova esto se primjenjuju uz mi-rovne operacije i isprepliu sa njima. Taj problem je jo vei to postoje i velika razilaenja u mi-

27 Ibid.

28 Supplement to An Agenda for Peace, Report of the Secretary-General on the work of the organization, UN Doc. A/50/60, S/1995/1, od 03.sijenja, 1995. godine, st. 18.-22.

29 Rezolucije Vijea sigunosti: S/RES./770(1992), S/RES./781(1992), S/RES./836(1993).

30 An Agenda for Peace, Preventive diplomacy, peacemaking and peacekeeping. Report of the Secretary-General pursuant to the statement adopted by the Summit Meeting of the Secretary Council on 31 January 1992., UN Doc. A/47/277, S/24111, od 17. lipnja 1992.g., glava II. (st. 20), glava IV. (st. 34.); Supplement to An Agenda for Peace, op. cit. (bilj.br. 28) st. 26-32.

155


ljenjima raznih drava i autora.31 Kada bi se stvorila uska definicija mirovnih operacija, ona bi mogla ograniiti daljnja postupanja Ujedinjenih naroda putem mirovnih operacija, u nekim situ-acijama koje bi iziskivale specifina postupanja. Kod stvaranja iroke definicije je problem to su ve dosad mirovne operacije imale zaista raznolike funkcije i ovlatenja, i nije ih mogue sve niti tako precizno odrediti, zbog ispreplitanja s nekim drugim sredstvima.

Djelotvornost mirovnih operacija ovisi u prvom redu o situaciji koja postoji na podruju na koje se alju te snage, te je samom tom situacijom i ograniena. Na podrujima na kojima nepri-jateljstva jo traju u trenutku kada stiu mirovne snage vjerojatno takva operacija nee ni ima-ti utjecaja. Ako ne postoji volja drava u sukobu da se ta situacija zaista rijei, male su moguno-sti da e mirovne operacije postii bilo kakav napredak zbog ogranienja32 u sredstvima i djelova-nju. Kada bi se mirovne snage ubacivalo u podruja koja su u oruanom sukobu, gdje su orua-ni sukobi u tijeku, stvorio bi se uinak suprotan od namjeravanog u te bi se sukobe uplele i dr-ave iju pripadnost ima osoblje mirovne operacije, kako bi ih zatitilo od neprijateljstava, jer je i samo to osoblje esto rtva u ispunjavanju politikih ciljeva zaraenih strana. Iako su ovlateni na upotrebu oruja u samoobrani, u kritinim situacijama je teko ocijeniti je li potrebna samoo-brana, odnosno hoe li biti rtve napada ili malverzacije, te su tako vezani u svojem djelovanju, i podloni protupravnim postupcima strana u sukobu. Dravi iju pripadnost ima to osoblje misi-je bilo bi teko ograditi se od tog ina i preuzela bi u svoje ruke zatitu svojih ljudi.

Dakle, preduvjet djelotvornosti mirovnih operacija je i elja zaraenih strana obje (ili vie) strane da se stvori mirno stanje, da se prekine s neprijateljstvima i stvori prostor za djelovanje mirovnih snaga. One mogu samo pomoi u odranju mira i stabilizirati podruje svojim prisu-stvom bez ikakvih nametanja i kazni, pogotovo ne preko sporazuma po kojem su stvorene i do-vedene na odreeno podruje. U podrujima u kojima su borbe u tijeku, i ne postoji volja makar s jedne strane da se takvo stanje mijenja i da popusti pred svojim zahtjevima, prikladnije je i svr-sishodnije pristupiti primjeni glave VII. Povelje odnosno kolektivnim mjerama nego mirovnim operacijama.

2.2. MIROVNE OPERACIJE U BUDUNOSTI

Mirovne operacije kao takve bit e nuno potrebne i ubudue, pogotovo dok se ne uspostave akcije utemeljene na glavi VII. Povelje. Ali i tada, sredstva za osiguranje ciljeva Ujedinjenih naro-da u obliku mirovnih operacija, bit e opet korisna, zato to je potreban pristanak odnosne dra-ve i to ne ukljuuju upotrebu oruane sile protiv prekritelja. Mnogi autori ih smjetaju u gla-vu VI. i pol zato to nadopunjuju cilj i svrhu glave VI. i VII.33. Meutim, ako se uzme u obzir e-sta primjena mirovnih operacija kao sredstva koje stvara pogodnije uvjete za primjenu sredsta-va mirnog rjeavanja sporova, moglo bi ih se smjestiti i prije glave VI. Mirno rjeavanje sporova je obvezno kod onih sporova ije bi nastavljanje moglo ugroziti odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, tako da mirovne operacije mogu tu nai svoje mjesto djelovanjem na terenu preven-tivno i usporedno sa drugim sredstvima, onemoguujui stvaranje veih napetosti i prerastanje spora u sukob, dok se ne pronau prikladna rjeenja problema. Slinost mirovnih operacija s ko-lektivnim mjerama vjerojatno e ostati samo u razvoju prvih, to jest kao pokuaju aktiviranja gla-ve VII. i nekim minimalnim elementima upotrebe oruane sile (u samoobrani), sa velikom razli-

31 ukovi, op. cit. (bilj. br. 21), str. 32.-41.

32 An agenda for peace, op. cit. (bilj. br. 30), st. 34.

33 Vaji, N., op.cit. (bilj.br.17.), str. 542.

156


kom koja se oituje u nepostojanju prisile, iako se mogu zamisliti i drugaija rjeenja. Npr. prera-stanje mirovnih operacija u kolektivne mjere, ali bi u takvom sluaju bilo nuno mijenjati cjelo-kupni mandat, opremu i osoblje sa novim primjerenijim mandatom, opremom i osobljem, to bi predstavljalo ipak stvaranje novog pomonog organa Ujedinjenih naroda.

Vijeu sigurnosti je povjereno vrenje kolektivnih mjera, ali tek poslije primjene drugih sred-stava, ili u situacijama kada smatra da druga sredstva nee imati uinka, te bi tako i mirovne ope-racije, odnosno neuspjele mirovne operacije, ili ako barem jedna strana ne eli pristati na njih, trebale biti preduvjet za pristupanje kolektivnim mjerama.

Povelju Ujedinjenih naroda se naziva i ivuom poveljom (living Charter) ba zbog tih pro-mjena koje su nastale u praksi, bez mijenjanja samog teksta Povelje, a to ju prilagouje izmije-njenim prilikama i potrebama u meunarodnom ivotu. Kroz kratko vrijeme mirovne operaci-je su se razvile bez nekih konkretno utvrenih pravila i odredbi, ali s velikim uinkom u provo-enju svrhe Ujedinjenih naroda. Moe se rei da su one danas ope prihvaene od meunarod-ne zajednice. Drave su spremne staviti na raspolaganje vojno osoblje, civilno osoblje, omogu-iti privilegije i olakice mirovnim misijama i drugo, kako bi se vratila meunarodna stabilnost i sprijeilo izbijanje sukoba svjetskih razmjera. Takoer e drave, ak i one koje prijete miru i naruavaju mir, lako pristajati na njih kako bi barem malo sa sebe skinule etiketu agresora i na-ruitelja mira. Ovakvo izbjegavanje kolektivnih mjera bi nesumnjivo izazvalo neslaganja u me-unarodnoj zajednici, ali bi opet, s druge strane, prije pridonijelo ouvanju mira. Svaku dravu ine pojedinci, koji se esto ne slau s politikom svojeg dravnog vrha, a tu su uvijek i druge dr-ave koje ostvaruju s dravom naruiteljem mira/agresorom neki oblik suradnje na gospodar-skom podruju (npr. uvoz ili izvoz, od vitalne vrijednosti za drugu dravu), koji bi kolektivnim mjerama bili najvie pogoeni.

Uz sve ove pozitivne strane mirovnih operacija, potrebno je upozoriti na jednu negativnu, koja uvjetuje hitno ureenje mirovnih operacija openitim dokumentima34.

Ona nastaje kada jedna strana ne postupa po obvezama u skladu s mirovnom operacijom, dok druga strana postupa i ograniena je esto i u koritenju oruja, a nema niti prikladne zati-te od mirovnih snaga koje mogu upotrijebiti oruje samo u samoobrani. to uiniti u takvoj si-tuaciji? Mirovne operacije ne mogu same rijeiti spor, niti na temelju svojeg mandata mogu upo-trijebiti oruje za odvraanje napada. Drave su povjerile uvanje meunarodnog mira i sigurno-sti Ujedinjenim narodima ali se ne mogu u potpunosti pouzdati u to iz dva razloga. Prvi, mehani-zam za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, predvien Poveljom, nikada nije pokrenut. Razlog je, kao to je ve navedeno, pravo veta stalnih lanica. Drugo, mehanizam za odravanje meunarodnog mira i sigurnosti stvoren praksom Ujedinjenih naroda, je ipak nedovoljan. Stvo-rena je praksa mirovnih operacija, utvreni su uvjeti njihova nastanka, a donekle financiranje, opremanje, osposobljavanje itd. ali neka pitanja nisu nikako rijeena. to kada se postupa pro-tivno mandatu mirovnih operacija na koje se pristalo? Kada je mandat mirovnih operacija nadzi-ranje demilitarizacije, nadziranje prekida vatre, nadziranje prometa orujem, a niti jedna od na-brojanih stvari se ne izvrava, koje su posljedice?

U dosadanjim radovima po pitanju reforme35 Ujedinjenih naroda, trae se i naini za unapr-jeivanje mirovnih operacija. Problemi s kojima se suoavaju su: bre aktiviranje mirovnih ope-racija, odnosno sklapanje sporazuma kojima bi se Ujedinjenim narodima stavila na raspolaganje kvalificirano i opremljeno vojno i civilno osoblje, koje bi bilo spremno za brzi pokret, bre spo-

34 Andrassy, op. cit. (bilj. br. 4), str. 539.; v. Bothe, op.cit. (bilj.br.20.), str. 574.

35 www.un.org/reform/peace_security.shtml

157


razumno ureivanje poloaja mirovnih operacija sa dravom domainom, odnosno odreiva-nje okvirnog roka u kojem bi se takav sporazum morao sklopiti36, osiguravanje profesionalnog i uspjenog izvrenja mandata, ovlasti za obranu samih sebe i mandata, djelovanje u sluaju spre-avanja izvrenja mandata i financiranje mirovnih operacija.

2.3. MIROVNE OPERACIJE NA PODRUJU BOSNE I HERCEGOVINE I HRVATSKE

U veljai 1992.g. Ujedinjeni narodi su rezolucijom 743 uspostavili Zatitne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR- United Nations Protection Force) za podruje bive Jugoslavije, odnosno Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Federalnu Republiku Jugoslaviju (Srbija i Crna Gora) i Bivu Ju-goslavensku Republiku Makedoniju. Ta mirovna operacije je trebala trajati privremeno, te pomo-i da se uspostave uvjeti mira i sigurnosti, i omogui rjeavanje jugoslavenske krize.

Zadatak UNPROFOR-a je bio osigurati da Zatiene zone Ujedinjenih naroda (UNPAs United Nations Protected Areas) Istona Slavonija, Zapadna Slavonija i Krajina podijeljena na sjevernu i junu zonu, u Hrvatskoj budu demilitarizirane, i da svi ljudi koji prebivaju na tom po-druju budu zatieni od oruanih napada. Poslije je UNPROFOR rezolucijama Vijea sigurnosti 762 i 779 iz 1992.g. dobio zadatak da nagleda jo neke zone u Hrvatskoj, da omogui svojim snaga-ma nadziranje ulaska civilnog stanovnitva u UNPAs, da provodi naseljavanje i uobiajene funk-cije na granicama UNPAs sa svijetom, da nagleda demilitarizaciju poluotoka Prevlake.

U Bosni i Hercegovini37, Vijee sigurnosti38 je na temelju glave VII, 1992.g. pozvalo drave39 da same ili putem regionalnih ustanova ili sporazuma, u koordinaciji s Ujedinjenim narodima, poduzmu sve neophodne mjere za isporuku pomoi putem humanitarnih organizacija UN, te za drugu humanitarnu pomo Sarajevu i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izraz sve neop-hodne mjere ukljuivao je i upotrebu oruane sile, odnosno, prerastanje iz mirovne operacije u neku vrstu kolektivne mjere, jer je temelj za postupanje bila glava VII. Povelje.40

Poslije su zadaci41 UNPROFOR-a proireni i na zatitu konvoja humanitarne pomoi kroz Bo-snu i Hercegovinu i na zatitu konvoja osloboenih civilnih pritvorenika ako to trai Crveni kri, ali je upotreba sile, ne temelju izvjetaja glavnog tajnika UN ograniena na samoobranu i u slua-ju da ih netko sprjeava u izvrenju misije.

Ustanovljena je zona zabrane leta 42 iznad Bosne i Hercegovine i okupiranih dijelova Hrvat-ske za zrakoplove sa pokretnim i nepokretnim krilima. Poslije je potvrena zona zabrane leta43, ali na temelju glave VII. nadzor nad tom zonom su preuzeli zrakoplovi NATO-a, a bombardiranje je moglo biti izvreno tek po odobrenju zapovjednika UN-a i NATO-a.

Godine 1993. ustanovljena su i zatiena podruja44 u Bosni i Hercegovini, s preteno mu-slimanskim stanovnitvom, koja su bila opkoljena srpskom vojskom. Iz tih zatienih podruja

36 U dosadanjoj praksi je bilo situacija da je sklapanje takvog sporazuma, zbog zatezanja drave domaina, nepotrebno odgaalo dolazak mirovne operacije na teren.

37 Supplement to an agenda for peace, op. cit. (bilj. br. 28), st. 35.

38 Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./770(1992).

39 Vijee sigurnosti je povjerilo mandat na poduzimanje svih neophodnih mjera dravama, a ne mirovnoj operaciji.

40 Supplement to an agenda for peace, op. cit. (bilj. br. 28), st. 19.



43 Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./816(1993)

44 Rezolucija Vijea sigurnosti S/RES./815(1993)

158


moralo se izvui teko naoruanje, te su se smjela braniti i zranim napadima, ali po odobrenju zapovjednika UN-a i NATO-a.

Kako je i poznato, snage mirovnih operacija i itave meunarodne zajednice, tu su doivje-le veliki neuspjeh. Srpska strana je zaotrila odnose s UNPROFOR-om, osvojili su i Srebrenicu koja je bila zatieno podruje, pobili tisue muslimanskih mukaraca, a ostalo muslimansko stanovnitvo prognali. To stanovnitvo je bilo slabo jer je postupilo po zahtjevima UNPROFOR-a predalo je sve naoruanje i nije se imalo s ime braniti, a nisu imali niti prikladnu zatitu od meunarodne zajednice. UNPROFOR je trebao nadzirati demilitarizaciju zatienih podruja, ali je zakazao kada nije poduzeo djelotvorne mjere (zrane mjere koordinirane izmeu UN-a i NA-TO-a) kada je postalo oito da srpska strana ne provodi povlaenje naoruanja. Kroz skoro cije-li mandat mirovnih operacija u Bosni i Hercegovini, one su se ispreplitale sa mjerama na teme-lju glave VII, ali je u najvanijim trenutcima to ispreplitanje zaustavljeno, i ostale su samo mi-rovne operacije.

Meunarodna zajednica se nije sloila sa odlukom glavnog tajnika o povlaenju snaga mirov-ne operacije sa podruja Ujedinjene Arapske Republike 1967.g., kritizirajui da je vlada u Kairu trebala dopustiti iznalaenje novih rjeenja. Za razliku od toga, u Bosni i Hercegovini, nije izri-ito povuen pristanak na mirovne operacije niti od jedne strane, ali je djelovano u tom smislu. Takvu situaciju Vijee sigurnosti je trebalo shvatiti kao povlaenje od srpske strane pristanka na mirovne operacije, ali mogunost za nova rjeenja, i prije velikih pogibija stanovnitva, iznai drugaije rjeenje pa makar na temelju glave VII kolektivnih mjera. Kako je primjena glave VII. poela oivljavati u tom periodu, nije bilo razloga da se tim tokom ne moe nastaviti kad se uvi-djelo da se agresija ne skriva, da traje kontinuirano i da se ak upotrebljavala protiv samih Ujedi-njenih naroda lanova njihovih snaga.

3. ZAKLJUAK

Nakon ovog izlaganja, postavlja se pitanje: Jesu li Ujedinjeni narodi uope u mogunosti dje-lovati na temelju glave VII. ili e te sve odredbe ostati mrtvo slovo na papiru? Reforma je na pra-gu i trai dobre rezultate, ali hoe li velike sile pristati na njih? Prvenstveno je Vijee sigurnosti dobilo ovlasti da djeluje kao uvar meunarodnog mira i sigurnosti, a zatim i Opa skuptina. Iz svega toga proizale su mirovne operacije, snage koje su ovlatene na upotrebu oruja samo u samoobrani. Jesu li one vrhunac moi Ujedinjenih naroda? Hoe li one ostati najdjelotvorni-je sredstvo Ujedinjenih naroda u rjeavanju problema naruavanja meunarodnog mira i sigur-nosti, a bez ikakvog slova na papiru o njima? Od osnivanja Ujedinjenih naroda prolo je vie od 60 godina. Prilike i situacija u svijetu su se uvelike promijenile. Cijeli zajameni sustav bi moda i mogao djelovati u prilikama iz 1945. godine, ali nakon toga je dolo do velikog razvoja na svim podrujima koji je zahtijevao nove naine djelovanja.

Mirovne operacije vjerojatno u poetku nisu smatrane za trajno rjeenje, ali se ispostavilo da jesu. One ne mogu zamijeniti kolektivne mjere ali mogu pomoi u ostvarenju cilja kolektivnih mjera, odravanje meunarodnog mira i sigurnosti nadopunjujui sustav kolektivne sigurnosti.

Rjeenje za njihovu veu djelotvornost bi se moglo pronai u uspostavljanju veze izmeu mi-rovnih operacija i kolektivnih mjera: 1. kada bi se krenje obveza preuzetih pristankom na mirov-ne operacije uzimalo kao otegotna okolnost kod kvalifikacije stanja kao prijetnje mira, naruenja mira ili ina agresije, ili 2. kada bi se za krenje obveza preuzetih pristankom na mirovne opera-

159


cije zaprijetilo izmeu ostalog i kolektivnim mjerama. Temelji za to mogu se nai i u obvezama drava odnosno subjekata meunarodnog prava na potivanje ugovora koje su sklopili, pogoto-vo to se takvi ugovori tiu odravanja meunarodnog mira i sigurnosti. Njihovo nepotivanje ne utjee samo na konkretne stranke, ono se tie i okolnih drava, itave regije, nekad i itavog svijeta meunarodne zajednice. Ovakvo ureenje velikim silama ne bi puno promijenilo polo-aj i ovlasti, one bi i dalje mogle zadrati pravo veta ili bi ga mogle u nekim situacijama ograniiti.

Postoje pretpostavke da bi Vijee sigurnosti moglo dobiti nove stalne lanove, s razliitim na-gaanjima o ureenju prava veta izmeu tih novih i starih stalnih lanova. Jedan od prijedloga jest da stare stalne lanice Vijee sigurnosti utvrde neke sluajeve u kojima e ograniiti raspola-ganje vetom45. Jedno od takvih ogranienja moglo bi postojati kod odluivanja o postupanju pro-tivno obvezama preuzetim pristankom na mirovne operacije.

Mirovne operacije su djelotvorno i korisno sredstvo za odravanje meunarodnog mira i si-gurnosti, potpuno u skladu sa smislom i ciljevima Povelje, ali je potrebno imati u vidu i razvoj koji eka ovjeanstvo. Kao to je dolo do velikih promjena u periodu 1945.-2009. godina, doi e i u budunosti, te je stoga bolje danas predvidjeti nova rjeenja, nego ekati ponovno 60-ak godina do nove reforme, sa nedjelotvornim mehanizmima odravanja meunarodnog mira i sigurnosti.

4. SAETAK

Osnivajui Ujedinjene narode meunarodna zajednica je eljela stvoriti organizaciju koja e uvati meunarodni mir i sigurnost. Mehanizam predvien za tu svrhu - kolektivne mjere dje-lovao je obeavajue, ali nikada nije djelovao. Mirovne operacije su nastale kao rezultat pokua-ja pokretanja kolektivnih mjera, ali su se pokazale kao djelotvorne i uspjene. Osnovno im je obi-ljeje da se primjenjuju dobrovoljno, uz pristanak odnosnih drava, da su nepristrane prema svi-ma i da ne smiju upotrebljavati oruje osim u samoobrani. Mirovne operacije, odnosno pravila o njima sadrana su u obiajnom pravu jo uvijek ne postoje openiti dokumenti koji reguliraju ovu materiju. Ovim se radom nastoji naglasiti potreba za stvaranjem pravila o mirovnim opera-cijama koja bi vezala sve budue sluajeve, te takoer, povezivanje mirovnih operacija sa kolek-tivnim mjerama, kao odgovor na krenje obveza preuzetih mirovnim operacijama.

U doba kada se pristupa reformi Ujedinjenih naroda, realno je oekivati da e i mirovne ope-racije nai svoje mjesto u Povelji.

DODATAK: MIROVNE OPERACIJE USPOSTAVLJENE U POSLJEDNJIH DESET GODINA

UNMIK United Nations Interim Administartion Mission in Kosovo; 1999.-Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1244(1999) sa mandatom da u Kosovu, sa prije-

laznom upravom, uspostavi i nadgleda razvoj demokratskih institucija, te osigura uvjete za mi-ran i normalan ivot stanovnika Kosova.

UNAMSIL United Nations Mission in Sierra Leone; 1999.-2005.

45 Franck, T. M., Collective Security and UN Reform: Between the Necessary and the Possible, Chicago journal of international law, 2005-2006, str 610.

160


Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1270(1999), od 22. 10.1999. godine, sa man-datom da surauje s vladom u Sierra Leone i drugim stranama u implementaciji mirov-nog sporazuma, da pomae u provoenju razoruanja, demobilizacije i reintegracijskog plana, da nadgleda prekid vatre, da olaka dostavu humanitarne pomoi, da prui pomo-gne pri izborima, da pomogne stranama u izgradnji povjerenja, i dr. UNAMSIL je okon-an prosincu 2005. godine.

UNTAET United Nations Transitional Administration in East Timor; 1999.-2002.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1272(1999.) od 25.10.1999. godine, sa manda-

tom da osigura odravanje pravnog poretka na prostoru Istonog Timora, da uspostavi efektiv-nu upravu, da sudjeluje u razvoju civilnih i socijalnih slubi, da osigura dostavu humanitarne po-moi, da pomogne u stvaranju uvjeta za samostalno stvaranje vlade te da sudjeluje u stvaranju uvjeta za odrivi razvoj. UNTAET je okonan u svibnju 2002. godine.

MONUC United Nations Organization Mission in the Democratic Republic of the Congo; 1999.-

Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1291(2000), od 24.02.2000. godine, sa manda-tom da odrava povezanost strana, nadgleda implementaciju mirovnog sporazuma, pomae u humanitarnoj pomoi, nadgleda potivanje ljudskih prava, i drugo.

UNMEE United Nations Mission in Ethiopia and Eritrea; 2000.-2008.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1320(2000), od 15.10.2000. godine, sa manda-

tom da nagleda prekid neprijateljstava, da pomae u odravanju sigurnosti, da nadgleda dislo-ciranje etiopske i eritrejske vojske, da nadgleda Privremene sigurnosne zone ( Temporary secu-rity zone TSZ), i drugo. Vijee sigurnosti je 30.07.2008. godine obustavilo mandat UNMEE-a.

UNMISET United Nations Mission of Support in East Timor; 2002.-2005.Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1410(2002), od 20.05.2002. godine, na period od

dvije godine, dok sve ovlasti ne budu u potpunosti prenesene na dravnu vlast Istonog Timo-ra. Vijee sigurnosti je, po isteku roka od dvije godine, produilo mandat mirovne operacije na jo jednu godinu, kako bi pomogli novom narodu u postizanju samo-dostatnosti. UNMISET je uspjeno zavrio svoj mandat 20.05.2005. godine.

UNMIL United Nations Mission in Liberia; 2003.-Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1509(2003), od 19.09.2003. godine, sa manda-

tom da pomogne u implementaciji sporazuma o prekidu vatre i provoenju procesa mira, da pot-pomogne humanitarne aktivnosti i aktivnosti u svezi ljudskih prava, da pomogne u dobrovolj-nom razoruanju, te da priupi i uniti oruje i drugo.

UNOCI United Nations Operation in Burundi; 2004.-Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1528(2004), od 27.02.2004. godine, sa manda-

tom da nadgleda prekid neprijateljstava i povlaenje naoruanih grupa, da pomae u razorua-nju, demobilizaciji, reintegraciji, da uniti oruje, da pomogne pri izborima, i drugo. UNOCI je zamijenio MINUCI, politiku misiju, koja je na tim podrujima bila od 2003. godine.

MINUSTAH United Nations Stabilization Mission in Haiti; 2004.-Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1542(2004), od 30.04.2004. godine, te su na

njega prenesene ovlasti sa Multinacionalnih privremenih snaga (Multinational Interim Force MIF). Mandat im je bio osigurati sigurno i stabilno okruje, pomoi u ostvarivanju dijaloga i na-cionalnog pomirenja, pomoi u provoenju i osiguranju ljudskih prava i drugo.

ONUB United Nations Operation in Burundi; 2004.-2006.

161


Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1545(2004), od 21.05.2004. godine, sa manda-tom da pomognu u implementaciji mirovnog sporazuma, da pomogne u razoruanju i demobi-lizaciji, da pomogne u stvaranju uvjeta sigurnosti, da pomogne u povratku izbjeglica i raseljenih osoba i drugo. ONUB je uspjeno okonan 31.12.2006. godine.

UNMIS United Nations Mission in the Sudan; 2005.-Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1590(2005), od 24.03.2005. godine, sa manda-

tom da pomogne u implementaciji mirovnog sporazuma, da obavlja pojedine funkcije u humani-tarnoj pomoi i zatiti i promicanju ljudskih prava, da pomogne pri povratku izbjeglica i raselje-nih osoba, da pomogne u razminiravanju i drugo.

UNMIT Unied Nations Integrated Mission in Timor-Leste; 2006.-Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1704(2006), od 25.08.2006. godine, sa manda-

tom da pomognu vladi u uvrivanju stabilnosti, poveanju kulture demokratskog upravljanja, olakavanje politikih dijaloga izmeu nositelja vlasti u Timoru oko njihovih napora u nacional-nom pomirenju, i drugo.

UNAMID African Union/United Nations Hybrid operation in Darfur; 2007.-Uspostavljen je rezolucijom Vijea sigurnosti 1769(2007), od 31.07.2007. godine, sa manda-

tom da pomogne u implementaciji mirovnog sporazuma. MINURCAT United Nations Mission in the Central African Republik and Chad; 2007.-Vijee sigurnosti je rezolucijom 1778(2007), od 25.09.2007. godine, uspostavilo MINURCAT,

kao nain suradnje s Europskom Unijom, u uspostavljanju multidimenzionalne prisutnosti, koja treba pomoi u stvaranju uvjeta za sigurnost i osigurati povratak izbjeglica i raseljenih osoba.

LITERATURA

1. Andrassy, J., ,Meunarodno pravo, kolska knjiga, Zagreb 1990.2. Degan, V. ., Meunarodno pravo, Rijeka, 2000.3. Andrassy, J., Bakoti, B., Seri, M., Vukas, B., Meunarodno pravo, Zagreb, 2006.4. Bothe, M., Peace-Keeping, u: Simma, B. (ur.), The Charter of the United Nations - A Co-

mmentary, Oxford,1995.5. Frowein, J. A., Article 39, u: Simma, B.(ur.), The Charter of the United Nations A Com-

mentary, Oxford 1995.6. Frowein, J. A., Article 40, u: Simma, B.(ur.), The Charter of the United Nations A Com-




mentary, Oxford 1995.10. Franck, T. M., Collective Security and UN Reform: Between the Necessary and the Possi-

ble, Chicago journal of international law, 2005.-2006.11. Vaji, N., Od koncepta kolektivne sigurnosti do mirovnih operacija Ujedinjenih naroda - i

natrag?, Zbornik pravnog fakulteta u Zagrebu, broj 1., 1996.12. , Andrassy, J., Zajednika akcija za mir, Meunarodni problemi, br. 4., 1951.

162


13. Vaji, N., Mirovne operacije Ujedinjenih naroda - plavi ljemovi, Zbornik pravnog fakul-teta u Zagrebu, 1991.

14. ukovi, O., O pojmu mirovnih operacija UN, Meunarodni problemi, 1968.15. Ustav RH, Narodne novine, broj 124/2000 i 28/2001.16. Povelja Ujedinjenih naroda, Narodne novine, broj 15.17. Rezolucije Vijea sigurnosti: S/RES./248(1968)

S/RES./332(1973) S/RES./387(1976) S/RES./393(1976) S/RES./527(1982) S/RES./713(1991) S/RES./721(1991) S/RES./770(1992) S/RES./757(1992) S/RES./776(1992) S/RES./781(1992) S/RES./815(1993) S/RES./816(1993) S/RES./836(1993)

18. Rezolucije Ope skuptine: A/RES./377A(V) A/RES./998(ES-I)

19. An Agenda for Peace, Preventive diplomacy, peacemaking and peacekeeping. Report of the Secretary-General pursuant to the statement adopted by the Summit Meeting of the Secretary Council on 31 January 1992., UN Doc. A/47/277, S/24111, od 17. lipnja 1992.godine

20. Supplement to An Agenda for Peace, Report of the Secretary-General on the work of the organization, UN Doc. A/50/60, S/1995/1 od 03.sijenja, 1995. godine

21. Internet stranice: www.icj-cij.org/docket/index.php?p1=3&p2=2 www.un.org/ga/session/emergency.shtml www.un.org/Depts/dpko/missions/untso/background.html www.un.org/Depts/dpko/list/list.pdf www.un.org/reform/peace_security.shtml

163


Katica Baoti, Ministry of Defenders, Posavska County, Bosnia and Herzegovina

EFFICIENCy OF PEACE KEEPING OPERATIONS OF THE UNITED NATIONS

Summary

The object of this paper are peacekeeping operations of the United Nations as a way of maintaining international peace and safety in situations in which the application of provisions of Chapter VII of the UN Charter failed and the means of peacefully settling a dispute have proved not to be success-ful. At the beginning, the paper shows the way of maintaining the peace and safety foreseen by the Charter peaceful settlement of disputes and collective measures and than the paper shows the way of maintaining the peace that stems from the practice of the UN peacekeeping operations. The author tries to explain the notion of peacekeeping operations, its relation to other means, as well as the meaning of it in the future, when, i.e. if, the Security Council finds a common denom-inator for all its permanent members to adopt the change of the Chapter VII of the Charter. The paper ends with the question whether will peacekeeping operations as we know today represent an ultimate power of the UN and the most efficient way of achieving the purpose of the Charter.

Key words: Charter of the United Nations, peacekeeping operations, collective measures, reform of the UN, peace and safety

Katica Baoti, Ministerium fr Veterane, Bosna und Herzegovina

DIE EFFIZIENZ DER UN-FRIEDENSOPERATIONEN

Zusammenfassung

Das Thema dieses Artikels sind die UN-Friedensoperationen sowie die Wahrung des Weltfrie-dens und der Sicherheit in Situationen, in denen die Anwendung der Bestimmungen des Kapi-tels VII der UN-Charta ausgeblieben ist und die Mittel der friedlichen Streitbeilegung nicht er-folgreich waren. Zuerst besprechen wir die nach der UN-Charta vorgesehenen Manahmen zur Wahrung des Weltfriedens und der internationalen Sicherheit, d.h. die Mittel der friedlichen Streitbeilegung und kollektive Massnahmen, und danach beschftigen wir uns mit einer Form zur Wahrung des Weltfriedens, die aus der UN-Praxis entstanden ist, d.h. Friedensoperationen. Wir versuchen, das Termin Friedensoperationen zu erklren, sowie auch die Beziehung mit an-deren Mitteln, aber auch die zuknftige Wichtigkeit dieses Mittles, falls es dem Sicherheitsrat gelingt, seine Mitglieder auf den gemeisamen Nenner zu bringen, um eine nderung des Kapi-tels VII der UN-Charta aufzunehmen. Am Ende stellt sich die Frage, ob die Friedensoperationen, wie wir sie heute kennen, einen Hhenpunkt der UN-Macht und die wirkungsvollste Weise fr die Realisation des Zwecks der UN-Charta darstellen.

Schlsselwrter: UN-Charta, Friedensoperationen, kollektive Massnahmen, UN Reform, Frie-den und Sicherheit

Copyright of Pravni Vjesnik is the property of Pravni fakultet Sveucilista J. J. Strossmayera u Osijeku and itscontent may not be copied or emailed to multiple sites or posted to a listserv without the copyright holder'sexpress written permission. However, users may print, download, or email articles for individual use.

djelotvornost mirovnih operacija un-a

Documents