DOBA IMPERIJALIZMA I

KOLONIJALIZMA

Imperijalizam i kolonijalizam

• druga polovica 19. st. –

• pojedine europske države - snažan

industrijski razvoj

• razvoj industrije – industrijalci dobit ulagali u

banke i u proširenje proizvodnje

• ujedinjavanje bankarskog i industrijskog

kapitala

bankarstvo – novi oblik bogaćenja

• imperijalizam –

• razdoblje gospodarskog i političkog razvoja

potkraj 19. i na početku 20. st.

• širenje velikih kolonijalnih carstava uz pomoć

bankarskog i industrijskog kapitala

• borba za što veći utjecaj u svijetu

• važno posjedovanje što većeg broja kolonija

• kolonije - izvor jeftinih sirovina, ali i prostor u

kojem se mogu prodavati gotovi proizvodi

• kolonijalizam –

• proces osvajanja gospodarski i politički

nerazvijenih zemalja

• vrhunac u drugoj polovici 19. st.

• osvajanje nerazvijenih zemalja Azije i Afrike

• kolonijalizam:

– osvajanje novih tržišta

– osvajanje novih izvora bogatstava

– useljavanje viška stanovništva iz

metropola (matičnih država)

– kolonije – proizvodnja s jeftinom

radnom snagom

• razvijene europske države organizirale

istraživačke ekspedicije u neistražene

krajeve

• cilj – proširiti kolonijalne posjede

• unutrašnjost Afrike - Europljanima postala

poznata zahvaljujući nekoliko velikih

ekspedicija

• Velika Britanija –

• najveće kolonijalno carstvo

• posjedi – ¼ Zemaljske kugle

• Francuska –

• u 18. st. potisnuta iz Sjeverne Amerike i Indije

• kolonijalno carstvo stvorila na prostoru zapadne

Afrike

• Njemačka i Italija –

• nove europske države

• uključile se u utrku za

osvajanje kolonija

• Italija – nekoliko kolonija:

– na obali Sredozemnog mora

– na istoku afričkog kontinenta

• Portugal

• svoje kolonijalne posjede na obali Angole i

Mozambika nastojao očuvati i proširiti

• borba za osvajanje i očuvanje kolonija u Africi,

do kraja 19. stoljeća - rješavana diplomatskim

sporazumima

• uskoro - sve veći sukobi među kolonijalnim

silama

• Azija –

• Indija –

– najveća kolonija

– pod nadzorom Britanaca

• Kina –

• najmnogoljudnija zemlja

• imala status polukolonije

• Rusija –

• kolonijalni interesi na Sredozemnom moru i

na Tihom oceanu

• najveći protivnik Velika Britanija

• Japan –

• dugo bio zaostala, feudalna država

• modernizacija gospodarstva

• reorganizacija vojske

• izgradnja snažne mornarice

postao konkurent postojećim kolonijalnim

silama

• rat Rusije i Japana –

• 1904. - 1905.

• oko Koreje i Mandžurije

• rat potakla Velika Britanija – savez s Japanom

• izbijanje revolucije u Rusiji 1905. – protiv

carske samovlade

• pobjeda Japana, potvrđen njegov status kao

nove kolonijalne sile

• Nakon napada Japanaca, ruski je car Nikola II.

poslao svoju baltičku flotu kao pojačanje istočnoj

fronti. Njezino 18-mjesečno putovanje završilo je

katastrofom. Japanci su je potpuno uništili,

završivši time rat. Bilo je to prvi put u povijesti da

je jedna azijska flota porazila europsku.

• težnje najvećih kolonijalnih sila da zadrže

svoje posjede

• pokušaji novih kolonijalnih sila da svoja

kolonijalna područja prošire

u sljedećim će desetljećima biti razlogom

najvećih svjetskih sukoba u povijesti

čovječanstva

Borba protiv kolonijalizma

• Europljani se često prema domorodačkom

stanovništvu odnosili s prezirom i okrutno;

domorodce smatrali manje vrijednim ljudima

• gospodarsko iskorištavanje

• gubitak političkih prava

• neljudski postupci

• nepriznavanje nacionalnih i vjerskih posebnosti

otpor izvaneuropskih

naroda kolonijalnoj vladavini

• ustanci protiv kolonijalne vladavine –

zapadna i istočna Afrika, Indija i Kina

• Boksački ustanak u Kini 1899. – 1900.

• organiziralo ga tajno kinesko društvo

„Pravedne složne šake”

• gradska sirotinja i seljaci -

– nezadovoljstvo gospodarskim iskorištavanjem

– porast nezaposlenosti

– glad

– ponižavajući odnos stranaca

prema Kinezima

• krvavi obračuni sa strancima

• kineski carski dvor nije ništa poduzimao

• ustanak krvavo ugušili europski kolonijalni vojnici

• iskorištavanje kineskog nacionalnog bogatstva

nastavljeno

• Kina i dalje bila formalno samostalna

• u stvarnosti njome upravljale svjetske

kolonijalne sile

• Indija -

• najveća i najvažnija britanska kolonija

• najveća pobuna izbila 1857. u

sjevernoindijskom gradu Lucknowu

• pobunu započeli indijski vojnici u britanskoj

vojsci

• pretvorila se u opći prosvjed protiv britanskih

vlasti

• dominioni –

• kolonije s autonomijom – dobile je u drugoj

polovici 19. i na početku 20. st.

• priznavale formalnu vlast bivših posjednika

• bivše britanske kolonije Kanada, Australija,

Novi Zeland i Južnoafrički Savez

Politički interesi i sustavi saveza

• kraj 19. stoljeća - svjetske kolonijalne sile

podijelile ono što su mogle

• Velika Britanija i Francuska

osvojene posjede nastojale

obraniti

• Njemačka i Italija –

• kasno se ujedinile

• u raspodjeli kolonija dobile malo

želja za preraspodjelom kolonija – sukobi s

ostalima

• Njemačka –

• nakon ujedinjenja postala glavni politički

čimbenik u Europi

• sklapanje Trocarskog saveza

1873. – Njemačka, Rusija,

Austro-Ugarska, raspad 1887.

• Trojni savez – Njemačka,

Austro-Ugarska i Italija

• Antanta - Velika Britanija,

Francuska i Rusija

PLAN PLOČE

• Doba imperijalizma i kolonijalizma • Razdoblje gospodarskog i političkog razvoja početkom 20. stoljeća nazivamo

imperijalizmom.

• Kolonijalizam- proces osvajanja gospodarskih i političkih nerazvijenih zemalja (Afrika, Azija).

• Najveće kolonijalno carstvo imala je Velika Britanija.

• Svrha kolonija: jeftina radna snaga, novo tržište, iskorištavanje prirodnih bogatstva, useljavanje viška stanovništva.

• Zbog tih nepravdi izbijaju brojni ustanci

• Dominioni- britanske kolonije koje su stekle autonomiju, ali su i dalje priznavali vlast britanskog parlamenta.

• Stvaranje Trojnog Saveza i Antante.