Doc dr Mehmed Hadžić

Radno vrijeme, odmori i odsustva

Sarajevo 13. 12. 2017. godine

Osnovna pravila o radnom vremenu

• Puno radno vrijeme (raspored, preraspodjela),

• Nepuno radno vrijeme,

• Skraćeno radno vrijeme,

• Radno vrijeme duže od punog (prekovremeni rad)

Puno radno vrijeme

• Jednokratno radno vrijeme,

• Dvokratno radno vrijeme,

• Smjensko radno vrijeme,

Jednokratno radno vrijeme

• Kruto radno vrijeme,

• Promjenjivo radno vrijeme,

• Klizno radno vrijeme,

ZOR FBiH

• Radno vrijeme je vremenski period u kojem je radnik, prema ugovoru o radu, obavezan obavljati poslove za poslodavca.

• Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba.

• Vrijeme pripravnosti za rad i visina naknade za vrijeme pripravnosti uređuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Radno vrijeme

• Puno radno vrijeme (40 sati sedmično, ako zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije određeno u kraćem trajanju. Može se rasporediti na 5 odnosno 6 radnih dana. Maloljetnici najduže 35 sati sedmično

• Nepuno radno vrijeme: ostvaruje sva prava osim prava koja zavise od dužine radnog vremena (plaće, naknada isl.) u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu

• Skraćeno radno vrijeme: zaštita od štetnih uticaja, poslovi i trajanje utvrđuju se pravilnikom o radu i ugovorom o radu u skladu sa zakonom, izjednačava se sa punim radnim vremenom

Prekovremeni rad

• Na zahtjev poslodavca najviše 8 sati sedmično

• duže od tri sedmice neprekidno ili više od 10 sedmica u toku kalendarske godine- obavještavanje inspekcije rada

• nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih radnika

• trudnica, majka odnosno usvojilac sa djetetom do tri godine života, i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do 6 godina života samo uz pismeni pristanak

Radno vrijeme

• Preraspodjela radnog vremena (ne smatra se prekovremenim radom): 52 sata sedmično a sezonski poslovi 60 sati sedmično

• Noćni rad: između 22 sata i 6 sati ujutro idućeg dana, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro, posebna zaštita radnika (ljekarski pregleda najmanje jednom u dvije godine)

• Zabranjen je noćni rad maloljetnih zaposlenika: u industriji između 19 uvečer i 7 sati ujutro, oni koji nisu u industriji između 20 uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana

Vođenje evidencija

• Poslodavac je dužan svakodnevno voditi evidenciju o radnicima i drugim licima angažovanim na radu. (početak i završetak radnog vremena, smjene i druge podatke o prisustvu radnika)

• Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni

• Obaveza predočavanja evidencija inspektoru rada

Odmori

• Odmor u toku radnog dana (najmanje 30 minuta ako radi duže od 6 sati dnevno)

• Dnevni odmor između dva uzastopna radna dana (najmanje 12 sati neprekidno)

• Sedmični odmor (najmanje 24 sata neprekidno)

Godišnji odmor

• Godišnji odmor-plaćeni(najmanje 20, a najduže 30 radnih dana za svaku kalendarsku godinu, maloljetni radnik najmanje 24 radna dana)

• Radnik koji se prvi put zaposli ili ima prekid između dva radna odnosa duži od 15 dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog rada

• Ako ne ispunjava uslove jedan dan za svaki navršeni mjesec dana rada

• Prilikom utvrđivanja trajanja uzima se radno vrijeme raspoređeno nanačin kako je utvrđeno u Kol. U., Pravil. Ili Ugov. o radu

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

• Može se koristiti u dva dijela,

• Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30 juna naredne godine

• Ako ne iskoristi godišnji odmor na ovaj način nema pravo prenošenja g.o. u narednu godinu

• Može iskoristiti jedan dan g.o. kad on to želi, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja

Godišnji odmor

• Poslodavac je dužan pisanom odlukom obavijestiti radnika o trajanju godišnjeg odmora i periodu njegovog korištenja najmanje sedam dana prije korištenja godišnjeg odmora

• U slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio cijeli ili dio godišnjeg odmora isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora u iznosa koji bi primio da je koristio cijeli, odnosno preostali dio godišnjeg odmora, ako godišnji odmor ili njegov dio nije iskoristio krivicom poslodavca

Odsustva

• Plaćeno odsustvo:

do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini

stupanje u brak, porođaj supruge, teže bolesti i smrti člana uže obitelji odnosno domaćinstva

Plaćeno odsustvo za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja ili usavršavanja, te obrazovanja za potrebe sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu

Dobrovoljni davaoci krvi za svako darivanje najmanje jedan dan plaćenog odsustva

Neplaćeno odsustvo

• Poslodavac može zaposleniku, na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (prava i obaveze iz radnog odnosa miruju)

• poslodavac je dužan zaposleniku omogućiti odsustvo od četiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba- s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plaće

Porođajno odsustvo

• Zaštita žene za vrijeme trudnoće odnosno dojenja djeteta

• Za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, žena ima pravo na porođajno osustvo u trajanju od jedne godine neprekidno. (ne može joj otkazati ugovor o radu- izuzetak U.R. na određeno vrijeme)

• Na osnovu nalaza ovlaštenog liječnika može početi 28 dana prije očekivanog datuma porođaja

• žena može koristiti kraće porođajno odsustvo, ali ne kraće od 42 dana poslije porođaja

• Poslije 42 dana porođajno odsustvo može uzeti i radnik-otac djeteta

Porođajno odsustvo

• Rad sa polovinom radnog vremena nakon isteka porođajnog odsustva,

• Rad sa polovinom radnog vremena do tri godine života djeteta,

• Pravo žene na odsustvo radi dojenja,

• Pravo na porođajno odsustvo u slučaju gubitka djeteta