Doc. dr Mehmed Hadžić

Individualno radno pravo: radni

odnos i načela u sistemu radnih

odnosa

Sarajevo, 06. 11. 2018. godine

Radni odnosi u teoriji

Teorija ugovora

Teorija institucije

Njemačka teorija

Teorija ugovora

-Podređeni rad za poslodavca –dobrovoljno

prihvatanje zaposlenog što se izvodi iz

slobode ugovoranja (imovinski/obligacioni

odnos);

Rad nije roba

Teorija institucije

Radni odnos nastaje uključivanjem radnikam

u „zajednicu rada“čime nastaje funkcionalna

subordinacija(statusni odnos)

Njemačka teorija

Lična subordinacija

Radikalna varijanta: njemačka

nacionalsocijali-stička doktrina;

Teorija radnog odnosa

Razgraničenje: ugovora o radu kao pravne veze

između radnika i poslodavca od faktičkog stanja

u kome se nalazi radnik;

Odnos lične radnopravne funkcionalne veze-

primjena normi radnog zakonodavstva ne zavisi

samo od ugovora o radu;

(ugovorni i statusni odnos);

Mješovita teorija- koncepcija dvodimenzionalnog

radnog odnosa (B.Lubarda)

Privatnopravni i javnopravni elementi

Sinteza koja predstavlja ravnotežu između:

1. slobode (ugovorni elementi),

2. jednakosti (radno zakonodavstvo- status)

3. solidarnosti (socijalni dijalog)

Radni odnos

Centralni predmet radnog prava-osnovna

inajvažnija institucija radnog prava;

Dva aspekta:

a) razvoj i karakter proizvodno-društvenih

odnosa u kome nastaju/iz koga proizilaze-

društveno-radni odnos

b) prava i obaveze na radu i u vezi s radom-

radno-pravni odnos

Pojam i karakteristike radnog odnosa

Društveno-radni odnos

-Ishodište:društveno-ekonomska

realnost;

-Odnos koji nastaje između ljudi u

procesu rada - vršenje rada u

zavisnom odnosu;

-Srednji vijek: zanatstvo i trgovina

(statusna osnova- majstor:

učenici);Novi vijek: manifakture

(osnova:imovinska);

-Kraj XVIII stoljeća – rađanje

radničke klase-radna snaga jedino

privredno dobro;

-XIX stoljeće: najveći broj stanovnika

u industrijskim centrima-radnici;

Princip autonomije volje zamjenjen

principom posredovanja i intervencije

države –zakonska reglementacija

Radno-pravni odnos

-Ishodište: pozitivno-pravni

sistem normi;

-Do početka XX stojeća : ugovor

o najmu službe (locatio

conductio operarum) -polazna

tačka u rješavanju odnosa

između radnika i poslodavaca-

“služinski odnos“;

-novi pravni institut /novi oblik

izvan obligacionog prava: ugovor

o radu;

Pojam radnog odnosa

Dobrovoljni ugovorni odnos između

posloprimca i poslodavca na osnovu kojeg se

posloprimac uključuje u organizovani proces

rada, na način i pod uvjetima koje utvrdi

poslodavac, lično obavljajući na profesionalnoj

osnovi poslove radnog mjesta i ostvarujući na

osnovu obavljenog rada pravo na plaću i druga

utvrđena, garantirana i ugovorena prava i

obaveze

Radni odnos

Poslodavac

Pravni osnov

Posloprimac

Pravno ili fizičko

lice

Ugovor o radu

Prava i obaveze

Fizičko lice

Izvod iz ZoR-a

Član 4.

(1) Stupanjem na rad radnika na osnovu

zaključenog ugovora o radu zasniva se radni

odnos.

Elementi pojma radnog odnosa

Obilježja na osnovu kojih se radni odnosi

razgraničavaju od drugih pravnih odnosa i

odnosa koji se uspostavljaju na radu

Osnovni (bitni) i sporedni (nebitni) elementi

Bitni elementi u pojmu radnog odnosa

Dobrovoljnost,

Lična radnopravna i funkcionalna veza,

Uključivanje u proces rada

Prava i obaveze

Dobrovoljnost

Saglasnost volja stranaka za nastanak

radnog odnosa pri zasnivanju i tokom

trajanja;

Konkretizacija načela slobode rada, koja je

širi pojam od slobode ugovoranja;

Negacija prinudnog rada.

Važno

Sloboda zasnivanja radnog odnosa na strani

poslodavca/posloprimaca relativna:

a) ograničavanje ugovorne slobode poslodavca

pri zaključivanju ugovora o radu u pogledu

osobe s kojom će zasnovati radni odnos;

b) zabrana diskriminacije, ali i

c) sadržajem ugovornog odnosa, i

d) zabranom ugovoranja nepovoljnijih uvjeta.

Lična radnopravna funkcionalna veza

Obaveza radnika da osobno obavlja rad;

Neprenosivost obaveze rada na drugu osobu;

Pravni objekt: živi, tekući rad;

U definiciji posloprimca je lično obavljanje rada ili

usluga;

Izuzetak: privremeno radnik ne može obavljati preuzeti

posao –poslodavac može odrediti da netko drugi obavi

posao umjesto radnika na koji se obavezao ugovorom o

radu;

Radnopravna funkcionalna veza: obaveza uzajamnog

povjerenja /lojalnosti

Privremeni raspored radnika na drugo

radno mjesto

(1) U hitnim slučajevima (zamjena iznenada odsutnog

radnika, iznenadno povećanje obima posla, sprječavanje

nastanka veće štete, kvar na postrojenjima, elementarne

nepogode i sl.) poslodavac može donijeti jednostranu

odluku o rasporedu radnika na drugo radno mjesto, a

najduže do 60 dana u toku jedne kalendarske godine.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, plaća radnika i

druge naknade se obračunavaju kao da je radio na

radnom mjestu za koje ima zaključen ugovor o radu.

(3) Zahtjev za zaštitu prava, podnesen protiv odluke iz

stava 1. ovog člana ne odlaže njeno izvršenje.

Subordinacija-uključivanje u proces rada

Indikator statusa zaposlenog: „stepen integrisanosti u

organiziranu strukturu poslodavca“

Uključivanjem u organizirani rad-posloprimac stupa u

odnos podređenosti (u integraciji zaposlenog je osnov

podređenosti):

„prema uputama poslodavca datim u skladu sa prirodom

i vrstom rada“

a) Ekonomska podređenost-plaća u pravilu jedini izvor

zarade;

b) Pravna podređenost:stručna i/ili organizacijska

Naplativost(oneroznost)/ prava i obaveze

Individualna prava na radu i u vezi s radom;

Temeljna obaveza poslodavca isplata plaće;

Ne postoji nenaplativi radni odnos;

Osnovna prava i obaveze radnika

Član 7 .

(1) Poslodavac utvrđuje mjesto i način obavljanja rada

poštivajući pri tome prava i dostojanstvo radnika, a

radnik je obavezan prema uputama poslodavca datim u

skladu sa prirodom i vrstom rada lično obavljati preuzeti

posao, te poštivati organizaciju rada i poslovanja kod

poslodavca, kao i zakone i opće akte poslodavca.

(2) Radnik ima pravo na pravičnu plaću, uvjete rada koji

obezbjeđuju sigurnost i zaštitu života i zdravlja na radu,

te druga prava u skladu sa zakonom, kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Faktički radni odnos

Odnos rada ili zaposlenja u kome zaposlenik

na propisan i stalan način obavlja bez

uzurpacije poslove radnog mjesta ali bez

zakonitog i valjanog pravnog odnosa

zaposlenja

Pravni osnov zaposlenja ne postoji

(1) Pojedinačnom novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit

će se za prekršaj poslodavac - pravno lice, za svakog radnika sa kojim ne

zaključi ugovor o radu i ne izvrši prijavu na obavezno osiguranje, a u

ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 5.000,00 KM do 10.000, 00

KM (član 4.).

(2) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se poslodavac - fizičko lice

novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM, a u ponovljenom

prekršaju novčanom kaznom od 1.500,00 KM do 3.000,00 KM.

(3) Za prekršaj iz stava 1.ovog člana kaznit će se i odgovorno lice kod

poslodavca koji je pravno lice novčanom kaznom od 500,00 KM do

2.000,00 KM a u ponovljenom prekršaju novčanom kaznom od 3.000,00 KM

do 5.000,00 KM.

(4) Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i lice koje je zatečeno na

radu bez zaključenog ugovora o radu, novčanom kaznom od 100,00 KM do

300,00 KM.

Član 24.st.(3)ZoR-a

Ako poslodavac ne zaključi ugovor o radu sa

radnikom u pisanoj formi, a radnik obavlja

poslove za poslodavca uz naknadu, smatra se

da je zasnovan radni odnos na neodređeno

vrijeme,ako poslodavac drugačije ne dokaže.

Pravni osnov prestao da važi

Ugovor o radu na određeno vrijeme;

Nevaljanost ugovora o radu: primjena općih

propisa obligacionog prava u skladu s prirodom

ugovora o radu, na pitanja koja nisu uređena

ZoR-om ili drugim zakonom;

Kao i svaki drugi ugovor, tako i ugovor o radu

bilo koja od stranaka može u sudskom postupku

osporavati njegovu valjanost, bilo da traži

poništenje zbog mana volje ili zbog utvrđivanja

ništavosti.

Lica van radnog odnosa

1. Poslanici-članovi predstavničkih tijela svih

nivoa vlasti, lica izabrana za vršenje javnih ili

političkih funkcija,

2. Vojni obveznici,

3. Samostalni rad i slobodne profesije

4. Učenici i studenti na praktičnom radu

5. Uzgredni (povremeni i prigodni) vršioci raznih

funkcija,

6. Privremeni i povremeni poslovi

Privremeni i povremeni poslovi

Poslovi koji s obzirom na proces rada nisu

stalni i neprekidni, već traju kraće vrijeme,

odnosno potreba za tim poslovima javlja se s

vremena na vrijeme.

Za obavljanje ovih poslova može se zaključiti

ugovor o obavljanju privremenih i povremenih

poslova

Privremeni i povremeni poslovi

Osnovni uvjeti utvrđeni zakonima o radu (odredbe 166-

167 ZOR-a FBih)

Moraju biti utvrđeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom

o radu,

Ne može se raditi o poslovima za koje se zaključuje

ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, sa

punim ili nepunim radnim vremenom,

Ne mogu trajati duže od 60 dana u toku kalendarske

godine

Odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za radnike u

radnom odnosu.

Radno zakonodavstvo u BiH

Razina razvijenosti radnog prava u određenoj

državi zavisi prije svega od broja ratifikovanih

univerzalnih i regionalnih međunarodnih

instrumenata, a u pogledu heteronomnih izvora

razvijenost radnog zakonodavstva izražava

vrijednosti i prihvaćeni koncept liberalne ili

socijalne tržišne ekonomije.

Radno zakonodavstvo u BiH

Razmatranje sistema i uloge radnog

zakonodavstva u BiH svoje ishodište ima u

ustavnopravnoj činjenici da je BiH državna

zajednica koja se sastoji od dva entiteta i jednog

distrikta, i to:

1. Federacije BiH,

2. Republike Srpske,

3. jedinstvene administrativne jedinice-Brčko

Distrikta BiH.

Radno zakonodavstvo u BiH

Radno zakonodavstvo u okviru pravnog poretka

BiH i njenih sastavnih dijelova je suma

heteronomnih i autonomnih pravnih normi te

radnopravnih načela kojima se uređuje

individualni i kolektivni radni odnosi kao i druga

pitanja od značaja za prava na radu i u vezi s

radom.

Radno pravo u BiH je skup normi i pravnih

pravila kojima se uređuje dobrovoljni,

subordinirani (zavisni odnosno nesamostalni )

rad u radnom odnosu za plaću.

Radno zakonodavstvo u BiH

Iz odredbi o isključivoj nadležnosti institucija BiH

(član II/1 f Ustava BiH) proizilazi da su entiteti isključivo

nadležni u oblasti radnih i socijalnih odnosa, osim pitanja

imigracije i izbjeglica.

Radno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine čine propisi

koji se donose i primjenjuju u FBiH i RS, Brčko Distriktu

Bosne i Hercegovine, te na nivou institucija BiH.

Istovremeno, sagledavanje mjesta i uloge radnog

zakonodavstva u svjetlu izvršene podjele nadležnosti

između BiH kao državne tvorevine i njena dva sastavna

entiteta, potrebno je izvršiti i u okviru pojedinih entiteta i

Brčko Distrikta.

Individualno radno pravo u BiH

Kao zajedničko i tipično, na području individualnog

radnog prava (domenu normi koje reguliraju odnose koji

se uspostavljaju između posloprimca i poslodavca u

vršenju zavisnog rada) pojavljuju se:

–subordinacija (obavljanje poslova radnog mjesta pod

kontrolom i nalozima poslodavca),

–nepostojanje monopola na radno mjesto i

–uvjeti koji utemeljuju konkurenciju znanja i sposobnosti.

-princip da zarada predstavlja izraz kvaliteta i kvantiteta

rada, uz dosljedno poštovanje radne i tehnološke

discipline.

Važno

Heteronomno /državno zaštitno zakonodavstvo

u tržišnom modelu radnog prava i u BiH, ne štiti

posloprimce (radnike) od djelovanja tržišnih

zakonitosti, niti može otkloniti posljedice

neefikasnog poslovanja i privrednih kriza, ali

može, instrumentima u rukama sindikata,

pravosuđa i inspekcije, spriječiti i otkloniti

zloupotrebe, kao i poboljšati rješenja koja nisu

adekvatna.

Osnovna načela sistema radnih odnosa

Sloboda rada

Pravo rada

Pravo na rad

Sloboda rada

Sloboda izbora položaja poslodavca ili posloprimca

Sloboda individualnog izbora (zanimanja, kod koga? Gdje? I koliko vremena?),

Zabrana ugrožavanja prava i sloboda drugih

Sadržaj: sloboda da svatko bira svoje zanimanje i zaposlenje(i samostalan i nesamostalan rad) uključuje i pravo radnika da može uvijek, po svojoj želji, raskinuti radni odnos.

Sloboda rada negacija prinudnog rada

Prinudni rad: svaki oblik rada koji se nalaže

osobi protiv ili nezavisno od njene volje, pod

prijetnjom izvršenja sankcija, a koji je različit od

ropskog ili kmetskog rada.

MOR: C.29 i C.105 utvrđeno pitanje zabrane

prinudnog rada:

kao sredstvo ekonomskog razvoja;

kao disciplinska mjera;

Prinudni rad osoba na izdržavanju kazne

zatvora(alternativa);

Sloboda rada : sloboda nerada

Sloboda rada je sloboda izbora: raditi ili ne

raditi;

Sloboda nerada: sloboda da se ne zasnuje

radi odnos (zabrana prinudnog rada);

sloboda da se u toku radnog odnosa ne radi

pod određenim uvjetima (štrajk; zaštita

zdravlja i bezbjednosti na radu)

Pravo rada

Pravo nasamostalno i slobodno obavljanje određenih poslova, zanimanja i djelatnosti,

“Sloboda ličnih aktivnosti čovjeka, stvaranje slobodnih odnosa u svim manifestacijama ljudske aktivnosti i kretanja”

Pravo rada je u direktnoj vezi sa slobodom poduzetništva

Pravo na rad

Mjere i aktivnosti koje država poduzima na ostvarivanju i održavanju najvišeg i nastabilnijeg mogućeg nivoa zaposlenosti sa ciljem postizanja pune zaposlenosti,

Efikasna zaštita prava zaposlenika,

Uspostava besplatne službe za zapošljavanje,

Pružanje i promoviranje odgovarajućeg stručnog usmjerenja,

Pravo na rad

Obaveze predstavnika vlasti, kapitala, i rada u pogledu djelotvornog ostvarivanja i korištenja prava na rad,

Jednakost svih građana u pogledu ostvarivanja prava na rad- jednakost u mogućnostima

Jednakost u tretmanu,

Pretpostavka ostvarivanja drugih ljudskih prava

Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i

kulturnim pravima- pravo na rad

Član 6.

1. Države članice ovog pakta priznaju pravo na rad, koje obuhvaća pravo koje ima svako lice na mogućnost zarađivanja kroz slobodno izabran ili prihvaćen rad, i poduzimaju odgovarajuće mjere za očuvanje ovog prava.

2. Među mjere koje svaka država članica ovog pakta treba da poduzme u cilju punog ostvarenja ovog prava spadaju programi tehničke i stručne orijentacije i obuke, politika i metodi za postizanje stalnog ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja i pune proizvodne zaposlenosti u uvjetima koji čovjeku garantiraju uživanje osnovih političkih i ekonomskih sloboda.

Europska socijalna poveljaČlan 1.

Pravo na rad

Sa ciljem osiguranja djelotvornog korištenja prava na rad, Zemlje potpisnice preuzimaju obavezu :

1. da kao jedan od svojih primarnih ciljeva i odgovornosti prihvate ostvarivanje i održavanje najvišeg i najstabilnijeg mogućeg nivoa zaposlenosti, sa ciljem postizanja pune zaposlenosti;

2. da efikasno zaštite pravo radnika da zarađuju za život u zanimanju koje slobodno izaberu;

3. da uspostavi ili održava besplatne službe za zapošljavanja za sve radnike;

4. da pruža ili promovira odgovarajuće stručno usmjeravanje, obuku ili rehabilitaciju.

Hvala na pažnji!