Doc. dr. sc. Luka Bonetti

Rehabilitacija slušanja i govora I

2015/2016

Dr. sc. Iva Hrastinski

Mr. sc. Jadranka Franić

Preddiplomski Logopedija

Obvezni

V.

5

30+15+15

R1

0

Predmet daje osnovna teorijska znanja o povijesnom aspektu i sadašnjoj slici obilježja teškoća učenja i specifičnih teškoća učenja temeljem razlikovanja medicinskog i edukacijskog pristupa. Upoznaje studente s obilježjima specifičnih teškoća učenja u odnosu na čitanje, pisanje i matematiku, posebno tijekom osnovnoškolskog razdoblja kad se teškoće uočavaju i trebaju tretirati. Opisuje odstupanja i daje pregled definicija, učestalosti i obilježja dijagnoza koje ulaze u specifične teškoće učenja: disleksije, disgrafije i diskalkulije. Objašnjava mogućnost koegzistiranja više vrsta specifičnih teškoća učenja- Upoznaje studente s vrstama programa i načinima školovanja unutar hrvatskoga sustava odgoja i obrazovanja, s postupcima prilagodbi u slučajevima specifičnih teškoća učenja i opisujući načine za njihovu evaluaciju. Pojašnjava ulogu logopeda u intervencijskim postupcima te važnost spoznaja i usavršavanja za razumijevanje specifičnih teškoća učenja. Daje perspektivu koja uvažava uloge roditelja, nastavnika i zajednice u aktivnostima pomoći i podrške. Upoznaje studente s nužnošću multidimenzionalnog promatranja specifičnih teškoća učenja.

Položeni ispiti iz predmeta Audiologija i Oštećenja sluha

Nakon odslušanog i položenog predmeta studenti će biti sposobni:

Objasniti proces primanja i doživljavanja govornih signala iz perspektive teškoća slušanja.

Opisati komunikacijske i socio-emocionalne posljedice oštećenja sluha te ih razlikovati u odnosu na vrijeme nastanka oštećenja.

Opisati metode otkrivanja oštećenja sluha u različitim dobnim skupinama i raspraviti njihove rezultate iz perspektive jezično-govorne komunikacije.

Identificirati najvažnija obilježja oštećenja sluha.

Opisati opća obilježja habilitacije i rehabilitacije slušanja.

Objasniti ulogu obitelji u habilitaciji i rehabilitaciji slušanja i jezično-govorne komunikacije.

Opisati elektroakustički menadžment oštećenja sluha i raspravljati o opcijama u tom dijelu intervencije.

Procijeniti utjecaj stečenog oštećenja sluha na jezično-govornu komunikaciju i kvalitetu života.

Izraditi i provesti rehabilitacijski plan.

Prikazati (usmeno ili pismeno) komunikacijske i socio-emocionalne posljedice stečenog oštećenja sluha na jezično-govornu komunikaciju i kvalitetu života.

Teme predavanja: 1) Komunikacijske posljedice oštećenja sluha 2) Intervencija u području oštećenja sluha u pedijatrijskoj

populaciji – opseg, obilježja i postupci nakon otkrivanja oštećenja sluha

3) Pojmovi bitni za razumijevanje procesa primanja i doživljavanja govornih signala

4) Opći kriteriji procjene utjecaja oštećenja sluha na jezično-govorni razvoj i komunikaciju

5/6) Otkrivanje oštećenja sluha, utvrđivanje njegovih obilježja, procjena njegovog utjecaja na jezično-govorni razvoj i komunikaciju

7) Uloga obitelji u habilitaciji slušanja i govora i savjetovanje obitelji djeteta s oštećenjem sluha

8) Habilitacija slušanja i govora – teorijski okvir i pretpostavke 9) Razvoj govornih i jezičnih vještina u djece s oštećenjem

sluha – opća obilježja intervencije 10/11) Rehabilitacija slušanja – smjernice za izradu

rehabilitacijskog plana i njegovo provođenje 12) Uloga obitelji u rehabilitaciji slušanja i komunikacije osobe s

oštećenjem sluha 13) Elektroakustički menadžment oštećenja sluha

Teme seminara:

1) Uloga roditelja u otkrivanju oštećenja sluha i procjeni njegovog utjecaja na jezično-govorni razvoj i komunikaciju

2) Rano savjetovanje roditelja djece s oštećenjem sluha – sadržaj, pristup i aktualna pitanja

3) Suvremeni postupci u otkrivanju i mjerenju oštećenja sluha 4) Pitanja vezana uz stručnu intervenciju neposredno nakon

otkrivanja oštećenja sluha - 5) Aktualna pitanja u području pristupa habilitaciji slušanja i

govora 6) Suvremene rehabilitacijske usluge za odrasle i starije osobe s

oštećenjem sluha 7) Kulturološki aspekti rehabilitacije slušanja 8) Javne mjere otkrivanja i prevencije oštećenja sluha i mjere

podizanja svijesti o problemu oštećenja sluha 9) Socijalna, edukacijska i radna (profesionalna) inkluzija osoba

s oštećenjem sluha

10) Elektroakustička rješenja u području oštećenja sluha 11) Uloga novih tehnologija u menadžmentu oštećenja sluha

Vježbe: 1) Pregled suvremenog tehnološkog menadžmenta oštećenja

sluha i usluge dodjele pomagala iz perspektive najsuvremenijih svjetskih tehnoloških i stručnih trendova.

Praktičan rad u području intervencije slušnim pomagalima: samostalno izvođenje postupaka koji se tiču odabira i ugođavanja slušnih pomagala i rješavanja bazičnih teškoća u njihovom funkcioniranju.

Od studenata se očekuje aktivan pristup predmetu, koji se ogleda u:

1) Inicijativi u kreiranju dijela seminarske nastave određivanjem specifičnih interesnih tematskih cjelina

2) Sudjelovanjem u timskom radu pri izradi i prezentaciji tematskih cjelina na seminarskom dijelu nastave

3) Sudjelovanjem u raspravama na svim oblicima nastave 4) Samostalnim praktičnim radom na vježbama.

Sudjelovanje u nastavi na opisani način studente osamostaljuje u elementarnim oblicima istraživačkog rada i potiče samoobrazovanje, kreativnost u prenosu rezultata samostalnog rada te samostalno procjenjivanje postignutog/samokritičnost.

Konzultacije prema dogovoru. Komunikacija se odvija putem elektroničke

pošte.

Od studenata se očekuje redovita prisutnost na svim oblicima nastave, izrada i prezentiranje seminara te dolazak na dva pismena kolokvija.

Sudjelovanje studenata u svim oblicima nastave treba biti sukladno odredbama usvojenog Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata

Predmet promovira akademsku čestitost te se od studenata zahtijeva poštivanje njezinih načela u svim zadacima i oblicima nastave. Studenti se

upućuju na upoznavanje s Pravilnikom o studiranju, Etičkim kodeksom Sveučilišta, Etičkim kodeksom Hrvatskog logopedskog društva

Predavanja: 30 sati/1 ECTS bod

Seminari: 15 sati/0.5 ECTS boda

Auditorne vježbe: 10 sati/0.3 ECTS boda

Kliničke vježbe: 5 sati/0.5 ECTS boda

Pripreme za kliničke vježbe: 3 sata/0.2 ECTS boda

Priprema seminara: 20 sati/0.75 ECTS boda

Samostalno učenje: 40 sati/1.25 ECTS boda

Prisutnost na nastavi bilježi se tijekom svih oblika nastave i studentima donosi maksimalno 4 boda, ako ne izostanu više od 3 puta s predavanja i 2 puta sa seminara. Izostanak s vježbi nije dozvoljen zbog specifičnog načina njihove organizacije. Studenti koji izostanu više od 3 puta s predavanja i 2 puta sa seminara svaki izostanak trebaju opravdati i gube po jedan bod za svaki sljedeći izostanak. Izrada i prezentacija seminara studentima donose ukupno 10 bodova: do 5 bodova za kvalitetu prezentacije i do 5 bodova za kvalitetu vođenja rasprave. Od studenata se očekuje da se brinu o o najavi teme seminarskog rada i datuma njezinog izlaganja nastavniku, da literaturu koju planiraju konzultirati nastavniku dostave elektroničkom poštom u tjednu prije termina izlaganja seminara te da prezentaciju seminara nastavniku dostave elektroničkom poštoma najkasnije 3 dana prije datuma izlaganja seminara. Poslani dokumenti uključuju sinopsis izlaganja (MSWord) i PPT prezentacija. Izlaganje treba planirati na način da u vremenu od najviše 15 minuta auditoriju predstavi temu te u najviše 10 minuta rasprave koja slijedi auditoriju o izloženoj temi pruži konkretne zaključke. Budući da se seminari pripremaju timovima (do 4 studenta), od članova tima očekuje se ravnomjerna raspodjela zadataka koji čine njegovu pripremu pa je njihovo bodovanje grupno. Tijekom semestra studenti pišu dva kolokvija, koji ukupno donose 56 bodova (32+24). Izlazak na kolokvije je obvezan. Bodovi ostvarni na kolokvijima se zbrajaju, pod uvjetom da je broj bodova na prvom kolokviju iznosio najmanje 17, a na drugom 13 te im se dodaju bodovi ostvareni redovitim dolascima na sve oblike nastave i bodovi ostvareni izradom i prezentiranjem seminara. Ukupan broj bodova čini konačnu ocjenu prema sljedećem bodovnom ključu:

62 – 70 bodova = odličan (5)

56 - 62 boda = vrlo dobar (4)

47 - 55 bodova = dobar (3)

38 - 46 bodova = dovoljan (2)

0 – 37 bodova = nedovoljan (1)

Studenti koji tijekom semestra iz svih područja prikupe manje od 38 (minimalan broj bodova iz prvog i drugog kolokvija, redovito pohađanje nastave i barem 4 boda ukupno za izlaganje seminara i vođenje rasprave) moraju pristupiti ispitu u vrijeme ispitnih rokova

Tye-Murray, N. (2004). Foundations of Aural Rehabilitation: Children, Adults, and Their Family Members. 2nd Edition. Thompson Learning - Delmar Learning, Singular Publishing Group.

Literatura za seminar se dogovara s radnom grupom u odnosu na odabranu temu

Bridge to Healing. 2nd Edition. Auricle Ink Publishing. Sedona, AZ.

Bonetti, L., Kuhn, N., Franić, J. (2012). Ostanite uključeni – priručnik za nove korisnike slušnih pomagala. Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba

On-line studentska anketa koju provodi Sveučilište; Periodična studentska anketa koju provodi Sveučilište (olovka-i-papir metoda).

Poremećaji tečnosti govora

2015/16

Dr. sc. Ana Leko Krhen

Preddiplomski studij logopedije

Obavezni

V.

5

30 + 30

½

Neograničen broj

Upoznavanje s poremećajima tečnosti govora. Usvajanje terminologije, stjecanje znanja o vrsti i

pojavnosti netečnosti govora. Studenti će biti upoznati sa stanjima i oboljenjima kod kojih se

javljaju poremećaji govora.

- Nabrojiti vrste govornih netečnosti

- Uočiti sekundarne karakteristike mucanja (izbjegavanje govora i govornih situacija)

- Savjetovati okolinu za postupanje s djetetom koje muca

- Provoditi terapiju pod kontrolom supervizora

- Kritički procjenjivati stručnu i znanstvenu literaturu iz područja mucanja

TJEDAN PREDAVANJA SEMINARI

PRVI Predstavljanje kolegija, načina i

rasporeda rada

Iznošenje načina rada

DRUGI Razvoj i razlikovanje netečnosti.

Mucanje, terminologija, povjesni

razvoj

Terminologija, vrste govornih netečnosti,

pojavnost netečnosti u govoru

TREĆI Definicije mucanja Audiovizuelni prikaz slučaja jakog mucanja

ČETVRTI Karakteristike mucanja i

simptomatologija

ICF međunarodna klasifikacija mucanja

Hinko Froind

PETI Epidemiologija mucanja Fiziološko mucanje

Rizični faktori u pojavi mucanja

ŠESTI Vrste mucanja, Razvojni pravci (Van

Riper), Novije podjele

Vrste mucanja

SEDMI Mucanje djece Jezične sposobnosti djece koja mucaju

Mucanje i bilingvizam

OSMI Mucanje odraslih Neurogeno mucanje odraslih

Mucanje i druga oštećenja

DEVETI Sindrom brzopletosti: terminologija i

definicije

Sindrom brzopletosti: događaj i

perspektive

Pragmatički zadaci brzopletaša i kontrolnih

govornika

DESETI Etiologija sindroma brzopletosti Jeli sindrom brzopletosti motorički

poremećaj

Ispitivanje različitih aspekata auditivnog

procesiranjau brzopletaša

Neurogena brzopletost

JEDANAESTI Simptomatologija sindroma

brzopletosti

Perceptivni aspekti brzopletosti

Klinička procjena sindroma brzopletosti

Diferencijalna dijagnostika mucanja i

sindroma brzopletosti

DVANAESTI Terapija sindroma brzopletosti Terapije sindroma brzopletosti

Terapije udruženih poremećaja

Utjecaj brzopletosti na čitanje i pisanje

TRINAESTI Stanja i oboljenja u kojih se javljaju

poremećaji tečnosti govora; stres

situacije; ADHD; Palilalija

ADHD i mucanje

Netečnost nakon moždanog inzulta

Lingvističke karakteristike palilalije

ČETRNAESTI Multipla skleroza, Parkinsonizam;

afazija; dizartrija; apraksija; spastična

disfonija

Multipla skleroza i mucanje

Govorne netečnosti u Parkinsonizmu

Stečeno mucanje kod afazije

Apraksija i mucanje

PETNAESTI Poremećaji tečnosti govora u

genetskih sindroma

Tourette sindromom i mucanje

Down sindrom i mucanje

Netečnosti u govoru oboljelih od: Prader-

Willi sindroma, Turner-ovog sindroma,

Fragile X sindroma i neurofifbromatoze tipa

I.

Predmet će se izvoditi kroz predavanja i seminare. Koristit će se audiovizualni prikazi slučajeva netečnosti govora.

Studenti će u parovima ili manjim grupa obrađivati teme koje prate predavanja.

Konzultacije će se odvijati prema dogovoru, kao i u predviđenom danu (ovisno o rasporedu). Nastavnik je dostupan nakon

predavanja, vježbi te putem maila.

Studenti su dužni prisustvovati nastavi (mogu izostati 3 puta), izraditi seminarski rad u predviđenom roku s kojim će biti

upoznati na vrijeme. Kašnjenje nakon akademske četvrti nije poželjno jer ometa i nastavnika i studente. Od studenata se

očekuje da aktivno sudjeluju u nastavi (postavljanje pitanja, rasprava), da se pristojno ponašaju i ne ometaju rad

nastavnika i kolega. Korištenje mobitela (razgovori, čitanje/pisanje poruka) na nastavi nije dozvoljeno. Korištenje računala

je dozvoljeno samo za potrebe nastave (vođenje bilješki i slično), a ne za pretraživanje interneta ili dopisivanje.

Studenti će na 1. satu biti upućeni „na“ Pravilnik o studiranju, Etički kodeks Sveučilišta i Etički kodeks u istraživanjima s

djecom. Za prepisivanje na kolokviju studenti će biti kažnjeni negativnom ocjenom i dužni su gradivo polagati na

usmenom ispitu. Potpisivanje kolega će biti kažnjeno uskraćivanjem potpisa.

Rad studenata će biti praćen kroz aktivno sudjelovanje na nastavi, čitanje propisane literature. kroz pisanje i izlaganje

seminarskog rada.

Nastava = 2 ECTS

Seminar = 2,5 ECTS

Čitanje 200 stranica literature = 0,5 ECTS

Uspješnost studenta može ukupno iznositi 100 bodova, a ocjenjivat će se kroz:

- Prisustvovanje nastavi i aktivnost (10 bodova)

- Seminarski rad (20 bodova)

- Kolokvije (70 bodova)

Studenti će na prvom predavanju dobiti popis tema za seminare, biti upoznati s načinom pisanja, te vremenskim

rokovima.

Bloodstein, O. i Bernstein Ratner, N. (2008): A handbook on stuttering (sixt edition), Thomson

Delmar Learning, Australia, Canada, Mexico, Singapore, Spain, UK, US, str. 1-38.

De Nil, L.F., Sasisekaran, J., Van Leishout, H.H.M. i Sandor, P. (2005): Speech disfluencies in

individuals with Tourette syndrome. Journal of Psychosomatic Research, 58, str. 97-102.

Sardelić, S. (1988): Mucanje i drugi poremećaji tečnosti govora. U: Škarić, I.: Govorne poteškoće i

njihovo uklanjanje. Mladost, Zagreb, 90-105.

Sardelić, S., Jelčić-Jakšić, S. i Kovačić, G. (1998): Mucanje odraslih. Zbornik referatov: Logopedija

danes za jutri, V. Srečanje logopedov Slovenije, Maribor, str. 93-95.

Sardelić, S., Brestovci, B. I Heđever, M. (2001): Karakteristične razlike između mucanja i Sardelić,

S., Rendulić, A. (2012): Sindrom brzopletosti: prepoznavanje I razlučivanje. (The syndrome of

cluttering: diagnostics and differentiation). Čovjek i govor – Znanstveno stručna monografija VII.

Međunarodnog simpozija verbotonalnog sistema, 443-472.

drugih poremećaja fluentnosti govora. Govor, Zagreb, str. 33-44.

Van Borsel, J. I Tetnowski, J. A. (2007): Fluency disorders in genetic syndromes, J. Fluency dis.,

Vol. 32, str. 279-296.

Abwender, D.A., Trinidad, K.S., Jones, K.R., Como, P.G., Hymes, E. i Kurlan, R. (1998): Features

resembling Tourette syndrome in developmental stutters. Brain and Language, 62, str, 455-464.

Bloodstein, O. i Bernstein Ratner, N. (2008): A handbook on stuttering (sixt edition), Thomas

Delmar Learning.

Culatta, R. i Leeper, L. (1988): Dysfluency isnt always stuttering. J. Speec. Hear. Disor., 53, 4, str.

486-489.

Dalton, P. i Hardcastle, W.J. (1977): Disorders of Fluency and Their Effects on Communication.

Billing & Sons Limited, London and New York.

Journal of Fluency Disorders, Special issue (1996): Research and opinion on cluttering, Vol 21, 3-4.

Langova, J. i Moravek, M. (1966): An Experimental Study of Stuttering and Cluttering,

Nakladatelstvi Československe Akademie Ved., Praha.

Prins, D. (1994): Fluency and Stuttering. In: Minifie, F.D. (ed): Communication Sciences and

Disorders. Singular Publishing Group, Inc., San Diego.

Rao, P.R. (1991): Neurogenic stuttering as a amanifestation of stroke and a mask of dysphonia.

Clin. Commun. Disord., 1, 1, str. 31-37.

Sakai, T., Miyamura, M. i Kuzuhara, S. (1992): Palilalia and acquired stuttering in a case of

Parkinson disease, Rincho Shinkeiagu, 32, 8, str. 859-863.

Navesti periodičnu studentsku anketa koju provodi Sveučilište (olovka-i-papir metoda), On-line studentska anketa koju

provodi Sveučilište; Nastavnikova anketa (olovka i papir metoda)

Navesti sve ostale informacije koje su važne za kvalitetno izvođenje predmeta

Disfagija i poremećaji hranjenja

Nositelj/i predmeta

Izv.prof.dr.sc. Emica Farago

Naziv predmeta

Disfagija i poremećaji hranjenja

Akademska godina

2015/16

Studijski program

Preddiplomski - Logopedija

Status predmeta

obavezni

Semestar

5

Bodovna vrijednost (ECTS)

4

Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+2+0

Razina primjene e-učenja 1

Broj studenata kojima predmet nije obavezan ili je izboran na predmetu 3

Ciljevi predmeta

Ovaj predmet omogućava uvid u probleme gutanja i žvakanja, odnosno procese hranjenja, kod djece

i odraslih različitih rizičnih skupina. Studenta se upoznaje s terminologijom, postupcima evaluacije,

te ulogom logopeda u kliničkom radu s disfagijama i poremećajima hranjenja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema uvjeta

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Opisati urednu fiziologiju hranjenja i gutanja dojenčadi, djece i odraslih u svim fazama i sekvencama

Opisati razliku između poremećaja hranjenja i disfagija u funkciji starosne dobi

Diferencirati na temelju kliničke slike razinu i težinu odstupanja u području hranjenja i gutanja kod

različitih rizičnih populacija

Integrirati kliničke informacije radi planiranja i provedbe logopedske procjene poremećaja hranjenja

i gutanja

Prezentirati stručne informacije iz područja teškoća osobama izvan profesionalnog okruženja.

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Definicija problema i terminologija

Poveznica između govora i procesa hranjenja i gutanja

Uloga logopeda u rehabilitaciji poremećaja u hranjenju i gutanja

Anatomija žvakanja i gutanja

Neurološki temelji procesa hranjenja i gutanja

Senzorni i motorni sustav oralnih, faringealnih i ezofaringealnih regija, te sustav perifernih i

centralnih veza.

Analiza etapa u procesu hranjenja (žvakanja i gutanja)

Procesi hranjenja i gutanja kroz dinamički sustav

Varijacije u urednom obrascu hranjenja i gutanja

Poremećaji u procesu hranjenja i gutanja (raširenost, etiološki faktori, indikatori teškoća)

Disfagija dječje dobi

Disfagija kod odraslih

Odstupanja u procesima gutanja i hranjenja kod neuroloških oštećenja i bolesti

Poremećaj gutanja nakon parcijalnih i totalnih zahvata na grkljanu

Relacije između sposobnosti žvakanja i oralno motornih sposobnosti

Dijagnostikički postupvi u otkrivanju poremećaja hranjenja i gutanja

Načini intervencije u području hranjenja

Vrijeme konzultacija i načini komunikacije

Konzultacije: prema dogovoru i e mailom- (emica.farago@gmail.com).

Obaveze

-Nastava je obvezna. Prisustvo na nastavi (predavanja, vježbe) se redovito bilježi.

Maksimalo su moguća tri izostanka. Tijekom vježbi potrbno je voditi dnevnik vježbi koji se

predaje po završetku istih. Pristup kolokvijima je obvezan (2 kolokvija u semestru).

Izlasci i ulasci za vrijeme trajanja nastave se ne preporučuju.

Od studenata se očekuje da će u izvršavanju svojih obaveza poštivati osnovna etička načela

akademskoga rada. ( Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Edukacijsko-rehabilitacijskog

fakulteta )

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Ispit znanja odvijat će se kroz dva kolokvija i mogućeg usmenog ispita. Kolokviji su obvezni.

Konačna ocjena bit će izračunata kao zbir bodova ostvarenih na pismenim kolokvijima (dva

kolokvija), studentskim vježbama te zalaganju na nastavnim jedinicama.

Termini kolokvija:

Prvi kolokvij: studeni, 2015.

Drugi kolokvij: siječanj, 2016.

Ako su kolokviji negativno ocjenjeni pristupa se usmenom završnom ispitu

Obvezna literatura

Groher, M. E. (1997): Dysphagia: Diagnosis and Management, ProEd. (odabrana poglavlja)

Heemskerk, A.-W. R., Roos, A. C. (2011) : Dysphagia in Huntington’s Disease: A Review,

Dysphagia,26:62–66

Morris, S.E., Klein, M. D. (2000): Pre-Feeding Skills: A Comprehensive Resource for Mealtime

Development, Tsb/Harcourt; 2nd edition. (odabrana poglavlja)

Palmer, J. B., Drennaan, J. C., Baba, M. (2000): Evaluation and Treatment of Swallowing

impairments, American fam. Physician, Vol.61((8)24,53-62.

Skelton, J. (1994): Dysphagia in Motor Neurone Disease, Nursing Standard, , Vol. 8, No 37, pp.57-

64.

Speyer, R., Baijens,L.,Heijnen, M., Zwijnenberg, I. (2010): Effects of Therapy in Oropharyngeal

Dysphagia by Speech and Language Therapists: A Systematic Review, Dysphagia, 25:40–65.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

On-line studentska anketa koju provodi Sveučilište

Primjena statističkih metoda u logopediji

1. OPĆI PODACI

1.1 Nositelj predmeta

Prof.dr.sc. Branko Nikolić

1.7 Semestar 5

1.2 Naziv predmeta (šifre)

Primjena statističkih metoda u logopediji

130828

1.8 Bodovna vrijednost (ECTS)

3

1.3 Akademska godina

2014./2015. 1.9 Način izvođenja nastave (P+V+S+e-učenje)

15+30+0+0

1.4 Suradnici na predmetu

Dr.sc. Sanja Šimleša 1.10 Razina primjene e-učenja

0

1.5 Studijski program

Preddiplomski Logopedija

1.11 Očekivani broj studenata

50

1.6 Status predmeta

obvezni 1.12 Očekivani broj studenata kojima je predmet izborni

0

2. OPIS PREDMETA

2.1 Ciljevi predmeta

- Educirati studente da temeljem zadanih ciljeva definiraju

hipoteze te izaberu adekvatne metode obrade podatka kojima

će testirati te hipoteze

- Upoznati studente s metodama za obradu podataka koji su

dobiveni istraživanjem u području logopedije

- Educirati studente za kompetentnu interpretaciju statističkih

pokazatelja dobivenih obradom podataka u području logopedije

- Upoznati studente kako će odabrati nove metode za obradu

podataka, temeljem relevantne literature, u području logopedije

2.2 Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

- Položen ispit iz Statistike - Položen ispit iz Informatike

2.3 Očekivani

ishodi učenja na razini predmeta

Sposobnost prikupljanja i priređivanja podataka za statističku obradu

Sposobnost transformiranja i uređivanja podataka za obradu u sustavu SPSS

Izbor metoda za izračunavanje kvantitativnih i kvalitativnih statističkih pokazatelja u SPSS-u

Sposobnost izrade prezentacijskih tablica temeljem obrade podataka u SPSS-u

Grafički prikaz statističkih parametara izračunatih primijenom sustava SPSS

Sposobnost interpretiranja kvantitativnih i kvalitativnih statističkih pokazatelja u tablicama i grafovima

Samostalna obrada podataka za seminarske radove, diplomske radove, te stručne i znanstvene radove

2.4 Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Datum Br. sati

Predavaonica Predavanja

Održava: Sanja Šimleša

Tjedan 1.

3 P2 Što su kvantitativne metode? Mjerni instrumenti u području logopedije. Prilagodba upitnika i testova za upis podataka u računalo. Kreiranje upitnika i testova s obzirom na vrste skala mjerenja. Kreiranje dihotomnih i ordinalnih varijabli u upitnicima na području logopedije. Intervalne i omjerne varijable u području logopedije. Kako generirati ciljeve istraživanja na području logopedije? Kako postaviti hipoteze temeljem ciljeva istraživanja na području logopedije? Formiranje uzoraka ispitanika u logopediji. Definiranje zavisnih i nezavisnih varijabli na području logopedije. Statistički parametri u funkciji testiranja hipoteza. Aritmetička sredina, medijan, mod, varijanca, standardna devijacija, koeficijent asimetrije, koeficijent spljoštenosti. Testiranje normalnosti distribucija frekvencija Kolmogorov-Smirnov i Shapiro-Wilkovim testom. Grafički prikazi distribucija frekvencija.

Tjedan

2.

3 P2 Testiranje razlika između aritmetičkih sredina dvaju nezavisnih uzoraka, primjenom t-testa.Testiranje razlika između uzoraka opisanih nominalnom varijablom, primjenom Hi kvadrat testa.Testiranje razlika između aritmetičkih sredina primjenom jednofaktorske i dvofaktorske analize varijance.

Razlike između zavisnih uzoraka. Izračunavanje i testiranje značajnosti koeficijenata korelacije, Pearson i Spearman. Izračunavanje i testiranje koeficijenata korelacije kod nominalnih varijabli (Cramer, Fi). Koeficijenti parcijalne korelacije.

Datum Br. sati

Predavaonica Vježbe

Održava: Sanja Šimleša

Tjedan 3.

3 P2 Unošenje podataka u datoteke u SPSS-u. Uvođenje podataka iz Excel-a u SPSS. Definiranje varijabli. Modifikacija podataka. Umetanje i uklanjanje ispitanika i varijabli u datoteci (redci i stupci). Spajanje datoteka dodavanjem ispitanika i varijabli. Pronalaženje i uklanjanje pogrešnih podataka. Izračunavanje i interpretacija osnovnih statističkih pokazatelja za nominalne (kvalitativne) i ordinalne (kategorijske) varijable.

Tjedan

4.

3 P2 Izračunavanje i interpretacija osnovnih statističkih pokazatelja kod ordinalnih, intervalnih i omjernih, tj. kvantitativnih varijabli kao što su: aritmetička sredina, standardna devijacija, medijan, mod, varijanca, najmanji i najveći rezultat, asimetrija i spljoštenost. Testiranje normalnosti distribucija frekvencija Kolmogorov-Smirnov i Shapiro-Wilkovim testom. Grafički prikazi distribucija frekvencija i osnovnih statističkih pokazatelja pomoću: histogram, stupičasti dijagram,

linijski dijagram, pravokutni dijagram.

Tjedan

5.

3 P2 Ispitivanje razlika između nezavisnih i zavisnih uzoraka pomoću parametrijskih i neparametrijskih testova. T-test za nezavisne uzorke. Mann-Whitney U test. T-test za zavisne ili uparene uzorke. Wilcoxonov test.

Tjedan

6.

3 P2 Ispitivanje razlika između tri i više nezavisnih uzoraka pomoću parametrijskih i neparametrijskih testova. Jednofaktorska analiza varijance (ANOVA).

Tjedan

7.

3 P2 Kruskal-Wallis test kao neparametrijska alernativa ANOVE.

Tjedan

8.

3 P2 Ispitivanje razlika između tri i više zavisnih uzoraka pomoću parametrijskih i neparametrijskih testova. Jednofaktorska analiza varijance ponovljenih mjerenja. Friedman test kao neparametrijska alernativa ANOVE ponovljenih mjerenja.

Tjedan

9.

3 P2 Dvofaktorska analiza varijance.

Tjedan

10.

3 P2 Izračunavanje i testiranje povezanosti između varijabli koje su normalno distribuirane. Pearsonov koeficijent korelacije. Dijagram rasipanja.

Tjedan

11.

3 P2 Izračunavanje i testiranje povezanosti između varijabli koje nisu normalno distribuirane. Spearmanov koeficijent rang korelacije kao neparametrijska alternativa Pearsonovog koeficijenta korelacije.

Tjedan

12.

3 P2 Izračunavanje koeficijenta parcijalne korelacije. Izračunavanje i testiranje povezanosti između dvije nominalne varijable. Analiza kontingencijskih tablica. Izračunavanje i testiranje koeficijenata korelacije između nominalnih varijabl1. Fi i Cramerov koeficijent korelacije.

Datum Br. sati

Predavaonica Predavanja

Održava: Sanja Šimleša

Tjedan 13.

3 P2 Interpretacija rezultata dobivenih analizom razlika između nezavisnih i zavisnih uzoraka u kontekstu testiranja hipoteza. Formiranje adekvatnih tablica i grafičkih prikaza za prezentaciju rezultata razlika između uzoraka.

Tjedan

14.

3 P2 Interpretacija koeficijenata korelacije i formiranje adekvatnih tabličnih i grafičkih prikaza. Interpretacija koeficijenata parcijalne korelacije. Višestruka regresija. Logistička regresija.

Tjedan

15.

3 P2 Osnove faktorske analize – komponentni model. Analiza promjena na jednom ispitaniku u više vremenskih točaka metoda INDIF-metoda. Usporedba faktorske analize pod komponentnim modelom i INDIF-metode.

2.5 Vrste izvođenja nastave

predavanja samostalni zadaci labaratorij seminari i radionice multimedija i mreža terenska nastava vježbe u praktikumu on line u cjelosti mentorski rad mješovito e-učenje

2.6 Pristup

učenju i poučavanju

Tijekom predavanja studente će se uputiti koja znanja trebaju obnoviti iz elementarne statistike. Isto tako, prilikom izvođenja vježbi studente će se uputiti koja informatička znanja trebaju posjedovati da bi mogli pratiti nastavni proces. To bi bili preduvjeti za kompetentno sudjelovanje u nastavi sa svrhom svladavanja predviđenog gradiva. Kroz predavanja studente će se informirati o teorijskim temeljima metoda za obradu podataka. Oni će sudjelovati u odabiru adekvatnih metoda za obradu podataka. Tijekom vježbi uputit će ih se kako najefikasnije koristiti računalnu opremu u obradi podataka te kako treba voditi računa koja vrsta podataka se obrađuje kvalitativnim, a koja kvantitativnim metodama. Kada studenti ovladaju načinom obrade podataka u SPSS-u, kroz interpretaciju izračunatih statističkih pokazatelja, uputit će ih se kako povezati ova znanja s temeljima logopedije.

2.7 Vrijeme konzultacija i načini komunikacije

Konzultacije se održavaju svake srijede od 7:30 do 9 sati. Studenti na konzultacije dolaze s pripremljenim pitanjima. Nastavnik usmjerava studenta na koji će način samostalno riješiti nastale probleme. Komunikacija sa studentima obavlja se izravno za vrijeme konzultacija. Osim toga, komunikacija se obavlja i pomoću interneta koristeći e-mailom. Na svaki upit putem e-maila, nastavnik u pravilu odgovara istoga dana. Ako neki problem nije moguće riješiti mailom, nastavnik poziva studenta na individualne konzultacije.

3. STUDENTI

3.1 Obaveze studenata

Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima. Ako student s

predavanja izostane više od 3 (20%) nastavna sata tada nije

izvršio svoje nastavne obveze pa ne može dobiti potpis niti

polagati ispit te treba ponovo upisati ovaj predmet. Ako student

izostane s vježbi više od 6 (20%) nastavnih sati tada nije izvršio

svoje nastavne obveze pa ne može dobiti potpis niti polagati

ispit te treba ponovo upisati ovaj predmet. Studenti su obvezni

na vrijeme dolaziti na predavanje i vježbe. Tijekom vježbi i

predavanja studenti sudjeluju u nastavnom procesu,

izvršavajući postavljene zadatke. Ocjenjuje se njihova aktivnost

koja sudjeluje u konačnoj ocjeni do 20%. Studenti prilikom

izvršavanja postavljenih zadataka, tijekom predavanja i vježbi,

mogu konzultirati ostale studente i raditi u skupinama. Također,

tijekom predavanja i vježbi mogu postavljati pitanja

nastavnicima na koja će odmah dobiti adekvatan odgovor. Na

ispitu i drugim provjerama znanja studenti trebaju potpuno

samostalno izvršavati postavljene zadatke. Ako se studenti

tijekom ispita služe nedozvoljenim sredstvima prema Pravilniku

o stegovnoj odgovornosti podliježu adekvatnim sankcijama.

3.2 Etička pitanja u nastavi

Tijekom nastavnog procesa promovirat će se akademska

čestitost i poštovanje načela akademske čestitosti kod

studenata. Na ispitu studenti trebaju potpuno samostalno

izvršavati postavljene zadatke. Ako se studenti tijekom ispita

služe nedozvoljenim sredstvima, prema Pravilniku o stegovnoj

odgovornosti, podliježu adekvatnim sankcijama, o čemu ih

obavještavaju izvoditelji nastave.

3.3 Praćenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost)

Praćenje rada studenata pretvoreno u ECTS bodove provodi se na slijedeći način:

- Provjera praktičnog znanja iz obrade podataka putem usmenog ispita

– 1 ECTS

- Provjera teorijskog znanja o primjeni adekvatnih metoda za obradu podataka putem pismenog ispita – 1 ECTS

- Interpretacija rezultata obrade podataka na vježbama – 0,2 ECTS

- Točni odgovori na pitanja o upotrebi adekvatnih metoda za obradu podataka

– 0,2 ECTS

- Prisustvo na predvanjima – 0,3 ECTS-a

- Prisustvo na vježbama u praktikumu – 0,3 ECTS-a

Konačna ocjena formira se od četiri elementa i to:

1. Student na pismenom dijelu ispita treba odgovoriti na 10 teorijskih pitanja.

10 točnih odgovora je ocjena izvrstan (5)

9 točnih odgovora je ocjena vrlo dobar (4)

8 točnih odgovora je ocjena dobar (3)

7 točnih odgovora je ocjena dovoljan (2)

0-6 točnih odgovora je nedovoljan (1)

2. Student na praktičnom dijelu ispita samostalno rješava tri zadatka, tj. obrađuje podatke u SPSS-u na zadanoj bazi podataka. Vrijeme rješavanja postavljenih zadataka je 30 minuta. Pri tome se može služiti priručnikom, udžbenikom i drugom literaturom. Treba uspješno riješiti sva tri zadatka (izvršiti zadane obrade podataka). Ocjena praktičnog dijela ispita formira se od tri elementa:

- uspješna obrada podataka donosi najviše - 50 bodova

3.4 Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

- statistička interpretacija dobivenih rezultata donosi najviše - 30 bodova

- povezivanje dobivenih rezultata s obilježjima iz

područja logopedije donosi najviše - 20 bodova

Prema bodovima formira se ocjena iz praktičnog dijela ispita na slijedeći način:

95-100 bodova daje ocjenu izvrstan (5)

85-94 boda daje ocjenu vrlo dobar (4)

75-84 boda daje ocjenu dobar (3)

65-74 boda daje ocjenu dovoljan (2)

0-64 boda daje ocjenu nedovoljan (1)

3. Prisustvo na predavanjima i vježbama sudjeluje u ocjeni na slijedeći način:

Predavanja

0 - izostanka daje ocjenu izvrstan (5)

1 - izostanka daje ocjenu vrlo dobar (4)

2 - izostanka daje ocjenu dobar (3)

3 - izostanka daje ocjenu dovoljan (2)

Vježbe

0 - izostanka daje ocjenu izvrstan (5)

1 - izostanka daje ocjenu vrlo dobar (4)

2 - izostanka daje ocjenu dobar (3)

3 - izostanka daje ocjenu dovoljan (2)

4. Aktivnosti na vježbama u praktikumu

- Uspješna interpretacija rezultata obrade podataka

4 i više puta=ocjena 5; 3 puta=ocjena 4; 2 puta=ocjena 3;

1 put=ocjena 2; 0=ocjena 1

- Točni odgovori na pitanja o upotrebi adekvatnih metoda za obradu podataka

4 i više puta=ocjena 5; 3 puta=ocjena 4; 2 puta=ocjena 3;

1 put=ocjena 2; 0=ocjena 1

Završna ocjena na ispitu računa se uzimajući u obzir sva četiri elementa na slijedeći način:

Ukupna ocjena=1x ocjena iz teorije + 1x ocjena iz praktičnog dijela ispita + 0,3x ocjena prisustva predavanjima + 0,3x ocjena prisustva na vježbama + 0,2x ocjena interpretacije rezultata + 0,2x ocjena upotrebe adekvatnih metoda obrade podataka

Prosječna ocjena = Ukupna ocjena : broj ECTS-a (3)

Prosječna Konačna

ocjena: ocjena:

2,00-2,49 dovoljan (2)

2,50-3,49 dobar (3)

3,50-4,49 vrlo dobar (4)

4,50-5,00 izvrstan (5)

3.5 Obvezna literatura

1. Petz B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012): Petzova statistika,

Jastrebarsko: Naklada slap: (423-626), 203 stranice, (u

knjižnici)

2. Pallant J., (2007): SPSS Survival Manual: A Step by Step

Guide to Data Analysis Using SPSS for Windows (Version 15),

Third Edition, Allan&Unwin

3. Nikolić, B. (2014): Kvantitativne metode istraživanja,

priručnik, Nastavni materijal, na WEB stranici ERF-a

3.6 Dopunska literatura

1. Mejovšek, M. (2013): Metode znanstvenog istraživanja u

društvenim i humanističkim znanostima, Jastrebarsko: Naklada

Slap (291-242), 51 stranica

2. Nikolić, B.(2009): Statistika, skripta, Nastavni materijal na

WEB stranici ERF-a.; 77 stranica

3.7 Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

1. Provjera izvršavanja obveza na predavanjima

2. Provjera izvršavanja obveza na vježbama u praktikumu

3. Rezultati na pismenom ispitu

4. Rezultati na usmenom ispitu

5. Studentska anketa koju provodi Sveučilište u Zagrebu

(olovka i papir)

3.8 Ostalo Studenti mogu vježbati obrade podataka i izvan redovite

nastave kada je informatički kabinet (P2) slobodan.

Studentima se omogućava polaganje praktičnog dijela ispita u

više navrata.

Specifične teškoće učenja

Prof. dr. sc. Mirjana Lenček

Specifične teškoće učenja

2015/2016

Preddiplomski studij Logopedija

Obavezni

V

4

30+30+0

R1

-

Predmet daje osnovna teorijska znanja o obilježjima teškoća učenja i specifičnih teškoća učenja temeljem razlikovanja medicinskog i edukacijskog pristupa. Upoznaje studente s pojedinačnih obilježjima procjena/dijagnoza koje ulaze u specifične teškoće učenja: disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, ADHD/ADD poremećajem te posebnim jezičnim teškoćama i dispraksijom. Objašnjava mogućnost koegzistiranja više vrsta specifičnih teškoća učenja te zajednička obilježja svih procjena/dijagnoza s obzirom na ishode ranoga učenja, na usvajanje čitanja, pisanja i razumijevanja te učenje i akademsko napredovanje. Upoznaje studente s vrstama programa i načinima školovanja unutar hrvatskoga sustava odgoja i obrazovanja, s postupcima prilagodbi u slučajevima specifičnih teškoća učenja i njihove evaluacije. Pojašnjava ulogu logopeda u intervencijskim postupcima kao i aktivnostima stručnoga tima te važnost komunikacijskih aktivnosti za dijalog između osobe sa specifičnim teškoćama učenja, roditelja, nastavnika i zajednice općenito. Upoznaje studente s nužnošću multidimenzionalnog promatranja specifičnih teškoća učenja.

-

Nakon odslušanog i položenog predmeta (na temelju ishoda učenja) studenti će moći: - opisati obilježja teškoća učenja i specifičnih teškoća učenja;

- nabrojati i opisati obilježja procjena/dijagnoza koje pripadaju specifičnim teškoćama

učenja;

- definirati osobitosti pojedinih procjena koje ulaze u specifične teškoće učenja-

disleksije/disgrafije, diskalkulije;

- prepoznati i opisati istovremeno prisustvo većega broja specifičnih teškoća učenja;

- usporediti i protumačiti posljedice koegzistiranja teškoća za učenje i akademskog

napredovanja;

- protumačiti i prikazati smjernice za prilagodbe u učenju osoba sa specifičnim teškoćama;

- prikazati zakonske odrednice za ostvarivanje prava na prilagodbe u učenju za osobe sa

specifičnim teškoćama;

- opisati odgojno-obrazovni menadžment neophodan za kvalitetno napredovanje osoba sa

specifičnim teškoćama učenja.

- pratiti i bilježiti tijek intervencije i ishode učenja prema primjeni prilagodbi u oblicima

individualiziranog ili prilagođenog programa;

- opisati i primjeniti vještine individualnog ili grupnog rada u intervenciji, kao i vještine

timskoga rada;

- definirati i primjeniti etička načela.

Povijesna perspektiva specifičnih teškoća učenja Specifične teškoće učenja u Hrvatskoj Teškoće učenja -specifične teškoće učenja - osnove razlikovanja - definicija Učestalost specifičnih teškoća učenja

Obilježja specifičnih teškoća učenja: predškolsko razdoblje rizika za specifične teškoće učenja Obilježja specifičnih teškoća učenja: školsko razdoblje vidljivih obilježja specifičnih teškoća učenja

Čitanje

Pisanje

Matematika Uzroci specifičnih teškoća učenja

Genetika

Neurobiološki čimbenici

Specifične kognitivne sposobnosti i vještine

Perceptivne teškoće u vizualnom području

Stil učenja Disleksija Disgrafija Diskalkulija Klasifikacije (vodič za prepoznavanje specifičnih teškoća učenja) Istovremena prisutnost više specifičnih teškoća (komorbiditet) Intervencije / tretman kod specifičnih teškoća učenja Školovanje osoba sa specifičnim teškoćama učenja – individualizirani postupci kod redovnog programa Stilovi učenja Postupci vezani uz stil učenja

Studenti bi trebali zajedno s nastavnicom aktivno pristupiti predmetu kroz:

1) sudjelovanje u predavanjima kroz interakciju, postavljanje pitanja, rješavanje postavljenih zadataka

2) Inicijativu u oblikovanju materijala za vježbu unutar praktične nastave (vježbe) i kroz izradu priprema za aktivnosti unutar vježbi te sam praktični rad

3) Vođenje bilješki vezano uz predavanje i vježbe 4) Sudjelovanje u timskom radu pri prikazu slučajeva i u raspravama

Nastava bi trebala poticati samostalnost, kritičko mišljenje i kreativnost te posebno odgovornost prema aktivnostima koje se provode u odnosu na korisnika.

Dogovorno, e-mailom.

Studenti trebaju redovito prisustvovati na svim oblicima nastave. Dozvoljena su tri izostanka s nastave (6 sati) i jedan izostanak (2 sata) s vježbi. Studenti trebaju pripremiti materijal za vježbe prema uputama mentora i prema osobitostima obilježja korisnika, a prema znanjima o fenomenu specifičnih teškoća učenja.

Studenti su dužni uvažavati odredbe Pravilnika o stegovnoj odgovornosti studenata.

Regulirana su Pravilnikom o studiranju, Etičkim kodeksom Sveučilišta, Etičkim

kodeksom Hrvatskog logopedskog društva.

Predavanja: 1 ECTS bod

Vježbe /uključuju i izradu pripreme: 1 ECTS bod

Čitanje i učenje prema obaveznoj literaturi: 1 ECTS bod

Polaganje ispita kroz vođenu raspravu: 1 ECTS bod

Na svim oblicima nastave bilježi se prisutnost. Studenti koji izostanu više od dozvoljenog ne mogu ostvariti pravo na potpis. Završni ispit uključuje provjeru osnovnih znanja (osnovni pojmovi, temeljna zaključivanja) i provjeru znanja koja se temelje na osnovnima, a uključuju poznavanje i razumijevanje pročitane literature te rješavanje problema temeljem ovih spoznaja.

Obvezna literatura:

Blaži, D.; Vancaš, M.; Znaor, M. (2003) Ne prepoznati – ne djelovati – kršiti prava. Posebne jezične teškoće, disleksija, disgrafija – osvrt na sadašnje stanje. Zbornik radova Sabora pedagoga Hrvatske – Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Hrvatski pedagoško-književni zbor. Zagreb. 587-594.

Blaži, D. (1997) Obilježja posebnih jezičnih teškoća. U: Ljubešić, M. (ur.) Jezične teškoće školske djece. Školske novine. Zagreb. 97-105.

Chinn, S. (2009) Dyscalculia and learning difficulties in mathematics. In: G. Reid (ed): The Routledge Companion to Dyslexia. Routledge. 126-139.

Dwairy, M. (2004) Dynamic Approach to Leaning Disability Assessment: DLD test. Dyslexia. Vol. 10 (1). 1-24.

Galić-Jušić, I. (2004) Djeca s teškoćama u učenju. Ostvarenje. Lekenik.

Jeffries, Sh.; Everatt, J. (2004) Working Memory: Its Role in Dyslexia and Other Specific Learning Disabilities. Dyslexia. Vol. 10 (3). 196-215.

Kavale, K. A. (2005) Identifying Specific Learning Disability: Is Responsiveness to Intervention the Answer? Journal of Learning Disabilites, Vol. 38 (6), 553-562. http://danlane.wiki.westga.edu/file/view/Kavale+%28Identifying+SLD+Is+res...%29.pdf/345726186/Kavale%20%28Identifying%20SLD%20Is%20res...%29.pdf

Riddell, Sh.; Brown, S.; Duffield, J. (2000) Specific Learning Difficulties, Learning Support Teacher and the Impact of Changing Policy. In: Reid, G.: Dimensions of Dyslexia. Vol. 2. Moray House Publications. Edinburgh. 433-452.

Adler, B. (2001.) What is Dyscalculia. Kognitivt Centrum Sweden. Sweden.

Bruner, J. (1999.) The Process of Education. A Landmark in Educational Theory. Harvard University Press. England.

Fletcher, J. M.; Lyon, G. R.; Fuchs, L. S.; Barnes, M. A. (2007.) Learning Disabilities. From Identification to Intervention. Ch.3: Classification, Definition, and Identification of Learning Disabilities. The Guilford Press. Ny, London. 25-64.

Lee Swanson, H.; Harris, K. R.; Graham, S. (eds) (2013) Handbook of Learning Disabilities. Guilford Press.

Ljubešić, M. (ur.) (1997) Jezične teškoće školske djece. Školske novine. Zagreb.

Reid, G. (2003.) Dyslexia. A Practicioner's Handbook. Ch.9. Learning Styles: Assessment and Teaching. 209-225. John Wiley & Sons Ltd.

Shapiro, E. S. (1996.) Academic Skills Problems. The Guilford Press. 165-198. NY.

Sveučilišna anketa – on line i papir olovka anketa za procjenu

Kraniofacijalne govorne teškoće

Nositelj/i predmeta

Prof.dr.sc. Draženka Blaži

Naziv predmeta

Kraniofacijalne govorne teškoće

Akademska godina

2015/16

Suradnici na predmetu

Mr.sc. Ana Dembitz, logoped - mentor

Ana Zorić, prof. logoped – mentor

Doc.dr.sc. Predrag Knežević, dr.med, maksilofacijalni kirurg – gost predavač

Dr.sc. Marija Magdalenić-Meštrović, ortodont – gost predavač

Studijski program

Preddiplomski, studij logopedije

Status predmeta

Izborni

Semestar

V semestar

Bodovna vrijednost (ECTS)

3 ECTS-a

Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

Predavanja 15 sati, vježbe 15 sati, seminari 15 sati

Razina primjene e-učenja

1. razina - korespondencija sa studentima

Broj studenata kojima predmet nije obavezan ili je izboran na predmetu

Ograničenje – 28 studenata

Ciljevi predmeta

Osposobiti studente da prepoznaju i nauče što sve spada u skupinu oro- i kraniofacijalnih

teškoća i poremećaja, što može uzrokovati oro- i kraniofacijalne poremećaje, koje su vrste

oro- i kraniofacijalnih poremećaja (rascjepi i druge orofacijalne malformacije, hipotonije i

ostale slabosti orofacijalne muskulature), kako se navedeni poremećaji odražavaju na

jezično-govorni razvoj i razvoj slušanja, koje su karakteristike sluha, komunikacije, jezika i

govora (poremećaji izgovora i nazalnost) te hranjenja djece s oro- i kraniofacijalnim

teškoćama te kolika je pojavnost govornih i slušnih poteškoća u tih osoba.

Osposobiti studente da nauče koji sindromi i na koji način uključuju oro- i kraniofacijalne

malformacije.

Upoznati studente s načinima kirurške i ortodontske intervencije u djece s navedenim

teškoćama.

Osposobiti studente za provođenje adekvatnih postupaka procjene komunikacije, jezika i

govora (s posebnim naglaskom na dijagnostiku i terapiju nazalnosti) djece s oro- i

kraniofacijalnim teškoćama te adekvatnih rehabilitacijskih postupaka i savjetovanja

roditelja od najranije dobi djeteta (od rođenja).

Cilj je također osposobiti studenta za timski rad (orofacijalni kirurg, ortodont, logoped) i

provođenje istraživanja na području kraniofacijalnih govornih poremećaja.

Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Položen ispit iz predmeta „Artikulacijski poremećaji“

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

-prepoznati vrste oro- i kraniofacijalnih teškoća

-nabrojiti moguće uzroke oro- i kraniofacijalnih teškoća

-dovesti u vezu vrstu malformacije i poremećaj koji može izazvati s obzirom na

komunikaciju, jezik, govor, glas i slušanje

-nabrojiti načine kirurške i ortodontske intervencije i najoptimalnije vrijeme njihove

primjene

-moći procijeniti o kojoj se vrsti jezično-govornog / komunikacijskog poremećaja radi na

temelju primjene dijagnostičkog materijala

- opisati metode rane intervencije

-moći odabrati i primijeniti najprimjereniji oblik logopedske rehabilitacije/intervencije

(savjetovanje roditelja, različiti oblici direktnog logopedskog rada s djetetom s naglaskom

na ispravljanje poremećaja izgovora i nazalnosti)

- opisati timski rad kod ove vrste teškoća

-moći provesti stručno istraživanje na području oro- i kraniofacijalnih teškoća govora

Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1. sat-predavanje: Anatomija glave (s naglaskom na usnu šupljinu, nepce, uho)

- seminar: podjela seminarskih tema

2. sat-predavanje: Poremećaji u građi orofacijalnih i kraniofacijalnih struktura (vrste,

uzroci, učestalost)

- seminar:

3. sat- predavanje: Vrste oro- i kraniofacijalnih teškoća (zagrizi, hiperglosia,

ankiloglosia, prognatija, protruzija, visoko nepce) i njihove posljedice na govor

– seminar:

4. sat-predavanje: Orofacijalni rascjepi i njihove posljedice na komunikaciju (govor,

jezik, glas)

– seminar:

5. sat-predavanje: Kirurško liječenje rascjepa (gost predavač)

- seminar:

6. sat-predavanje: Problemi sa sluhom kod orofacijalnih rascjepa

- seminar:

7. sat-predavanje: Problemi hranjenja u djece s rascjepima i drugim malformacijama i

načini pomoći

– seminar:

8. sat-predavanje: Kraniofacijalne malformacije i sindromi

– seminar:

9. sat-predavanje: Ortodoncija u djece s orofacijalnim malformacijama (gost

predavač)

– seminar:

10. sat-predavanje: Vrste nazalnosti

– seminar:

11. sat-predavanje: Logopedski dijagnostički postupci kod oro- i kraniofacijalnih

malformacija, hipotonija i nazalnosti

– seminar:

12. sat-predavanje: Načini logopedskog terapijskog rada kod oro- i kraniofacijalnih

malformacija, hipotonija i nazalnosti (miofunkcionalna terapija)

– seminar:

13. sat-predavanje: Načini logopedskog terapijskog rada kod oro- i kraniofacijalnih

malformacija, hipotonija i nazalnosti (oralno-motorička terapija)

– seminar:

14. sat-predavanje: Načini logopedskog terapijskog rada kod oro- i kraniofacijalnih

malformacija, hipotonija i nazalnosti (korekcija izgovora i uklanjanje nazalnosti –

mehanička metoda, verbotonalna metoda)

– seminar:

15. sat-predavanje: Savjetovanje roditelja i Timski rad

– seminar:

16. sat - kolokvij

Vježbe (15 sati) se održavaju kontinuirano tijekom semestra u KBC Zagreb, Fonijatrijski

odjel, Kišpatićeva 12 (2 grupe) i u Poliklinici SUVAG, Lj. Posavskog 10 (2 grupe).

Pristup učenju i poučavanju

Učenje se treba temeljiti na proučavanju zadane literature, bilješkama s predavanja,

zapažanjima s vježbi, projektnoj nastavi (istraživanja studenata) i raspravama nakon

seminara.

Vrijeme konzultacija i načini komunikacije

Konzultacije: ponedjeljkom: 12 – 13,30 sati

petkom: pola sata prije nastave i pola sata nakon nastave

Dostupnost nastavnika putem mail-a: dblazi@erf.hr

blazidr@gmail.com

Obaveze

Svi oblici nastave su obvezni.

S predavanja i seminara je dopušteno izostati 3 sata, ali ne i onaj dan kada je predviđeno

održavanje seminara tog studenta (osim iznimno, slučaj bolesti što se pravda liječničkom

ispričnicom, ili sl.) ili uz unaprijed najavljeni izostanak. Neispričani nedolazak na sat

seminara kada ga student treba održati znači da nije ispunio obvezu na nastavi i ne može

dobiti potpis.

S vježbi nije dopušteno izostati tj. svi predviđeni sati vježbi se moraju odraditi

(nadoknaditi).

Sve ostale obveze studenta regulirane su Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata

ERF-a.

Praćenje rada studenata

Sve aktivnosti studenata na nastavi se boduju:

- prisutnost i redovitost na nastavi – 0,2 ECTS-a

- aktivnost tijekom nastave: - pripremljenost seminara – 1 ECTS;

- aktivno sudjelovanje na vježbama – 0,3 ECTS-a

- završni ispit (kolokvij) – 1,5 ECTS

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Konačna ocjena formira se s obzirom na aktivnost studenta tijekom nastave (aktivnost i

redovitost na predavanju, vježbama, seminarima; rasprave na seminarima; pripremljenost

seminara tehnička i stručna) i pokazanog znanja na završnom ispitu (kolokviju).

Semirarski radovi se izrađuju i prezentiraju u grupi po 2 studenata. Seminarski radovi

mogu biti pregledni i istraživački.

Seminarski rad potrebno je predati u pismenom obliku minimalno 5 dana prije održavanja

seminara. U pismenom dijelu seminara ocjenjuje se pismenost studenata, koncepcija rada

(rad treba biti razumljiv, pisan po strukturi stručnog/znanstvenog rada-članaka, pravilnog

načina navođenja literature, izvornost rada, samostalnost u pisanju seminara). Pismeni rad

treba biti pisan na računalu, proreda 1,5, sadržavati između 7 i 10 kartica teksta s

literaturom, svaki seminar treba imati i kritički osvrt na rezulatate ako je istraživački ili na

pročitanu literaturu ako je pregledni. Pismeni dio seminara predaje se nastavniku u

elektronskoj verzijina pregled 5 dana prije izlaganja, a ako ima ispravaka, ispravljeni

seminarski rad predaje se najkasnije prije izlaska na završnu provjeru znanja (to je uvjet za

pristupanje ispitu).

Studenti usmeno prezentiraju seminarske radove (uz power point prezentaciju) i to u

trajanju od minimalno 20 – 30 minuta, te postavljaju problemska pitanja o kojima ostali

studenti raspravljaju nakon seminara. Aktivnost studenata u raspravi se vrednuje.

Na vježbama student na zahtjev mentora odrađuje dio logopedskog sata o čemu mentor

vodi bilješke.

Obvezna literatura

Zorić, A., Knežević, P., Aras, I. (2013): Rascjepi nepca. Zagreb, Medicinska naklada.

Blaži, D., Dembitz, A., Turkalj, M. (2010): Ballovent sistem u dijagnostici i terapiji orofacijalnih

hipotonija. Logopedija, 2, 1, 27-36.

Dembitz, A., Knežević, P. (2010): Govor djece s orofacijalnim rascjepom. Mildner, V., Liker, M. (ur.):

Proizvodnja i percepcija govora, FF press, Zagreb.

Orihovac, Ž., Varga, S. (2007): Individualna palatinalna ploča kod novorođenčadi s rascjepom usne i

nepca, Paediatr. Croat., 51,2.

Magdalenić – Meštrović, M., Bagatin, M., Poje, Z. (2005): Incidencija orofacijalnih rascjepa u

Hrvatskoj od godine 1988. do 1998., Acta Stomat. Croat., 53-60.

Dopunska literatura

Champman, K. L., Hardin-Jones, M. (2001): Vocal development of 9-month-old babies with cleft

palate. JSLHR, 44, 1268-1283.

Codoni, S. (2000): Das system Ballovent. Interdisziplinar , 8,193-199. – prijevod!

Dembitz, A., Sabol, Z. (1993): Rinifonija i neurofibromatoza tip 1. Zbornik radova 4. Strokovnog

srečanja logopedov Slovenije, Portorož.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

- periodična studentska anketa koju provodi Sveučilište (olovka-i-papir metoda),

- on-line studentska anketa koju provodi Sveučilište

Ostalo

-------

Doc.dr.sc. Marina MIlković

Hrvatski znakovni jezik – HZJ 201

2015./2016.

/

Preddiplomski, Logopedija

izborni

V.

3

0+2+0 (ukupno 30 sativježbi, od kojih su 5 e-učenja)

2 razina

bez ograničenja

CiljjepredmetaproširitiosnovnivokabularstečennaHZJ 1 terazvijativještineproduciranja znakova, razumijevanjasadržajaiinteraktivnekomunikacijenaHZJ. Studenti će usvojitiosnovna znanjaostrukturiznakovnogjezika – fonologija. Upoznat ćeseskulturomikarakteristikama

zajednicegluhihkrozpovijest.

Položen HZJ 101 i 102

Studenti će:

- pokazatiodgovarajuću razinu poznavanja vokabulara i gramatike te

sposobnostkomuniciranja naHZJ, - sudjelovati u razgovoru, davati i dobivatiinformacije, izražavati osjećaje i emocije,

kao i razmijenitimišljenjana HZJ,

- razumjetii interpretirati sadržaje prezentirane na HZJ orazličitim temama, prenijeti različite informacije,koncepte i idejeu različite svrhe na HZJ,

- usporediti osnovna fonološka obilježja u različitim znakovnim jezicima; inherentne i prozodijske značajke,

- usvojiti pravila transkripcije u znakovnim jezicima, - pokazati svijest i poštovanje prema zajednici i kulturi gluhih.

SNALAŽENJE U OTVORENOM/ZATVORENOM PROSTORU; Okolina. Pitati za/Dati pravac. Prijevozna sredstva. Prostorni odnosi. STRUKTURA ZNAKOVNOG JEZIKA; Fonologija. KONVERZACIJA; Strategije. Skretanje pažnje, početak razgovora, prekid/upadanje urazgovor, izražavanje želja, davanje naredbi, oblikovanje pitanja. PRIPOVIJEDANJE; Priča u slikama.

- predavanja/vježbe, mješovito e-učenje, multimedija i mreža

konzultacije– ponedjeljkom 14:00-16:00; Merlin; e-mail:milmarzg@gmail.com

Vježbe su obavezne. U slučaju opravdanog izostanka (bolest, smrt u obitelji) student će nadoknaditi u dogovoru s nositeljicom/izvoditeljicom kolegija.Ako student nije prisustvovao nastavi, njegova je dužnost prikupiti sve informacije s propuštene nastave, prvenstveno od kolega, ali i nastavnika, te izvršiti sve obveze u obliku samostalnih zadataka.

Poštivat će se i promovirati akademska čestitost i zahtijevati poštovanje načela akademske

čestitosti kod studenata u skladu s Pravilnikom o studiranju na preddiplomskim i diplomskim

studijima, Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata ERF-a, Etičkim kodeksom Sveučilišta.

- pohađanje i aktivnost na nastavi 1,0 ECTS

- samostalni zadatci1,0 ECTS

- pismeni kolokvij/ispit 1,0 ECTS

Kolegij se sluša dva semestra, na kraju svakog semestra polaže se pismeni kolokvij. Na kraju zimskog semestra ne upisuje se ocjena, već samo da je student kolokvirao/la, a ukupna ocjena za cijeli kolegij, jedna ocjena za oba semestra, upisuje se na kraju ljetnog semestra. Student ćebitiocijenjenpremaaktivnostimatijekomnastave, koje se redovito bilježe, zatim izvršenjuobvezapremakolegiju u obliku samostalnih zadataka i demonstracija/prezentacija tepostignutomuspjehunaobakolokvija. Student može pristupiti kolokviju ako je izvršio sve obaveze prema kolegiju te nema

izostanaka. Pismeni kolokvij održava se u vrijeme ispitnih rokova.

Alibašić, T., Šarac, N. i R. B. Wilbur (2004): Researching HZJ. U Bradarić-Jončić, S. i V. Ivasović (ur.): Sign Language, Deaf Culture & Bilingual Education, ERF, Zagreb, 39-46.

Milković, M. (2004): Hrvatski znakovni jezik. Neobjavljeni video materijal, Zagreb.

Šarac Kuhn, N., AlibašićCiciliani, T. i R. B. Wilbur (2006): Phonological parameters in Croatian Sign

Language. Sign Language & Linguistics, Vol. 9, 1-2: 33-70.

Kyle, J. G., Woll, B. (1985): Sign Language: The study of deaf people and their language; Cambridge University Press. Valli, C. & C. Lucas (1992): Linguistics of American Sign Language. Gallaudet University Press,

Washington D.C.

Zimmermann, A. (1986): Uvodni seminar o komunikaciji s osobama oštećena sluha;Fakultet za defektologiju, Zagreb.

Sachs, O. (1991): Seeing voices: a journey into the world of deaf; Picador, London. Schein, J. D., Stewart, D. A. (2002): Language in motions: Exploring the nature of sign; Gallaudet University Press, Washington, D.C. Mrežniizvori.

Periodična studentska anketa koju provodi Sveučilište (olovka-i-papir metoda), svake pete godine;

On-line studentska anketa koju provodi Sveučilište svake godine. Interna on-line anketa putem

sustava Merlin svake godine.

Odabrana poglavlja iz neurokirurgije

Izv. Prof. dr. sc. Vili Beroš

Odabrana poglavlja iz neurokirurgije

2015/2016

Neurobiologija spoznaje

prof.dr.sc. Zdravko Petanjek

Neurobiologija spoznaje

2015/2016

Preddiplomski Logopedija

Izborni

V.

3

30+15+0

R1

47

Opći cilj kolegija je razumijevanje biološke podloge složenih mentalnih funkcija u čovjeka, kao i praktično prepoznavanje principa morfološke i funkcionalne organizacije mozga, s posebnim naglaskom na strukture bitne u procesuiranju složenih mentalnih funkcija. Specifični ciljevi razrađeni su po nastavnim temama.

Poznavanje osnovnih principa stanične organizacije živčanoga sustava, morfologije središnjega živčanoga sustava u čovjeka, te funkcionalne organizacije osjetnih i motornih sustava.

Upotrebljavati osnovne programske alate za obradu teksta, multimedijske

alate, alate za pripremu prezentacija i upotrebljavati sustav za e¬-učenje.

Studenti će biti u stanju:

• prepoznati temeljne dijelove središnjega živčanoga sustava, glavnu morfo-funkcionalnu podjelu kore velikoga mozga, laminarnu organizaciju i osnovna morfološka svojstva neurona kore velikoga mozga u čovjeka,

• prepoznati na mapi kore ljudskog mozga funkcionalnu specijalizaciju različitih područja,

• prepoznati glavne strukture limbičkog sustava,

• analizirati (na bazičnoj razini – prepoznavanje osnovnih struktura) zapise slikovnog prikaza mozga,

• razumjeti principe neuralne analize u parasenzornim asocijativnim područjima kore velikoga mozga čovjeka vezane uz složenu kognitivnu analizu vidnih i slušnih informacija, te procesima trajne memorije, ulogu moždane kore u planiranju motorike i prostornom snalaženju,

• razumjeti ulogu općih asocijativnih područja u razumijevanju govora i radnoj memoriji, hipotetskom razmišljanju i drugim složenim, čovjeku specifičnim kognitivnim funkcijama, odnose asocijativnih i limbičkih područja, te subkortikalnih struktura uključene u procese emocionalnog reagiranja, motivacijskih stanja, bioritmova i održavanja homeostaze,

• primijeniti stečeno teoretsko i praktično znanje u razumijevanju podloge psihičkog razvoja i podloge psihičkih poremećaja i

abnormalnog ponašanja, te mehanizama plastičnosti mozga do kojih dolazi tijekom rehabilitacije,

• primijeniti stečeno znanje u praktičnom radu s uređajima za funkcionalno sinamnje moždane aktivnosti (EEG, fMRI, PET, MEG),

• upotrebljavati edukativne multimedijske web materijale iz područja neuroznanosti u pripremi prezentacija,

• izraditi multimedijske prezentacije s kliničkim primjerima koji prikazuju korelaciju između oštećenja/disfunkcije pojedinih područja mozga i funkcionalnih ispada,

• analizirati pregledne znanstvene članke iz neurobiologije viših mentalnih funkcija.

P1 – 1h - Uloga bioloških čimbenika u normalnom ponašanju: genetsko-epigenetska paradigma.

• P2 – 1h - Odnos usložnjavanja moždane građe u odnosu na usložnjavanje psihomotornih i kognitivnih funkcija tijekom filogeneze.

• P3 – 2h - Funkcionalna anatomija i histološka građa kore velikoga mozga: laminarna organizacija, alokortes, paleokorteks, arhikorteks, mezokorteks, neokorteks.

• P4 – 2h - Stanična struktura i organizacija kortikalnih veza: piramidni neuroni i interneuroni, aferentni sustavi kore velikoga mozga, laminarna organizacija aferentnih i eferentnih veza.

• P5 – 2h - Kemijska anatomija mozga i pojam retikularne formacije: neurotransmitori (glutamat, GABA, acetilkolin, noradrenalin, serotonin, dopamin, peptidi), retikularna formacija moždanog debla i kontinuum prema diencefalonu i telencefalonu.

• P6 – 1h - Uzlazni aktivirajući sustavi (ARAS): MFB, centrencefalon, mediobazalni telencefalon.

• P7 – 1h - Funkcionalna organizacija limbičkog sustava.

• P8 – 1h - Neurobiologija bioloških ritmova: supraoptičkko područje hipotalamusa, cirkadijalni, cirkanularni ritam.

• P9 – 1h - Neurobiologija emocija: orbitalni-prefrontalni korteks i veze s limbički sustavom; teorije emocija.

• P10 – 1h - Neurobiologija spolnosti: hipotalamus, spolni dimorfizam, diferencijacija spola, spolne razlike u mozgu.

• P11 – 1h - Neurobiologija viših kognitivnih funkcija: odnos općih i parasenzornih asocijativnih područja.

• P12 – 1h - Neurobiologija pozornosti: vrste pozornosti, sindrom jednostranog zanemarivanja, dorzalni parijetalni korteks.

• P13 – 1h - Neurobiologija radne memorije: dorzolateralno prefrontalno područje, kortiko-strijatalne projekcije.

• P14 – 1h - Neuroanatomija učenja i pamćenja: lokalizacija kratkotrajne memorije i pohrana dugotrajne memorije. Prikaz slučaja H.M.

• P15 – 1h - Neurobiologija jezika i govora: Brocino i Wenickevo područje, Wernicke-Geschwindov model. Evolucija jezičnih funkcija i važnost za razvoj viših kognitivnih funkcija svojstvenih isključivo čovjeku.

• P16 – 1h - Lateralizacija moždanih funkcija: „split brain“ eksperimenti. Razlike između koncepta dominacije i lateralizacije moždanih funkcija.

• P17 – 1h - Neurobiologija socijalnog ponašanja: metakognicija („theory of mind“), Kluwer-Bucyev sindrom i razlike u simptomatologiji između čovjeka i majmuna, biološka podloga altruizma i moralnog ponašanja.

• P18 – 1h - Plastičnost mozga: medicinski i edukacijski značaj.

• P19 – 1h – Razvoj kore velikog mozga u fetusa čovjeka.

• P20 – 1h - Prekomjerna produkcija i selektivna stabilizacija sinapsi kao razvojno događanje.

• P21 – 1h - Funkcionalne promjene aktivnosti mozga tijekom djetinjstva i adolescencije.

• P22 – 1h - Kritična (senzitivna) razvojna razdoblja u čovjeka i uloga rane dijagnostike kod razvojnih poremećaja.

• P23 – 1h - Evolucijska obilježja razvoja ljudskog mozga.

• P24 – 1h - Metode slikovnog prikaza strukture mozga (MR, CT, ultrazvuk) i funkcije mozga (fMR, PET, SPECT, EEG, MEG) u istraživanju i dijagnostici psihomotornih i kognitivnih poremećaja.

• P25 – 2h - Neurobiologija autizma, shizofrenije i drugih psihoza.

• P26 – 1h - Neurobiologija poremećaja jezika, govora, pisanja i čitanja.

• V1- 2h - Funkcionalna podjela kore velikoga mozga: primarna, parasenzorna i opća asocijativna podrućja; prepoznavanje na shemi.

• V2 - 1h - Laminarna građa kore velikoga mozga: prepoznavanje slojeva na preparatima.

• V3 - 2h - Strukture limbičkog sustava: Papezov krug, amigdala, središnji limbički kontinuum, mediobazalno (septalno) područje, hipotalamus, hipokampus, fornix; prepznavanje na shemi.

• V4 – 2h – Funkcionalna anatomija kore velikoga mozga – vježba na nativnim preparatima

• V5 – 2h - Promjene morfologije mozga nakon lezije: prikaz nativnih i histoloških preparata.

• V6 – 1h - Klasične neuro-histopatološke metode i metode molekularne biologije.

• V7 – 1h – Metode slikovnog prikaza mozga.

• V8 – 1h – Komparativna anatomija velikoga mozga.

• V9 – 1h – Razvojne promjene kore velikoga mozga u čovjeka.

• V10 – 2h – 3D - računalna simulacija mozga čovjeka tijekom razvoja i u odrasloj dobi.

predavanja

seminari i radionice

vježbe

samostalni zadaci

multimedija i mreža

laboratorij

Način komunikacije elektroničkom poštom. Vrijeme konzultacije po

dogovoru putem elektroničke pošte, ili nakon predavanja (srijeda 18-19h).

Redovito pohađanje nastave i aktivan rad na nastavi, izrada individualnih zadaća, seminara, pristupanje kolokvijima.

Ne

Pohađanje nastave, Kolokviji, Istraživanje, Seminarski rad, Usmeni ispit,

Praktični rad

Aktivnost na nastavi – 10%, Seminarski rad – 10%, Vježbe – 10%, Dva kolokvija ¬60%, Usmena provjera – 10%.

Judaš M i Kostović I (1997): "Temelji neuroznanosti". web izdanje, 2001

http://www.hiim.hr/dokumenti/Judas&Kostovic-Temelji_Neuroznanosti.pdf

Pinel JPJ. (2002): "Biološka psihologija" 4. izdanje. Jastrebarsko, Naklada Slap.

Funkcionalna anatomija mozga (Petanjek Z, ppt web prezentacija) http://oldweb.hrstud.hr/psihologija/bioloska/KOLEGIJI/BIO2/BP2funkcion