doc.dr.sc. Vesna Vukadinović

Odjel automorfnih tala obuhvaOdjel automorfnih tala obuhvaćća sva tla a sva tla (pedone) (pedone) ččiju genezu i evoluciju obiljeiju genezu i evoluciju obilježžava vlaava vlažženje enje iskljuisključčivo atmosferskim talozima pri ivo atmosferskim talozima pri ččemu je emu je perkolacija infiltrirane vode slobodna. Posljedica je perkolacija infiltrirane vode slobodna. Posljedica je izostanak stagniranja vode i vlaizostanak stagniranja vode i vlažženja koje bi enja koje bi uzrokovalo proces redukcije (glejizacije).uzrokovalo proces redukcije (glejizacije).

I.I. klasa:klasa: Nerazvijena tla,Nerazvijena tla, (A)(A)--CC

Tipovi:Tipovi: 1. Kamenjar (1. Kamenjar (LitosolLitosol))2. Siro2. Sirozzemem ((RegosolRegosol))3. Eolski 3. Eolski ““žživiivi”” pijesci (pijesci (ArenosolArenosol))4. Koluvijalna tla (4. Koluvijalna tla (KoluvijKoluvij))

II.II. klasa:klasa: Humusno akumulativna tlaHumusno akumulativna tla, A, A--CCTipoviTipovi:: 1. Vapnena1. Vapnenaččkoko--dolomitna crnica dolomitna crnica

((KalkomelanosolKalkomelanosol))2. Rendzina (2. Rendzina (RendzinaRendzina))3. Humusno silikatno tlo (3. Humusno silikatno tlo (RankerRanker))4. 4. ČČernozem (ernozem (ČČernozemernozem))5. Smonica (5. Smonica (VertisolVertisol))

III.III. klasa:klasa: KambiKambiččna tlana tla, A, A--(B)(B)--CCTipovi:Tipovi: 1. Eutri1. Eutriččno smeđe no smeđe ((EutriEutriččni kambisolni kambisol))

2. Distri2. Distriččno smeđe no smeđe ((DistriDistriččni kambisolni kambisol)) 3 3. S. Smeđe kremeđe kreččnjanjaččko (ko (KalkokambisolKalkokambisol))

4. Crvenica (4. Crvenica (Terra rossaTerra rossa))

IV.IV. klasaklasa:: Eluvijalno iluvijalna tlaEluvijalno iluvijalna tla,, AA--EE--BB--CCTipovi:Tipovi: 1. Lesivirano (1. Lesivirano (LuvisolLuvisol))

2. Podzol (2. Podzol (PodzolPodzol)) 3 3. S. Smeđe podzolasto međe podzolasto ((BrunipodzolBrunipodzol))

V.V.klasaklasa:: Antropogena tla, Antropogena tla, PP--CCTipovi:Tipovi: 1. Rigolano (1. Rigolano (RigosolRigosol))

2. Vrtno (2. Vrtno (HortisolHortisol))

VI.VI. klasaklasa:: Tehnogena tlaTehnogena tla,, II –– II II –– IIIIIITipovi:Tipovi: 11. Tla deponija (. Tla deponija (DeposolDeposol))

2. Flotacijski materijal (2. Flotacijski materijal (FlotisolFlotisol))3. Nanosi iz zraka (3. Nanosi iz zraka (AeroprecipitatiAeroprecipitati))

Nerazvijena ili slabo razvijena tlaNerazvijena ili slabo razvijena tlaKlasa (A) Klasa (A) –– CC

Tla ove klase imaju humusni horizont u inicijalnoj fazi Tla ove klase imaju humusni horizont u inicijalnoj fazi razvoja razvoja –– (A), koji s mineralnim dijelom jo(A), koji s mineralnim dijelom jošš nije formirao nije formirao organoorgano--mineralni kompleks niti je izvrmineralni kompleks niti je izvrššio bilo kakav utjecaj io bilo kakav utjecaj na njegovu evoluciju. Njegov nastanak je uvjetovan na njegovu evoluciju. Njegov nastanak je uvjetovan procesima vrlo slabog kemijskog troprocesima vrlo slabog kemijskog troššenja i slabe enja i slabe proizvodnje organske tvari (npr. pustinjska podruproizvodnje organske tvari (npr. pustinjska područčja ili ja ili arktiarktiččki predjeli). ki predjeli).

Inicijalni horizont se formira na tlima Inicijalni horizont se formira na tlima ččiji razvoj iji razvoj popoččinje na rastresitim supstratima, jer omoguinje na rastresitim supstratima, jer omoguććavaju avaju ukorjenjivanje viukorjenjivanje višših biljaka kao primarne biocenoze. Na ih biljaka kao primarne biocenoze. Na kompaktnim stijenama (A) se najkompaktnim stijenama (A) se najččeeššćće formira djelovanjem e formira djelovanjem liliššajeva i mahovina kao primarne biocenoze, pa je stoga ajeva i mahovina kao primarne biocenoze, pa je stoga vrlo plitak, humozan i jasno izdiferenciran.vrlo plitak, humozan i jasno izdiferenciran.

Kombinacije pedogenetskih Kombinacije pedogenetskih ččinitelja koje uzrokuju initelja koje uzrokuju pojavu nerazvijenih tala u umjerenom pojasu:pojavu nerazvijenih tala u umjerenom pojasu:

na na ččvrstim stijenama te u planinskom podruvrstim stijenama te u planinskom područčju ju prevladava fizikalno troprevladava fizikalno troššenjeenje

na rastresitim supstratima i nina rastresitim supstratima i nižžim terenima je brim terenima je bržža a evolucija; erozijaevolucija; erozija

u rijeu riječčnim dolinama ili uz morsku obalu nalazimo nim dolinama ili uz morsku obalu nalazimo starije pjestarije pješšččane nanose; erozija vjetromane nanose; erozija vjetrom

ččestice tla ili matiestice tla ili matiččnog supstrata s planina, gora i nog supstrata s planina, gora i brebrežžuljaka erodiraju u podnouljaka erodiraju u podnožžje tih uzvisina (koluvij, je tih uzvisina (koluvij, deluvij). deluvij).

KAMENJAR KAMENJAR -- LITOSOL LITOSOL --

Kamenjar je tlo pretežno sastavljeno od rastrošenog skeleta. Tlo se stvara “in situ” pretežno fizikalnim raspadanjem i erozijom finih čestica. Pedogeneza nije uznapredovala zbog mladosti tla, jake erozije ili nepogodnih klimatskih uvjeta.

Površine u Hrvatskoj 32.703 ha (0,6%). U području stjenovitog krša ukupne površine 796.459 ha.

Građa profila: (A) – R

(A) < 20 cm

R = kompaktna ili razdrobljena stijena

(A)(A)

RR

oskudna vegetacija akumulira male količine organskih ostataka, koji se vrlo lako ispiru kroz krupne pore kamenog detritusa te je akumulacija humusa vrlo slaba i sporadična

specifična vegetacija kamenjara i točila, javlja se u vidu pojedinačnih izoliranih žbunova bez zatvorenog sklopa

vrlo plitka tla po razvoju vrlo bliska geolovrlo plitka tla po razvoju vrlo bliska geološškoj koj podlozi, odnosno matipodlozi, odnosno matiččnoj stijeni; noj stijeni;

kserotermni supstrati; sastav i kserotermni supstrati; sastav i usitnjenost stijene usitnjenost stijene određuje uglavnom slabu plodnostodređuje uglavnom slabu plodnost. .

Podtipovi:Podtipovi: -- na kiselim stijenamana kiselim stijenama-- na neutralnim i bazina neutralnim i baziččnim stijenamanim stijenama-- na peridotituna peridotitu-- na vapnencu i dolomituna vapnencu i dolomitu

Niže jedinice: eventualno na kamenite i eventualno na kamenite i ššljunkoviteljunkovite

Fizikalna, kemijska i bioloFizikalna, kemijska i biološška svojstva?ka svojstva?

KoriKorišštenje: potenje: poššumljavanje, vinogradi, masliniciumljavanje, vinogradi, maslinici

Rasprostranjenost? Rasprostranjenost?

SIROZEM SIROZEM -- REGOSOL REGOSOL --

Zona erodiranog lesa u Baranji

Regosoli su nerazvijena ili slabo razvijena tla na Regosoli su nerazvijena ili slabo razvijena tla na rastresitim supstratimarastresitim supstratima (osim aluvijalnih, deluvijalnih i eolskih (osim aluvijalnih, deluvijalnih i eolskih recentnih nanosa), koji u pravilu nisu skeletni. Nastaju recentnih nanosa), koji u pravilu nisu skeletni. Nastaju erozijom ranije formiranih tala te inicijalnim procesima erozijom ranije formiranih tala te inicijalnim procesima pedogeneze, koja nije jopedogeneze, koja nije jošš rezultirala stvaranjem A horizonta rezultirala stvaranjem A horizonta zbogzbog mladosti, erozije ili antropogenog utjecaja.mladosti, erozije ili antropogenog utjecaja.

PovrPovrššine u Hrvatskoj iznose 70.698 ha (1,3%).ine u Hrvatskoj iznose 70.698 ha (1,3%).

Građa profilaGrađa profila::

(A) (A) –– CC

Flišna zona Hrvatskog zagorja

MatiMatiččni supstratni supstrat –– podlopodložžan mehanian mehaniččkom raspadanju: kom raspadanju: magmatske stijene, lapori, laporoviti kremagmatske stijene, lapori, laporoviti kreččnjaci, kristalasti njaci, kristalasti dolomiti, les (rastresiti ilovasti supstrat).dolomiti, les (rastresiti ilovasti supstrat).

VegetacijaVegetacija –– korijenom pospjekorijenom pospješšuje mehaniuje mehaniččko raspadanje, a ko raspadanje, a akumulacijom humusa omoguakumulacijom humusa omoguććava evoluciju u viava evoluciju u višši stadiji stadij

KlimaKlima

-- posredno djelovanje posredno djelovanje (erozija) i (erozija) i

-- neposredno (ubrzava neposredno (ubrzava mehanimehaniččko raspadanje)ko raspadanje)

Reljef Reljef

-- brebrežžuljkast, uljkast, ččinitelj initelj erozijeerozije

“Bijela Istra”

FliFlišš -- IstraIstra

∗∗ vrsta stijene, mehanivrsta stijene, mehaniččki sastav i dubina troki sastav i dubina troššine odluine odluččuju o uju o ekoloekološškoj vrijednosti tla koj vrijednosti tla ninižže jedinicee jedinice

∗∗ rahla konzistencija, a najbolja vodnorahla konzistencija, a najbolja vodno--fizikalna svojstva fizikalna svojstva posjeduju sirozemi na lesuposjeduju sirozemi na lesu

∗∗ kemijska svojstva:kemijska svojstva:

-- karbonatnikarbonatni (na laporu, lesu i karbonatnim (na laporu, lesu i karbonatnim pjepješšččenjacima):enjacima):

:: pH 7,8 :: pH 7,8 –– 8,5 s dominacijom Ca8,5 s dominacijom Ca2+2+ i Mgi Mg2+ 2+ ionaiona

-- silikatnisilikatni: eutri: eutriččni (bazini (baziččni eruptivi) i distrini eruptivi) i distriččni (kristalasti ni (kristalasti šškriljevci)kriljevci)

∗∗ sadrsadržžaj humusa: < 1%aj humusa: < 1%

∗∗ plodniji od litosola: najpovoljniji za biljnu proizvodnju plodniji od litosola: najpovoljniji za biljnu proizvodnju (vinogradi, povrtnjaci, maslinici, ...) su silikatno(vinogradi, povrtnjaci, maslinici, ...) su silikatno--karbonatni karbonatni sirozemi , posebno varijeteti na lesu i nekim laporima sirozemi , posebno varijeteti na lesu i nekim laporima (erodirani rastresiti supstrati, duboki, ilovasti, dobre (erodirani rastresiti supstrati, duboki, ilovasti, dobre vododrvododržžnosti, povoljnog mineralonosti, povoljnog mineralošškog sastava).kog sastava).

3.1. plitki (dubina do R < 40 cm)3.1. plitki (dubina do R < 40 cm)3.2. duboki (dubina do R > 40 cm)3.2. duboki (dubina do R > 40 cm)

3. Pjeskovito 3. Pjeskovito dolomitnidolomitni

Ilovasti, glinastiIlovasti, glinasti2.1. na lesu i lesu sli2.1. na lesu i lesu sliččnim sedimentimanim sedimentima2.2. na laporu i laporovitim 2.2. na laporu i laporovitim

vapnencimavapnencima2.3. na karbonatnom pje2.3. na karbonatnom pješšččenjakuenjaku

2. Silikatno2. Silikatnokarbonatnikarbonatni

Prema teksturi i Prema teksturi i skeletnostiskeletnosti

1.1. distri1.1. distriččnini1.2. eutri1.2. eutriččnini

1. Silikatni1. Silikatni

FormeFormeVarijetetiVarijetetiPodtipoviPodtipovi

Podjela na niže sistematske jedinice:

Rasprostranjenost ?Rasprostranjenost ?

Sirozem, silikatno karbonatni , na lesu, ilovasti Sirozem, silikatno karbonatni , na lesu, ilovasti –– Baranjsko brdoBaranjsko brdo

EOLSKI EOLSKI ““ŽŽIVIIVI”” PIJESCI PIJESCI -- ARENOSOL ARENOSOL --

Arenosol = arena(pijesak) + solum (tlo)

Građa profila:

(A) – C

3. Silikatno karbonatni < 95 % SiO3. Silikatno karbonatni < 95 % SiO22 + CaCO+ CaCO33

2. Silikatni < 95 % kvarca2. Silikatni < 95 % kvarca 1 1 –– 3 kontinentalni3 kontinentalni1 1 –– 3 morski3 morski

1. Kvarcni > 95% kvarca1. Kvarcni > 95% kvarca

VarijetetiVarijetetiPodtipoviPodtipovi

Podjela na niPodjela na nižže sistematske jedinice:e sistematske jedinice:

-- Fizikalna, kemijska i bioloFizikalna, kemijska i biološška svojstva: loka svojstva: loššaa-- KoriKorišštenje i mjere uređenjatenje i mjere uređenja: po: poššumljavanje kserofilnim umljavanje kserofilnim

vrstama, humizacija, agromelioracije, vjetrozavrstama, humizacija, agromelioracije, vjetrozašštitni titni pojasipojasi

KOLUVIJALNA TLA KOLUVIJALNA TLA -- KOLUVIJ KOLUVIJ --

To su preneseni To su preneseni –– alohtoni depoziti koji predstavljaju alohtoni depoziti koji predstavljaju nerazvijena ili slabo razvijena tla, imaju (A) ili Ap nerazvijena ili slabo razvijena tla, imaju (A) ili Ap horizont. Nastaju spiranjem tla i supstrata s vihorizont. Nastaju spiranjem tla i supstrata s višših ih (planinsko brdskih terena) buji(planinsko brdskih terena) bujiččnim vodotocima i nim vodotocima i povrpovrššinskim vodama, te recentnom sedimentacijom istog inskim vodama, te recentnom sedimentacijom istog materijala u podnomaterijala u podnožžju.ju.((grgrčč.. áállos = llos = drugidrugi + chth+ chthőőn = n = zemljazemlja))

Građa profilaGrađa profila: : (A) (A) –– CC ili ili Ap Ap -- CC

Koluvijacija, deluvijacija Koluvijacija, deluvijacija –– nagomilavanje erodiranog nagomilavanje erodiranog tla i/ili matitla i/ili matiččnog supstrata bujicama nog supstrata bujicama –– nesortirano, sa ili nesortirano, sa ili bez skeleta (detritusa).bez skeleta (detritusa).

PovrPovrššine u Hrvatskoj 91.938 ha (1,7 %)ine u Hrvatskoj 91.938 ha (1,7 %)

SIROZEMSIROZEM

KOLUVIJKOLUVIJ

EROZIJAEROZIJA

Podjela na niPodjela na nižže sistematske jedinice:e sistematske jedinice:

4. Koluvijalni nanos 4. Koluvijalni nanos < 70 cm iznad < 70 cm iznad

fosilnog tlafosilnog tla

3. Karbonatni3. Karbonatni

2. Distri2. Distriččni silikatni ni silikatni (kisele stijene)(kisele stijene)

Za sve po teksturi sa ili Za sve po teksturi sa ili bez skeleta:bez skeleta:-- pjeskovitopjeskovito-- glinastoglinasto-- ilovastoilovasto

Prema sadrPrema sadržžaju skeleta:aju skeleta:-- slabo skeletno: < 25%slabo skeletno: < 25%-- srednje: 25srednje: 25--50%50%-- jako: > 50% jako: > 50%

-- Za sve s prevagom Za sve s prevagom detritusa ili sitnice tla, detritusa ili sitnice tla, oglejena ili neoglejenaoglejena ili neoglejena

-- Aluvijalno koluvijalno Aluvijalno koluvijalno oglejeno ili neoglejenooglejeno ili neoglejeno

1.1. EutriEutriččni i silikatnini i silikatni(neutralne i bazi(neutralne i baziččne ne stijene)stijene)

FormeFormeVarijetetiVarijetetiPodtipoviPodtipovi

Fizikalna, kemijska i bioloFizikalna, kemijska i biološška svojstva: promjenjivaka svojstva: promjenjivaKoriKorišštenje i mjere uređenjatenje i mjere uređenja::

-- zazašštita od erozijetita od erozije-- popoššumljavanje skeletnih umljavanje skeletnih -- odvodnja oglejenihodvodnja oglejenih-- navodnjavanje navodnjavanje

Ilovasti, ekološki duboki profili najpogodniji za

biljnu proizvodnju.