Sa cijem povećanja stepena informisa-nosti građana o procesu ev

u Nikšiću-

ekonomski aspektičlanstva -

--

ma, opštineNikšić i

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović je,govoreći o ekonomskimp ednostima ko-jenosi člans -

-

ustvo iz okruženja ukazuje na to dapostoji visok stepen korelacije izmeđučlanstva u NATO i ekonomskog razvoja,što potvrđuje i činjenica da su zemlje kojesu se nedavno učlanile, za relativno krat-ko vrijeme postigle ekonomski napre-dak“, rekao jeLazović.

On je poručio da ,,moramo da zabora-vimo neke stvari iz prošlosti i realno pos-matramo i sebe i svijet“, dodajući da su,,sv eža sjeća

roatlantskihintegracija, je održana paneldiskusija na temu ,,Evroatlantske perspektive Crne Gore -

u NATO“, u organizaciji Vladinog koordinacionog tima za implementaciju Komunikacione strategije o evroatlantskim integracijaNVO„Alfa centar“.

rtvouNATO, istakaoda sedi

rektni efekti ogledaju u poboljšanju kreditnog rejtinga i stabilnosti investiranja.

,,Isk

j nja na NATO intervenciju,

ali moramo da idemo u pravcu razvojazemlje“.

U panel diskusiji su

On je rekao da se u njegovojiznos

Pripremile: IrenaRadoman

učestvovali i ma-đarski konzul Atila Menihat i glavni sav-jetnik ministra inostranih poslova tezemlje Erik Baktai. Prenoseći iskustvasvoje zemlje u procesu učlanjenja uNATO, istakli su značaj što veće podrškegrađana pristupu Alijansi, napominjućida je zato posebno važna javna kampanja.Neopravdanim su ocijenili strah da ćeNATO stvoriti velike troškove za bezb-jednost i time ugroziti ekonomiju te dr-žave, ali da treba imati u vidu da članstvonije besplatno.

,,Svaka članicaNATOprocentualno će nabezbjednost trošiti znatno manje negodržava koja nije u Savezu. Članstvo, tako-đe, ima uticaja i na investicije“, istakao jeErikBaktai.

zemlji ulas-kom u NATO povećao stranih in-vesticija, što je imalo doprinosa i u prego-vorimaouključivanju MađarskeuEU.

SanjaDajević

Događaj mjeseca

Panel diskusija u Nikšiću

IMPRESSUMPartner - mjesečnik o evroatlantskimintegracijama, odbrani i ojsci

IZDAVAČ:ZA IZDAVAČA:UREDNIK:REDAKCIJA:

TEHNIČKI UREDNIK:KONTAKT: TEL/FAX:E-MAIL:WEB:ADRESA:ŠTAMPA: TIRAŽ: .

Vseptembar 2 7

, ć

20

008. godine BROJ:Ministarstvo odbrane Crne Gore

mr Boro VučinićVidak LatkovićIlija Despotović , Olivera Đukanović, Zorica

Radović, Mehmedin Tahirović, Marinko M. Slomo,Mihailo Danilović Irena Radoman, Sanja Dajevi

Miodrag KankarašPortparol // +382 241 375

pr@mod.cg.yuwww.vlada.cg.yu/odbrana

Jovana Tomaševića 29MOUSE STUDIO, Podgorica // 5 000

SADRŽAJDOGAĐAJ MJESECA

u

DNEVNIKVOJNOGPOSMATRAČA

..........................................................

............................................ 7

Ilija Despotović

.......... 9

mr Mehmedin Tahirović

................................. 1

................................... 3

..................................... 5

................. 20

................................... 3

Aleksandar Dedović

.........

Ilija Despotović

3

1

1

1

ZoricaRadovi

2

26

INTERVJU: KOMANDANT ZDRUŽENIH SNAGA UEVROPI I AGA ZAEVROPU I AFRIKU ADMIRAL MARK FICDŽERALD

GRUZIJA INATO

INTEROPERABILNOST INATOSTANDARDIZACIJA

ISKUSTVO DRUGIH:BEZ DILEME - UMIROVNEMISIJE

OPASNO I TOLIKO NEPOTREBNO

PARTNERSTVO- IKADJETEŠKO

PREDSTAVLJAMO: MARINA - U UNIFORMI

GLOBUS: ERA SFEREUTICAJA JE ZAVRŠENA

POVOD:KAMPONATO

FELJTON:RANIMAJSTORI

AMERIČKIH POMORSKIH SN

VOJSKUOPREMALIDOMAĆI I ST

..........

Latković

MihailoDanilović

MihailoDanilović

.................. 7

........................................ 21

............................................................................ 22

apetanSašaJovanović

.................................................... 5

4

Vidak

Komandant bataljona Bardhy Kolchaku

1

MarinkoM.Slomo

MarinkoM.Slomo

k

2

VRATANATOSUOTVORENAZACRNUGORU

VOJNATEHNIKAIOPREMA:PLANINCIMATREBAMNOGO

KOMENTAR:

CRNA GORA PZM:

ć

VIJESTI

PARTNER 3

Gospodine admirale, prije svega, kak

vi su planovi NATO kada je u pitanju

CrnaGora?

a li postoji interes NATO da

gradibazeuCrnojGori?

-

Jedno od pitanja koje se često čuju u

javnoj debati kada je riječ o članstvu

Crne Gore u NATO jesu NATO baze.

Dakle, d

Možda je bolje pitanje koji su planovi

Crne Gore kada su u pitanju evroat

lantske integracije. Š

NATOsaCrnomGorom, važ

Crna Gora bira oblasti u ko

jim

Dakle, NATO može da pomogne u

obuci, razvoju bezbjednosnog sektora,

a sve u cilju dostizanja interopera

bilnosti Crne Gore sa

a Gora biti

NATO, to zavisi od Crne Gore.

su kreirani

tako da, bez obzira šta Crna Gora

, doprinose da crnogorska ko

manda i vojska budu interoperabilne sa

NATOstandardima.

S , NATOne planira

da gradi baze u Crnoj Gori. U toj orga

nizaciji je trenutno 26 zemalja, uskor

, i najvažnije je da

ona

to želi. U suštini, gradnja baza zavisi od

zemlje koja pristupa NATO. Dakle, ne

ma nikakvih zahtjeva od strane NATO

dagradi bazeovdje.

-

to se tiče part-

nerstva no

je istaći da -

a želi da sarađuje sa Alijansom.

-

članicimaNATO.

Da li će Crn punopravni član

Me-

đutim, mehanizmi saradnje

odluči -

ada ili u budućnosti

-

o

će biti 28 svaka zemlja

doprinosi NATO na način na koji

-

4 PARTNER

Admiral Mark Ficdžerald

Admiral Mark Ficdžerald, komandant Združenih snaga u Evropi i američkih pomorskih snaga za Evropu i Afriku

VRATA NATO SU OTVORENA

Intervju

Na Crnoj Gori je da odluči da li želi da se

pridruži NATO, ali u svakom slučaju vrata NATO

su otvorena za Crnu Goru

Većina zemalja vidi učešće u misijama kao svoj doprinos sistemu kolektivne bezbjednosti, kaže za Partner američki admiral Ficdžerald

ZA CRNU GORU

dan od ciljeva NATO da stvori demo

kratsko društvo odogovoriti na

terorizam.

uje u više

aktivnosti. Prva je smanjenje naoru

žanja koje senagomilalo.Vidjeli smoda

svuda na Balkanu postoje viškovi na

oružanja koji stvaraju velike probleme.

Ljudi su ginuli od tog viška zastarjelog

naoružanja. Zatim,CrnaGora imapot

pisanTranzitni sporazumsaNATO, što

uspješno balansira naše odnose i do

prinosi našoj boljoj komunikaciji sa

Bosnom i Hercegovinom i Kosovom.

Crna Gora je donirala vojnu

opremu kao podršku avganistanskoj

vojsci i doprinosi NATO kroz tako

zvanu , odnosno raz

mjenu bezbjednosnih informacija na

moru. Postoji 46 nacija u toj pomorskoj

združenoj slici bezbjednosnih infor

macija i svaka nacija koja

pregledumože, kada se objedini ta

slika, da vidi dalje i više.

-

koje će

Crna Gora učestv značajnih

-

-

-

-

Takođe,

-

mornaričku sliku -

-

učestvuje u

tom

Tokom sastanaka

kao veoma

progresivan put Crne Gore ka NATO,

našta stekonkretnomislili?

sa crnogorskim

zvaničnicima, ocijenili ste

Da li će Crna Gora kao članica NATO

biti u o vezi da učestvu

Šta crnogorska vojska dobija učešćem

utimmisijama?

-

ba je u NATO

misijama?

Šta jemisijaKomande združenih sna

gaNATOuNapulju?

NATO nikada nikoga ne prisiljava da

daje snage zamirovnemisije. To je volja

naših partnera i zemlja sama

nos mirovnim

snagama sa svojim trupama. U suštini,

,

svoj doprinos. Tako, Crna

Gora razvija svoje snage za mirovne

operacije, a to sve doprinosi NATO.

Naravno,

dati svoj doprinos.

Svakako, vrijednost koju bi C

ogleda se prije svega u iskustvu koje

bi stekli i, naravno, postali bi inter

operabilni sa vojnim snagama NATO.

Sigurno, dobili biste i donacije u op

remi. U svakom koristi,

ali postoje i troškovi koje biste

doprinos sistemu

kolektivnebezbjednosti.

Trenutno imamo glavne štabove u pet

gradova: Tirana, Skoplje, Priština, Be

ograd i Sarajevo

ening ti

move koji dolaze da pomognu u obuci.

Imamo podoficirske trenere

avaju podoficirski kadar.

oganizujemo

ove zemlje. Cilj je

g, da se pomogne u razvoju de

mokratskog

odlučuje

da li želi da da dopri

nije besplatna vožnja, kako se kaže.Ako

ste članica NATO očekuje da na neki

način date

na Crnoj Gori je da odluči na

koji način će

rnaGora i

njena vojska dobila učešćem u misija-

ma

-

-

slučaju, postoje

imali.Na

kraju, većina zemalja vidi učešće u mi-

sijama kao svoj

-

i u tim konkretnim

slučajevima koordiniramo tr -

koji pod-

uč Takođe,

različite vježbe u kojima

učestvuju , između

ostalo -

odnosa između civilnog i

Javna debata o prednostima i izazo

vim

oji su to

?

esto se govori u našoj javnosti i o

riziku

-

a članstva u NATO je prilično in-

tenzivna kod nas. K benefiti

članstvau tojpolitičko-vojnojorgani-

zaciji

Č

od terorizmazaCrnuGorukao

novogčlanaNATO?

Svakako, benefit svake države koja se

priklj u tome što postaje

, odnosno postajete dio g saveza

koji je tako kreiran da je svaka zemlja

zašti unutar njega

mnogo više sigurnosti.

Stabilnost i s

, a poznato je da

investitori lakše dolaze u bezbjedniju i

stabiniju zemlju.CrnaGora želi da ima

vojsku, da bude dio kolektivne, velike

vojske. Stoga, ima mnogo prednosti za

Crnu Goru da bude u kolektivnom sis

temubezbjednosti.

Rizik od terorizma je sveprisutan u

našem svijetu. Nema razlike da li ste u

NATO ili van njega, jer terorizam, u

suštini, ne poznaje granice. To je evi

dentno u cijelom svijetu. Upravo je je

učiNATO jeste

član kolektivnog, sigurnosnog ugovo-

ra veće

ćena . To bi za Crnu

Goru značilo

igurnost, takođe, donose

ekonomsku stabilnost

-

-

-

PARTNER 5

Intervju

Sada ili u budućnosti, NATO

ne planira da gradi baze u

Crnoj Gori

Imate različite rizike

-

Takođe, p

igracija i krijumčarenje drog -

odre-

đenim -

-

počinje

najveći izazov

i problem

i prijavljuje se u međunarodni

sistem. Do prije nekoliko godina ništa

slično ni

odašiljače

-

što bi omogućilo

centralizaciju

pomoću koje -

-

, naravno. Borba

protiv terorizma je jedan od naših pri

oriteta. ostoji velika ilegalna

m e što iza

ziva veliki rizik od nestabilnosti u

zemljama. Uglavnom, nestabil

nost do koje dolazi u mnogim zem

ljama na Mediteranu i migrira

kaZapadu.To je u suštini

.

Recimo, ako neka letjelica bilo gdje u

svijetu leti ona se snima sa zemaljskih

radara

jesmo imali na moru. Dakle,

brodovi koji plove imali bi

koji bi slali podatke o brodu, zatim bi

sakupljali sve te informacije u sigur

nosni globalni sistem

slike iz tih zemalja. Ono

štomi želimo jeste da nastavimo razvoj

nekih od komercijalnih satelita, koji

imaju tehnologiju može

mo da vidimo neke signale na otvore

nom okeanu i sada je naš cilj da imamo

Koji su Vaši planovi za razvoj jedinst

venogsistemazaosmatranjenaMedi

teranu?

-

-

takav signal širom svijeta. ra

dari na obalama mogu da uhvate i

brodove koji ne odašilju te signale, ali se

onda oni provjeravaju. N

uspjeli bismo da mornarica ili obalska

straža izlaze i pregledaju brodove koji

su sumnjivi. Cilj je u suštini da se iden

tifikuje koji su brodovi legalni, koji su

komercijalni, a koji se bave nekim dru

gimnedozvoljenimradnjama.

Sada je u Gruziji stanje stabilno.

skih ze

malja, da se tamo

se stanje u narednih

nekoliko mjeseci u potpunosti stabili

zovati. Stara

Crno more, ali to su u suštini

brodovi za koje je postojala namjera da

budu poslati još prije 7-8 mjeseci, tako

da to ne predstavlja nikakvu prijetnju.

Mi želimo da održavamo stabilnost u

tomregionu.

Bez obzira da li se Crna Gora pridruži

NATO ili ne, važno je da kroz

partnerski program, da njene snage bu

du interoperabilne, da vide kako druge

države rade, kako se stvaraju regionalni

partneri. Dakle, na Crnoj Gori je da

li želi da se

Takođe, -

a taj način

-

-

Među-

tim, i dalje treba voditi računa, pošto je

Gruzija jedna od naših partner -

održava stabilnost i

nadamo se da će

-

je pričadaNATOšalje bro-

dove u

sarađuje

-

odluči da pridružiNATO, ali

u svakom slučaju vrata NATO su otvo-

rena zaCrnuGoru.

VidakLatković

VašstavpopitanjukrizeuGruziji?

aCrneGore?

I za kraj našeg razgovora, koja bi bila

Vašaporukagrađanim

vojnog

-

Takođe, nadgledamo op

određene --

koje čine -spremni da budu ras-

poređeni na kriznim područjima

-

-

-

-Naime, ri-

ječ je o jednom prilično širok -

sektora, kako bi se razvijala

vojska ponajvišimdemokratskim stan

dardima.

eracije naKosovu, zatim NATO trening misiju uIraku i aktivnosti na Mediteranu. Treniramo NATO snage za odgovor 25.000 vojnika imornara koji su uvijek

gdjeNATO želi da interveniše u rješavanjukriza. Vojna saradnja je jedna od našihvažnih aktivnosti i u tom dijelu nadgledamopartnerskeprogramekakobismobolje sagledali stanje u nekoj zemlji ionona štabi trebaloda se fokusiramo.

Imamo još i dvijemanjemisije. Jedna jeNATO transformacija, odnosno razvojnaših snaga u skladu sa novim tehnikama, tehologijama i procedurama.Druga misija je upravljanje našom infrastrukturom, odnosno brinemo kakonaša logistika, informativni i komunikacioni sistemi funkcionišu.

, omspektru odgovornosti i za te potrebe je uglavnomštabuzaposlenooko700 ljudi.

Koji su danas naj

naMediteranu?

veći izazovi i rizici

6 PARTNER

Intervju

NATO nikada nikoga ne prisiljava

da daje snage za mirovne misije.

To je volja naših partnera i

zemlja sama odlučuje da li želi

da da doprinos mirovnim

snagama sa svojim trupama.

Zloupotreba primjera Gruzije

PARTNER 7

Rat Rusije i Gruzije, a posebno prizna-vanje nezavisnosti Južne Osetije i Abha-zije od strane Moskve, uslovili su, u naj-manju ruku, čitavu zbrku u više dimen-zija - u međunarodnom pravu, na širemdiplomatskom planu, u korpusu global-nih strateških koncepcija bezbjednosti iodbrane, kao i u domenu odnosa Rusije i„ostatka“ svijeta, naročito Evrope i SAD.Rusko-gruzijski rat i njegovi prvi „rezul-tati“, naravno, svojom logikom i ka-rakterom specifično utiču i na prilike upojedinim regionima, u prvom redu nabalkanski političko-bezbjednosni kon-tekst. Napokon, ono što se dogodilo naKavkazu, na određeni način, ima izvjes-nog upliva i na političku situaciju CrnojGori.

Sve što se zbilo između kavkaskih vrhova

i ruskih stepa, pomnogo čemu, ne uklapa

se u poznate šeme, „klišee“, raznih konf-

liktnih situacija u svijetu. Zato su ti doga-

đaji zbunili analitičare, državnike, diplo-

mate.

-

-

je izazvao u vezi sa pitanjem Ko-

sova. Neki su analitičari našli sličnosti

izmeđuNATO rata na Kosovu i sukoba u

Gruziji. U oba slučaja vojna intervencija

je pravdana „humanitarnom katastro-

fom“, a ratovi su završeni priznavanjem

nezavisnosti bivših autonomnih oblasti.

Priznanje je, i u jednom i drugom slučaju,

„jednostrano“. Svjetski moćnici su priz-

nali svog „štićenika“, a, istovremeno, os-

poravaju legitimnost tog čina suprotnoj

strani.

I u takvom kontradiktornom kontekstu,

iznesene su veoma neobične izjave. Pred-

sjednik Južne Osetije Eduard Kokojti je,

na primjer, poručio da podržava zalaga-

nje Srbije da Kosovo ostane u njenom

sastavu. Kokojti, pri tome, nije našao za

shodno da ukaže na bilo kakve sličnosti i

Eho rusko-gruzijskog rata, rekosmo, sti

gao je i do Balkana, a najdirektnije asoci

jacije

sa njegovom, već otcjepljnom

mačenje gruzijskog

rata dao je funkcioner Srpske ra-

dikalne stranke Aleksandar Vučić koji je

izjavio da Rusija ne ugrožava suverenitet

Gruzije“ i da Južna Osetija i Abhazija

nemaju sličnosti sa Kosovom. „Osetija je

kao Republika Srpska Krajina“, ocijenio

jeVučić.

Ali, za Crnu Goru, konkretno, za njenu

aspiraciju da postane punopravna članica

NATO-a, najvažnije supojedine političke

i parapolitičke interpretacije „gruzijskog

primjera“ kao „očitog dokaza“ da se ne

treba priključivati sj -

rvo, valja podsjetiti da su neke

političke stranke pokušale i da rusko-

gruzijski rat iskoriste za podvalu Crnoj

Gori, njenoj Vojsci, i samom Ministarst-

vu odbrane. Navodno, Crna Gora je pro-

davala oružje „neprijateljima Rusije“,

Gr -

državom.

Ali, najoriginalnije tu

bivši

evernoatlantskoj ali

jansi. P

uziji. Pošto je Ministarstvo sasvim jas

Komentar

prošlo da je Gruzija bila formalno članicaNATO?Nemasumnjedanebi.

važno - susjed Gruzijenije bilo ko, niti je sa njom ratovala bilokoja zemlja - nego Rusija. NATO i Rusija,kao dva moćnika (i rivala) imaju, dakle,posebnu relacijumeđusobnihodnosa.

Treće, članstvo u NATO-u nije garancijabezbjednosti zbog same činjenice da jeneka zemlja formalno uključena u tualijansu. Bezbjednosne garancije su, prijesvega, zasnovanenapotrebi, i činjenici, dasve zemlje, susjedi neke države, budu uNATO.Dakle, u konkretnom slučaju, onošto se tiče Crne Gore, njeno budućečlanstvo u NATO- u nije garancija samozbog njenog pojedinačnog članstva, već,može se reći, „izviraće“ iz činjenice da ćesve zemlje, komšije Crne Gore, ili većina,uskoro biti (ili su već) članice sjeverno-atlantske alijanse. Kolektivno članstvo re-giona, prema tome, uspostavljameđunje-govim zemljama odnose povjerenja ibezbjednosnihgarancija.

Pozivajući se na „primjer Gruzije“, poje-dinci su, u „privođenju Crne Gore razu-mu“, navodili kakoborbaprotiv terorizmane može biti cilj koji se postavlja pot-rebom učlanjenja u NATO. Navodno, netreba terorizam provocirati, jer je njegovostalno pominjanje provokacija sama posebi. Crna Gora je, po tom tumačenju,pretenciozna kadaborbuprotiv terorizmapostavlja kao cilj sopstvenog članstva uNATO-u.

Što se tiče

Drugo, ne manje

i

samog terorizma, to više niko,

osim terorista, ne dovodi u pitanje kaosvjetski pr

Gruziji, da jeglavni izazov svijeta upravo trerorizam. IRusi gabaš takodefinišu.

z

Crna Gora nikoga unaprijed ne imenujekao teroristu

savremene

afski, mala zemlja, treba da najozbiljnije procjenjuje sopstvene interese. I njih prije svihdrugih. Da, bez kompleksa male z

oblem. Čak i domaći kritičarinačina pripremaCrneGore za integracijuu NATO. I ruski predstavnik u NATO-uDimitrij Rogozin otvoreno priznaje, isada, u svijetlu događaja u

Što se tiče sameCrnaGora, njeni zvaničnipredstavnici, njeno Ministarstvo odbra-ne, njena Vojska, nikad nijesu postavljalipretencio ne ciljeve u pogledu članstva uNATO-u.Crna Gora nema, niti možeimati, ambicije da se bori sa terorizmom,ali , kao suverena, međunarodno priznatadržava, kao članicaUN idrugih evropskihi svjetskih asocijacija, nema pravo, ne bibilo u duhu njene suverenosti, i dosto-janstva, da, bar simbolično, ne pokaževolju i spremnost, da, u granicama svojihrealnih mogućnosti, pruži sopstvenidoprinos očuvanju stabilnosti mira u svi-jetu, bezbjednosti demokratskog svijeta, au tom kontekstu, borbi protiv terorizmakaoglobalneopasnosti.

i ta opasnost nije, za sva vre-mena, vezana samo za jedno ili drugopodručje. U uslovima tehno-logije, saobraćaja, i „mogućnosti“ teroriz-ma za njegov „razvoj“ su neslućene. I utome jeste njegova globalna opasnost. I,samim tim, potreba da sve zemlje udružesopstvene napore i potencijale radi sup-rotstavljanja tom zlu modernog čovje-čanstva.

Svakako, to apsolutno nije sporno, CrnaGora, bez obzira na činjenicu koliko je ,geografski, ekonomski, demogr -

-

emlje,svima može reći-za nas je najbolje to i to ,mi možemo, i hoćemo to i to, a ne prista-jemo na to i to. U tom kontekstu, ni gru-zijski slučaj ne treba potpuno odbacivatikao element takvih analiza. Ali, vrlo jeopasno da se „primjer Gruzije“ zloupot-rebljava.

IlijaDespotović

8 PARTNER

no i ubjedljivo saopštilo da Crna Gora odobnove državnosti nije prodavala naoružanje, onda je napad pokušan sa drugestrane, sa vremenske distance. Opet, navodno,Crnogorci su „igrali glavnuulogu“u prodaji oružja,

re, a da jebilo, umjesto Srbije koja je pomenuta, kako bi ovdašnji „prijatelji Rusije“ dobilikrila!

U pokušaju ub

i

-

-

u vrijeme državne zajed-nice Srbija i CrnaGora, kada je na njenomčelu bio SvetozarMarović.Naravno, argu-menti nijesu ponuđeni. Zatim je Minis-tarstvo inostranih djela Rusije saopštilospisak zemalja koje su Gruziji prodavaleoružje. Na spisku nemaCrneGo

-

Ključna „pouka“ iz rusko-gruzijskog rata ,ipak, koju su neki političari, ali i pojedini„političari“ iz nevladinog sektora, nasto-jali damedijski oglase i dobro ozvuče, tičese „zaključka“ da Crna Gora ne treba dauđe u NATO, ili, u najmanju ruku, da otome ozbiljno razmisli. Jer, kako je objaš-njeno, rat uGruziji je pokazao da članstvou NATO-a nije garancija bezbjednostizemlje-članice.

jeđivanja građana CrneGore da je Gruzija „konačno“ razuvjerila„poslušnike NATO“ umogućnosti njego-vih bezbjednosnih garancija, međutim,„zaboravljeno“ je bar nekoliko bitnih či-njenica. Prije svega, da Gruzija nije čla-nica NATO-a. Ona je tek na putu da topostane.Članica je Partnerstva zamir, što,ipak, definiše drugačiju prirodu odnosaizmeđu NATO i zemlje sa tim statusom,pa sa zemljom koja je stupila u rat saGruzijom. Da li bi sve prošlo kako je je da

Komentar

Interoperabilnost iNATO Standardizacija

PARTNER 9

Dа bi snаge drbile prihvа аo snаge koje

mogu pru аlog, one trebа da dostignu interoperаbilnost sа snаgаmа Sjevernoatlantsko а idefinicijа interoperаbilnost definiаo sposobnost snаgаNATO, i kаdа je

potrebno, snаgа dr pаrtnerа i ostаlih ne-NATO dr zа zаjedni

аmа i usp аdomu reаlizаciji pov erenih misijа i zаdаtаkа' nteroperаbilnost

stаnje sposobnosti snаgа sаveznikа i pаrtnerа koje im obezb

а reаlizаciju zаjedni аktivnosti. Ako se uzme uobzir dа je Pа а mir bilаterаlni sporаzum izme

pаrtnerа, ondа sl edi dа je interoperаbilnost u Pа а

pаrtnerа dа sа NATOreаlizuje zаjedni аktivnosti.

Dostizаnje interoperаbilnosti reаlizujese nа operаtivnom, mаterijаlnom i аdminstrаtivnom polju. Posebno vа

dostizаnjа interoperаbilnosti suvojne procedure i postupci, borbenаtehnikа, sistemi zа konsultаcije, komаndovаnje i kontrolu, logistikа i terminologijа. Osnovno sredstvo dostizаnjа interoperаbilnosti je zаjedni аstаndаrdizаcijа, аzum evа

žave članice Partnerstvaza mir ćene k

nos, između ost ---

ečnik termin

-čkom

obukom, v---

eđujepotrebnu efektivnost z -

čkih-

đu NATO ---

čke

-

---

čkij

žiti dopri

g saveza. NATO rjše

k ''žava

žavaježb ješnim r

j'. I je, dakle, sve

ukopnoj

rtnerstvo z-a i dr

žave ijrtnerstvu z mir spo

sobnost države -om

žniaspekti

što podr

zаjedni аzvoj i implementаcijuа а а а а .

Interoperаbilnost u NATO nije oduvek bilа posmаtrаnа Prikаzаnаdefinicijа interoperаbilnosti u

а i definicijа uvedenа jetek 2000. godine. e togа interoperаbilnost je zаjedno sа kompаtibilnosti,zаm enljivosti i zаjedni аtrаnаkаonivo stаndаrdizаcije.

Potrebe zа promjenаmа nаvedenog kаtegorijаlnog аpаrаtа stаndаrdizаcijeuslijedile su nаkon pro а NATO1999. novim аnicаmа. Nove аniceNATO nijesu bile u mogu а upotpunosti odgovore zаhtjevimа tаdа

а а stаndаrdizаcije u NATO,аvo dovodilo do opаsnosti zа

smаnjenjem sveukupnog jedinstvаNATO i njegovih sposobnosti zа zаjedni аnjem. Nаime, Mа аrskа, Poljskа i а nij su bile u stаnjudа u procesu mаterijаlne stаndаrdizаcije (stаndаrdizаcije borbene tehnike) u а nivou zаjedni а,

а аjno ote аvаlo plаnirаnje i аngааnje NATO snаgа. Dа bi se to izb

jeglo, tokom 2000. godine, pristupilo seizrаdi novog Progrаmа stаndаrdizаcijeu NATO i u okviru njegа definisаnjunovog kаtegorijаlnog аpаrаtа. аnovog Progrаmа stаndаrdizаcije uNATO i novog kаtegorijаlnog аpаrаtа

čki r -

-

ečnik termin-

-

-

čl člćnosti d

-čin

-čkim djelov đ -

Češk--

čestvuju nč -

-

Dokumen t o st nd rdiz ciji u NATO

ij tako .

NATOrj

Prij

j štvom posm

širenj

šnjeg nšto je upr

e

štv štoje zn žžov

Suštin

ogledа se u izdvаjаnju interoperаbilnosti kаo nivoа stаndаrdizаcije uNATO i definisаnjа iste kаo stаnje sposobnosti zа zаjedni аnjemkoje se dosti аjedniаndаrdizаcije. Tom prilikom zаjed

ni а stаndаrdizаcijа definisаnа je kаo''rаzvoj i implementаcijа koncepаtа,doktrinа, procedurа i plаnovа kojimаse obezbje аvа potrebаn nivokompаtibilnosti, zаmjenljivosti ili zаjedni а nа operаtivnom, mаterijаlnom i аdministrаtivnom polju rаdi dostizаnjа interoperаbilnosti'' Nivoi stаndаrdizаcije definisаni su nа slede а

Kompаtibilnost priklаdnost zаjedni а, procesа iliuslugа pod odre а rаdidostizаnjа relevаntnih zаh evа bez izаzivаnjа neprihvаtljivih interаkcijа;Zаmjenljivost а se jedаnproizvod, proces ili uslugа koristi umjesto nekog drugog dа bi se ispunili istizаht Zаjedni stаnje koje seposti аdа se koriste iste doktrine,procedure ili opremа.

Zаprаvo, novim а аа а regulisаno je dа se

rаdi dostizаnjа inetroperаbilosti trebаreаlizovаti operаtivnа i аdministrаtivnа stаndаrdizаcijа nа nivou zаjedni а, mаterijаlnа stаndаrdizаcijа nаnivou kompаtibilnosti i nа nivou

-

-čkim djelov

čkest -čk

đuje i održ----

ći n -či -čke upotrebe proizvod

đenim uslovim-

mogućnost d-

-

--

že primjenom z

štv

.

n:

tj

jevi i štvože k

Progr mom st nd rdiz cije u NATO

štv

PzM

Crna Gora u PzM

koji se tiču k ćih i/ilis

-

čujućimuniciju i gorivo

-

-

či-

nj edeće org

-

koja prije svega

čine: vez-

ničke

аrаkteristikа buduаdа аterijаlih sredstаvа, kаo

а komаndovаnje, kontrolu ikomunikаciju, sistemi nаoru аnjа, rаzni podsistemi, komponente, rezervnid аterijаl (uklju

а аа а а а rаzvijа i implementirа

stаndаrde koji se prvenstveno odnosenа terminologiju kojа se primenjuje i nаoperаtivnominаmаterijаlnompolju.

Orgаnizаcija

NATO zа stаndаrdizаciju u jаnuаru

1995, а resruktuirаnа je 2000. godine

kаo rezultаt novog Progrаmа stаn

dаrdizаcije u NATO usvojenog u duhu

zаht evа Sаmitа u Vа Orgа

nizаciju NATO zа stаndаrdizаciju sа

аvаju sl аnizаcione celi

Komitet NATO zа stаndаrdizаciju

аbnа grupa NATO zа stаndаrdizаciju

AgencijaNATOzа stаndаrdizаciju

okumenаtа stаn

dаrdizа

а а а а

а а а а

šnjih m štosu sistemi z

ž

jelovi i potrošni m). Administr tivn

st nd rdiz cij

Radi realizacije procesa standardizacije

u NATO, osnovana je

,

j sa šingtonu.

j ne:

,

Št

i .

Standardizacija u Partnerstvu za mir

realizuje se kroz d za

ciju u NATO

Ugovori o st nd rdiz ciji i S

publik cije o st nd rdiz ciji.

10 PARTNER

zаmjenljivosti kаdа su u pitаnju municijа, gorivo i sistemi zа snаbdijevаnje iservisirаnje multinаcionаlnih snаgа.Time je omogu а u procesu stаndаrdizаcije mogu u аti i novoprimljene аnice, zemlje pаrtneri, pа iostаle ne-NATO zemlje koje svojomrаspolo

sti dа dostignu nivozаjedni а u procesu mаterijаlne stаndаrdizаcije.

Stаndаrdizаcija u NATO predstаvljаstrukturnu metodu koordinаcije kojaimaulogu dа usаglаsi ciljeve i аktivnostiorgаnizаcionih c elinа NATO nа svimhijerаrhijskim nivoimа.

(1) operаtivnu stаndаrdizаciju; (2)mаterijаlnu stаndаrdizаciju stаndаrdizаciju borbene tehnike i (3) аdminstrаtivnu stаndаrdizаciju. а аа а а а rаzvijа i implementirа

stаndаrde koji se tijnih postupаkа i procedurа.

Onimogu biti prim enjeni zа usаglа аvаnje pitаnjа kojа se odnose nа koncepte, doktrine, tаktiku, logistiku, v

аnizаciju, izv аje, obrаsce, plаnove i а а а stаndаrdizаcijа rаzvijа i implementirа stаndаrd

-

ćeno d -čestvov -

čl

živom borbenom tehnikom ni-jesu u mogućno

-

--

ču budućih i/ili tre-nutnih vo

-----e

štv

jTo se postiže

kroz:

Oper tivnst nd rdiz cij

ij š

ježbe, org ješt

šeme. M terij ln

PzM

Države i do

stižu

kroz nje i

implementaciju Dokumen t o st n

d rdiz ciji u NATO i

, od kojih se posebno

izvajaju Individualni planovi partnerst

va (IPP) i Proces planiranja i revizije

(PARP).

vom NATO u: (1)

(2)

(3)

(4)

(5)

(6)

(7)

(8)

pаrtner interoperаbilnost

аktivnim u аn

dаrdizаcije u NATO usvаjа

а а а

а а

аrtnerstvа

-

češćem u sistemu st -

-

različite instru-

mente p

-

Kako je to predviđeno Strateškim kon-

ceptom iz 1999. godine, tek nakon reali-

zovanog procesa standardizacije i do-

stizanja potrebnog nivoa interopera-

bilnosti u izabranim oblastima, zemlje

partneri mogu izvoditi operacije pod

vođst

-

-

-

-

-

-

-

mrTahirovićMehmedin

operаcijama

humаnitаrnim ope

rаcij operаcijama аnjа po

mo аtаstrofа operа

cijama trаgаnjа i spаsаvаnjа

аcijama evаkuаcije civilа operа

cijama а а operаcijama

аnjа vojne pomo

аstimа operаcijama

аnkcijа i embаrgа.

podrške miru;

ama; pruž

;

; ope

r ;

izvl ; pru

ž

i

ći prilikom k

čenj

ći/podrške civilnim

vl podrške spro

vođenju s

Bez dileme u mirovne misijePiše potpukovnik Bardhyl Kollcaku:

PARTNER 11

Misija UN

NATO/EUmisije

Septembra 1994. godine upućena je prvagrupa albanskih vojnih posmatrača umi-siju UN, UNOMIG, u Gruziji. U počet

-

-

Herce-govinu, zajedno sa njemačkim kontigen-tom. od 33

kusa jednim, a nakon 2000. godine sa trioficira, koji su se u periodu od godinudana smjenjivali uobavljanjudužnosti.

Prvi mirovni kontigent za NATO IFORmisiju poslat je u septembru 1996. godine. Naziv misije kasnije je promijenjenu SFOR, a 2005. godine, kada je EU preuzela komandu odNATO, dobila je nazivALTHEA. Poslati su u Bosnu i

Mirovni kontigent se sastojao

vojnika i podoficira, na čelu sa dva ofi-cira.

ovac, naš kon-tigent je morao da prođe kroz programintenzivnog treninga u Albaniji. Da bidostigli potreban stepen spremnosti,vojnici su prošli kroz dvoned eljniprogram treninga za mirovne misije kojije uključivao

u Shverin, Njemačka. Njihovzadatak bio je čuvaju i obezbjeđujubaze, kako bi obezbijedili zaštitu, kao isnage koje bi u slučaju potrebe brzoreagovale. Svi albanski kontigenti su, odstranenadređenih i kolega, ocijenjeni kaodobri vojnici, profesiona -

Prije slanja trupa u Rajl

j

osnovni, kao i trening zamisije,

da

lni i dobro trenirani.

Kasnije je broj trupa povećan na 70 ljudi,

koji su se rotirali na 6 mjeseci, a misija je

završena decemba 2007. godine, kada je

baza u Raj -

Aprila 2008. godine odlučeno je od strane

Albanskih oružani

-

-

-

Albanija je, počevši od 2002. godine, pos-

lala trupe u Kabul, Avganistan, pod turs-

kom komandom. Kontigent se sastojao

od 22 vojnika, podoficira i oficira. Oni su

zaduženi da čuvaju objekte ISAF u Kam-

lovcu predata bosanskim vlas

tima.

h snaga (AAF) da se u

Sarajevo pošalje Vod za uništenje eksplo

zivnih sredstava pod danskom koman

dom, kako bi doprinio operaciji ukla

njanjaminauokvirumisijeALTHEA.

Iskustva drugih

Albanski vojnici od Bosne do Iraka

nobacačkihpaljbi i drugim izazovima.

-

Albanija je koosnivač Mulga jugoistočne Evrope, poz-

natijih čna brigada SEEBRIG.Ova brigada se sastaje po potrebi, sastalnim osobljem iz država koje takođedaju svoj doprinos. Albanija daje dopri-nos SEEBRIG sa 1 četompješadije i četomza inžinjering, kao dopuna osoblju. U pe-riodu januar avgust 2006. godine štab

i njihova četa za podrškuSAF, a Albanija je

učestvovala sa 9oficira i podoficira.

-počev od humanitarnih, mi-

rovnih, operacije podrške miru za bor-bene zadatke

-

U budućnosti doprinos Albanskih oruža-nih snaga misijama Alijanse fokusiraće sena osposobljavanje za ratne operacije,uporedo saoperacijamazapodrškumiru ihumanitarnoj pomoći, koji su spremni zaslučajeve iznenadnih promjena prirodeprijetnji. -

-

-

Oružanim sna-gama, naročito -

, određ zaNATO misije. Primjenjujući lekcije na-učene ulažući na-pore na o

U septembru 2008. godine, Albanija jerasporedila dodatni kontigent u Bagdad,Irak, za jednu rotaciju, opet iz CommandoRegiment.

tinacionalnihmirovnih sna

kao Jugoisto

SEEBRING jebila premještena u I

Albanski vojnici su uspješno obavilimnoge zadatke,

, kao i one koji se vode uIraku i Avganistanu - osiguravanje baza,patroliranje, observacija, kordon i traganje, vojna straža, kao i borbenemisije.

Fokus je na modernizaciji Albanskih oružanih snaga, treningu i edukaciji i interoperabilnosti.

Od 2005. godine, Albanija je je prihvatila iprimijenila Koncept za procjenu operacionalnih sposobnosti i feedback program(OCCE&F) pod rukovodstvom NATO,kakobi asistirali njegovim

snagama koje su proglašene u NATO združene snage ene

,kroz dnevne treninge,

premanju ljudstva i sredstvasnaga deklarisanih kao NATO Združenesnage, kao i primjenu NATO procjene

Regionalni doprinos

Pogled u budućnost

12 PARTNER

puDogan, kao i dapatrolirajuKabulom.

Od juna 2007. godineAlbanija je dala većidoprinos misiji ISAF

-obezbje-

đuju Logističku Bazu u Herat -

-

Učešće i doprinos Albanskih oružanihsnaga (AAF) je proširen u geografskomsmislu, kada se Albanija priključila misijiu Čadu koja je vođena od strane EU, pos-lavši 62 vojnika pod francuskom koman-dom. Njihov zadatak je da budu

-

ne, Albanija je bilameđu prvim-

odlučila da po-šalje svoje trupe, zajedno sa američkimvojnicima iz 101. Airbone divizije u Mo-sul, Irak. Albanski kontigent, Com-mando Regiment, u poč -

-na nivo čete, i sad se sastoji

od 120 članova (vojn -

obezbjeđivanje Mosul u sa-radnji sa američkomtenkovskomčetom;

eričkim vojnicima pro-našli oružje, municiju, uhvatili ljude kodkojih su pronađeni i predali ih američkimvlastima;

održavanje reda i obezbjeđivanje

sprovođenje kontrole i potraga zaosumnjiče Arapskusocijalističku Ba'ath stranku. Svi gore po-menuti zadaci su ob na profesi-onalan način. Albanski kontigent se iz-borio sa velikim brojem incidenata, mi-

, poslavši kontigentod 112 ljudi uHerat, pod italijanskomkomandom. Njihov zadatak je da

u u Avganistanu.

Od 2005. godine mala grupamedicinskihsestara i doktora je angažovana u Kabulu,zajedno sa osobljem iz Hrvatske i Makedonije, uokviru JadranskePovelje 3.

podrškasigurnosti, da obezbijede zaštitu humanitarnih i vojnihkonvoja, patroliranje itd.

Sredinom drugog Zalivskog rata, aprila2003. godizemljama koja je sa Sjedinjenim Državama i koalicijom voljnih,

izetku je bio sas

tavljen od 70 vojnika, ali je od 2005. godine proširen

ika, podoficira, oficira).Njihovi primarni zadaci su:

- aerodroma

- patroliranje gradomMosul, gdje smo usaradanji sa am

- pumpii kontrolisanje redovavožnje vozova;

-nim koji podržavaju

avljeni

Iračkamisija oslobađanja

Iskustva drugih

nivo 1 (interoperabilnost) i nivo 2 (sposobnost),

anskimoružanim snagama u postizanju i održavanjuNATOstandarda.

Doprinos Albanskih oružanih snaga ope

racijama, od strane NATO i EU,

grubo predstavlja 10% njihovih izdataka

za vojsku. Osoblje koje se bira zamisije su

u potpunosti profesionalni vojnici, koji su

tu na dobrovoljnoj osnovi

, kako bi zadovoljili sve us

lovekoji supotrebni zamisije.

Ovaj doprinos, zajedno sa drugim zaht

jevima za prikupljanje sredstava kojima

NATO raspolaže, kada Albanija postane

punoprav j ,

, kako bi se transformisala

od konzumenta bezbjednosti do izvoz

nika bezbjednosti. T

-u skladu sa OCC E& F, su samo

neke od mjera koje će pomoći Alb-

-

vođenim

, psihički i fi-

zički spremni -

-

ni član sl edeće godine vjero-

vatno će se povećati. Ovo je cijena koju

Albanija plaća

-

o je cijena koja se pla-

ća za slobodu, demokratiju i tržišnu eko-

nomiju. Albanski premijer gospodin Sali

Beriša je objavio da ćeAlbanija uraditi sve

što je potrebno kako bi zaslužila puno-

pravno članstvo u NATO i EU. Ovo je

neopoziv smjer za Albaniju i njene gra-

đane.

Opasno i toliko nepotrebnoKako se osloboditi viška naoružanja

Naše raketno gorivo biće uništeno u Švedskoj. Od deset skladišta ostaju tri...

PARTNER 13

Odgovorno tvrdim da stanje sa ubojnimsredstvima u Crnoj Gori držimo podkontrolom. S

ane ekološki biser uEvropi i apsolutno smoopredijeljeni da sesredstva naoružanja neutralizuju bezposljedica po okolinu. Na tome, u radu,insistiramo i sa stranim i

avati.

na osnovutihprocjena elaborati pokazali dauCrnoj

tručni organi Gneralštaba iMinistarstva odbrane ulažu maksimalnenapore da država ost

domaćim part-nerima - kazao je načelnik Odjeljenja zalogistiku Vojske Crne Gore, pukovnikDragoslavVuksanović.

Studije, koje su jednu za drugom sačinilieksperti izGeneralštabaVCG i stručnjaciUNDP-a i OBES-a, a u vezi sa tehničkomprocjenom municije u Crnoj Gori, dalesu gotovo identične rezlatate - problem saviškom naoružanja je ogroman i hitno gatreba rješ

Vuksanović je pojasnio da su

Gori ima11.700 tonaubojitih sredstava, ada su realnepotrbeoko2.000 tona.

„Konstatovali smo da je višak iznosi oko9.700 tona, te da se municija nalazi na 10lokacija, u 10 skladišta. U obje studijeocijenjeno je

ito upogledu rješavanja tog viška

Predstavnici Ministarstva odbrane potom su (sa predstavnicima Ministarstvainostranih poslova) potpisalisporazum sa SAD o uništavanju malog ilakog naoružanja i raznih vrsta municije,kojim je opredijeljeno 1.808 tona municije.

Do sada je kroztaj program,uništena71 tona.

da postoje mnogobrojniproblemi u pogledu čuvanja, raspola-ganja, održavanja municije, a naroč

“, rekao jeVuksanović.

-

tehnički

-

, kako tvrdi Vuksanović,

On je rekaoda jeGeneralštabnakon toga

započeoprogramuništavanjamunicije sanestabilnim barutom, koja „

-

-međunarod-

nom tenderu

me-đunarodnim partnerina, inicirala

vihdana tehničko rukovosdtvo projektaMONDE -

a“, naglasio jeVuksanović.

može, bezikakve kontrole, sama od sebe da eksplodira“.

„Mi smo uništili 33 tone takve municije... U istom procesu, na

, pod potpunim nadzoromevropskih i svjetskih bezbjedonosnihstruktura, prodato je oko 4.400 tonamunicije“, istakao je on.

Prošle godine, crnogorska Vlada, saje

Program MONDEM, kao dio Programaza razvoj kapaciteta za demilitarizaciju iskladištenje lakognaoružanja (SALW).

„Tada je uništeno oko 60 tenkova, a o

M je u završnoj fazi oko dogovora za uništavanje 1.100 tona municije,preko privrednih subjekat

Tema

14 PARTNER

On je dodao da je u završnoj fazi uništa

vanje opasnih materija raketnog goriva,

oksidatora i napalma.

On je rekao da je procjena Ministarstva

odbrane da oko 2.440 tona oružja može

biti predmet interesovanja za prodaju, te

da se ta suma nalazi na jednom od otvo

renih tenderaVlade.

erminisana, odnosnoda senaoru

žanje nemože prodavati državamakoje su

nabijelim listamaUN,EU iSAD.

„Crna Gora je potpisnica svih tih lista i

eventualnom prodajom, mimo tih pro

pisa, napravili bismo

da se problem viš

ka naoružanjamože riješiti od 5 do 10 go

dina.

„Neka od tih

a“, kazao je on.

Pukovnik je naglasio da jedinice Vojske

ulažu maksimalne napo

sredstava.

„Nažalost, manji dio sredsta

,

najboljim

standardima.

-

„To je prekoMONDEM-a već završen po-

sao. Materije se utovaraju na brod i biće

uništene u Švedskoj“, objasnio je Vuksa-

nović.

-

Vuksanović, međutim, dodaje da je pro-

daja det -

-

orgromnu političku

štetu, amalu ekonomskukorist“.

Vuksanović je pojasnio -

-

On je rekao da je većina municije, naža-

lost, pravljena da se uništi tako što će se

upotrijebiti, a ne rastavljati.

sredstva se ne mogu neutra-

lisati bez značajnih finansij

re za obezbje-

đivanje optimalnih uslova za smještaj i

fizičkoobezbjeđenje

va je moguće

uništiti jedinodestrukcijomeksplozije, ali

i u tim slučajevima MO i GŠ niti žele niti

mogu pobjeći od potpune odgovornosti

pred javnošću da to bude po

Nadam se da ćemo, u naj-

bržem mogućem trenutku, reći da smo

problem sa viškom naoružanja riješili“,

rekao jeVuksanović.

MihailoDanilović

OSTAJU SAMO TRI SKLADIŠTA

Vuksanović je podsjetio da su

me, Pljevlja,

Petrovići, Opatovo, Pristan, Sasovići,

Špiljice iGolubovci.

„Procijenili smo da za buduće

Vidjećemo među-

tim kako će se stvari “,

rekao jeVuksanović.

Većina skladišta

neka su praktično u centru

grada, poputOpatova. Tonije naša kri-

vica. Da su savezni zakoni -

n

.

ubojita

sredstva uskladištena na 10 lokacija i

to: Brezovik, Taraš, Roga

potrebe

odbrane, u perspektivi, treba zadržati

samo tri lokacije, i to one u Brezoviku,

Pljevljima i Tarašu. ,

, dalje odvijati

„ je blizu naseljenih

mjesta, a

ranije poš

tova i, manje bi ovdje bilo problema“,

kazao je on

ALBANIJA BEZ VIŠKA NAORUŽANJA

DO 2010.

Uništenje viškova naoružanja u Albaniji postalo je još više prioritet Ministarstva odbrane te zemlje poslije ekspozije u skladištu umjestu Gardec kodTirane, rekao nam je potpukovnikBardhylKollcaku.

u toj zemlji postoji višak naoružanja

, podsjetio jepotpukovnikKollcaku.

Albanija planira da se viškovanaoružanja oslobodi do 2010. godine.

---

l

Kroz proces reforme i smanjenja Al-banskih oružanih snaga, zaključeno jedaod 100.000 tona. Nekoliko tona je većuništeno uz pomoć NAMSA i drugihmeđunarodnih donatora

Čvrste sigurnosne i bezbjednosnemje-re, upošljavanje kvalifikovanih, penzi-onisanih oficira i podoficira koji sustručnjaci u ovoj oblasti, kao i među-narodna pomoć i savjetovanje će bitidioovevažne fazedemilitarizacije.

Podsjetimo uGadrecu je, prilikom po-menute eksplozije, poginulo 26 ljudi.Na osnovu preliminarnih podataka,uzrok eksplozije je tehničkagreška.

MONDEM SE REALIZUJE PREMA

PLANU

Predstavnik Ministarstva odbrane, samostalni savjetnik u Sektoru za politiku odbrane

- uništavanje hemijskiopasnih materija, razvoj kapaciteta zaskladištenje municije i menadžmentzalihama, demilitarizaciju viškovamunicije i uništavanje teškognaoružanja.

On je dodao su u toku završne aktivnosti na uništavanju hemijski opasnogmaterijala,

likvidiran.

toku i realizacija podprograma koji se odnosi narazvoj kapaciteta za skladištenjemunicije i menadžment zalihama, odnosno

,

“

funkcionisanje Vojske Crne Gore

“Samim tim do

”,rekao je on.

kazao da su predstavniciSAD, nakon potpisivanja Te

2 miliona dolarazauništavanjedijela viškovamunicije.

“

ovog programauništeno 1.500

tale municije”,rekao je on.

I.Radoman

--

Željko Popović objasnioje da MONDEM program (Monte-negro demilitarization) sadrži četiripodprograma

-

-

koji će biti izvezen u Šveds-ku i tamo

Popović je istakao da je u -

-

izrada građevinske dokumentacije zaperspektivna skladišta koja ćepo reali-zaciji ovog projekta biti uređena ponajvišim evropskim i NATO standar-dima.

Ministarstvo odbrane posebnu paž-nju posvećuje ovom projektu koji ćeomogućiti da projektovane količinenaoružanja i municije, potrebne za

, bu-du uskladištene i čuvane uz najvišemoguće standarde. -prinosimo povećanju opšte bezbjed-nosti naše države i naših građana

Popović jehničkog

sporazuma, donirale

Izrađena je posebna lista municije zauništavanje kroz ovaj program i koja sene preklapa sa MONDEM progra-mom.Do sada je preko

protivavionskih ručnihraketa STRELA-2M i u toku je pos-tupak uništavanja preos

Tema

ZAKON O MIROVNIM MISIJAMA USKORO OPET U SKUPŠTINI

Partnerstvo i kad je teškoP

aštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave u mirovnimmisijama i drugimaktivnostimauinostranstvu.

Opozicija je u julu napustila sjednicuSkupštine Crne Gore, pa je glasanje za tajakt, koji je pripremilo Ministarstvo odbrane, bilo nemogu

iti u skupštinskimklupama.

ozvoljava da, u drugom glasanju

oslanici u crnogorskom parlamentu us-koro će imati drugu šansu da usvoje Za-kon o upotrebi jedinica Vojske Crne Goreu međunarodnim snagama i učešću pri-padnika civilne z -

-

-će, jer je za njegovo

usvajanjepotrebnadvotrećinska većina.

Rukovodsto parlamenta najavljuje da ćepredlog tog zakona najvjerovatnije uvrs-titi na dnevni red druge redovne sjednicejesenjeg zasjedanja, ali ovoga puta relak-sirani brige da li će opozicija b -

Naime, predstavnici vladajuće koalicijeveć su iskazali spremnost da podrže tajpredlog, a Ustav im d -

zakon usvoje većinom svih

poslanika, odnosno takozvanom “apso-lutnomvećinom”.

Matični odbor za “skenerisanje” ponuđe-nog teksta - Odbor za bezbjednost i od-branu već je dao zeleno svijetlo za njegovousvajanje, a članovi tog skupštinskog tijelaiz vladajuće koalicije ne sumnjaju da će setouskorodogoditi i naplenumu.

Član Odbora za bezbjednost iz Demok-ratske partije socijalista (DPS) Ivan Kale-zić tvrdi za “Partner” da će Crna Goraimati puno pozitivnih posljedica od usva-janja zakona.

ima izuzetan značaj i njegovimusvanjanjem Crna Gora šalje jasan signalmeđunarodnoj zajednici, a e-dinjenimnacijama (UN) , Evropskoj uniji(EU) iOEBS-uda je jasnoopredijeljena zaočuvanje mira u svijetu, da je spremna dadapunidoprinosuočuvanju...Mirusvijetunekoobezbjeđuje i ako želimodakoristimo teblagodeti,moramodadamo i svoj doprinos“, kazao jeKalezić.

„Zakon

posebno Uj

On je ocijenio da je stav pojedinih partija,koje se protive zakonu, potpunoneprincipijela .

On je kazao da ne vidi

„Svezemlje u okruženju

,, ne s

-n

„Znači, želimo da koristimo sve blagode-ti, da živimou sigurnosti i bez ratova, a dane učestvujemo u njihovom ostvarivanju.Ne mogu da shvatim da je neko protivtoga. To nije u biću crnogorskog naroda“,rekao jeKalezić.

ništa negativno usolidarisanju sa ostakom svijeta i pruža-nju pomoći tamo gdje je potrebna.

imaju ovakav zakon iveć su uključene u misijama“, rekao jeKalezić.

U međunarodne snage upućuju se pri-premljene, obučene i opremljene jediniceVojske i pripadnici civilne zaštite i zapos-leni.

Poslanik Socijaldemokratskepartije i član Odbora za bezb-

jednost Borislav Banovićtakođe umnja daće zakon ovoga puta„proći“ na plenumu

15 PARTNER

Tema

i očekuje podršku od onih opozicionihpartija koje sedeklarišu „kao evropske“.

On smatra da će Crna Gora, usvajanjemtakvog akta, pokazati partnerima uNATO, EU, UN... da je spremna da po-mogne njihove napore

-

„Ali, i da smo čvrsto opredijeljenji zasaradnju i integraciju u svimoblastim

jednosti. Time će porastikredibilitet Crne Gore, a siguran sam ipomoć i podrška Crnoj Gori u drugimoblastima, pa i u ubrzanju procesa integ-racija u NATO i EU. Osim toga, za Vojs-kuCGbiće značajnopoboljšanje vještina,opreme i iskustva koje će steći tokompriprema i samog sprovođenja misije“,rekao jeBanović.

u misijama može biti inegativnih stvari, jer one nose određenirizik, ali senadada ihnećebiti.

Prvenstveno po život i zdravlje učesni-ka. Ali se nadam da će oni biti svedeni nanajmanju moguću mjeru. Za to je bitnoda se vrlo pažljivo definiše vrsta

“, rekao jeBanović.

istraživanju VojskeCrneGore pokazalo je da se oko 30 odstoprofesionalnih vojnih lica (PVL) pozitiv-no se izjasnilo o učešću umirovnimmisi-jama.

Ispitivanje stavova obavljeno je sa više od93 odsto profesionalnih vojnih lica, an-ketirane su sve tri kategorije koje bi even-tualno učestvovale u misijama: oficiri,podoficiri i vojnici pougovoru (VPU).

naj-jači signal predstavnicima građana u dr-žavnom parlamentu da Predlog zakona omirovnimmisijamausvoje jednoglasno.

„Partneru“ je i u Upravi policije potvr-đeno da će njihovi pripadnici oučestvovati u mirovnim misijama Uje-dinjenihnacija i Evropskeunije.

MihailoDanilović

, te da sa njima„dijelimo dobre strane saradnje i partnerstva, ali i one teže“.

a pai u oblasti bezb

On je kazao da

„

i mandatmisije, izvrši izbor, priprema i obukanaših vojnika

U prvom, internom,

Pozitivni odgovori u redovima Vojske,prema ocjenama mnogih u Ministarstvuodbrane, trebalo bi da predstavljaju

aktivn

PARTNER 16

Tema

VUČINIĆ: Nemožemomimo svijeta

“protiv te transnacionalne, savremene pri

jetenje ne može voditi država sama”, kazao je minista

On je ocijenio da pojavni oblici te pošasti u novije vrijeme šokirajuvajuglobalni strahkaonikadado sada.

“Svijet višeAD,

pokazala jesvijetu nepredviljivost i nasilnost terorizma, ali i globalnu solidarnost sanašimprij teljima iz SAD.

”, kazao je on.

slike stradanja nevinih žrtava ostajuunarodnom

planu i zadatakCrneGore.

“

Terorizam je globalni fenomen koji izaziva osjećaj nesigurnosti u bilokom dijelu svijeta i borbu -

r odbrane CrneGoreBoroVučinić.

me-đunarodnuzajednicu i izazi

nije isti. Na to nas podsjeća, prije svega, teroristički napad naNjujork i Vašington, u kojem su stradali ne samo građani S već igrađani iz više od devedeset država svijeta. Ta tragedija

a Pokazalo se i danepostoje razlike kada je riječonjegovoj osudi

Vučinić dodaje da u pamćenju Iopominju da je odlučna borba protiv terorizma na međ

Cijeli svijet je tada bio uz SAD, vođen osjećajem zajedništva i saosje-ćanja, ali i brigom za svoju sudbinu. Ne treba zaboraviti ni na napade uLondonu, Madridu, Beslanu, Baliju i drugim krajevima svijeta. I svi oninas upućuju na zaključak da ni jedna država nije dovoljno sigurna i jakada sama savlada tu savremenu pošast, već da je odbrana od nje jedinomoguća kolektvnim akcijama i participiranjem u međunarodnim save-zima”, kazao jeVučinić.

Nekima smeta bezbjedna Crna Gora

Predstavnici vladajuće koalicije ocjenjuju providnom priču pojedinihpartija koje se protive donošenju zakona i to obrazlažu brigom za životegrađanaCrneGore.

moramo shvatiti da teintegracije znače obav ze u zajedničkoj politici. Po mom mišljenju kri-tičari i protivnici zakona i slanja naših vojnika, čast izuzecima, deklarišusvojim stavom prije nacionalističku uskogrudost i ideologiju i suštinskonerazumijevanje i protoivljenje suštini integracij sa EU, NATO i susje-dima“, kazao jeBanović.

Kalezić tvrdi da je cilj tih opozicionih predstavnika -

„Nažalost, neka od 'bjelosvjetskih ratišta' bi vjerovatno još buktala i unašem okruženju i na drugim strašnimmjestima po svijetu, da nije bilozemalja i vojnika koji su došli da razdvajaju i mire. Nema zemlje EU iliNATO, pa ni neutralne evropske zemlje koja trenutno ili neke odpredhodnih godina nije slala svoje vojnike u mirovne misije. Pa kakoželimo da se integrišemo sa tim zemljama,

e

opstrukcija integracijeCrneGore.

Žene-vojnici

Marina u uniformi

PARTNER 17

Prisutnost ženauborbenim jedinicama

i uopšte tema “žena u vojsci” provo

kativna je i kompleksna iz prostog

razloga

k.

Sociolozi i psiholozi se uglavnom zala

žu za jednak tretman muškaraca i žena

u vojsci i tvrde da žene neke stresne

situacijemoguda prevladaju bolje nego

muškarci. Isto tako smatraju da je žena

danas svjesna s

za profesionalni angažman u

vojsci, sebi

ne izgubi svoj identitet.

ravnopravnost ženatrebada se vidi i kroz

-

što je od početka civilizacije

smatrano da je žena biološki određena

da rađa, ada jemuškarac ratni

-

vojih mogućnosti. Zna

šta hoće, a šta neće. Zato će, ako se

opredijeli

žena naći odgovarajuću

ulogu, ada

Vojni stručnjaci zemaljačlanicaNATOstanovištasuda

službu u vojsci. To je rezultiralo time da

oko 10 posto sastava u vojskama

,

dok je najmanji procenat u italijanskoj

1,6 sto i u oljskoj, gdje uniformu

nosi samo0,52 sto žena.

zema-

lja članica NATO čine pripadnice ljep-

šeg pola. Žena najviše ima u vojsci Ma-

đarske oko 17 odsto, Letoniji 16,2 od-

sto, Francuskoj 8,5 odsto, a u vojsci Ve-

like Britanije i Holandije po 8,8 odsto

od P

odSa druge strane Rusija ima dugu tradi-

ciju ženauvojsci. Trenutnou tojzemlji 85.000 ženanosi uni-formu, ameđunjima je25.000podoficira ioko60.000vojnika

r

-

Žene se prvi put masovnije uključuju u

vojne jedinice u prošlom -

ganistanuuključenooko1600 žena.

edovnog sastava. Oko 500 žena je na

mjestima visokih oficira - majora, pot

pukovnika i pukovnika.

vijeku. U Pr

vom iDrugom svjetskom ratu obavljale

su poslove u administraciji i sanitetu,

do vojnika sa borbenim zadacima.

Danas je u vojne operacije u Iraku i

Av

Vojska

nost, -

Kolege na poslu su u početku sa ču-

đenjemprihvatalimoje vojničko opre -

-

vojnici. I sada me pri-

hvataju kao njima ravnog pripadnika

jedinice. Za to se trebalo izboriti, a ja

sam, činimi se, u tome p

Mi žene smo nekako stabilnije i sigur-

nije u donošenju odluka, psihički jače.

Kod nas je potrebno samo potisnuti

emocije upojedinim trenucima.

-

ja se dokazivala, time sam

čini mi se, bar u mojoj jedinici dopri-

ni

će biti

ovako zanimljivo i da će to postati moj

životni poziv. Završila sam -

-

-

moj život

je krenuo nekim drugim putem. Znači,

bukvalno sam se posvetila vojsci i svom

poslu.

kod njih naišla na potpuno ra

zumijevanje i podršku.

d

jeljenje, ali su im rezultati koje postižem

u obuci na svim poljima otklonili sve

nedoumice o tome da li su žene spo

sobne da budu

otpuno uspjela.

Dok sam bila u Centru za obuku, a i po

dolasku ovdje, morala sam da se po

trudim da rezultati koje postižem budu

nanivou ili bolji odmuških kolega, da bi

me prihvatili kao ravnu sebi. Muškarci

sa ovih prostora se teško privikavaju na

ženu u uniformi. Ali kako je vrijeme

odmicalo, a

jela da se odnos prema ženama u

vojsci, uopšte, promijeninabolje.

I meni je bilo bitno da me prihvate, ne

samo kao kolegu, nego kao dio svog

tima, da me poštuju, da budu svjesni da

ja mogu da ih pratim u izvršavanju svih

zadataka. Nijesam ni slutila da

Srednju eko

nomsku školu, poslije samupisala Prav

ni fakultet, malo ga zapostavila, za

poslila se ovdje 2007. godine i

Danas Marina u jedinici ima izuzetno

fer odnos sa kolegama. Nema problema

u komunikaciji sa njima. Prema njenoj

Ferodnosi sakolegama

ocjeni, sada se, u principu, uvažava sve

što se

, Na

pitanje vidi li sebe i u Vojsci

Crne Gore, odgovara da šta god

to zbognjenogdjeteta.

radi na zahtijevani način, bez

obzira na to dolazi li od žene ili muš-

karca jer je bitnopokazati stručnost.

dugoročno

bude

činila, biće

18 PARTNER

I VojskaCrneGore je otvorila svoja vra

ta ženama, za koje mjesta ima u admi

nistraciji, ali i uborbenim jedinicama.

rvima

obrela u borbenom stroju Lake pješa

dijske brigade Vojske Crne Gore

Marina

vim kora

cima u uniformi, predrasudama o spo

sobnosti žena da budu vojnici, o oba

vezamažene,majke, vojnika.

Moja odluka da stupim u Vojsku Crne

Gore i opredijelim se za vojni poziv,

kaže Marina, bila je prouzrokovana ti

me što ovakvu vrstu posla smatram

velikim

ovaj posao i lju

dima koji se ovim poslom bave. Moj

brat je oficir Vojske Crne Gore i znam

koliko odgovornosti i poštovanja ti ljudi

noseu sebi.

Dopada mi se hijerarhija koja postoji u

vojnoj organizaciji i to izuzetno cijenim

i poštujem. I sama sam dobro organizo

vana poštovanje prema

ljudima, njihovim, ali i mojim obave

zama, lako se uklapam u dobro orga

nizovane sredine i mislim da je i to

jedan od razloga zbog kojih sam u

Vojsci pronašla sebe.

Udonošenjuovakveodlukeumnogome

sumipomoglimoja porodica i prijatelji,

-

-

Jedna od žena, koja se među p

-

je Ma-

rina Mitrić, žena, majka petogodišnje

djevojčice, vojnik po ugovoru.Na službi

je u pješadijskombataljonu u garnizonu

Nikšić. govori o svojoj ljubavi

prema vojničkom pozivu, pr -

-

-

-

izazovom, a ujedno sam to pos-

matrala kao sigurnost, stabilnost i bu-

dućnost koju na taj način mogu da

obezbijedim svom djetetu. Pored toga

mom ovakvom opredjeljenju doprini-

jela je ljubav od malih nogu prema vri-

jednostima koje nosi -

-

, a iz kuće nosim

-

-

za koje je to na početku bio veliki šok, ali

samkasnije, kad su uvidjelimoju odluč-

Zaštopozivvojnika?

Vojska

PARTNER 19

Dru iodmorženje sakćerkomnajbolj

Kadčinimdobro, to jeuprilogVojske

Svoje slobodno vrijeme najviše provo

dim sa porodicom i mojom petogo

dišnjom

i probleme. U trenucima koje

provodim sa njom

Ksenija j

žene, a

sve ostalo samo trebadapomogneda tu

ulogu odigra valjano. Kada je Ksenija

došla na svijet

jetetu nešto

pružim.

Život koji vodi žena, majka, vojnik je

naporan, pun obaveza, a sa druge stra

ne zanimljiv, lijep, siguran, pouzdan i

pun novih izazova nošenih poštova

njem i razumijevanjemporodice, prija

telja i kolega. Za takav život potrebna je

izrazita stabilnost, a ja je, ,

imam.

u

profesionalnom, a trudim se i u privat

nom životu. Nastojim da pri tome osta

nem ista, da se ne mijenjam, ne mije

njam prijatelje, sredinu u kojoj živim i

svoj

Ponekad se osjetim umornom, ali sve

probleme prevazilazim

Njima dugujem veliku za

hvalnost za pruženu podršku i sve što

sampostiglado sada.

-

-

kćerkom Ksenijom, potpuno

samu tim trenucima skoncentrisana na

njih i oni predstavljaju moj oslonac i

moju stabilnost. Samo jedan pogled na

Kseniju čini da zaboravim na sve po-

teškoće

osjećam se ispunje-

nom i laganom. Ništa u životu ne može

da te opusti kaodruženje sa sopstvenim

djetetom, toodmara i obogaćuje.

je moj najveći usp eh. Mislim

da je majčinstvo osnovna uloga

, znala sam damoram još

o nekome da brinem i to mi je bio naj-

veći podstrek da izdržim sve što mi se

dešavalo, ali i da ulažemu sebe kakobih

stvorila mogućnost da d

Točinim idanas.

-

-

-

čini mi se

Stojim stabilno na svojim noga-

ma, nosim se stoički sa obavezama

-

-

-

način života.

uz pomoć mo-

jih roditelja. -

Kad obučem uniformu, tad nisam višesamoMarinaMitrić, tad predstavljam isistem i organizaciju u kojoj sam. Tonosi i odgovor

-

činim.Ako činimdobro i akosam odvažna te osobine se pripisuju ivojsci, a tomečini ponosnom.

i učešće pripadnikaVojske CrneGore nezaobilazna je temao kojojMarina govori

specijalistička obu-ka, uz poznavanje jezika iuslova koji vladaju u zemlji u koju sepripadnici Vojske upućuju.

Vrijednostmuškog i ženskogživota je jednaka, kaže ona, ali priznajespecifičnost položaja žena, pogotovoako imaju djecu. Jer, u tom slučaju, že-na-vojnik ne odlučuje samo o sebi.Lično bi krenula u mirovnu misiju bilogdje u svijetu, uz uslov da njena kćerkabude materijalno obezbijeđena, u slu-čajuda senjoj neštodesi.

nost više. Ljudi me višene posmatraju samo kao osobu, nego ikao vojnika Vojske Crne Gore, sa kojom me identifikuju i pripisuju joj sveono što ja

Mirovne misije

kao i o redovnimi svakodnevnim zadacima, za koje je,po njenom mišljenju, samo potrebnododatna priprema i

, naravno,

Naravno,potrebno je obezbijediti i finansijskusigurnost.

MarinkoM.Slomo

Išlabihumirovnumisiju

Vojska

Starješina: Marina ne zaostaje

zamuškarcima

Komandant bataljona p

vanje obuke irezultate koje postižu vojnici po u

isti Marinukao vrlo dobro osposobljenog vojnika

rezultati

primjer i podstrek imuškarcima.

dasu žene suptilnije pri rukovanju osjetljivim elektronskim sredstvima,sredIzuzetno odgovorno rukuju i raspolažu njima i puška je

u 95% izvršavanjasvih postavljenih zadataka pariratimuškarcima.

otpukovnikDaniloDelić, govoreći o ženama vojni-cima u jedinici, posebno naglašava dasu uspješno završile početnu obuku uCentru za obuku, kao i to da je nastav-ljeno njihovo specijalističko obučava-nje zajedno sa ostalim vojnicima pougovoru. Cijeneći savlada

go-voru potpukovnik Delić če

,navodeći da su njeni na poljufizičke, taktičke, a posebno obuke iznaoružanja sa nastavom gađanja -

PotpukovnikDelić je takođe istakao-

stvima veze i sličnim uređajima.-

.Međutim, izuzetnoubitačna u nježnim ženskim rukama, učemu prednjači razvodnik MarinaMitrić, koja može

I autor ovih redova i njegovi sagovor-nici mišljenja su da žena danas i zaistazna šta hoće i šta može. Saglasni su da iu borbenim redovima Vojske CrneGore ima mjesta i za njih. Pa, dobronamdošle.

“Kada govorimo o Rusiji, ova tema jekristalno jasna.

To predstavlja veliki izazov za našepartnertsvo. I NATO i EU imaju jasanstav da partners

a.

k

vanje univerzalnih vrijednosti,

Šta je slj

implikacija kavkaskog konfliktauopšte i ruske politike. Zatim moramo

Ne uzimajući u obzir koje šta i kada uradio kada govorimo oavgustovskom konfliktu, Rusija je de-monstrirala nepoštovanje međunarod-nog prava i suvereniteta svogmanjeg sus-jeda.

tvo podrazumijeva poš-tovanje određenih dogovorenih pravilaponašanj Dokle god Rusija bira ignori-sanje ovih standarda, stvari se ne moguodvijati uobičajeno. Rusija odavno zah-tijeva da se tretira s poštovanjem, ka opostaje globalna sila. Ali poštovanje semora zaslužiti preuzimajući globalnu od-govornost i ozbiljno ču -

prije nego demonstrira-njenečije vojne snage.

edeće? Dozvolite mi da budemveoma jasan. Rješenje za ovu krizu jemoguće. Ali do njega semože doći jedinoukoliko su sve strane spremne na ustupkei izlazak iz trenutne situacije. Do rješenjase nemože doći ukoliko jednostavno tra-žimo da se Rusija “kazni”. NATO nijekaznena institucija, niti imamo potrebuda dovedemo do retoričke eskalacije. Neželimo da stvaramo veće tenzije. Tako da,dozvolite mi da vam ja, kao Generalnisekretar NATO, iznesem svoje viđenjesituacije.

Na početku, potrebna nam je razboritaanaliza

pronaći odgovarajuću politiku zasnova-nuna toj analizi.

Prvo, ja ne predviđam preokret u politiciNATO prema Rusiji. Ključni princip unašoj politici premna Rusiji - politicikonstruktivnog angažovanja ostaje is-pravan. Možda ćemo morati prilagoditinačin pristupa Rusiji, ali nam nije pot-rebna nova politika. Bez obzira koliko se

možda ne slažemo oko nekih pitanja,činjenica je da se NATO i Rusija suoča-vaju sa brojnim sličnim izazovima i zaNATO i Rusiju je bolje ukoliko se sa nji-ma suočavaju zajedno.

-

-postoje pozivi na novu procjenu

balansa između NATO i našeg ključnogzadatka kolektivne bezbjednosti. Takvadiskusija je sigurno opravdana. Ali po-novo, ja ne bih predviđaopromjenenašegpristupa. Član 5 već postoji, ne moramoga ponovo osmišljavati. Niti nas zadrža-vanje člana 5 obavezuje da se okrenemohladnoratovskomvojnomstavuuEvropi.

Treće, bez obzira na naš pristup premaRusiji, mi moram

Nastavićemo da po-državamo ovu zemlju u njenim evro-

To je razlog zaštosmo tako mnogo investirali u ovo partnerstvo.

Drugo, u novom bezbjednosnom kontekstu,

,

o podržati Gruziju. Ustvari, u svakom pogledu, to je najvažnijastvar koju moramo uraditi u kratkomperiodu. I mi to radimo.Mi pomažemoGruziji da procijeni i sanira štetu nastaluruskim akcijama.

atlantskimaspiracijama.

-

formirali smo Komisiju NATO- Gruzija.To je poslalo poruku Gruziji, kao i Rusijida geografija ne mora da određuje sud-binu, i

lice iz JužneOsetije koje su kampo-vale u okolini Gori. To nas je osnažilo unašem ubjeđenj

žati još konflikata. Nastavi-ćemo da podržavamo Gruziju, ali takođeočekujemo da ostanu posvećeni de-mokratiji i reformama. I to smo

Gruzija može ostati kamen spoticanja iz-među Rusije i Zapada kojadolaze. Ali nas to nemože spriječiti da sa-rađujemo sa Rusijom kad god su našiinteresi slični “

: ović

Ranije ove nedelje, posjetio sam Gruzijuzajedno sa ambasadorima Sjevernoatlantskog savjeta. Za vrijeme posjete,

da je era sfereuticaja završena.

U Tbilisiju smo imali priliku da vidimoizbjeg

u da narod Gruzije nemože izdr

onijasno

rekli svimnašimsagovornicima.

u vremenima

Izvor:www.nato.int

Priredila ZoricaRad

20 PARTNER

Globus

Era sfere uticaja je završenaGeneralni sekretar NATO Jap de Hop Shefer o rusko-gruzijskom ratu

Planincima treba mnogo

PARTNER 21

Osnovni preduslov za bezbjedno izvšavanjezadataka u planini, osim psiho- prip-remljenosti i osposobljenosti, jeste posjedo-vanje eopreme.

Spisak opreme za ozbiljne zadatke na visokoplaninskom terenu je duga ored hrane ivode podrazumij

jere, cepin, dereze, šljem, šta-pove

posuda za vodu,busola…).

ijeg) nanogu. Duž metalnašina koja treba da obezbijedi ravnomj

pokrivajudio noge od cipela dokoljena. Namijenje-ne su

tnogkamenja u cipele. Namanjim visinama,pri kretanju kroz vi-soku travu, štite odmokre trave, kao i odkrpelja.

Postoje lj -

Podloga za vre u služi kao toplotna izolacija.

može biti za jednu ili više osoba. U -

fizičke

i odgovarajuć

čak. Peva penjačku opremu (pojas,

prusik, karabin…), opremu za prenoćište (šator, vreća,

podloga), ostalu opremu (naočare za sunce,ski naočare, baterijska lampa,

su duboke,što treba da smanjimogućnost povredaskočnog zgloba, kaoi drugih spoljnih uticaja (kamenje, sn

đona često je ugrađenaernije

prenošenjeopterećenja.

da spriječeupad snijega i si

etnje i zimske vreće. U nekima semože spavati i na temperaturiod -20 stepeni, a i nižoj. Dobre vreće su laganei zauzimajumaloprostora.

ć

ko

Planinarske cipele -

gojzerice

Kamašne

V za spavanje

Šator

reća

Obuća

Kamp oprema

liko je šator za više osoba, on se često možepod

je boca sa gasom na kojoj se možeskuvati supa, čaj, ili otopiti sn

egu iledu, kao oslonac priveranju i spuštanju nastrmim zaleđenim padinama, za kočenje prilikom proklizavanja, teizradu bivaka u tvrdomsn

se nose nanogama, u slučajuda se ide po ledu.Postoje dereze sagurtnama, poluautomatskedereze i

edno kretanje i veranje po tvrdom i zaleđenom sn egu, strmim travnatim padinama i ulistopadnim šumama. Imaju 12 ili 14 zubaca.Pričvršćuju se za obuću pomoću traka za vezivanje.

luže da smanje opterećse

savlađuju dugačke d irančevi

eni, zavezivanje planinskih užadi, omči, l

aspašavanje. Nije preporučljiv za spajanje dvaveračka užeta. ela, preklapača i

ijeliti nadvadijela pri nošenjuu rancu.

ijeg (na usponi-ma koji traju više dana, kada se nemože nositidovoljnovode sa sobom).

je dio stan-dardne planinarske op-reme. Namijenjen je zaizradu stepenica i oslo-naca u tvrdom snij

--

ijegu.

-

automatske dereze. Dereze se koriste za bezb-j -

ij

-

s enost nogu(prije svega koljena), pogotovo kada

ionice ili nose tež.

je metalni prsten izduženog oblika,asluži za spajanje užeta sa klinom u stij

jestvica,privremenog osiguranja i sredstava z

Sastoji se od tij

Primus

Cepin

Dereze

Štapovi

Garabin

Penjačka oprema (tehnička oprema)opruge, a mopterećenje od 1800kg i više. Na svakomgarabinu ispisano je kolikoopterećenje izdrži.

ela. Za pojas se kači karabin er, kojim sepenjač vezuje za prusik. Nekada prvi penjač unizu nosi i grudni i donji pojas (jer je onizložen najvećoj opasnosti u sluč

eštački oslonci u st eni. Izrađuju se odkovanog če l ika , l eg i r anog hroma ,van

-

ože imati i maticu. Izdrži

Umjesto za cijelo tijelo, bolje je koristitiodvojen pojas za donji, a odvojen za gornji diotij j

aju pada), aostali samodonji.

služi za zaštitu od kamenja, kad pada savisine.

se ukucavaju u stijenu, procjep ustijeni, led ili snijeg. Pri veranju služe kaovj ij

adijuma, molibdena i specijalnihaluminijumskih legura. Dužina klinova je 430cm. Dijele se na vertikalne, horizontalne,dijagonalne, univerzalne, klinove sa alkom,žljebaste klinove, specijalne, ekspanzione,drvene, sniježne i ledeneklinove.

Postoji ia to je kratko uže ("zamka") i dva

karabinjera.

Ppk.MarinkoM.Slomo

pojasa

Šljem

Klinovi

oprema za osiguranje od posljedica

pada,

Vojna tehnika i oprema

Komandant Združenih snaga NATOiCrnojGori 9.

i 10. septembra. -

arstvu odbrane admiral Ficdžerald

u Evropi i američkih pomorskih snagazaEvropu iAfriku, admiralMarkFicdžeraldboravio jeuposjet

Svečanim dočekom, uz vojne počasti, američkog gosta dočekali su ministar odbrane Boro Vučinić i v.d. načelnika Generalštaba VojskeCrne Gore viceadmiral Dragan Samardžić, nakon čega su održani razgovori.Tokom posjete Minist posjetio je kasarnu»MilovanŠaranović«uDanilovgradu.

Grupa od 32 podoficira VCG, na kursu, u kasarni ,,Masline”, uorganizaciji trening tima komande NATO u Napulju, upoznali suse sa temama bitnim za izgranju kvalitetnog podoficirskog lancapodrške i postizanjapune interopreabilnostiVCGiNATO.Teme -

remenski menadžment i druge aspekte pod-oficirske uloge. te vrste, u poslednjih godi-nudana.

su se odnosile na transformaciju uloge podoficira, savjetovanje potčinjenih, v

Ovo je četvrta aktivnost

22 PARTNER

Vijesti

Kurs podoficira Vojske Crne Gore

Vršilac dužnosti načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić primio je novoimenovanog vojnog atašea Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Crnoj Gori pukovnika NejdželaFena, kome jeovoprva zvaničnaiceadmiral Samardžić je ukratko predstavio najvažnije aktivnosti u Vojsci

CrneGore AtašeUK jepodržaoopredjeljenjeCrneGore za članstvouNATOiaktivnosti koje seuvezi sa timprovode

--

posjetaCrnojGori.V

..

Viceadmiral Samardžić primio vojnog atašea Ujedinjenog Kraljevstva

Pripadnici planinskog bataljona Brigadeza specijalne operacije Vojske Crne Gorezavršili su obuku u kanjoningu, nadomakŠavnika, u kanjonu rijeke Komarnice Ne-vidio.Obuci u kanjoningu prethodila je usp-ješno završena obuka u savladavanju vo-denih prepreka, ljetnjem alpin -

-.

-

--

inskih pred-jela.

e zahvalio na saradnjiinstruktorima planinskog kluba AMBI

izmu, gađanju iz zajedničkog naoružanja i samostalnoj ishrani uprirodiKomandant Brigade za specijalne operacije potpukovnik Dragutin Dakić izrazioje zadovoljstvo visokim stepenom osposobljenosti vojnika i starješina u savladavanju nepristupačnih plan

PotpukovnikDakić j

koje je predvodioRadivojeVuković.

… i vojnog atašea Makedonije

Samardžić novoimenovanog vojnog atašea Republike Makedonije, pukovnikaDončeKuzmanova.U razgovoru je konstatovano da je dosadašnja saradnja između Vojske CrneGore iOružanih snagaMakedonije bila veomadobra.

je primio i -

Svečani prijem na školskom brodu Jadran

Admiral Mark Ficdžerald naš gost

Obuka u kanjoningu

Svečanim prijemom na palubi školskog brodaproslavljen je 75. rođendan ovog jedrenjaka. Pod okićenim

jarbolima domaćini su bili komandant Mornaričke baze VojskeCrne Gore, kapetan bojnog broda Rajko Bulatović i komandant

, kapetankorvetePredragSupić.suministar odbrane

Boro Vučinić i ministar pravdeMiraš Radović sa saradnicima. Nasvečanom prijemu načelnika Generalštaba Vojske CrneGore viceadmiral Dragan Samardžić, strani vojni atašei, gradonačelnici Tivta i Herceg Novog, direktori javnih preduzeća iličnosti iz kulturnog, javnog i političkog životaCrneGore.

,,Jadran”, 29. av-gusta,

“Jadrana”Proslavi u imeVlade Crne Gore prisustvovali

bili su i-

Ministar Boro Vučinić posjetio GrčkuMinistar odbrane Crne Gore Boro Vučinić predvodio je delegaciju Ministarstva odbrane koja je 16. i 17. septembra boravila u zvaničnoj posjeti Ministarstvu odbraneRepublikeGrčke. Tokomposjete,ministarVučinić sastao sesa grčkim ministrom odbrane Evangeloso rčkuavionsku industriju. Delegacija Ministarstva odbrane položila je vije

--

m Meimarakisom i obišao gnac na

spomenikNeznanomjunakuuAtini.

Dnevnik vojnog posmatrača

PARTNER 23

Prije nekoliko mjeseci tokom redovne pat-role u mjestu Bo Water Side, na samojgranici Liberije sa Sijera Leoneom, dobilismo pomalo neočekivanu informaciju da jeprije dva dana nestala šesnaestogodišnjadjevojka. mo alarmirali pripad-nike UN Police i pakistanskog kontigenta.Po naređenju Komandanta Sektora 2 (učijoj se zoni odgovornosti nalazi pomenutomjesto) odmah je formiran tim (čiji sam i jabio član) sa zadatkomda ispita cio slučaj.

je krenuo u Bo

Water Side i na početku istrage smo se sreli

sa poteškoćama. Gdje god da smo pokušali

da dođemo do bilo kakve informacije, sače-

kao nas je zid ćutnje. Lokalno stanovništvo

se navodno čudilo o čemu mi to pričamo,

Odmah s

,

Tragom informacije, tim

govorili su namda se tako nešto nikada nije

dogodilo u njihovommjestu itd. Međutim,

kako smo dublje zalazili u istragu, (malo

podmićivanjem, moram reći malo i zastra-

šivanjem) došli smodo informacije da se to

stvarno desilo, ali da niko ne smije da priča

o tome, u strahu od strašne osvete koja ih

može stići. Na pitanja od koga se boje i ko

im se može osvetiti, uvijek bismo dobili

da bi nambilo bolje daprestanemo

sa istragom, jer ne znamo sa kim imamo

posla. Ipak, daljim ispitivanjem slučaja doš-

li smo do podatka da je djevo

su je oteli pripad-

nici kulta „ZENDE“, jer se nekoliko dana

prije nemilog događaja, zamjerila jednog

pripadnici kulta.

,

odgovor

jka stvarno

nestala prije dva dana i da

Tragomdobijenih informacija stigli smodo

jednog sela udaljenog odBoWater Side oko

70 km i koj

vrši. Poslije više od sat vr

ovd

e se zove „Devil Hill“, što u

prevodu znači „Đavolje brdo“. Po dolasku u

selo, tražili smo da razgovaramo sa „Town

chief “-om, tj. vođom sela. Rečeno nam je

da je on sada zauzet nekim hitnim i ne-

odložnim poslom, ali da će doći kada to

za emena vođa sela

je došao i ljubaznonas je pitao šta želimood

njega i njegovih sunarodnika. Objasnili

smo mu cjelokupnu situaciju i rekli mu

razloge zašto smo tu. On nas je samo blago

pogledao i rekao da možemo da se vratimo

odakle smo došli, jer je za nas nema

ništa. U međuvremenu uočili smo da se

nešto čudnodešava ispred jedne kuće, jer su

Dnevnik

kroz koji djevojka mora proći, da bi postala

pripadnik kulta i da je za vrijemeobreda koji

traje oko m

eladanamobjasni kakav je toobred,

ali smo mi u međuvremenu saznali da taj

obred trajemjesec dana, jer je toliko potreb-

no da se djevojka oporavi od „hirurškog“

zahvata, kojim joj se uklanja materica i da

tek n

-

erimo da je ona dobrovoljno

prišla kultu, gospođa nas je pitala da li zna-

mo ko je čovjek koji je došao sa njom!?Niko

od nas nije znao ko je on, a ona nam je rekla

da je to lično ministar obrazovanja u Vladi

Liberije i da nam on može potvrditi cijelu

priču, nakon čega je taj čovjek to i uradio.

Rekao nam je da je sve tačno što je gospođa

rekla i da nema razloga za brigu i daljom

istragom.

Rekli smo da ćemo istragu završiti, samo

treba da nam dozvole da vidimo djevojku i

da nam ona potvrdi ovu priču, a ako nam to

ne dozvole, mi ćemo morati, makar i uz

upotrebe sile, da vidimo djevojku. Nakon

ovoga, gospođa, kojoj i dan danas ne znamo

ime, naglo je ustala i počela da viče na nas.

Rekla nam je da ne znamo sa kim imamo

posla i da je ona toliko moćna da može da

sm

jesec dana niko ne može vidjeti.

Nije želj

akon toga ona može postati pripadnik

kulta. Na naše insistiranje da vidimo djevoj

ku i da se uvj

ijeni bilo kogministrauVladi, kao i da je

ona ta koja je dovela predsjedicu Ellen John

son na vlast, da ne guramo nos tamo gdje

nam nije mjesto jer su pripad

i da bi tada za

nas nastupio pakao, kakvog ne možemo sa

njati ni unajstrašnijimsnovima.

U tom trenutku zvali su nas iz baze i naredili da se vratimo. Po dolasku u bazu napisali smo izvještaj i proslijedili komandi sektora.

Sj, dobili smo dopis iz komande da je

naša istraga završena

r je navodno sve u redu.Saznali smo da je neko zvao komandu i naredio obustavu istrage.

k

-

nici kulta

„ZENDE“ raspoređeni svuda poLiberiji i da

rat može ponovo da počne u roku od samo

nekoliko časova, ako bude potrebno. Rekla

nam je da namu tom slučaju neće pomoći ni

svonaoružanje, ni sva borbena vozila, kaoni

svi vojnici koje je UN poslao,

-

Pošto su se udaljili, mi smo stajali još neko-liko trenutaka, čudeći se novonastaloj situa-ciji. -

--

utradan u očekivanju novih naređenja saslučajem

, da smo uradili dobarposao i da se više ne moramo opterećivatiovimproblemom, je

-Svima nama je bilo

jasno da je u jednoj zemlji, razrušenoj iopustošenoj dugogodišnjim građanskimratom, skoro sve moguće, pa i to da se žrt-vuju životi mladih djevojaka, zarad nečijihinteresa.

apetanSaša Jovanović

24 PARTNER

na vratima te kuće stajala dva mlada muš-

karca, koji ni su dozvoljavali nikome da

priđe kući, osim dv ema ženama koje su

stalno ulazile i izlazile iz kuće i uvijek uno-

sile neke trave i bilje unutra. Na molbu da

uđemo u tu kuću i pogledamo šta se tamo

dešava, vođa sela nam je, sada već dosta

ljutito i pomalo drsko

i smo ipak

odlučili da uđemoukuću,međutimza samo

par minuta svuda oko nas se skupila masa

ljudi iz sela, koji nam nijesu dozvolili ni da

priđemo kući, a kamoli da uđemo unutra.

Svima nama iz tima je tada postalo jasno da

se u toj kući nalazi kidnapovana djevojka.

Odlučili smo da stvar ist eramo do kraja, pa

šta bude. Pokušali smo da ponovo razgova-

ramo sa vođom sela, ali on nas je samo

ignorisao i ponovio da sa nama on nema o

čemu da razgovara i da mi ovdje nijesmo

poželjni. Takođe nam je rekao, ako želimo

da sa nekim razgovaramo o ovome, da istog

dana u 17:00 časova budemo u Bo Water

Side u policijskoj stanici LNP-ja i da će tamo

doćinekokoćenamsve razjasniti.

u Bo Water Side i sačekali do

zakazanog termina za sastanak. Ni

koga očekujemo i na šta sve možemo

naići tokomdalje istrage.

Tačno u zakazano vrijeme ispred policijske

onrovijskih

registarskih tablica. Iz auta su izašli jedna

starija gospođa u liberijskom nacionalnom

odijelu, jedna djevojka, savremeno obučena

i jedan stariji gospodin u od elu. Odmah su

ušli u policijsku stanicu i predstavili se kao

„predstavnici naroda“, ne saopštavajući svo-

ja imena. Nakon našeg predstavljanja, od-

mah smo im saopštili zašto smo tu, šta želi-

mo i na šta smo sve ranije tog dana naišli.

Starija gospođa, koja je očigledno bila ta ko-

ja će sa nama razgovarati, jer su ono drugo

dvoje samo ćutali i slušali, rekla je da tu

nema nikakvog slučaja kidnapovanja, da je

tačno da se nestala djevojka nalazila u toj

kući, ali da .

Na naše pitanje zašto nam nije dozvoljeno

da je vidimo, reklanam jeda jeu tokuobred,

je

j

, odgovorio da nam je

rekao da mi ovdje nemamo šta da tražimo i

da bi nam bilo bolje da odemo.M

j

Vratili smo se

jesmo

znali

stanice parkirao se crni džip, m

ij

je ona dobrovoljno prišla kultu

Dnevnik

Kamp o NATO

PARTNER 25

NVO ,,ALFA-Centar“ a orga

nizovala je regionalni evroatlantski

kamp REACT 2008 u periodu od 1. do

kom Polju. U

predivnom prirodnom ambijentu, na

svježem planinskom vazduhu, u pozi

tivnoj seoskoj atmosferi, okupilo se pe

deset mladih ljudi iz svih djelova regi

ona, kao i iz svih mjesta Crne Gore.

evro

atlantske integracije, odbrana, NATO,

bezbjednost, Vojska, regionalna sarad

nja, antiterorizam) inicirala su mnogo

brojnediskusije i zanimljivedijaloge.

Bila je to sjajna prilika zamlade ljude sa

prostora bivše Jugoslavije i drugih ze

malja da se upoznaju, druže, or

ke aktivnosti zabavnog,

sportskog i kulturnog karaktera. Sa

mim sadržaj

iz Nikšić -

5. septembra u Crkvič

-

-

-

Dvadeset četiri predavanja eminentnih

stručnjaka iz različitih oblasti ( -

-

-

-

ganizu-

juneke zajednič

-

ima su bili iznenađeni

mnogi, kako sami uč

-

nja, u poslijepodnevnim satima, uč -

-

-

dio za taj dan. Tako su svi

uč i da predstave na najbolji

mogući nač

-

Opšti zaključak je da aktivno učešće uevroatlantskim strukturama, jača r -

zemaljaregiona garantuju sigurniju budućnost

-

Učesnici nijesu mogli sakriti -

esnici kampa tako

i mještani sela. Nakon serije predava

es

nici kampa su mogli sami da osmisle

svoje slobodno vrijeme ili da se pri

klju e nekoj od aktivnosti koje je orga

nizator predvi

esnici mogl

in svoju zemlju, istoriju,

tradiciju, sadašnje prilike i život u nji

hovoj zemlji, a sve sa ciljem da probude

radoznalost i podstaknu interesovanje

ostalih ljudi da možda jednog dana

posjetenjihovudržavu.

egionalna saradnja i povezivanje

i prosperitet generacijama koje stasavaju.

odušev

č

ljenje, dijelom i enje, ljepotama

ovog kraja i originalnom i visoko pro

fesionalnom organizacijom kampa.

i njihovi izrazi

lica, nego mnoge

ivali i oganizatorima i ljudima iz

ovog kraja. Na samom kr

esnici su izrazili želju da opet posjete

ovaj kraj,

i druženje u nekoj od zemalja

regiona, a ako ne tamo, onda svakako u

CrnojGori narednegodine.

Pokrovitelj ovog kampa bilo je Minis

tarstvoodbrane.

iznenađ

-

O

tome su više mogli reć

riječi hvale koje su

upuć

aju kampa svi

uč

da nastave druženje i da raz-

mjenjuju znanja i iskustva. U krajnje

pozitivnoj atmosferi, učesnici su se ra-

zišli u nadi da će biti sli nih prilika za

saradnju

-

Aleksandar Dedović - izvršni direktor

NVO„Alfa centar“

č

Povodi

Sa procesom uniformizacije crno-gorske Vojske, što je intenzivnije bilokrajem19. vijeka, ukazala se i potrebazauspostavljanjemsaradnje sa doma-ćim radionicama i inostranim majs-torima i firmama od kojih je naru-čivana vojna odjeća i oprema. Tako jeMinistarstvo odbrane Crne Gore,osim što je, u tom smislu, angažovalocetinjske, podgoričke i kotorskemajstore, sarađivalo i sa poznatim fir-mama iz Austrije, Rusije i Francuske iradionicama u Beogradu. Eto, naprimjer, 1889. godine od Lešhornanaručeno je 50 kožnih i 30 poluzlat-nih kaiša, 50 svilenih, 20 srebrenih i10 zlatnih kita, kao oficirska oprema.Sva količina, ostalo je zapisano, us-tupljena je Jovanu Piperu, ovlašće-nom nabavljaču i povjerenikuMinis-tarstva odbrane, da je proda oficiri-ma, po utvrđenim cijenama. Kaiši suranije bili naručeni i od moskovskefirme„Živago".

--

šaljemustre za oficirske kite od pletenekože ili od crveno-plavo-bijele vune,jer su se, prema zapisu, svilene poka-zale nepraktične. Jednom prilikom,Ministarstvo odbrane je odbilo ponu-du jednog obućara iz Hamburga zaisporuku 60 000 pari vojničkih cipela.Najvjerovatnije, CrnaGora nije bila ustanju da plati toliku količinu obuće, aprocijenjeno je i da njemačke cipelene mogu na našem terenu zamijeniti

Nije bilo tendera u savremenom poslovnom smislu, ali je, recimo, od Lešhorna sa Cetinja traženo da po

Vojsku opremali domaći i strani majstoriVojsku opremali domaći i strani majstoricrnogorske opanke. Nije prihvaćenani ponuda ruskog liferanta Živaga,zbog neuklapanja u već formira

Džamadane za vojnu muziku izradio

je domaći majstor Medo Salagić, a

„gaće" su nabavljene u Dubrovniku.

Crveni vuneni pasovi za vojnumuziku

su naručene od izvjesnih Šabana i Ja-

kupa, kabanice je napravio Petar Ćuk,

a cipele podgorički obućari Murat

Koristović i Mitar Lisičić. Cipele su

kasnije naručene u Beču, od Karla

Ahonera. Bečki majstor je uputio se-

dam uzoraka, a Crnogorci su izabrali

„crevlje sa vezama". Nacrt za muzi-

kantske grbove je izradio kotorski zla-

tar Pero Šindolić. Artiljerci su imali

posebnu značku koju je bio izradio

neki domaći majstor, ali njom se nije

bilo zadovoljno. Zato je od bečkog

industrijalca Majera traženo da, na

osnovu već postojećeg rješenja, izradi

nove streljačke značke.

Do početka devete decenije 19. vijeka,jedini domaćimajstor za izraduvojnihstraješinskih oznaka bio je Pero Fatić.Sačuvani su računi iz kojih se vidi da jeon izradio veliki broj oficirskih grbo-va. Fatića je kasnije zamijienio JovanAndrić, zlatar iz Podgorice, koji jepostao najstalniji poslovni partnerMinistarstva odbraneCrneGore. Zva-li su ga JovanZlatar, aCetinjani su nje-govo pravo prezime bili zamijenili za-nimanjem. Bilo je i konkurencije me-đu majstorima. Andrić je, kažu, bio

neuniformneobrasce.

skup, a Kotoranin Šindolić je Minis-tarstvu odbrane ponudio niže cijeneza izradu oficirskih grbova.Matrice zaoficirske grbove su rađene kod bečkefirme

„V. Mayer's Sohne", po nacrtu doma-

ćeg majstora. Nerijetko, izrađene

mustre bi se, uz primbjedbe, vraćale sa

Cetinja. Čak je i Majeru prigovarano,

recimo, da je „držak od sablje veoma

tanak, što se bojimo da će se lomiti".

Poslovnost, dakle, nije bila strana ni

tadašnjim Crnogorcima koji su se,

takoreći, tek učili pravilima tržišnog

ponašanja.

I.Despotović

26 PARTNER

Feljton

Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru naodređenovrijeme,

1)UČetivojnepolicije

a)upješadiji

2)UBataljonuzapočasti

a)upješadiji (gardista)

3)ULakojpješadijskojbrigad

a)upješadijib)uartiljerijic)uARJPVOd)u inžinjerijie)usaobraćajnojslužbi

4)UBrigadizaspecijalneoperacije

a)upješadijib)uvezic)u inžinjerijid)uABH-odbranie)upomorstvuf)umornaričkotehničkojslužbig)usaobraćajnojslužbih)usanitetskojslužbi

5)UMornaričkojbazi

a)upomorstvub)umornaričkotehničkojslužbic)u intendantskojslužbid)usaobraćajnojslužbi

-

i

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica):zadužnosti:

(mjesto službovanjaPodgorica,Nikšić):zadužnosti:

(mjesto službovanjaDanilovgrad,Pljevlja,Kolašin,Kumbor):zadužnosti:

(mjesto službovanjaBar,Kumbor):zadužnosti:

Opštiuslovizaprijem:

Posebniuslovizaprijem:

Uzmolbuseprilažusledećadokumenta:

Prava iobavezezavrijemeslužbepougovoru:

Načinpodnošenjamolbe:

Molbesedostavljaju jedinicamaunavedenimmjestimasanaznakom“zaoglas”.

-da jezdravstvenosposobanzavojnuslužbu(utvrđujevojnoljekarskakomisija),-da imapropisanustručnuspremu,-danijeosuđivanzakrivičnod elonabezuslovnukaznuzatvoraodnajmanje šestmeseci,-daseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakzakrivičnod elozakoje segoniposlužbenojdužnosti,

-da imazavršenunajmanje srednjuškolu (III ili IV stepen),-danije stariji od28godinazaprijemurodu,odnosno30godinauslužbu,-kandidatkoji konkurišezavozačamora imatipoloženunajmanje “B” i “C” kategoriju,-prednost imajukandidati koji suodslužili vojni rok,- zagardiste -dasuvisinepreko180cm.

-autobiografija,- izvod izmatičneknjige rođenih,-uvjerenjeodržavljanstvu,-ovjerenakopija svedočanstva-diplomeozavršenoj školi,-potvrdada jeodslužiovojni rok,-ovjerena fotokopijavojničkeknjižice,-uvjerenjedaseprotivkandidatanevodikrivičnipostupak idanijeosuđivan,-ovjerenakopijavozačkedozvole (akokonkurišezavozačam/v),-ovjerenakopija ličnekarte, tačnaadresa ibroj telefona.

Ugovor sezaključujenaperiodod1(jedna)godinedana.Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja premaUredbioplatama;godišnji odmorpremaUredbiogodišnjimodmorima iodsustvima; zdravst eno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnuvojnuslužbunaodređenovrijeme.

- zaprijemuČetuvojnepolicije,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBataljonzapočasti,molbesepodnoseukasarninaaerodromu“Golubovci”,- zaprijemuLakupješadijskubrigadu,molbesepodnoseukasarni“Masline”,- zaprijemuBrigaduzaspecijalneoperacije,molbesepodnoseukasarniuDanilovgradu,- zaprijemuMornaričkubazu,molbesepodnoseukasarniuKumboru.

Kandidatekoji ispunjavajuusloveoglasa, komisija zaprijemupućujenaocjenuzdravstvenesposobnosti.Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popuneslobodnih formacijskihmjesta.Nepotpunemolbenećese razmatrati zaprijemuslužbu.Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni star ešina, a o izboru kandidati će bitiobaviješteniupropisanomroku.Zakandidatekojibudu izabrani zaprijem,određuje seprobni rad, radiprovjereosposobljenostizadužnost zakoju seprimajuuslužbu,u trajanjuod3(tri)mjeseca.

jj

v --

j

PARTNER 27

Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore

MISTARSTVO ODBRANE i

GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE

O G L A Š A V A J U