dohri otac , ANTIC

1-2 1977.

DOBRI OTAC ANTIC

GLASILO VICEPOSTULATURE

Izdaje Franjevacki samostan Vrbaniceva 35, Zagreb

Odgovor ni urednok: Fra Roko (Ivan) Tornic Vrbaniceva 35, Zagreb

Godisnja pretplata 20 dinara

Pojedini broj 5 dinara

Casopis izlazi dozvolom crkvenih redovnicloih poglavara

Svakog prvog cetvrtka u mjesecu slu­ zi se sveta Misa za sve pri iatelje, do­ brocinitelje i suradnike Vicepostula­ ture.

Za sve sto se u ovom G!asilu navodi iii nazivlje »cudo«, »svetcst«, »svetac« i slicno - to, u duhu crkvenih pro­ pisa, ureba uzeti ,i razurnjeti u nasern obicnorn I iudskorn nacinu izrazavanja. 0 svemu cvorn izireci ce konacni sud Sveta Cr kva.

Tisak: »A. G. Matos« Samobor

Nadleznim reoublickim r iesenjem list »Dobr i otac An tic« osloboden je pla­ canja osnovnog poreza na promet.

I Ill II Ill Ill I Ill Ill I Ill Ill II Ill Ill Ill I Ill I Ill Ill III m 111111111111111111 Ill II Ill I 111111111111111

i Ukoliko vas zanirna zivot i duhov- I I ~iie~c°~:,~g,fcA ANTE ANTICA I - 1. - DOBRI OTAC ANTIC -

~ Zivotopis napisao isusovac o. Ante ~ I ~i;~~~n;~ dinara. I - - ~ 2. - SVJETLO U TAMI ~

§ Kratki zivotopis napisao dr N. Fa- § =-~ ranetic, I_ _ Cijena 10 dinara. _ - - - - = = - - I===- 3. - KNA$k~~-BRI ~RA A~TEd D ., !==== rat 1 zrvotopis napisao r armc.

- Cijena 10 dinara. _ = = - - = = - - = = 5 4. - ZELJAN BOGA 5 - - ~ Osobni pristup fra Anti Anticu. ~ - Napiso J. Simunov. -

Cijena 10 dinara.

5. - GLASNIK VJECNE LJUBA VI

Zivotopis napisao prof. N. Ivanov.

Cijena 20 dinara. - - I 6. - PRED GOSPODINOM I = = ~ ~i~~k~::.azmatranja napisao J. ~ i Cijena 20 dinara. i ~- 7. - »DOBRI OTAC ANTIC« ! = Glasilo vicepostulature. = 5 Casopis za stovatelje oca Antica. E - - - - - - = Godisnja pretplata 20 dinara. = = = - - - - - - = = 5 Narudzbe prima: E = = = = - - = VICEPOSTULATURA = = = 5 Vrbaniceva 35 5 - - - - = = 5 41000 - Z a g r e b :: - - = = - - = = - - - - rn 11111111111111111111111111111111111111111111111 m 1111111111111111111 m 111111111111111111 ifi

t FHA KARlO BAllC

Izvrstan mariolog i skotista, uceni ali jednostav­ ni franjevac, zaljubljenik Hrvatske, nas fra Karlo Balle roden je 6. prosinca 1899. u Katunirna, u om<is­ koj opcini, Svrsio je srednju skolu u Sinju kao pi­ tomac Franjevackog sjemendsta i gimnazije. Obu­ kavsi redovnicku odjecu proveo je godinu novastva u Visovcu, a zatim je bogoslovske nauke svrsio u Makarskoj. Znanstveni stupanj doktorata stekao u Louvainu (Belgija) na osnovi rasprave De theologia mariana OFM saeculis XIII et XIV.

Profesorsku sluzbu je poceo u Makarskoj a god. 1933. postao je profesor dogrnatike na Papinskom sveucilistu Antonianum, nesto kasnije pak na Late­ ranumu. Dva puta je bio rektor Antonianuma i nje­ govo je djelo Aula magna.

Od god. 1938. bio je fra Karlo Balle predsjednik Povjerenstva za izdavanje djela Ivana Duns Scota. Bio je takoder utemel [itelj i predsjednik Meduna­ rodnoga skotlstickog drustva.

Iznimna i uspjesna djelatnost fra Karla Balica je mariologija. Jos je god. 1931. u Makarskoj pokrenuo Bibliotheca Mariana Medii aevi, a god. 1949. uterne­ ljio je Medunarodnu marijansku akademiju kojoj je dugo godina bio na celu. Brojni medunarodni i na­ rodni skupovi, zborovi i kongresi (rnedu njima i u Zagrebu - Mariji Bistrici) svjedoce o radu Akade­ mije i njenih suradnika. Papa Ivan XXIII. proglasio je Akademiju papinskom.

Kao strucnjak radio je fra Karlo Balic u poje­ dinim komisijama Drugoga vatikanskog sabora, a pisao je rasprave, clanke i biljeske iz dogmatike, ma­ riologije i filozofiije. Svestran, uman i obrazovan fra Karlo Balic je bio clan mnogih znanstvenih drusta­ va i ustanova, pokretac mnogih strucnih izdanja. Ali uvijek je ostao skroman franjevac djetinjskom lju­ bavlju privrzen svojo i Provinciji i rodenoj hrvatskoj grudd,

Nakon smrti 15. t ravnja 1977. tijelo mu je prene­ seno u Domovinu i pokopano je u njegovoj rodnoj zupi, u crkvi Marije Posrednice svih milosti, u Gos­ pinoj crkvi koju je fra Karlo podigao u svome rod­ nom rnjestu Katunirna.

Ljubljenom sinu KARLU BAL/CU clanu Reda inan]e brace LJUBLJENI SINE! S veseljem sagle­

davamo sto si sve u iivotu ucinio i za­ ista sjajno podurimao, i to Nas silno raduje. Isto tako smo veoma utjeseni i ohrab reni imajuci u vidu Tvoje mnogo­ brojne zasluge za sve sto je na dobro Crkve Bo iie, za veci procvat teoloske znanosti, za urtapreaenje proucavanja vjerskih istina o Bozjoj Majci Mariji. Vrlo dobro znamo kolike je sve i kakve koristi imala i Tvoja Redovnicka Obitelj, Tvoj franjevacki Red, a i sama zajednica Crkve od onoga sto si ucinio, savjetima potpomagao ili napisao.

LJUBLJENI SINE! Ovim Pismom z,elimo Ti od srca izraziti bas ova Nase veselje i veliku utjehu. Naime, u ime cijele Katolicke Crkve, kojoj po Bozjoj volji stojimo na celu kao zamjenik svetog Petra, zelirno i Tebi posvjedociti od kolike su vrijednosti po nasem rnisljenju, Tvoja mnogo­ vrsna djela koja si neutrudivo i nadasve pohvalnim zarom tolike godine vrsio. Dakako, htjeli bismo da Te, pouzdavajuci se u Bozje milosrae, u ovom casu posebno ohrabruje i podrzava svijest da si svoj zivot zaista korisno prozivio i svoje djelo sretno priveo kraju.

LJUBLJENI SINE! Zajedno s Tobom upravljamo Bagu svemogucemu pjesmu hvale i zahvale, jer si uz njegovu izdasnu ponwc uzmogao tako plodonosno raditi i ustrajati u mnogim pothvati­ ma sveucilista Antonianum, u veoma vaznim poslovima i zadacima koje Ti je povjeravala Sveta Stolica, kao i u obilatim odlukarna raznih meaunarodnih naucnih skupova i Kongresa koje si or­ ganizirao i vodio.

Zaista nam je drago zajedno s Taborn s posebnom ljubavlju slaviti Presvetu Bozju Majku, jer si, na neki nacin, svega sebe i sve svoje sile posvetio Njoj u cast, sirenju Njezina kulta, imena stovanja.

LJUBLJENI SINE! Veoma dobro su nam poznati i Tvoji osjecaji i Tvoja ljubav prema Isusu i Mariji, prema Crkvi i Kristovu Namjesniku. Na svemu tomu Ti zahvaljujemo; poradi svega toga s Tobom se veselimo; zbog svega toga ocinski Te tjesimo.

Ali ipak jos jednom molimo istoga premilosrdnog Otkupitelja i Njegovu Majku, Suotkupite­ ljicu, da s nebesa u ovom casu budu uz Tebe, da Ti podare dusevni mir i smirenost i priprave pre­ obilate nagrade za sve Tvoje zasluge. U zelji da sva ta dobra sto uspjesnije postignes, podjelju­ jemo Ti iz svega srca Nas Apostolski Blagoslov.

Dano u Vatikanu, dne 14. travnja 1977., cetrnaeste godine Nasega Pontifikata. PAPA PAVAO VI

1

Raspeta ljubav - ogledalo pomirenja Ljubav je pokretac iivota na zemlji i nuino

je covieku potrebna. Pocinje od davanja, a ne od uzvracanja. I Bog je prvi davao.

Ljubav je rizik, ponuda, a ne vlast. I Bog je usao u rizik. Ponudio je ljubav svima, jer lju­ bav se nudi, a ne traii.

Bagu mi ne trebamo. Stvorio nas je, jer nas je ljubio. A Boiia ljubav ne mogu dohvatiti ni zapovijedi, ni nauka, jer nije ovisna o vanjskoj izobrazbi. Ulaganje sebe za drugoga jest prava nesebicna ljubav.

Raspeta Ljubav je povezanost Boga i covieka, koja se ostvaruje u posluhu i predanju, u milosti i darivanju po zivim susretima u presv. Euha­ ristiji.

Raspeta Ljubav po nasim ustima govori, pre­ ko nasih. ruku radi, te po nasem srcu ljubi. Ona je mostograditelj izmedu nas i Oca na drugoj strani. Ona nam prasta, pa moli i Oca, da nam Otac oprosti.

Raspeta Ljubav pobjeduje grijeh i smrt.

NA sTO NAS POZIVA RASPETA LJUBAV?

Poziva nas na krscansku ljubav, koja oprasta svima u svako vrijeme, a posebno u Svetoj go-

Go spa u zivotu oca f ra Ante Antic a Tu medu riama tih i menametljiv,

a lipak jasan i prisutan. Njegovu blizinu tako snazno osjecamo, kao da je medu nama jos ziv, ikao da ga slusamo i da mu se povjerava­ mo. Za tolake velikane duha, koji su

se dstakli na podrucju duha ii sve­ tostrl, kazu da su bili »Alter Cris­ tus«, Slavni Dante Alighieri u svojoj

»Bozanskoj glumi« okarakterizirao je sv. Franu mijeoirna: »Fu tutto serafiioo in ardore - Bio je sav serafski farom« (Raj, XI. 37). Mo­ derni pisac Ii govornik Teodosio Da San Detole, veli: »Nessuno amo oome Iui seppe amare - nikada jos nitko nije ljubio kako je Fra­ no znao Ijubiti.« (Sdntesi frances­ cam.e, pp. 37-39). Renan je nazvao sv. Franu: »Jedinim sawsenim krs­ caninom poslije Isusa«, a Gandhi ga slavi kao jednog od najmudrijih ljudi svijeta. (I. Gabri, Zivot sv. Frane). Ove kreposti :resile su i zrcalile

se na z:ivotu njegova duhovnog si­ na, oca fra Ante Antica. Njegov .mvot i nije bio ruMa drugo, nego prozivljeno Evandelje s apostolom naroda, sv. Pavlom: »I ne .mvim vise ja, nego Krist zivii u rrneni« (Gal. 3,20). Tu do nogu One, ikoja je Majka

svete C11kve, kako ju je nazvao Pa­ vao VI. zakljucuju6i II. vatikanski sabor: Majka boljega sviijeta ii Uto-

aiste gnijesnika, pociva ii sniva, od­ mara se d preporada Z'ivot svetog covjeka J nasega brata; aiiji sapat usana jos cujemo, cije srce nije prestalo kuoati za nas; cije ruke, iako sklopljene na gru.dima, jos blagoslivljaju, a duh zanosi i osva­ ja. Tu medu nama je onaj, koji je Majku Bozju tako zarko ljubio i ljubi . . . Ona je rza njega bila, razumije se, poslije Gospodina Bo­ ga, najsveti1ja svetost, najljupkija ljupkost i najmudrija mudrost. Je­ dina Nada i Uporiste u ovom ras-

1plakanom d nemimom svije1:ru u kojem 2Jivimo. Velim tu, bra6o ,i sestre, u ne­

posrednoj b1izini sv. prilike, Maj­ ke svih ljudi, kojoj je povjeravao i jos mnijek povjerava sudbinu svog hrvatskog naroda. Danas, mozda vise nego dok je bio medu mama, u svom smrtnom tijelu, prati svo­ jim mocnim zagovorom zivot Ii zbi­ vanja u nasem Zagrebu, gdje je d izrastao u pravog velikana duha. Mozemo mirno :reel da je on

znak vremena u ovim prijelomndm zbivanjima d stremljenjima u zi . votu Crkve kod nas Hrvata. Dobrota se skriva kao ponornica,

ali kad izbije na povrsinu snazno natapa ,i obogacuje. Tesko je opisati duhovna dobra,

koja su potekla iz srca, koje je is­ kreno jzgaralo za sve ikoji su ga susreta1i, koje je tjesio, hrabrio i

ulijevao nadu u zivot li ,'bolje 'SU· tra. Ljubav je prodorna ,kao tople i

svijetle zrake nasega sunca, lmje ne miruju dok ne rasprse oblake, oba­ sjaju zemlju li ogriju ozebla i hlad­ na srca. Tko nam moze nabrojiti sve one duse, koje je milost Boz­ ia zahvatila i osvojila upravo p-re­ ko ifarivanja Kristove i Gosp1ne ljubavi, kojom je 1izgarala dusa oca Ante Amtica.

»ZJivjeti zivotom Marijinim: sve u Mariji, s Marijom, za Mariju i po Mariji«. Ovakvo predanje Majci Bozjoj izgradivalo je kroz povijest sv. Crkve sviijetle Likove i odgaja­ lo vrijedne sinove, koji su izrasli u prave duhovne velicine. Ta veli­ ka misao oca fra Ante ozivotvore­ na je u njegovu '.Zlivotu. To bi tre­ bala biti misao vodilja za svakoga od nas. Na to potice i II. vat. sa­ bor r1je6ima: »Sav spasonosni u­ tiecaj Blazene Djevke Marije na I iude . . . nikako ne prijeci trajno sjedinjenje vjemika s Kristom, nego ga olaksava« {LG, 60). Sabor zeli da marijanski duh

prodre sto dublje u duse vjemika, jer ce ih taj duh dovesti do cilja zivota - posjedovanja Krista Gos­ podina kroz aijelu vjecnost. Mno­ gima je bio poznat njegov far ,i pouzdanje u Majku Bozju. Kad je govorio o Njoj, govorio je takvom toplinom i uvjerenjem, kao da je gleda pred sobom, a Njezine kre­ posti kao da zeli prib-1iziti je svim Jjudima, rutisnuti u srca i unijeti u duse onih, koji ga slusaju.

2

dini, koja je otkrice ljubavi. Zatim nas snaino poziva na dvostruko pomirenje:

a) po m i r e n j e s B o go m - Boiia smo djeca. Bog ljubi svakoga od nas, oprasta sve ono sto smo gresno ucinili, samo ako to svjesno ie­ limo. Ma bile kako duboke rane nase duse, moie i hoce ih irlijeciti. Ma kako bili mnogostruki na­ si grijesi, oprat ce ih svojom predragocjenom krvlju. Ma kako bile ukorijenjene nase opacine, nece se moci oprijeti sili milosti. Mi smo dio svoga Boga. Bog je stvorio cijelu zemlju, rnora i svemir, bogate i siromasne, velike i male. Tko jos smije oklijevati i ne odluciti se za hitno po­ mirenje s dobrim Ocem po sakramentu pomire­ nja (sv. ispovijed).

b) po mire n j e s bl i z n j i m - Ljubav prema bliinjemu. unaprijed je ljubav prema Bo­ gu. Zapovijed ljubavi ne glasi: ljubi covjeka, nego ljubi bliinjega. Ne izmisliti kakav bi bliinji mo­ rao biti, kakvog bismo mi htjeli. Realno ga lju­ biti kakav jest. A to znaci da cemo se zrtvovati, kao da se zrtvujemo za izgradniu svoje osobe. Svaki ad nas daje za sebe - sve ad sebe. Od ave f.rtve za sebe treba se uciti f.rtvovati se za sve ljude. Mogu ljudi biti prema nama neprija­ teljski, ali nas to ne opravdava, da i mi budemo takovi prema njima. Uvredu treba uzvratiti o­ prastanjem i zaboravi. U ljudima treba nazirati Boije djelo, a ne samo ljudsko. Tko prezire

ljudsko, prezire i to boiansko sto se krije u ljud­ skome. Raspeti je po ljudskome bio prezren, ali je ipak konacno 01110 boiansko iz najbjednijeg, raspetog - ljudskog izbila punina boianstva sja­ jem uskrsnuca. Vazno je zapamtiti, da u svjetlu raspete Ljubavi covjek nije ni crn, ni bijel, niti iut.

Za Krista je svaki covjek brat bio gresnik

- bw izgubljen - bio carinik ili razbojnik.

Zasto traziti vise ad Krista?! Kako da ne osjecamo bol i grif.nju savjesti

radi nase gresne proslosti i polovicne sadasnjo­ sti?

Raspeta Ljubavi, puci nas kako se iskreno zivi pred tobom i pred bratom bliznjim. Osmisli nas f.ivot razumijevanjem za blif.njega upravo danas, kada svi odvise f.urimo za svime, a najmanje za razumijevanjem. Mnogi nas poznaju, a malo ih je koji nas razumiju i obratno. Nepobitna je pak cinjenica da se ne mozenw pomiriti ni s Bogom ni s bliznjim, aka se ne poznajemo.

Raspeta Ljubavi, ogledalo pomirenja, oprosti i zaboravi grijehe nas gresnika. Daj nam novi duh i novo srce. S nadom i molitvom pouzdajmo se u Bof.ju mudrost, ona ce odgovoriti na sve nase potrebe.

S. A. V oloder

Jedna zgodica iz zivota oca Ante jasno govol1i, kolJko je pouzdanje imao u Majku Bozju. Naletje1i su zrakoplovi nad Madarskom 1 bom­ bardiral~ grad, jedna bomba pad­ ne na samostan i srusi uz ostalo i zid fra Antine sobe. On se u to vrijeme upravo preporucivao Gos­ pi moleC'i je pouzdano za pomoc u nevolji. I za malo je izbjegao smr­ ti. A kad SU braca u strahu dosla vidjet1i s.to je s njihovim Magi­ strom, nasli su ga kako pobozno kle6i pred Gosp}nim likom 1i moli joj se. Nakon svega toga cesto je ponavljao: »Gospa me je spasila!« Mnogo sc molio Majci Crkve, a

i drugima je to toplo preporucivao. Kad bi nam mogle progovoriti nje-

gova soba i kapelica, u kojima je bdio i molio, zahvaljivao se ii kla­ njao, 1tek onda bi IJJred nama is­ krsla ,ta plemen1ta ri velika franje­ vacka dusa u svoj svojoj velicini

i ljepotli. U mladosti Gospa mu je bHa u­

zor, voditeljica i pomocnica. Sto je postajao zreliji, to se njezno po­ stovanje i djelovanje pretvaralo sve vise u stalni i postojani plamen ljubavi 1i odanonsti. Stricao je sve vise uvjerenje da bez Marije ii ne­ ma spasenja, jer tko ljubi Gospu ne maze a da ne ljubi Isusa, - tko ljubi Isusa ne maze ne ljubiti spasenje. Svima, koje je poblize poznavao

i susretao, stavljao je pred ooi Gos­ pin lik i njezine kreposti. Govorio bi im: »Ugledajte se u Mariju, ne­ mojte nista poduzimati bez Ma­ rije. Njoj se potpuno izrucite!« Po­ boznost prema Majoi Bozjoj bila

mu je mjerilo napredovanja u du­ hovnom mvotu. Bio je duboko u­ vjeren ,iz osobnog ii,skustva da onaj koga Ona uz,me pod svoju zastitu, sigurnije i brze ide putovima kre-

posti. U njegovu duhovnom irastu i dozrijevanju sredisnje mjesto priipadalo je Majoi Bozjoj od koje je ocekiivao svaku pomoc i dobi­ vao sve milostri. Skora sav svoj zivot proveo je

u sjeni Gospinih svetista. Svoje mladenacke <lane pod okom Cudo­ tvorne Gospe Sinjske i Maike od Milosti, Gospe Visovacke; muzev­ nost u 111eposrednoj bliz.ini Bez­ gresne Djevice u Makarskoj, a zrelost svoju pod zastitom Majke Bozje Lurdske u Zagrebu. I na mrtvackom odru lefao je pred ol­ ,tarom Majke Bozje Lurdske svje­ doceoi zivotom i smrcu, da je ci­ jelim svojim bicem pripadao Gospi.

Nri na Mirogoju nije mogao du­ go ostati, nego samo da se ispune rijeci Krista Gospodina: »Ako pse­ nicno zrno ne padne u zemlju, ne donosi ploda« (Iv 12, 24). Povratile su ga 1jubav i duhovne

potrebe brace ljudi ponovo do no­ gu One, koja je moleca i Svemoc Kod Boga za nas. Stoga, dob<ri slugo Bozji, budi

nam u6itelj i savietnik u zivotu, koji je protkan najrazlicitijim kus­ njama i poteskocama! Budi nam duhovni voda i vocLi

nas Bozjim putov,ima, da ne zalu­ tamo! Budi nam tjesitelj, jer dani koje

zivimo teskii su i puni lomova! BucLi nas zastitnik, jer nam je

potrebna pomoc i obrana, danas, sutra, sve do kraja :mvota. U Zagrebu, 12. prosiinca 1976.

lvo Lucic

3

OVOGODISNJI SPOMEN ANTE

SMRTI ANTICA

OCA

nedjelja 6. ozujka 1977. (ulornci .iz ipropovijedi Dr Frane Franica, nadbi­

skupa i metropolite splitskoga)

Moramo umrijeti grijehu da bismo z:ivjeli Bogu po milosti Bozjoj. Ako bi bi'1o potrebno, moramo biti spremni dati i svoj zivot za to kra­ ljevstvo Bozje da ga ne izgubimo; ne samo mi osobno nego i braca riasa.

To znaci biti 1.krrscamin, biti sljedbenik raspe­ toga i sirornasnoga Isusa. Ne mrgovati s vjerom ni u braku ni izvan braka, ni kao otac ni kao majka. Brace i sesnre, ne dajmo se zavarati i zastrasiti Iosim iprimjerima danasnjice ...

Primjer masega dobrog o. Ante Antica, zagre­ ba6kog dspovjednjka i duhovnog vode svecenika, sestara i intelektualaca - to je bio zaista covjek zive vjere 1koji je zivio, radio 1i 'trpio za kraljev­ stvo Bozje u svojoj dusi i dusama drugih ljudi. To je primjer masega covjeka, ternperamentnog covjeka, .koji je bio ipreobrazen vjerom u Boga i Krista. To mu se iproobrazenje vidjelo cak i na njegovu lieu ,'i 111a izmucenom tijelu ...

Svaki put, kada sam dolazio u Zagreb i u ovaj samostan ispovjedio bih se ikod njega. On bi mi posvecivao posebnu rpaznju jer sam bio biskup glavnog dijela rijegove redovndcke provin­ cije pa mu je bilo stale da odnosi izmedu bisku­ pa i opcenito dijecezanskog i redovnickog klera budu s1to bolji, fll!Tedniji i 1ljubaz,niji. Uv•ijek mi je govorio da nastoji!IIl ibitii »covjek Bozji«. A ito je za njega znacilo sve. Time je ozmafavao co­ vjeka koji iivi od vjere u Boga i za ikraljeVIStvo Bozje tkoje nije od ovoga svijeta ... 0. Amte An­ tic je prvenstveno bio »covjek Bozji«. Njegov se je zivot kretao u duhovnim cistam Bozjim sfe­ !rama dll1eivne kontemplaoije, dnevnog irazmatira­ nja u koje je ibio uronjen ourgnut od zemalj1skih veza. Bio je doista lik slobodnog covjeka, koji se nije dao zarobit,i novcem, tjelesnom rpozudom, drusuvenim iprestifom, ipa ni crkvenim. Niista nije zelio, u nista nije vjerovao, na niS'ta ise 111ije osla­ njao osim na Boga, ma istinske zivotne vredno·te ,i,srine, [Pravde i ljubavi. Bio je i,stinski mali brat kakvoga je zelio ,sv. Frane, osloboden od svega sto 111ije Bog, 1koga je volio citavim srcem.

Koliko je isati dnevice molio o. Ante Antic? Koliko je noonih sati provodio pred svetohra­ nistem? To ce ikazati oni koji danas kriticki ispi­ tuju njegov zivot. Mi to mozemo donekle prosu­ divati iprema 111jegovoj evangelizaoiji koju je ostva­ rivao s mama rpovremenim ili stalITTim penitenti­ ma. Mi zaboravljamo da je u 1Sakramenat svete ispovijedi uikljucena i evangelizacija. To ,smo bili doneIDle zaboravili pa mam je tu cinjeniou morao pripomenuti II. vat~kanski 1sabor ...

Odakle slabost nase evangelizaoije? Odatle sto ismo vise ipropovjedmiki, ma:nje svjedoci rndosne

Kristove vijesti. Nije pitanje rijeci, nego vise na­ glaska, koji se ne <la imHi.rait,i ni maitl!citi. Sv. Pe­ tar je jednorn pro:pov,ijedi obratio 3000 ljudi na Duhove, a mi •s tri tisuce p,ropovijedi vise rputa ne obracarno ni jednoga covjeka.

A mali brat Ante, ponizni covjek, sa s.lwom­ nom Eranjevackom izohrazbom koju je dobio u Zaostrogu i Makarsikoj, obracao je duse ne sarno Bogu posvecene, nego i radnike i zagrebacike in­ telektualce. Eto, pokazafo se da se prorok ne po­ staje u svojoj domaj,i: da nije o. Antic dosao u Zagreb, moZJda se <lamas 1.kod Hrvata za njega ne bi znalo. Ali on je s hrvatskog Juga dosao na hrva1'ski Sjever da svjedoci svojim ipon~Zll1im zi­ votom i zivom vjerom za Krista u aipostolatu sa­ kiramenta svete ispovijedi i du,hovnog voc!Js,tva i tako prndobije 1krscanske duse Zagreipcana ii hir­ vatskog naroda. Uzoci takve zive vjere da111as su izlllimno pobrebni.

Covjek bi rpomis1lio da ce ovakav firatar biti zbilja u,daljen od Jjwdi, moZida srrasljiv i da ce imati komple.k!s doseljenika, juzmjaka u ovoj hr­ vats1koj ocenoj metiropoli ... Istiillske V1rednote zaista se namecu ,j bez struk!tura, svojom auten­ ticnom karizmom koja ·se Ille da naucLti. Ljubav koja je gorje.la u tom -sricu skromnoga sibe<JJJskog f!ratra, naucila ga je 1kako ce naci put do dusa smnremenog velegradanina u Zagrebu ... Po nje· mu se vidi, k<l!ko Bog i Bozje kraljev,stvo ne 1UJda­ ljuju covjeka od ljudli, nego ga cine vecim co­ vjekom; vidi se, ikako •ljubav Bozja 111,e gas,i u ,srcu covjekovu ljubav 1prema 1ljudima, aiko je ona au­ tenti6na ljubav Bozja.

Covjeik se cudi, kaiko taj ,sikrornni covjek, koji nije svnsio nikakav fakultet psihoJogije ili socio­ logije ulazii. u nuwinu svojih pokornika otkriva­ juci ono sto mu nitko nije ollkrio: ll..l!l.roke mana i padova, uzroke nestabilnos,ti. To je cinio on, koji je bio na 5. 1stu,pnju 1savrsenosti, prema ljes­ ,tvici sv. Terezije Vel,ike - kaiko je to ocijem.io njegov is.povjednik karmelicanin.

Nema u njega sabJ0111e, n.ema 1dtualizma u koji mi isrpovjed!nici i duhovne vode tako cesto upa­ damo ... Ako hocerno druge obracati, moramo rpoceti sami sebe obracati kako nais je iucio, ma­ kair samo i nekoliko rputa u ispovijedi, nas za­ greba6ki isrpovjednik o. Amte Antic. Taj 6ovjek Bozji nije se ogranicavao na savjete u iborbi s grijehom, nego je savjetovao za prakti6ki ZJivot. Njegov je apostola,t u tome, ,cani se, bio obilat.

Imao je 1smisla: za ku1turne ·i tjelesne potre­ be svojih rpokornika. Briilluo se, l.k.oliko je mogao, da bi 1lju,di, 1s kojima je dolazio u doticaj, dobili ;posao i namjestenje. Svjetovao je i poticao sve­ uciListarce da dobro uce, rupucivao ih na postdi­ iplomski studij, na sticanje rnanja i nasJova, jer mu je bila jasna vafulost znanja i vjestine u ra­ du. Veoma je cijenio znanje dobrih lijecnika (pre-

4

S OVOGODISNJE KOMEMORACIJE 0, ANTE ANTICA KOJEG JE PREDVO- D10 SPLITSKI METROPOLITA

PREUZV. DR. FRANE FRANIC

ma vlastitorn iskustvu), zatim znanje dobrih i sposobnih profesora a upucivao im je na pouku sirornasne studente i dake . . . Organizirao je karitativno skupljanje za siromasne zagrebacke obitelji o kojima se bninuo.

Ovaj samostan je bio za njegova zivota veo­ ma zivo srediste vjerskoga, kulturriog i drustve­ nog zivcta u krscanskorn smislu ...

0. Ante Antic je u nama ostavio odredeni do­ jam koji u nama traje do danas i zahvaljujerno Bogu na tome daru.

Najvise narn treba Bozjih ljudi, kako je go­ vorio o. Ante Antic, treba nam svetih dusa koje ce savjesno obavljati povjerene im iposlove iz ljubavi prema covjeku i drustvu, a ta ljubav ima nepresusni izvor u Bogu i ljubavi prerna Njemu.

STRPLJIVOST 0. ANTICA Zivot svakog krscanina trebao bi se odvijati na

podrucju: djelovati i trpjeti, Za djelovanje su po­ trebne dvije kreposti - stalnost i ustrajnost, a za trpljenje strpljivost i ustrajnost. Stalnost znaci svladavati sve teskoce kod svakodnevnog djelovanja. Po ustrajnosri treba proslijediti upomo s planira­ nim radom. Strpljivost trazi vedrinu, radost i mir­ nocu cak i onda kada nas melje tuga.

Danasnjern progresivnom oovjeku neophodno je potrebna strpljivost, da suzbije razornu moc nestrp­ Ijivosti. U jurnjavi dnevnoga zbivanja vecina poje­ dinaca misle samo na sebe; zeljni senzacija zabo­ ravljaju se u ponasanju prema bliznjemu. Covjek »gazi« covjeka. Ne bira sredstva da dode do vlasti­ tog oilja. - A kako je tesko nositi oziljke sredine zivota?'

Kakva i kolika je bila strpljivost naseg fra Ante? Njome je bio protkan oijeli cjelcati njegov zivot. Evo dokaza za to:

U prvom redu nije bio narnetbjiv. Nije bio ni osjetljiv ako je morao cekati na bilo sto iii bilo koga. Davao bi prednost drugome. Podnosio je i ne­ pravdu ne trazeci svoje pravo. Cesto ga radi toga nisu razumjel!i. Ponekad je bio radi toga i gurnut

u stranu, ali ga to ne bi smetalo. Mirna bi nastavio vrsiti svoju duznost. Spremno bi oonovo tralio, od­ nosno molio neku stvar za koju je mislio da je po­ trebna.

Strpljivost ga nije ostavila nu u danima kad ga je bolest shrvala na bolesnickti krevet. Nije mrmljao, nije zahtijevao, nije dosadivao. Bio je zahvalan za svaku i najmanju uslugu koju bi mu netko iskazao. Pogotovo ga je ta krepost resila u posljednjim da­ nima, kad je njegovo 1Jijelo izgubiilo svaku snagu, a pomoc drugoga postala neophodna. Nikada ni zna­ kom nije pokazao da mu je cekanje zamorno, ni da ga uznemiruju brojni posjetioci, iako je bio pri kraju svojlih ljudskih snaga.

Ukratko receno kroz cijelli svoj redovnd.6ki zivot nije bio nest,rpljiv. Bez t=ka zurbe imao je vre­ mena da svakoga lijepo primi, pazljivo saslusa i ve­ likodusno pruzri trafonu pomoc bilo duhovnu iLi ma­ terijalnu. - Imao je mnogo razumijevanja za sla­ bosti drrug;ih (naglost, nesnrpljdvost . . .) - Pred samu smrt je primao vedra lka i otvorena srca sve, sve bez iznimke koj;i su dolazili k njemu. Zaborav­ ljao je sebe; zivio za druge radd svoga Boga.

Kol!iko razloga da ispitamo svoju savjest u wse­ nju krepos,ti sl!rpljivosti u odnosu prema bldznjemu, te da odluoimo, noseci brerne vlastiitog :hivota, po­ moci svima koje susrecemo u zivotu, da snrplj,~vo i odano ponesu svoj dio kriza Kristova!

5

1. Svjedooi smo mnogih r ijeoi o

covjekoljublju. a ponekad se cuju glasovi o covjecnosti. I riikoga ne iznenaduju nijeci, a1i silno bole po­ vrede, rane i uvrede; boli nedosta­ tak sucuti, mdlosrda, bratskog i sr­ dacnog razumijevanja. Povelje napisane, potpisane d ob­

javljene mogu u naivnima podrzati povjerenje, u trijeznima produbiti suzdrzljivost a ogorcendrna izazva- 11i bijes. Lijepa srocenost ne ubla­ zuje ostricu manjkavosti u medu­ sobnirn, meduljudskim odnosirna. Natko ne sumnja Ill potrebu co­

vjekoljublja, nitko ne .ze\ii biti ne­ covjecan, nistarija i podlac, neco­ vjek. A ipak: » ... da li sam pri­ pravan odreci se samoga sebe i u­ mrijeti za drugoga? ... « (Dr Fra­ njo Kuhanic, 28. sije6nja 1977.) Ne preostaje drugo vec priznati

davmi znak prepoznavanja: po to­ me cerno se znati, poznatd i pre­ poznati, ako se rnedusobno ljubi­ mo, ako volimo covjeka i bliznje­ ga svoga. U Ivanovu Evandelju je zabilje­

zeno (13, 14) da se mora voljeti jedan drugoga, kao sto nas je Gos­ podin volio, rnorarno se rnedusob­ no voljeti ... I o. Antic je za zivota napisao:

»Dijete moje, Bog te ljubi . . .«

Buduoi »moram biti Bozjl - sa­ mo Boz]! ... « (o. Ante Antic) mo­ ram svjedoorti zivotom i djelom Ljubav: sinovstvo svoje moram po­ tvrdivati. Moram brti Bozji. Covjek Bozji - ne Samo krste­

njern, odjecorn prvoprdcesnickom i krizrnanickom, nim orguliaskom glazbom pi,rovskom, [1i koracnicom posmrtnom.

C:ovjek Bozji - moram biti da­ nas, sutra, prekosutra ,i u sve <la­ ne sto slijede zatim. U suncana jutra, u zrelini podneva, u blago­ sti predvecerja.

C:ovjek Bozji - iproobrazbom du­ hovnom, obracenjem nutarnjim, djelatnoscu svagdasnjom, molitvom neprestanom. PoglaV1ito - ljubav- 1 iu, fovjecnoscu i 6ovjekoljubljem. (NoVlinari se utjecu tudoj rijeci te zamjenjuju covjecnost i 6ovjeko­ \jublje - humaruzmom. Nije to zbog zamagljrivanja i zaluckava­ nja ... )

C:ovjek Bozji - to je zapovtljed, a do njene punine itraje, vrijedi najveca: ljubi bliznjega svoga .... To je prva zapovi ied ti jed:im,i znak prepoznatlj1ivosti. U njoj je sva os­ troumnost i - jednostavnost, do­ stupna je znanstvenictima i siro­ masruijima ,iwbrazbom, v,rijedi za griimizne ogrtace i prosjacke dronj­ ke, za redovnike i »poraijase« s njihovih porta, jednaka je za »mer­ cedese« i za ipjesake.

HUMANIZAM Za sve, jer nitko ne treba traziti

svoje, nego dobro drugoga (1 Kor 10,24)

2. Biti covjek Boz:jii ne znacr samo

bioi dijete Bozje, sin Bozjti, n,ego biti brat Kristov, ud jednoga T!ije­ la, birat sviju ljudi, ,C'!an - pravi, punopravni i potplllni - ljudskog zajedruistva, svjedok Vjecnosti, po­ tvrda Ljubavi. Za skromnog redovrni1ka iz Vrba­

niceve 35, za franjevca rodena na krsu, na kamenjaru kojega opla­ kuje more, rekose SVli - bio je covjek Bozjii. Potvrdiili SU njegovi najblili {brat, sestra), s ljubavlju su sirHi taj glas njegovi bogoslovi, mlada redovnicka subraca; spomen mu takav cuvaju franjevacka bra­ ca svecenici i poglavari (P. Grabic, J. Lovnic, P. C:apkUJTI, D. Damjano­ vic, B. Vuoo, S. Petrov, B. Duda i dr.); tak\iim ga pniznaju mnogi u raskosnom sarenilu redovnistva hrvatske Crkve (isusovoi: Dr. Ivan Kozelj, Dr. Ivan Fucek, A. KataH­ nic .i dr.; konventualai, tre6oreci, mnogovrsne redovnice: ,milosrdni­ ce, knifarice, karmelicanke, klari­ se, Nase Gospe i dr.), srcano i mir­ no to govore biskupi (Dr. Franjo Kuhariic, Dr. Frano Franic, J. Arne­ riic, J. Salac, Mijo skvorc i dr.).

Za ,njih je o. Antic bio - covjek Bozji, za njih je - ostvario, svjedocio

i potvrdio najvecu zapovijed Gos­ podinovu: »Ljubi bliznjega svo­ ga ... « Bio je covjek, franjevac koji je

dosljedno ispun iao P,ravilo svoga veJ,i,kog redovnickog Oca i Uteme­ lji·telja: »Pravilo i zivot ove brace jest . . . slijediti nauk i stope Gos­ podina nasega Isusa Krista« (sv. Franjo Asiski). Bio je covjek Bo2:ji. Svi spisi njegovi, djela, postupci,

pristupi ljudima i pitanjima to sviedoce. Nije fra Ante ni zelio bitti nista drugo, nego Krist: »Molite, da svi koji dodu k meni ne nadu fra Antu nego Isusa« (o. Ante An­ tic, 1959). S raznih se gledista promatralo

zivot ugodnika Bozjeg o. Antica, ,razlicita su ,stanovista pisaca o nje­ mu, njegoviim vrlinama i kreposti­ ma. No, mistim da se vracam jed­ nom vrelu i ishodistu, pocetnicti i Pocetku, jednoj Punin,i - KTistu, koji je covjek postao - za ljude. Hoce Ji se to nazvatJi suvremeno­

-novinarslci humanizam -ili svemu treba dati pravo lime: oknistovlje­ no cov,jestvo - ,to je pitanje pri­ stupa. 0 vulganiZJiranoj rijeci hu-

manizam ne ttreba rnspravljati (jed­ nosnranii ljudi bi pomislHi !11a skrb, himbenu darezljivost, hladnu su­ cut i sl.), presudnija ci odluonii,ja je iskrena, neipatvor-ena, kiristovska l'jubav fra Antina prema covjeku, subratu, bratu K,riis-tovu, drugom Kvistu. U sivoci nasih dana fra Ante je

u odnosu prema 6ovjeku upozori,o na najbitnije: treba okris,tov,iti se­ be, da »svatko koji meni dode ne nade mene, nego Isusa.« Tako se mogu razumjeti besikiraj.

ni i ustrajni saiti pnovedeni u ,is­ pov,jedaonicti, nebmjeni niwvd km­ nica, bogaitstvo savjeta i utjeha, su­ cut i razumijevanje, razgovor i skriivena, diskretna pomoc koja m­ je vrijedala dostojanstvo. zivjeti za Boga, u Bogu, biti Boz­

ji znacilo je za fra Antu zivjeti za Krista, za brata Oovjeka, za 6ovje­ ka. Ne, nije to puki humanizam, jer bi bio egocentrican (ucini,t cu, da bi ,mi se vratilo, ucinilo). Bio je ,to K,r,istocen1lrizam, 21ivot s Kris­ tom za druge, za bliznje, za subra­ cu Gospodinovu. I sve sto fra Ante cini, kako postupa, oime se bavi, sto poduZJima nosj i,sto obiljezje: »Da budem kao Isus«. Ostvaimjuci to nacelo okristovlje­

n i a fra Ante je i druge tome ucio. (Usp. o. Ladislav Markov;ic: Kristo­ centrizam u zivotu i u duhovnom vodstvu Oca Ante Antica, Do b r i o ,t a c An tic, glasilo Vlicepostula­ ture, god. 1976, br. 2-3, str. 2--6).

3.

Tesko je biti coviek i zivjeti s Ijudima, 21ivjeti ljudski. Teska je bi,tii 6ovjek krscanin i

svjedociti Ljubav u drustvu, s lju­ dima koji Ljubav ne zele, sebe varaju, sjajem obmanjuju poloza­ je, Ia21ima zasicuju obitelj i znance. Nedavno je crkveni dostojanstve­

nik (Dr Framo Frame, 6. ozujka 1977.) rekao, da je o fra Anti ,svart:­ ko dobro govorio i rado ga limao. Jednostavnije receno - fra Ante ie shvatio i ,naucio u sko1i Ucite­ ijevoj ponasanje prema drngima. NM; MAGISTER, ,kako su ga zva­

Ii, znao je fra Ante mjeru prema mladezi, prema subraci redoVlllic­ koj, prema buducim sveceniaima i zupnioima. I za studij, i za knjige, za hranu i odjecu se bnine. Boles­ nike ·tjesii, Jijecii i rupucuje:

»Koliko ti dopusta zdravlje i prl­ like - cuvaj muk. Rekao sam: do­ pusta zdravlje, jer svatko ne moze jednako. Netko moze 1-2 dana, all vec treci dan cuti se urnoran ... « (Pismo 30/3. od 14. kolovoza 1931.)

6

BOIJEGA COVJEKA Medu lsusovim ucenicirna nisu

svi bili jednaki: jedan mu je po­ civao na grudima Ii volio ga je (Iv 13, 23), ali nije za poglavara Crkve izabrao najdrazega nego Sti­ jenu, na kojoj rece da ce sagraditi Crkvu {Mt 16, 18). I fra Arstinirn se odgajanioima cirnlo da su neki blizi, da se za rijih vri.se skrbi. Ali su kasnije prepoznali u njemu oca koji znade rnjeru. Pobjedivao ie prim ierorn. zrtvorn, diirljivom skrbi za Iijek, hranu, opskrbu, odmor, okrepu. Nosed breme vlastitoz tempera­

menta fra Ante je u odnosu prema drugima bio neobicno blag, srda­ can, znajuci cijeloga zivota da »co­ vjek sve radije ostavi negoli sama sebe.«

Suosjeca toplo, iskreno s tudim patnjarna i udarcima zivotnim. Ri­ jetkom zrelinorn, dubokorn sucuti ali i predanoscu u volju Bozju pi'. se svome redovnickom subratu u povodu majcine smnti:

»Tvoje sinovsko srce bit ce ra­ njeno i ucviljeno smrcu tvoje do- 1?re. majke. Ono ce istodobno osje­ catl duznost da bude odano i vjer­ no volji Bozjo]. Tiha sabranost o­ svojit ce nutarnjost Tvoju i Ti ces nekom nutarnjom nuidom govori­ ti: »Hvala Bogu!« lsus ce te kri­ jepiti i sjecati na svoju zrtvu. Bu­ di mu u svemu poslusan . . . .« (Pismo 30/2. od 2. kolovoza 1931.) Krist je susretao i k njemu su

dolazili ljudi razlicitih uzrasta, do­ bi, zdravlja, irnutka, naobrazbe. Bi­ lo ih je radosnih (na svadbi u Kani ~al_ilejskoj), ,tuznih (majka umrlog ied~ca, ~estre mrtvog Lazara), sli­ jepih (»Sme Davidov, smiluj nam se ... « Mt 9, 27), bogatih, koji traze pomoc (umrla mi je kcer, dodii polozi ruku i ona ce oziv- jeti Mt 9, 18 ... ), ucenih glava i farizeja (Lk 7, 36). Druzio se Gos­ podin sa caninicima i gresnioima (Lk 5, 30), razgovarao sa Samari­ canima (Iv 4, 1-43), izlijecio je satnikova slugu (Mt 8, 5-7). Bio je Krist i Gospodin za sve, divan Brnt svima, Sucovjek ljudima. Fra Ante je od N jega nauoio co­

vj ekol jublj e, jer »On je cilj tvoga zivota i boravka ovdje na zemlji ... Bog je tvoja svrha, tvoj zivot, tvo­ je sve ... « Tako shvacaju& zivot, fra Ante upucuje ljude, subracu svoju i najveceg Sucovjeka jedi­ nom Smislu i Razlogu:

». . • zelite nositi Isusa u sebi, u vladanju, u zivotu, i davati ga drugima. U vama neka doktori, pa­ cijenti, ljudi, pa bilo oni kojih na­ zora i gledanja, neka svi u vama vide, osjete ljubav Kristovu, nje­ govo covjekoljublje, njegovu do­ brotu ... « Tako i nikako drukcije. Kris,t.

Samo Krist, Bogooovjek maze i mora bi<ti mjenilo oovjekol jublja. Jedino i samo. Ne moze bin( covje­ koljublje bez Sucovjeka, Sina Stvo­ r,iteljeva. Ljudski je tJraziti razumijevanje,

oslonac, utjehu. Fra Ante to zna­ de dobro, veoma dobro. U raskosi svoie dobrote tjesi sve kojii mu po­ vjeravaju tesikoce, udarce i klonu­ ca, ali uvijek svjestan:

»Nemoj se ni na koga oslanjati samo na Gospodina . . . Ti moras djelovati kao Krist ... « Nema polovicnosti, kolebanja:

sve ce bitii dobro, kad se uzdamo u Gos:poc!dn~. U svemu. U krupni­ cama 1 s1tmcama. Tcreba znati reci sucut u povodu smrti, cestitati po­ ~oze_ru ispit,. _podijeliiti radost vjen­ can1a, uput1t1 dobre zelje za imen­ dan: »Za tvoj imendan primi moie najljepse cestitke. Isus te ucinio po zagovoru sv. Odvjetnika pravom svojom slikom i u njoj utisnuo svoje Svete Rane ... « (Pismo 30/26. od 4. prosinca 1935.)

Sve _ie to jednostavno liudski ~_rscanski. (Nisam jos nigdje pro'. c1tao raspran.1 o redovnickom co­ vjekoljubl iu, bas redovnickom.) I za s_ve treba naci vremena, potreb­ nu 1spnku: ». - • ovaj put ti ne mogu dulje pisati, jer sam optere­ cen i pripravljam one, kojima jos nije ~oslo rjesenje za vojsku, za sv. M1su .. « (30/28. od 16. lipnja 1936.)

su<luo je grijeh zbog kojega je mo­ mo podnijetii smrt. Ali gresnike je prima•o, ljubio ih sucutno puninom blagosti, milosrdno. ' Dove,Li su mu preljubnicu. On o­

b~ra oci da se zena ITTe bi posti­ dJela pred 6istocom .pog,leda Nje­ gova. I tek kada su ostali sami kad znatizeljnika 111iie bilo izric~ Sucovje'k veliku riJec Milosrda: ». • • ni ja te necu osuditi. Idi i ne grijesi vise ... « (Iv 8, 11). U skoli Ljubavi koia oprasta u

tren~tk\l smrti svojim ubojicama nau~10 ;e fra ~nte bitii dje1itelj o­ pros,temJa, pot1cat1 na dobro kcri­ jepi,ti malodusne. Otkrivajuol uz- 110000 posljedicni smisao padova i pokajanja, jednostavno i potresno fira Ante potice:

»Uvijek placi, kaj se i ponizuj sto nisi onakav kakav to Isus od tebe trazi i zeli da budes . . . Stidi se sto tako malo cijenis naklonost prijateljstvo tako velikog i uzvise: nog Kralja i Prijatelja.« Fra Anti. je fao, duboko fao sto

je covjek padom sebe ponizio. Brat s Kris~om po. _covjestvu, p:riija,telj s KralJell: svoJam, padom i gcrije­ hom oovJek sebe ponizuje, gubi vezu sa SucovJekom, koji je za njega, za otkupljenje smrt podnio. No fra Ante nije bezdusni sudac negio potice i upucuje:

» ••• Zahvaljuj dragom i dobrom Bogu na velikoj ljubavi i dobroti prema tebi. Velikodusno odgovaraj na svaku milost i cijeni darove Bozje. Digni svoj pogled gore i u­ vijek gledaj Boga, na Njegovu sv. ljubav i volju i njih slijedi . . .« (Pismo 30'67. od 10. sijecnja 1942.)

Hoce Ii ikada butJi ispisana povi­ iest dusa koje su u ispovjedaonioi (iii sobici) fra Antinoj dozivjele, prozrivjele svoje povraceno, obnov­ ljeno, pro6isceno covjestvo, spozna­ le svoje puno ljudsko dostojan­ stvo?

~·~ * * Znam, uvi jek kad preda mnom stoji

covjek - stvorenje je to Ocevo, u6injeno na sliku Njegovu.

A 6ovjek nije samo tijelo. Duh Zvali su ga Ucitelj - nas Magi- ga uz.dize iznad ostalih stvorova.

ster. A zapravo ie fu-a Ante bio Ima stvaralacke sposobnosti, daro­ dobar ucenik ve1ikog U6itelja. Od ve uma, plemenitost srca. A sklo­ Njega je sve ,nauoio. Posebice ra- nosti ima svoje (mora okristoviti zumijevanje, dobrotu i blagost pre- svoje bice, ali cesto pada!). ma gresnicima. Kazu, ljudski je grijesi1:1i. No rammjeti subrata koji Takva oovjeka poznavao je fra je pao, ponizio svoje covjesivo _ Ante (redovnika, svecenika, radni­ to je umijece Raspetoga, koji u ka, intelektualca, mladica i starca, trenucima golgiotskog smirenja mo- djevojku i zrnlu zenu). E: »Oce, oprosti im, jer ne znaju I volio ih je sve, jeir je znao da sto cine« (Lk 23, 34). SU djeca Oceva, braca Kristova Knist je prema gresnicima bio ]jubimci najveceg Sucovjeka. '

iznimno dobar, plemenit, blag. 0- -as-

4.

7

RAZGOVOR O FRA ANTI Pozdravljam vas, Oce, u

Vjecnome Gradu. Prije us­ krsnih blagdana nisam vas susretao ovdje, a koliko mi je poznato, niste doveli ho­ docasnike. Imate jamacno drugih razloga za boravak ovdje?

Hvala Varn sto ste me se sje­ tili i dopustili mi razgovor s vama. Ja doista nisam doveo hodocasni­ ke, a dosao sam amo sluzbeno kao vicepostula tor o. Ante Antica.

Mislio sam da je razlog Va­ sega dolaska u tome. Molim Vas, dakle, recite slusatel]­ stvu i meni kako je sada s poslovima Vicepostulature; I­ ma Ii sto novoga u radu oko postupka za beatifikaciju o. Ante Antica.

Uvi iek me zateknete s rnnos­ tvom pitanja na koja ne mogu is-

orpno i potpuno odgovoriti. Slusa­ telji i Vi osobno znate da nikakvih sluzbenih iz iava ne mogu priopciti. No, ipak svima, sir'orn svijeta, smi­ jern javiti , da smo 6. ozujka 1977. (jer je bila nedjelja) proslavili 12. obi ietndcu smrti o. Antica. Euhari­ stijsko slavlje je predvodio i odr­ zao prigodnu propovijed Dr. Frano Franic, nadbiskup i metropolita splitski. Pred mnostvom stovatelja o. Antica, u svetistu Gospe Lurd­ ske, govcrnik je povezao s nedjelj­ nim citanjima zivot i rad o. Anti­ ca. Isticuoi da ie fra Ante bio co­ vjek Bozji, splitski nadbiskup je upozonio na Iranjevacku jednostav­ nost i dosl jednost fra Antinu u sluzbi Bogu i svjedocenju kraljev­ stva Bozjeg.

Hvala Varn na ovoj vijesti, ali dopustite mi pitanje: ho­ ce Ii nadbiskupov govor biti dostupan i onima koji nisu imali srecu biti nazoenl na toj nedjeljnoj, vecernjo] Misi u Zagrebu?

- Svima u Domovini i izvan nje bit ce nadbiskupove rijeci dostup­ ne. Vicepostulatura ce uskoro ob­ [aviti novi broj svojega glasila Do­ bri o. Antic u kojem ce biti izvjes­ ce O tom obljetnickorn skupu, a bit ce u ulomcima objavljen i ve­ ci dio nadbiskupova govora. Pripo­ minjem, da ce jarnacno i casopis Crkva u svijetu objaviti taj govor u cijelosti.

U Domovini, izvan nje, u cltavom svijetu se puno go­ vori o humanizmu, o slobodi ljudske osobe, o osobnosti i ljudskim pravima. Nije vam to nepoznato - ni kao co­ vjeku-redovniku, niti kao vi­ cepostulatoru. Po Vasem su­ du - mislite da o. Antic mo­ ze biti pouka, poticaj i uzor suvremenom covjeku u co­ vjecnosti i covjekoljublju?

- Na pitanje bih odgovorio kao sv. covjek i redovnik ne mijesajuci

moju vicepostulatorsku sluzbu.

HV ALJEN ISUS I MARIJA

Mnogopostovani Oce u Kristu! Prije svega, molim Vas da se rahvalite Gospo­

dinu za svu ljubav i dobrotu kojom me obasipa. Zaista meni je Bog dobar na poseban nacin. Hvala Gospodinu za posebne milosti koje mi 7e preko Vas udijelio. Hvala i Varna, Oce, hvala, Bog neka Vam sve obilno naplati!

Hvala Vam, Oce, sto ste mi pokazali da je Bog dobar.

Hvala Vam, Oce, sto ste Boga priblizili meni ili bolje reci, mene Bagu.

Hvala Vam, Oce, sto ste mi dali osjetiti Boz- 7u blizinu u Vasoj blizini.

Hvala Vam, Oce, sto ste bili sredstvo Bozjeg milosraa i dobrote prema meni.

Hvala Vam, Oce, sto ste tako velikodusno sve podijelili sa mnom.

Hvala Varn, Oce, sto ste me ucinili dionicom svoga svecenstva, redovnistva i svoje milosti.

Hvala Vam, Oce, za svaku zrtvu i molitvu pri­ kazanu za mene.

Hvala Vam, Oce, za svu strpljivost koju ste imali sa mnom dok sam se ja otimala.

Hvala Vam, Oce, sto ste me cekali i primili. H1·ala Vam, Oce, za svaku rijec ljubavi i do­

brote. Hvala Vam, Oce, ::,a svaki pogled, kojinz me

Isus iz Vas pogledao. Hvala Vam, Oce, za svaki blagoslo1•. Hvala Vam, Oce, sto ste mi otvorili oci, sto

ste mene priblizili meni. Hvala Vam, Oce, sto ste mi rekli istinu.. Hvala Varn, Oce, za sve trenutke, koje sam

uzivala u Vasoj blizini. Hvala Varn, Oce, velika hvala, sto ste kao Ja­

ganjac uzeli sve moje krivnje na sebe. Hvala Vam, Oce, sto me Vasa ocinska ljubav

i blagoslov prati. Hvala Vam, Oce, sto smijem, ja nevrijedni

stvor, u zajednici s Varna Bagu prikazivati sebe. Hvala Varn, Oce, sto ste me primili i Bagu

prikazali. Hvala Vam, Oce, sto me niste napustili. Hvala Varn, Oce, za Vas interes za jedno bi­

jedno stvorenje, kao sto sam ja. Hvala Vam, Oce, sto ste me primili iz ruke

Bozje za svoje dijete. Hvala Vam, Oce, hvala, sto ste mi bili i osta­

jete moj Ota c u Jsusu i po Isusu. Hvala Vam, Oce, za sva dobrocinstva, koja

ste iskazali nafoj Kongregaciji i Provinciji.

8

NA RADIO VATIKANU Imate pravo: mnogo se govori o

covjekoljublju, o covjecnosti. Go­ vore o tome svi koji su predstav­ nici oblasni, koji odlucuju o ljud­ skim zivotima i sudbinama. Ali go­ vore i oni koji zbog nepocudnosti mocnih ne dobivaju posla, nemaju prava ni zastite: oni - koje boli necovjecnost.

A svirna, bas svima je Krist o­ petovao potresnu zapovijed: ljubi bliznjega svoga ... Ljubav je znak prepoznavanja u Crkvi, u redovnic­ mm zajednicama, medu krscanirna, medu ljudima. A Dr F. Franic, nad­ biskup, je vec nekoliko puta isti­ cao, kako je fra Antu svatko vo­ Iio, svatko o njemu dobro govorio: svi koji su mu dolazili, svi kojima je odlazio, svi svecenici i sva nje­ gova redovnioka subraca, Mudrost takva ponasanja, snalazenja i u­ smjerenosti mogao je fra Ante na­ ci jedino u Bogu. Poznato je nje­ govo nacelo i zivotni imperative »morarn ootii Bozji - samo Boz­ ji ... « Okristovljujuoi sebe, svoju osobnost fra Ante je tako ostvario

i svoje nastojanje, da oni koji bu­ du dolazili k njemu, neka ne nadu fra Antu, nego Isusa . . .« (god. 1959. u jednorn pismu). Takav re­ dovnik jednostavan, bez akadem­ skih naslova, bolestan, patnioki is­ crpljen imao je privlacnu moc ras­ kosne rasipnosti ljubavi Kristove ti jedinoga znaka prepoznavanja u­ cenika i sljedbenika Raspetoga.

Znam, moglo bi se re6i da je to opcenito receno. Mozda za one koji nisu poznavali rijec i djelo o. An­ tica. Ali, ne bude li svatko od nas okristovio sebe, ne bude 1i u du­ hovnosti 0. Antica nasao pouku i uzor ostvarenja punine kristoco­ vjecnosni - necerno se prepoznati niti kao ljudi, a jos manje kao krscani. Pnipominjem da ce u riovom bro­

ju glasila Vicepostulature biiti je­ dan napis i o pitanju koje ste mi postavdli.

Ne bih vas zelio umarati, all prije rastanka i vaseg po­ vratka u Domovinu, sto biste nama, nasim slusateljima mo- gli preporuciti, sto nam jos reci?

- Bude li sve islo bez nekih tes­ koca i zapleta, ocekujemo s Boz­ j om pomoci da bi uskoro moglo sve biti spremno za pocetak apo­ stolskog sudbenog procesa prema novim uredbama o postupku za beatifiikacliju. Sudiste ce rasprav­ ljati o gradi koja je o fra Anti skupljena. Svima koji su poznavali fra Antu, dolazili mu za zivota, tra­ zihl zagovor poslije smrti, svima si­ rom svijeta, posebice nasim hrvat­ skim vjernicima preporucujemo u molitve sav rad nase Viceoostula­ ture. Neka !Ji bio blagoslovljen i uspjesan, a fra Antu da vidimo pri­ brojena medu svete ugodnike Boz­ je.

Hvala Varn, Oce, za svu iskrenu ljubav i do­ brohotnost koju su ss. sv. Krif.a uzivale kod Vas.

Hvala Varn, Oce, za skrb za nas duhovni na­ predak.

Hvala Varn, Oce, u ime cijele nase Provincije za sve sto ste za svaku pojedinu nasu sestru u­ cinili.

Hvala Varn, Oce, posebno u ime svih sestara sa Vrhovca za ono blagoslovljeno prebivanje Vase medu nama.

Hvala Varn, Oce, sto ste imali smilovanja i ljubavi za napustene i jadne duse.

Hvala Varn, Oce, za svu ljubav prema redov­ nicama opcenito.

Hvala Varn, Oce, u ime svih sestara bilo ko­ jeg reda ili druzbe.

Hvala Varn, Oce, sto ste se odazvali pozivu milosti Bozje.

Hvala Varn, Oce, sto ste svijetlili i svijetlit cete i dalje svojim dobrim zivotom.

Hvala Varn, Oce, sto se niste umorili ljubeci radeci za Gospodina. Hvala Varn, Oce, sto ste nam bili O tac. TEBE BOGA HV ALIMO! TEBI, OCE, ZAHV A­

LJUJEMO! Samo u Knjizi zivota naci ce se sve, sto je

Vasa ljubav ucinila. Bog ce je obilno nagraditi.

Oce moj u Kristu, molim za oprostenje sto sam se tako ponasala i ponasam se jos uvijek prema Gospodinu i prema Varna. Oce moj, jednu samo imam zelju i nwlbu. Polazem svoje sklop­ ljene ruke u Vase ocinske ruke i molim Vas, zaklinjem, ne pustite me. Drzite me cvrsto i na­ dalje i ne dajte da me itko ugrabi. Samo Gospo­ dinova, to je moja molba, to je moja sreca ovdje i u vjecnosti.

Ova Vam pisem, dobri moj Oce, jer nikada Vam se nisam za sve zahvalila. Znate kako sam nespretna kada sam kod Vas. Jednostavno mno• go toga zaboravim ili ne mogu reci. Osim toga tko zna da li cu jos doci do Vas. Priznajem, Oce, tesko se u toj stvari pomiriti s Voljom Bozjom. Nadam se da cete me i iz neba pomagati i vo­ diti. Oce moj, ja ostajem Vase dijete dovijeka. Mnogo toga bih Vam jos imala reci. No i ov:o je previse. Oprostite, zamorit ce Vas dok proci­ tate. Svoju dusu stavljam pred Vas kao otvore­ nu knjigu i molim Gospodina da Varn dade da ju potpuno upoznate. Klececi do Vasih nogu za sve Varn se zahvaljuje i moli Vas ocinski bla­ goslov

Vase dijete u I susu SMA

9

V V

U FRA ANTINOJ SKOLI e U FRA ANTINOJ SKOLI e U FRA Budi vjeram milosti i pokazi se zahvalnim i

dostojnim svih dobroci'Illstava Bozjih.

Koliko samo mozes budi dobar pastir, koji sve ulaze, da stado Gospodnje iivi po svetim Pravilima, koje je On dao i rpo kojima ce nas sudit i.

Prornisli da li si onakav kakova Te Gospodin hoce, zove i trazi? :zivis Ii sav za Nj? Trudis Ii se da mu pos tan es slican? Trpis E dragovoljno s Njime ,i za Nj?

Ne kloni duhom ii ne budi Iijen u svom duhov­ nom napretku. Svaki dan posebno razmatraj o Bozjoj ljubavi i sebe potici za vecim savrsen­ stvom.

Zrtvuj se za svoju Proviriciju ... Vrijeme ces upotr ijebiti maj vetije radeci za Boga i za svoju bracu ...

Dobro je da ,svoje talente ~skoristis i porna­ zes bliznjemu, zato Ti je Gospodin i dao svoje darove.

Ne ugadajte sami sebi, jer nii Krist nije sam sebi ugadao. Imajte u sebi iste osjecaje, koje je ianao i Isus Krist. Budite .ponieni i poslusni kao Isus.

I Vi cete jednom sa svetirn Evandeljem na prsima, svetorn Hostijom ii 1kaJefom u ruci pod kaimo Vas posluh pofalje da propovijedate Kris­ ta Iisusa i dajete dusama vjecni zivot. Ne gledajte na svoje imtt:erese nego na Bozje i svete Crkve.

Budite jedno sa svojim rpoglavarima, isa svo­ jom bracom da Vas Isus obdari svojim ,izabra­ nim mi.!ostima, da ne zivite vise Vi nego On u Varna.

Sve vase nastojanje neka bude: nasljedovati Srce Isusovo u blagosti, u ikoristi, u s,tripljivos,ti poniznost,i.

Najvaznije je kriz - muka! A zasto? Jer nam je Krist svojom mukom donio sparsenje! Kriz je u duhovnom zivotu najvazniji! Zaboravi, di­ jete drago, sebe ... zaboravi sebe!

Ne prepustaj se raspolozenjima; sve u ruke Bozje i neka se virsi Njegova sveta Volja u Tebi, po Tebi i na Tebi.

Ako vas Gospodin vodi iputem 1kriza ,i hoce da s Njime pijete gonki kalez, znaj,te da ga je On prvi ispio, posvetio ti zasladio.

Htio bih Te sasvim int~mno zapitaiti, osjecas Ji, zivi Ii u Trnjoj idealnoj dusi ko1iko Ti je do­ bar Bog kad Te odlikovao darom uzvisenog sve­ cenickog poziva, i jesi Ii mu od srca zahvalan?

Molim Nebesku Majku, da Ona osvjezi u Tvo­ joj dusi svijest o Tvome dostojanstvu, o duz­ nosti da mu odgovoris solidnim duhovnim zivo­ tom.

Ne fali zrtve da oclrzis svoj sveti ponos; biti izgraden karakter i jaka svecenioka osobnost ka­ ko ju je sam Isus ocrtao.

' Prolazi svijetom kao drugi Krist svima cineci dobro. Dijeli dusama pobofoo ,i odusevljeno Kruh zivota i kruh Isusove nauke, a sto je naj­ vafoije, budi svjetlo svojim dobrim primjerom. •

Svecenik je onaj, koji izgraduje vjernike

Uvrede protiv bratske ljubavi i u malom mo­ rnmo izbjegavati, jer u kreposti ljubavi sastoji se ljubav Bozja i nase najvece blago i dobro.

Svime •se okoristite za Vas duhovni zivot ...

Bud~te vjerni pozivu i poslusni vodstvu Duba Svetoga. Uistrajte na svom krizu - u njemu ce ise Gospodin p;roslaviti.

Ako s Kristom trpimo, s Njime cemo biti i proslavljeni. Svaka teskoca orosena je dragocje­ nom krvi Sina Bozjega.

Prvo sredstvo kojim se Gospodin sluzi za nase posvecenje ii unapredenje svetosti, su napasti.

Drugo sredstvo kojim Bog unapreduje nasu svetost i slionost s Kristom, je kriz, boli, trplje­ nje.

Trece sredstvo kojim Bog na osobiti nacin cisti dusu od svih zemaljskih natruha i sjedinju­ je ju sa sobom, su duhovne kusnje, suse, napu­ stenost i ostavljenost u duhovnom f.ivotu.

Veliki je Bozji dar da savjest pravilno rea­ gira, da pamet zdravo sudi i da srce hoce ljubiti samo ono sto je vrijedno, dostojno ljubavi u na­ sem zivotu.

Pusti svoju dusu neka ide ravno svojoj Lju­ bavi. Sinko, budi uvijek svjestan velike milosti da te Bog zove na svetost!

Sve sto nije vjecno, nije nista!

:zivot je borba i to neprestana - do smrti! Tko ustraje dobit ce vijenac slave!

10

IJSPOMEME NA OCA FBA ANTU ANTICA. IJSPOHIE

MOJ PRVI SUSRET S OCEM FRA ANTOM ANTICEM

Gospin je mjesec pun sunca i cvijeca, Zvonjava s nasih zagrebackih tornjeva vec je razdijelila dan. Vracam se kuci iz svog ureda, svog svakodnevnog posla. Ulazim u kucu i produzujem put preko dvo­ rasta, koji spaja nase dvije stambene zgrade.

Pred zgradom novicijata sroji otac Antic. Sestra N. predstavlja me ocu. Nakon upoznavanja otac An­ tic me pogleda svojim pronicavirn pogledom i rece mi: »Kcerce, nemoj bitii malodusna!« »Ne, nisam - nisam rnalodusna«, branila sam se ja. Ali otac Antic jos jednorn ponovi: »Kcerce, nemoj bini malodusna«. Vise se nisam branila.

Promatrala sam se u pojedinirn prozivljenim ne­ zeljenim situaaijama . . . Tmasti oblaci ljudskih »djela« potarnnili su obzorje moga duha. 0stajala sam kao paralizirana, hladna i nijema. Nisam znala reci ni svome Bogu sto me je snaslo, Jednostavno sam zaboravljala da je u pozadini svakog dogadaja Bog i sva njegova ljubav. Tek tada sam priznala sa­ ma sebi: - Fra Antic je imao pravo.

Njegov prondcavi pogled citao je iz duse kao iz otvorene knjige. Samo oitao? Ne, to je preslab izraz. Otac AntJic je gledao golu dusu kao da je pred njim na ekranu, prihvacao je kao svoju, privlacio i upu­ civao Bogu, i Mo je najvazruije, kao signal, upozora­ vao upravo na ono u duhovnom zivotu gdje je po­ stojala opasnost. Ova pronicavost sigurno je dar Duha Svetoga dobrom ocu Anticu, Budno je osluski­ vao svaki zov milosti, pazio na rasvjetljenja Duha Svetoga i to drugima toplo preporuaivao. To mnogo bolje znaju svi koji su imali sre6u da cesce kontak­ tiraju s njim.

Zakoracili smo u milosnu i svetu korizmu. Nista nas toliko ne oisti i ne sprema za skrusenost i obra­ cenje srca kao razmatranje muke Isusove. ctltajuci ~ razmatrajuci Muku zeljno i pazljivo, sabrat cemo si duhovne hrane za dusu potrebne. Velikodusni ce nastojati da prodru do Isusova Srca. Promatrat ce ga u svakom njegovom pokretu. Nastojat ce otkriti sto je u dusi prozivljavao za OJJih bolnih prizora sto su se zbili izmedu Getsemanija i Kalvarije. U­ zasni teret grijeha citavog svijeta nosi na svojim ramenima Bog koji je Ljubav, svjetlost i istina. Pred tim svjetlom nestaje tame. Ta ljubav zagrija­ va, stvara zanos i uvijek novi polet p;rema cilju. Pred Kristovim krizem nestaje svake malodusnosti, jer Knistova muka i smrt daju smisao nasem trplje­ nju. U zivotu je toliko trpljenja, da ga nije kadra ukloniti ni medusobna ljubav sviju stvorova nego samo Bog.

Zahvaljujem Bogu za prvi susret s ocem Anti­ cem pred nasom novkijatskom zgradom, kad mi je kazao: »Kcerce, nemoj biti malodusna«.

s. Milutina Kulundzic, milosrdnica

Prijatelji fra Ante Antica, pisite nam o svojim susretima s njim, jer »exempla docent«.

Prije irata isla sam IS jos nekol:rko kolegica i rprijateljica na c5vetu •ispovijed dobrom oou An­ ti6u. Njegove Ispovijedi rtoliko .su ibile !PTOZete savjetom, mirom, isikrnnom zeljom <la duhovno podigne covjeka i da mu dade rpravi put 1kirscan­ skog nazora na sv•ijet. Uvijek je bio skromno oborenih ociju nastojeci sabrano rprodrijeti u dusu svoga rpacijenta pri ispovijedi, tako da je pogadao sve njegove tegobe koje ga tiste i da­ vao svesrdne upute kako treba moliti i krscanski z,ivjeti. Njegova poniznost u saobracaju s [judi­ ma bila je takva da bi covjeka odmah rpriVUJkao k sebi i ,postao mu blizak. Tada •se govoril'O da je dobri fra Ante svet covjek i ik njemu su do­ lazili mnogi inteleMualci i ostali s\'ijet, da od njega rprime c5avjet i putokaz duhovnog zivota. On bi svojim ocinskim savjetom pomagao i pra­ tio ga u daljnjem njegovu zivotu.

Poslije rata bila 1sam jednom u Zagrebu i ta­ da •sam iskoristila priliku i bila na ispovijedi kod o. Antica. Uvijek sam se rado sjecala dobrog oca fra Ante •i u ,svojim nevoljama utjecala se njemu za pomoc. Prosle ,godine sam imala operaciju i vapila njegovu pomoc. Zahvaljujuci dragom Bogu i zagovoru o. fra Ante sve je dobro iproslo.

Sretna sam sto sam u svom zivotu susrela do­ brog fra Antu, 1te mu 1se na svemu svesrdno za­ hvalj uj em i preporucam l'ie njegovoj zas.titi. sa­ ljem za tirosJrnve beatifikacije izno,s od 100 di- nara. Ma11ija Jelavic, Trpanj

U :zmaik. zahva1nosti o. Anticu kojemu prepo­ ruoujem l'ivoje najmilije, u fond rza Vicepostula­ turu saljem s1kroman pnilog od 200 diinara.

Zorka ud. Perisic, Blato na Cetini

Dobrom o. Anticu od srca zahvaljujem na po­ moci i milosti po njegovu zagovoru u momenti­ ma teskih kusnja. I nadalje se ipreporucam nje­ govu dobrom ocinskom srcu. Svaki dan urprav­ ljam Bogu makar i 1kratku molitvu da naseg do­ brog o. fra Antu ugledamo uzdignuta na cast ol­ tara. Pnilazem 50 dinara u fond Vicepostulature.

N. N. - Drnis

Hvala dobrom patru Anticu koji mi je svojim zagovorom od Presvetog Srca lsusova izmolio ve­ liku milost - sretan uspjeh teske operacije oka.

A. B. - Zagreb

Hvala rti, dobri fra Ante, kad si me uslisio, da smo se razveselihl za Bozic, jer smo rjesavali jed­ no veHko pitanje. Zagovaraj nas da jos jedan veliki spor sretno rijesimo. U fond Vicepostula­ ture saljemo 100 dinara.

Vjekoslav Labura, Sibenik

11

USPIMENE NA ICA ANTU ANTICA

Bolovao je citav zivot. Radi bolesti umalo da nije bio odbijen od novicijata.

Posljednjih desetak godina bio je teski boles­ nik ... kroz zadnje dvije godine neprestano je visio izmedu zivota d srnrti ...

Nikada se nije tuzio na bolest ni na iznemoglost ... Volja Bozja ... Bog ce pornoci ...

Lijecn ika i njegovu pomoc je uvelike cijenio i savjesno slusao ...

U nasoj samostanskoj kapeli posljednji put je misio 11. sijecnja 1965.

Dobio je dozvolu da moze rnisiti u svojoj sobici. Prvu svetu misu u svojoj sobici ii posljednju u svom zivotu sluzio je 29. sijecnja 1965. Vise nije mogao . Visoka temperatura nije ga pustila sve do smrti . Svetu priccst je traaio i dobivao svakog dana. Ispo­ vijedao se svake veccri.

Niegov Ii jecnik ga ie pregledao 12. veliace i izja­ vio da mu je srce toliko oslabilo da se cudi da jos uvi iek zivi.

Ponudiili smo bolesniku sakramente umiru6ih. Svi smo se sakupili. Bio je prisutan i nas Provincijal. Kad je bolesnik vidio svu bracu u svo ioj sobici, glasno - bez ikakvog uzbudenja - zamolio je opro­ stenje od mnp Provinoijala, o. Gvardijana, prisutne i odsutne brace za propuste, nedostatke i pogres­ ke ... Na zacudenje svih prisutnih ucinio je javnu ispovijed, zatrazio od Provinoijala odrjesen ie. Sva su braca bila ganuta i zadivljena i silno uzbudena. Nitko nije bio a da nije prosuzio.

Pokojnik je uputio nekoliko rijeci prisutnoj bra­ ci i preporucio im da budu vierni svojim redovnic­ kim i svcccnickim duznostima, a starjesinama je preporucio da l iube svo ie podloznike. To je bilo 13. veljace. Prozivio je ios dosta dugo - sve do 4. ozuj­ ka. Skrsila ga je visoka temperatura. Opet se oku­ pila cijela samostanska obitelj oko njegova kreveta, molili su obredne molitve za umiruce i - fra Ante je prestao disati u 13.30 sati.

Svi su se divili njegovu mnogostrukom radu. Bdo je neumoran, osobito u ispovjedaonici. Nije se moglo naci o. Antica skrstcrrih ruku! Razgovara, poucava, rtaesi, sokoli, pise pisma, prevodi clanke, knjige, pro­ povijeda, drzi duhovne vjezbe, egzorte, podjeljuje svete sakramente, razgovaira i vodi bogoslove. Ako nije u crkv,i, onda je u kucnoj kapeli ili u sob'i. Bila je to velika rijetkost da ga se nade sama, osim kad je vec bio prevec satrven od bolesti. Ntikoga nije odbio, nrkoga manje prijaMJ.o pnimio. Njegovo dobro srce bilo je uvijek i svakom otvoreno.

ZAHVALNICE • ZAHVALNICE

Dobri moj duhovni Oce! Tvoj zagovor me u .z.ivotu 1prati. Hvala! Preporucam se i dalje ... Ti dobro znades ,sve moje s1labosti, pa,tnje i po­ trebe. Ne prerporucam samo sebe, rnego sve duse koje gladuju Boga i mjegove milosU. Osobito ti prerpomcam svoju tesko ranjenu i Iskusavanu Druzbu. Uvijeik si, za zivota, du.horn i ljubavlju bdio nad nasim redovnistvom. Pogledaj sada na teske Nrize koje nas razdiru ... Dobro su ti poznate ...

* * Dobri Oce! Na dan Presvetoga Trojstva saku­

pilo se u sobi tvoga zemaljskoga boravka nas ne­ ikoliko clanova Trecega Reda sv. o. Franje kod Gospe Lurdske, da pocastimo tvoj imendan - molitvom svete krunice.

Molimo te, dobri Oce, pomogni nam da sto bolje upoznamo .z.ivot i rad nasega svetog Ute­ meljitelja, koji je bio ziva sli'ka Isusa Kr,ista.

Pomozi nam, dohri Oce, da se i mi uzdigne­ rno nad prolazna zemalj,ska dobra i samo cezne­ mo za duhovnim napretkom. Da na svakom mje­ stu pokazemo da smo ipravi clanovi Treceg Reda.

s. Jelka Crnjanin i 25 clanova * * *

Dobri oce Anui.cu! Hvala ti na dosadasnjim milostima, koje smo od Gospodina rprimile. Za­ govaraj i unaprijed nasu ,2ajedniou, da sve sklllpa i svaka pojedina ustrajemo u ljubavi i potpu­ noj predanosti Gospodinu po tvom svetom pri­ mjeru. Budi nasoj zajednici duhovni voda i is­ prosi nam mladih dusa, koje ce se bez pridrfaja posvetiti Bozjoj ljubavi.

Zahvai1na M. Alojzija, OSB * * *

Duboko si mi u dusi, dobri Oce! Od onih ikra tkih casova kad si me rpniipremao za dakonat u drngoj, sugestivnoj kriipti [lase Gospe Lurdske. Neirzbrisan mi je u dusi tvoj ociil'ski osimijeh lko­ jim si ulijevao u na'se mlade duse sveitu radost i ponos sto \Se ~rtvujemo Bogu.

12

Preporuci Bogorodici miloj moju sirornasnu svecenioku dusu ,i moli se da mi izrno li svetu po­ niznost.

Harrii Marin Mandie, salezijanac

Dragi Oce! Ti vidis kakve sve krize pro­ z ivljavam, a tek sam u cvijetu mladosti. Preda rnnorn je jos zivot, a meni se ta:ko ne zivi, Po­ mozi mi u ovim zavrzlamama zivota i bit cu ti uvijek zahvalan, Moli se za me kod nase zajed­ nicke Majke koju si toliko ljubio.

Pomozi mi! Vlado

Sveti oce Ante, molim te usr dno. daj da Is ti­ na pobijedi u Ljubavi, a Ljubav u Istini, u orioj stvari o kojoj sam razgovarala s tobom u ovoj kapelici Gospe Lurdske pred vise gcdina. Sjecas Ii se?

M. Cv.

Blazeni nas zagovornice, ne odbaci molbu za obracenje mladica ·kojeg smo u tvoju zastitu sta­ vili.

Spasi ga svojim zagovorom kod nase Majke, Gospe Lurdske.

Mnogo zahvaljujem dragom o. fra Anti Anticu sto me je svojim zagovorom spasio od sigunne smrti. Hvala, o. fra Ante!

Drago Novak, Krizevci ;': * )'::

Oce dobri, - dovedi svoju bracu do stupnja ljubavi koju irn je Gospodin namijenio.

o. Srecko

Oce Anticu, tako sam malo znala o tebi. Sada kad sam spoznala kak o si bio <lobar, sada kad , idim kako si -svet, svud kud se okrenem osje­ cam tvoju rprisutnost, prisutnost Bozju. Hvala ti mnogo za primljene milosti, budi uvijek uz rnene, uz mega suipruga i dijete.

c. S.

U teskocama i potrebarna osobito duhovnim, obratio sam se zagovoru o. Ante An tica. Duboko sarn uvjeren, da su mi mnoga pitanja r ijesena njegovim zagovororn, ipa mu se i dalje ,preporu­ cujem.

U Zag:rebu, 4. ozujka 1977. Dr. A. S.

;':

Zahvaljujem o. Anticu na uslisanoj mollbi, pre­ porucam se i unaprijed. Za beatifikaciju prilazem 500 dinara.

K. Marija, Zagreb

Za UJSpjelu operaciju svoga mufa od srca za­ hvaljuje i salje prilog od 500 dinara

Elena Mihelcic, Tuzla

Preporucam se u zagovor dobrom o. fra Anti i prilazem 500 dinara

fra Leon Delas, fopnik

Zahvaljujem se dobrom ocu Anticu na uslisa­ noj molbi. P,reporucam cijelu svoju obitelj i i;a­ ljem u bITTd Vicepostulature 50 dinara.

Dragi oce Anticu, preporucam ti i svoju se­ stru i njezinu djecu. Oni su isto boJesni. Pomozi im, bit cu ti zahvalna.

Katica RogiITTic, Okuje

IZ VICEPOSTULATURE + IZ VICEPOSTULATURE Prijatelji i stovatelji oca Antica u Zagrebu

odrzavaju svakog mjeseca sastanak u samostan­ skoj kapeli. Sastanci se redodvito drze u cetvr­ tak poslije prvog petka u mjesecu. Navecer u 18 sati sluzi se sveta Misa za sve pri,iatelie i dobro6initelje Vicepostulature. Prije sv. Mise moli se krunica za sve Zlive i ookojne stovatelje oca Antica. Za vr.ijeme sv. Mise vicepostulator, iii nek,i drugi svecenik, odrzi pT'igodni nagovor, procita nesto iz ostavstine oca Antica (pismo, savjet, preporuku, pouku .).

Slijedeci sastanci odrfat ce se: 12. svibnia, 9. lipnja, 7. srpnja, 11. kolovoza, 8. rujna, 13. listopada.

Molimo sve one koji su poznavali oca Antica, s njim suractivali iii se s njim dopisivali da nam posalju svoje uspomene, sjecania, biljeske, pis­ ma, fotografi ie ... Sve sto god je u vezi s na­ sim dragim fra Antom treba poslati u Zagreb. To6na adresa:

Vicepos tulatura Vrbaniceva 35 41000 - Z a g r e b

Na tu adresu treba slati sve sto god je u vezi s ocem Anticem: biljeske, fotografije, milodare, pretplate, pisma ..

Mnogi stovatelji oca Annica pitaju nas, kako se obavlja devetnica iii trodnevnica na cast ocu Ant.i6u. U svojim potrebama htjeld bi se prepo­ ruciti dobrom fra Anti, a ne znadu kako se cini. Da ne moramo svakom posebno pisati i razjasnjavati odgovaramo preko nasega Glasila: I) nas fra Ante jos nije proglasen ni blazenim ni svetim, pa ne mozemo n jemu na cast u crkvi zajednick,i moliti devetnicu, trodnevnicu niti smijemo u njegovu cast davat.i da se odsluzi sv. Misa. To cemo sm jeti tek onda kad otac Antic bude sluzbeno proglasen blazen-im i svetim.

A sto smi jemo vec sada? Mozemo zazivati oca Ant'ca i u njegov se zagovor preporucivati da nam i sada, kad je kod dragog Boga, po­ mogne kako nam je oomogao dok je bio medu nama. Mozemo to u6in1ti ovako: moliti krunicu, litanije, put krifa, obaviti klanianie, slusati sv. Misu, primhi sv. Pricest, postiti, udi ieliti milo­ st•inju siromasima a sve to na cast Presv. TroJstva, Presv. Srca Isusova, Ma_jke Bozje iii kojega sveca - a za beatifikaciju oca Antica. U svim svojim pot·rebama smijemo uvijek zaztlvati pomoc od Gospodina po zagovoru i po zasluga­ ma nasega dobrog oca Antica.

MILODARI + MILODARI + MILODARI + MI U fond Vicepostulature za troskove beatifika­

cije doprinijeli su:

Treci Red kod Gospe Luodske - Zagreb (50 mj.); Jelka Margeta - Zagreb (50 mj.); Josipa Zivicnjak - Zagreb (50 mj.); Jelka Crnjanin - Zagreb {100 mj.); Jelica Baljak - Zagreb (100 mj.); Mila Antos - Zagreb (150 mj.); Jakov Bum­ ber - Beograd (500 mj .) ; Mira Treursic - Za­ greb (100 mj.); Aina Pac - Zagreb (30 mj.); Ma­ rija Jernric - Zagreb (50 mj.); Magdalena Crevar - Zagreb {100 mj.); Gabrijela Feil - Zagreb (20 mj.); Miro Stambunjak - Zagreb (10 mj.); Marija Horvat Kovacic - Zagreb (50 mj.); Jelka Zeljko - Bruxelles (100 + 200 k b); R. G. - Zagreb (50); obitelj Demsic - Zagreb (100 mj.); Katarina Papic - Zagreb (50); Stefanija Rukavi­ na - Zagreb (50 mj.); Katarina Rukavina - Za­ greb (50); Petricevic Danica - Zagreb (100 mj.); Ruza Malenica - Zagreb (50); Bozenka Po lie - Split (500); Irma Farkas - Zagreb {200); Ima­ kulata Tresic - Dubrovnik (100 rnj.); Josipa Fog­ ler - Zagreb (50 mj.); S. - Zagreb (50 umjesto cvijeca za pok. Vlastu); Margita Belovic - Za­ greb (100); Jelka Zeljko - Bruxelles (l.000 belg Fr); Amica Zidaric - Zagreb (100 mj .) ; Neza Fretze - Domzale (100); Danica Veraja - Met­ kovic (100); Zlata Krstulja - Kr k (100); Antun Pazitka - Zagreb (100 mj.): Jelena Loncarevic - Zagreb (100); A. M. - Zagreb (200 mj.); Ma­ rija Dzaja - Zagreb (100 mj.); Pavica Brcic - Frankfurt (50 DM); Katarjna Stracenski - Za­ greb (100 mj.); Margita Belovic - Zagreb (200); Vjekoslava Labura - Sibemik (100); Matija La­ pov - Zadar (500); J errnma Pura tic - Zagreb (50); Antcnija Bauman - Maribor (50); Olga Po­ sedel - Dubrovnik (40); Trcin Viktor - Zaton (100); Elena Mihelcic - Tuzla (500 zahv. za us­ pjelu operaciju); Marija Petririjak - Sudovec (50); Marica Zidaric - Sudovec (50); Ljubica Zi­ dar ic - Sudovec (50); lvanka Tornic-Fernic - Za­ greb (50); Vera Kulurrdzic - Zagreb (100); An­ debka Zaer - Zagreb (50 mj.); obitelj Vadjon - Zagreb (500); Ana Sturlic -- Zagreb (200); Sla­ vica Jakovljevic - Zagreb (20 rnj.); obitelj Bo­ rovic - Zagreb (50 mj.); Casne sestre sv. Kriza - Porat (200); Franjevacki sarnostan - Yuko­ var (200); Magda Hadzija - Nasice (200); Dra­ gutin Nezic - Poree (50); M. Brundula - Mari­ bor (50); Marija Antic - Split (100); Samostan Benedilotinki - Hvar (100); Merkez s. Asumpta - Ilidza (100); fra Leon Delas - Miljevci (500 preporuca se u zagovoT); fra Augustin Babic - Kirusevo (500 preporuca se u zagovor); fra I van Vidovic - Brstanovo (100); fra Jozo Zupic - Split (200); fra Srecko Verkic - Promina (100); c. s. Vrhovec - Zagreb (200); fra Silvestar Ara­ cic, misionar (100 DM); Matija Lapov - Zadar (100); Zlatko Ku-ntaric - Zagreb (50); Franjevac-

ki samostan sv. Josipa - Dubrovnik (50); Vla­ dimir Pribanic - Dubrovruik (125); Jelka Mati­ jasevic - Baska Yoda (100); Katica Gotovac - Split (50); Andrija Cukrov - Sepurine (50); Bofo Grdjan - VukovaT (200); Ka1tica Osredecki - Zagreb (100 mj.); Mara Kuirtovic - Makarska (500); Kristina Miletic - Makar ska (100); Ber­ nardi1na Horvat - Kiikinda (200); Mara Pavelic - Zagreb (200); Marija Svear - Dubrovnik (100); Celina Borovac - Drnis (100); Katica Jukic - Split (500); Milica Belosevic - Zagreb (50); Fra­ njevacki samostain Gosipe od Zdravlja - S'Plit (2.000); Ljubica Goljat - Sarajevo (100); Marija i Fina Suipetic - Split (300); Evica Tucko - Za­ greb (100); Zdenka Blazekovic - Zagreb (50); Marija Radie - Zagreb (50 mj.); Bea Derencin - Zagreb (100 rnj.); Elena Mihaljcic - Zagreb (100); Mara Pave1ic - Zagreb (200); Franka An­ tic - Sepurine (100); MiLka Antic - Sepurine (50); J osip Cmkovic - Zagreb (200); J osip Ilic - Zagreb (50); Mijo Dukie - Glina (50); Petar Majstorovic - Zagreb (100); B. Bicanic - Zagreb (100 rnj.); N. N. - Zagreb (100); Ivana Toic - Baska (50); Josipa Maricic - Baska (50); obitelj Hitrec - Zagreb (200); Desa Barie - Zadar (200); Pavica Pruches - Vukovarr (50); Rufa Medic - Brela (100); Mantle Zamic - Brela (100); Marija Sosic - Brela (100); Tornislav Antic - Zagreb ,(100); Josipa Fabry - Zagreb (50); obitelj Ki­ rinic - Zagreb (100); Mara ZiV1kovic - Donja Mahala (300); Franjo Cvetan - Zagreb (100); Ma­ rija Baranovic - Split (100); Viktor Train - Zaton (100); Stefa Bauer - Zagreb (50 rnj.); Ka­ tica L1Ukic - ZadaT (100); Blazenka Lovric - Baska (100); Marija Grgmic - Zagreb (150); N. N. - Zagreb (300); Radmila Kirinic - Zagreb (100); N. N. - Zagreb (100); ci-cin Lj. - Zagreb (500); Marija Jelavic - Trpa!Dj (50); Skroza E­ duarda - Sepur,ine (100); Marija Berak - Za­ greb (300); Sestre Milosrdnice - Luznica (100); N. N. - Njemaoka (454); JeLka Santak - Vo­ dice (50); Jelena Loncarevic - Zagreb (100); Pa­ vica Skulec - Zagreb (10.000); Marija Majurec - Dakovo (100); N. N. - Dubrovni1k (100); An­ ka IGjukovnica - Gradac (150); Ljubica Domini,s - Benikovac (200); Vjekoslava Spiljak - Supe­ tar (5.000); Lapov Matija - Zadarr (100); Vjeko­ sfava Labura - Sibenik (100); M. Budimir - Split (200); Marija Dragi,c - Zagreb (400); Jeli­ ca Latin - Vodice (1.300); S. M. - Sornbor (100); obitelj Hitrec - Zagreb (500); obitelj Roki - Za­ greb (100); Dzedic Vladislava - Asperg (100 din + 10 DM); Milica Zebic - Zagreb (200); obitelj Demsic - Zagreb (50); A. M. - Zagreb (200); A­ nica Zidaric - Zagreb (100 mj.); Franjevacki sa­ mostan - Irnotski (200); Rozalija Botica - SpJi,t (50); Liza Puhiera - Siplit (40 za svijece); Ama­ Jija Novak - Zagreb (100); Marija K. - Zagreb (500).