do@ivljaji jedna ljudska pri^a j · 2018-09-06 · do@ivljaji septembar 2018. 21 sa va[ih putovanja...

12
DO@IVLJAJI 21 Septembar 2018. www.serbianmirror.com SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i crveni meteo-alarmu Srbiji. Osvanulo je sun~ano jutro ali se ubrzo naobla~ilo i ve} oko devet sati po~e ki{a. Sedim na terasi a ki{ne kapi udaraju kao hiljade zrna pirin~a po plasti~noj nadstre{nici. Sedim. ^ekam da ki{a stane i razmi{ljam {ta }u danas. Ki{a mi je promenila plan. Oko podne, oblici se razi{li, nebo je ponovo ~isto, bistro i plavo. Sunce se ponovo vratilo, ki{a je ve} zaboravljena, a temperatura vazduha je ponovo tridesetak stepeni. Spremam se i kre}em na Mile{evac ili Hisard`ik, tvrdjavu podignutu u prvoj polovini XIII veka na ver- tikalnoj steni nad Mile{evkom, sedam kilometara udaljenu od Prijepolja. Tvrdjava je {titila man- astir i imala kontrolu na delu tzv. ‘bosanskog puta’ koji je povezi- vao Sjenicu i Prijepolje. Osmanlije su zauzele tvrdjavu 1465. godine i od tada Mile{evac postaje zna~ajno mesto koje se polako naseljava prete`no musli- manskim stanovni{tvom. Od XVII veka javlja se i novo ime za tvrd- javu, Hisard`ik, od turske re~i hisar (tvrdjava), {to je i dana{nji naziv za selo u podgradju. Prolazim pored manasti- ra Mile{eva i posle jedno trista metara, gde se asfaltni put zavr{ava skre}em desno ka restoranu i rabnjaku ‘Kanjon’. Parkiram auto i kre}em ka restoranu na samoj obali reke. Ki{a se vratila i polako rominja, ali ne odustajem od osva- janja tvrdjave. Reka ivodopad hu~e i uvode nas u jedan drugi svet, svet mira i spokojstva, gde nema `urbe i pritiska i gde se sve odvija polako i gde za sve ima vre- mena. Do tvrdjave postoji asfaltni put, dodu{e strm, ali samo za dobra kola. Kre}em pre~icom, pe{ke, kroz {umu, gde se put samo nazire jer ko zna kada je neko ovde njime pro{ao. Ki{a i dalje rominja i svaki vetri} ili pomeranje grane dovodi do ‘tu{iranja’. Posle stotinak metara hoda, planinskom stazom, jer to i nije pravi put, sav mokar izlazim na asfaltni, onaj za automobile. Izgleda da nema razlike izmedjuo- va dva puta, staze kojom sam do{ao i ovog asfaltnog, oba su jednako strma. Kre}em polako, nogu pred nogu, a ki{a me i dalje prati. Tridesetak minuta hoda uzbrdo je poseban izazov, pogotovo {to na tom putu nikoga nisam sreo, ~ak se nijedan pas nije oglasio. I kona~no sti`em u ra{trkano selo Hisard`ik u podno`ju tvrdjave, u kome dominira bela d`amija. Raspitujem se za tvrd- javu i isku{enice kod ljudi koji tu rade na pravljenju puta. Eto tu odmah pored ograde skreni desno i tu ti je put. Ma gde, ne vidim! Ajd’ sad }u da ti poka`em. I podjosmo, ali to nije put ve} vi{e jedna planinska staza, izlokana od ki{e i klizava. To ti je to, nastavi napred i ne}e{ pogre{iti, samo pazi da ne padne{. A koliko ima do vrha – pitam. Pa, jedno petnaestak minuta – odgovori{e, valjda da me ne obeshrabre. Dobrih ~etrdesetak minu- ta mi je trebalo da stignem do vrha i tvrdjave, jer to je bilo vi{e planinarenje nego hod po stazi. I dok sedim na zidu tvrdjave, hvataju}i dah i udi{u}i ~ist planinski vazduh,sti`e nagra- da. Ki{a prestaje i sunce rasteruje oblake i otvara vidike. Mogu mirno da slikam. Pogled sa tvrd- jave je ne{to nezaboravno. Cela Srbija je na dlanu i samo su vrhovi nekih planina u oblacima. Vi{e od pola sata sam proveo na vrhu dru`e}i se sa pti- cama, koje sam nepozvan uzne- mirio. I bilo mi je lepo. ~ovek oseti neko po{tovanje prema prirodi, njenoj lepoti i snazi kojom se bori protiv svih ljudskih gluposti koje je uni{tavaju.Za{to? Kre}em dole. Treba pre}i onaj isti put koji sam ve} pro{ao,samo usuprotnom smeru. Foto-opremu sam spakovao, verovatno mi vi{e ne}e trebati dok ne sidjem do sela. Si}isa planine je obi~no te`e, lak{e je popeti se.Na pola puta sre}em one iste ljudekoji su mi pokazali put. Smeju se i pitaju: Jes’ bio gore? Jesam, ali nije petnaest minuta. Znamo, ali nismo hteli da te obeshrabrimo. Mi, zna{ pravimo put, stepenice, da se ne mu~i{ kad dodje{ ponovo. Bi}e gotove do septembra. Pitam ih za isku{enice ili isposnice. A, to ti je na drugoj strani od d`amije, levo. I tamo smo pravili put i stepenice pro{le godine, da ti bude lak{e. Popri~asmo jo{ malo i prijateljski se rastadosmo. Ve} je skoro pet sati posle podne. Kod d`amije skre}em levo, ali ne znam da li sam na pravom putu, jer ni{ta nije obele`eno. Idem dalje, zaraslim- putem, valjda je to onaj pravi, bar tako mislim. I posle jedno pet do deset minuta hoda nailazim na put i stepenice sa rukohvatom jer put ide skoro po vertikalnom zidu pla- nine. Stepenice vode gore dole, penju se i spu{taju, a rukohvat je od velike koristi, jer sve je vla`no i sklisko. Nije ba{ za svakoga. Nekad se mora i sagnuti da se ne udari glavom. Najzad dolazim do isku{enica. Jedan veliki otvor na samom ulazu u pe}inu krije }elije u kojima monasi `ive. Trenutno ih nema, jer nas je poslednji monah isku{enik napustio pre par godina. Stojim na drvenoj plat- formi ispred ulaza u pe}inu i razmi{ljam. Kako je te{ko bilo do}i ovde, bez puta, a jo{ je te`e za hranu. {ta su jeli? Pa je i naziv isku{enice ili isposnice potpuno opravdan. Idem polako ka selu i na samom kraju sre}em jednog stari- jeg ~oveka kako sam radi. Dobar dan. ~ovek prekide rad, okrete se i kao da mu je najrodjeniji do{ao otpozdravi. Ko zna koliko dugo nisakim nije re~ progovorio. I po~esmo razgovor, srda~an, topao, ljudski. Vi{e je pri~ao on nego ja. Ja sam uglavnom pitao. Kako `ivite ovde? On se nasloni na vile koje je dr`ao u ruci i po~e pri~a, bolje re}i vi{e pri~a. Po~e sa onom koja ga je najvi{e ti{tala. Zna{, imam 82 godine. Imam sina i tri unuka, eno tamo, prekoputa, nema ni trista metara, ali ne dolaze, sve sam im dao i sagradio. Ovde `ivim sam. Obraz mi je ~ist i nikom ni{ta ne dugu- jem. Operisao sam srce u Beogradu. Tra`ili su mi 750 maraka da me operi{u, ili da ~ekam. Bilo je to 1991, u januaru. Tada sam imao para, prodao sam dve krave. Poslali me ku}i. Ka`u zva}e me, i ja na voz do Prijepolja, pa uzmem taksi tu do ispod brda, a on ne mo`e dalje. Sneg je pola metra. ~etiri sata sam i{ao do ku}e. Oko dvadesetog januara me pozva{e. I, eto, `iv sam. Kako je ovde zimi? – pitam. Te{ko je jer je put obi~no zavejan, ali snalazimo se nekako. Moramo. Imamo hleba i sira. A od ~ega `ivite? Imam malu penziju i prodajem sir. Dolaze ovde i odnose. Ali ne}u dugo, star sam ve}, godine sti`u, 82 mi je. Vidi{ ovu {talu, imam kravu i junicu. Kravu }u da prodam, junicu ne}u, onom muslimanu, i pokaza rukom, ali pare ne}u, neka ostanu kod njega. Neka me on sahrani. I {ta re}i? Zagrlismo se kao stari prijatelji i ja podjoh dole prema ‘Kanjonu’. Dr Vojin Drenovac JEDNA LJUDSKA PRI^A

Upload: others

Post on 19-Feb-2020

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

D O @ I V L J A J I

21Septembar 2018. www.serbianmirror.com

SA VA[IH PUTOVANJA

Juli. Vreme jepromenljivo, ~aski{a ~as sunce, a

najavljeni sunarand`asti i crvenimeteo-alarmu Srbiji.Osvanulo je sun~anojutro ali se ubrzonaobla~ilo i ve} okodevet sati po~e ki{a.Sedim na terasi aki{ne kapi udarajukao hiljade zrnapirin~a po plasti~noj nadstre{nici.Sedim. ^ekam da ki{a stane irazmi{ljam {ta }u danas. Ki{a mije promenila plan.

Oko podne, oblici serazi{li, nebo je ponovo ~isto,bistro i plavo. Sunce se ponovovratilo, ki{a je ve} zaboravljena, atemperatura vazduha je ponovotridesetak stepeni. Spremam se ikre}em na Mile{evac iliHisard`ik, tvrdjavu podignutu uprvoj polovini XIII veka na ver-

tikalnoj steni nad Mile{evkom,sedam kilometara udaljenu odPrijepolja. Tvrdjava je {titila man-astir i imala kontrolu na delu tzv.‘bosanskog puta’ koji je povezi-vao Sjenicu i Prijepolje.Osmanlije su zauzele tvrdjavu1465. godine i od tada Mile{evacpostaje zna~ajno mesto koje sepolako naseljava prete`no musli-manskim stanovni{tvom. Od XVIIveka javlja se i novo ime za tvrd-javu, Hisard`ik, od turske re~ihisar (tvrdjava), {to je i dana{njinaziv za selo u podgradju.

Prolazim pored manasti-ra Mile{eva i posle jedno tristametara, gde se asfaltni putzavr{ava skre}em desno karestoranu i rabnjaku ‘Kanjon’.Parkiram auto i kre}em karestoranu na samoj obali reke.

Ki{a se vratila ipolako rominja, ali neodustajem od osva-janja tvrdjave. Rekaivodopad hu~e iuvode nas u jedandrugi svet, svet mira ispokojstva, gde nema`urbe i pritiska i gdese sve odvija polako igde za sve ima vre-mena.

Do tvrdjavepostoji asfaltni put, dodu{e strm,ali samo za dobra kola. Kre}empre~icom, pe{ke, kroz {umu, gdese put samo nazire jer ko znakada je neko ovde njime pro{ao.Ki{a i dalje rominja i svaki vetri}ili pomeranje grane dovodi do‘tu{iranja’.

Posle stotinak metarahoda, planinskom stazom, jer to inije pravi put, sav mokar izlazimna asfaltni, onaj za automobile.Izgleda da nema razlike izmedjuo-

va dva puta, staze kojom samdo{ao i ovog asfaltnog, oba sujednako strma.

Kre}em polako, nogupred nogu, a ki{a me i dalje prati.Tridesetak minuta hoda uzbrdo jeposeban izazov, pogotovo {to natom putu nikoga nisam sreo, ~akse nijedan pas nije oglasio. Ikona~no sti`em u ra{trkano seloHisard`ik u podno`ju tvrdjave, ukome dominira bela d`amija.

Raspitujem se za tvrd-javu i isku{enice kod ljudi koji turade na pravljenju puta.

Eto tu odmah poredograde skreni desno i tu ti je put.

Ma gde, ne vidim!Ajd’ sad }u da ti

poka`em.I podjosmo, ali to nije

put ve} vi{e jedna planinska staza,

izlokana od ki{e i klizava.To ti je to, nastavi

napred i ne}e{ pogre{iti, samopazi da ne padne{.

A koliko ima do vrha –pitam.

Pa, jedno petnaestakminuta – odgovori{e, valjda dame ne obeshrabre.

Dobrih ~etrdesetak minu-ta mi je trebalo da stignem dovrha i tvrdjave, jer to je bilo vi{eplaninarenje nego hod po stazi.

I dok sedim na zidutvrdjave, hvataju}i dah i udi{u}i~ist planinski vazduh,sti`e nagra-da. Ki{a prestaje i sunce rasterujeoblake i otvara vidike. Mogumirno da slikam. Pogled sa tvrd-jave je ne{to nezaboravno. CelaSrbija je na dlanu i samo suvrhovi nekih planina u oblacima.

Vi{e od pola sata samproveo na vrhu dru`e}i se sa pti-cama, koje sam nepozvan uzne-mirio. I bilo mi je lepo. ~ovek

oseti neko po{tovanje premaprirodi, njenoj lepoti i snazikojom se bori protiv svih ljudskihgluposti koje je uni{tavaju.Za{to?

Kre}em dole. Trebapre}i onaj isti put koji sam ve}pro{ao,samo usuprotnom smeru.Foto-opremu sam spakovao,verovatno mi vi{e ne}e trebati dokne sidjem do sela. Si}isa planineje obi~no te`e, lak{e je popetise.Na pola puta sre}em one isteljudekoji su mi pokazali put.Smeju se i pitaju:

Jes’ bio gore?Jesam, ali nije petnaest

minuta.Znamo, ali nismo hteli

da te obeshrabrimo. Mi, zna{pravimo put, stepenice, da se nemu~i{ kad dodje{ ponovo. Bi}egotove do septembra.

Pitam ih za isku{enice iliisposnice.

A, to ti je na drugojstrani od d`amije, levo. I tamosmo pravili put i stepenice pro{legodine, da ti bude lak{e.

Popri~asmo jo{ malo iprijateljski se rastadosmo. Ve} jeskoro pet sati posle podne.

Kod d`amije skre}emlevo, ali ne znam da li sam napravom putu, jer ni{ta nijeobele`eno. Idem dalje, zaraslim-putem, valjda je to onaj pravi, bartako mislim.

I posle jedno pet dodeset minuta hoda nailazim na puti stepenice sa rukohvatom jer putide skoro po vertikalnom zidu pla-nine. Stepenice vode gore dole,penju se i spu{taju, a rukohvat jeod velike koristi, jer sve je vla`noi sklisko. Nije ba{ za svakoga.Nekad se mora i sagnuti da se neudari glavom.

Najzad dolazim do

isku{enica. Jedan veliki otvor nasamom ulazu u pe}inu krije }elijeu kojima monasi `ive. Trenutnoih nema, jer nas je poslednjimonah isku{enik napustio pre pargodina.

Stojim na drvenoj plat-formi ispred ulaza u pe}inu irazmi{ljam. Kako je te{ko bilodo}i ovde, bez puta, a jo{ je te`eza hranu. {ta su jeli? Pa je i nazivisku{enice ili isposnice potpunoopravdan.

Idem polako ka selu i nasamom kraju sre}em jednog stari-jeg ~oveka kako sam radi.

Dobar dan.~ovek prekide rad, okrete

se i kao da mu je najrodjenijido{ao otpozdravi. Ko zna kolikodugo nisakim nije re~ progovorio.

I po~esmo razgovor,

srda~an, topao, ljudski. Vi{e jepri~ao on nego ja. Ja samuglavnom pitao.

Kako `ivite ovde?On se nasloni na vile

koje je dr`ao u ruci i po~e pri~a,bolje re}i vi{e pri~a. Po~e saonom koja ga je najvi{e ti{tala.

Zna{, imam 82 godine.Imam sina i tri unuka, eno tamo,prekoputa, nema ni trista metara,ali ne dolaze, sve sam im dao isagradio. Ovde `ivim sam. Obrazmi je ~ist i nikom ni{ta ne dugu-jem.

Operisao sam srce uBeogradu. Tra`ili su mi 750maraka da me operi{u, ili da~ekam. Bilo je to 1991, u januaru.Tada sam imao para, prodao samdve krave. Poslali me ku}i. Ka`uzva}e me, i ja na voz doPrijepolja, pa uzmem taksi tu doispod brda, a on ne mo`e dalje.Sneg je pola metra. ~etiri sata sami{ao do ku}e.

Oko dvadesetog januarame pozva{e. I, eto, `iv sam.

Kako je ovde zimi? –pitam.

Te{ko je jer je putobi~no zavejan, ali snalazimo senekako. Moramo. Imamo hleba isira.

A od ~ega `ivite?Imam malu penziju i

prodajem sir. Dolaze ovde iodnose. Ali ne}u dugo, star samve}, godine sti`u, 82 mi je. Vidi{ovu {talu, imam kravu i junicu.Kravu }u da prodam, junicu ne}u,onom muslimanu, i pokazarukom, ali pare ne}u, neka ostanukod njega. Neka me on sahrani.

I {ta re}i?Zagrlismo se kao stari

prijatelji i ja podjoh dole prema‘Kanjonu’.

Dr Vojin Drenovac

JEDNA LJUDSKA PRI^A

Page 2: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

S P O R T

22 Septembar 2018.

Ve}ina Zvezdinih fudbaleranije bila ni rodjena kad jeSini{a Mihajlovi} stra-

hovitim {utom iz slobodnog udar-ca savladao Djanluku Paljuku icrveno-belima doneo vodjstvo nadSampdorijom od 1:0. U tomtrenutku, jedne lepljivo vru}e sofi-jske no}i, prvak Evrope, koja seujedinjavala i Jugoslavije, koja jepucala po {avovima, bio je nakorak do podviga – plasmana unovo, drugo uzastopno finaleKupa {ampiona. Na`alost, ispaloje da je to bio poslednji trzaj,“labudova pesma“ najboljeg timakoji je ikada igrao na na{im pros-torima – na megdan Barseloni ufinalu na londonskom “Vembliju“oti{la je “Sampa“, a Zvezda sepovukla u sazve`dje nad evrop-skim nebom da sa~eka neku novupriliku.

Bilo je to 1992. godine,a ni najve}i pesimisti nisu moglida pretpostave da }e Crvena zvez-da na povratak u elitu morati da~eka punih 26 leta!

U medjuvremenu sesva{ta dogodilo. Od nekada{njeJugoslavije nastalo je {est dr`ava,a fudbal koji se igrao u toj zemljije bespovratno nestao. Tek povre-meni, pojedina~ni blesci, ~e{}eigra~a nego ekipe, davali su naduZvezdinim navija~ima da njihovklub jednog dana ponovo mo`e dase nadje medju odabranima.

U godinama kad je nji-hov najve}i rival Partizan dva putastigao do cilja i zaigrao u Ligi{ampiona, svima kojima sucrveno-bele boje na srcu nije osta-lo ni{ta drugo nego da nabrajajuimena iz dana slavlja u Bariju iTokiju: Stojanovi}, Jugovi},Marovi}, [abanad`ovi},Belodedi}, Najdoski, Prosine~ki,Mihajlovi}, Pan~ev, Savi}evi},Bini}...

A, prilika je bilo, nije danije. Od ukrajinskog Dinama iBajera iz Leverkuzena, preko PSVAjndhovena i Milana, do GlazgovRend`ersa, nekoliko Zvezdinihgeneracija saplitalo se na posled-njoj prepreci. A, kakvih je samoigra~a tu bilo: i Druli} i Pjanovi},prerano preminuli Bunjev~evi}, paPanteli} i @igi}, Burzanovi} iMilija{... Ovaj poslednji, medju-tim, do~ekao je da za igra~kogveka do`ivi da se na nekada{njoj

“Marakani“, sad ve} godinamastadionu “Rajko Miti}“, zatrese ita famozna mu{ema – za{titniznak Lige {ampiona!

Da li je ovaj uspeh do{aoslu~ajno?

Nikako. Dobro upu}eni u zbivan-

ja u srpskom fudbalu, koji pa`ljivo

prate svaki prelazni rok, svakuutakmicu i trening na{ih klubova,primetili su da duvaju neki novivetrovi jo{ pro{le godine kad su iZvezda i Partizan izborili igranje ugrupnoj fazi Lige Evrope. Kad setom zapa`enom uspehu “ve~itih“doda i plasman reprezentacijeSrbije na Svetsko prvenstvo, bezobzira na to {to je rezultat “orlo-va“ u Rusiji bio ispod o~ekivanjanacije, nema sumnje da je sezona2017/18. bila daleko bolja od svih

prethodnih. A, Zvezda je samonastavila zapo~eto. Sve one maloo~ekivane ~udesne igre iz pro{legodine, ovom timu dale su podsti-caj da poku{a da uradi ne{to {todruge generacije nisu – da sekona~no nadje u eliti.

Iako je uspeh u ekipnomsportu te{ko pripisati jednom

~oveku, ovom prilikom }emoprekr{iti to pravilo i nazna~iti –te{ko da bi Zvezda ostvarila snovesvojih navija~a da na njenoj klupine sedi Vladan Milojevi}.

On nema menad`erskuve{tinu jednog SlavoljubaMuslina, daleko je od zvezdanepra{ine trofejnog LjupkaPetrovi}a, nema harizmu RobertaProsine~kog, niti iskustvo jednogMiodraga – Grofa Bo`ovi}a. Ipak,autenti~an “zvezda{“ kao i njegovi

stariji prethodnici, poseduje nekeosobine koje su za samo ne{tovi{e od godinu dana pomalonepoznatim igra~ima ulilisamopouzdanje i veru da mogu dase nadme}u sa asovima koje su doju~e gledali samo u televizijskimprenosima. Miloje (ina~e rodjenibrat Gorana Milojevi}a, koji je

poput Milka Djurovskog s“Marakane“ oti{ao u Partizan) jemiran, nenametljiv, sistemati~an.Ne razbacuje se velikim re~ima.Ceni samo dela i rezultate. Takavje bio kao izuzetno talentovanigra~ mladjih Zvezdinih kategorija,takav je bio kao trener pionira,kadeta i omladinaca. Kad jepro{log leta prihvatio da siguranposao u Gr~koj zameni vrelomklupom u Ljutice Bogdana, novi{ef stru~nog {taba je obe}ao –samo rad.

Sada je taj rad i te kakovidljiv. Na svakoj Zvezdinoj utak-mici, bez obzira na sastav kojiistr~i na teren i rivala koji stoji nadrugoj strani, o~igledan jeMilojevi}ev trenerski rukopis. Podnjegovom komandnom palicomMilan Borjan, za koga se i ranijeznalo da je kvalitetan i pouzdangolman, izrastao je u ~uvara mre`ekoji, kako ka`u navija~i, ima samojednu manu – {to brani zaKanadu, a ne za Srbiju. VujadinSavi}, pro{le sezone sa FrancuzomLe Talekom, a sada sa Srbinom saaustralijskim paso{em Milo{em

Degenekom, primorava dalekopoznatije i skuplje napada~eevropskih ekipa da razmi{ljaju onjemu umesto da bude obrnuto.Filip Stojkovi} je postao respekta-bilni bek, ba{ kao i Rodi},Gobelji}, Jovan~i} i Krsti~i}, delu-ju sigurno kao da u nogama imajustotinak evro-utakmica, Ben tresemre`e, Radonji}u je jedna sezonaigranja bila dovoljna da zaslu`ipoziv Olimpika. Svaku {ansukoriste i Mili} i Pavkov. Verujusvom treneru koji im uporno pon-

avlja da – veruju u svoje kvalitete.I, to nije sve. Prvi put

posle mnogo godina Zvezda dovo-di igra~e koji treba da poja~ajukonkurenciju i – ne krije koliko ihje platila. [est i po miliona evra uovom prelaznom roku srpski{ampion izdvojio je za samo tro-jicu igra~a – supertalentovanog^au{i}a, iskusnog Nemca srpskihkorena Marina i ljubimca publike,golgetera Ri~monda Boa}ija, kojise posle {est meseci odsustvavra}a da, kako najavljuje, nastavitamo gde je stao upro{logodi{njem izdanju LigeEvrope.

Zvezdini navija~i slave.Zvezda je u Ligi {ampiona. I tonije slu~ajno. A, {to je san ost-varen preko “~etiri S“ – Spartaksa,Suduve, Spartaka iz Trnave ikona~no Salcburga, samo je stvarsimbolike. Sve ostalo je krvav rad.Ba{ kao {to je obe}ao Milojevi}. Izato i Pari Sen @ermen, i Liverpul,i Napoli – neuporedivo bogatijiklubovi, koji u svojim redovimaimaju jednog Nejmara, Salaha iHam{ika, o Zvezdi pri~aju spo{tovanjem. Uostalom, klub kojije jednom bio evropski {ampion,zauvek je evropski {ampion.

A. Stankovi}

ZaradaUEFA je ove godine uve}ala fond za Ligu {ampiona, pa }e i

Crvena zvezda napuniti kasu. Plasmanom u najva`nije evropskotakmi~enje na{ klub je ve} zaradio 15,25 miliona evra, koji }e “le}i“na ra~un sredinom septembra. A, postoji mogu}nost da se zaradijo{:

- svaka pobeda u Ligi {ampiona donosi dodatnih 2,7 milionaevra

- nere{en rezultat se premira sa 900.000 evra- plasman u narednu fazu takmi~enja donosi novih 9,5 miliona

evraU Zvezdi trenutno ne smeju ni da pomisle o plasmanu u ~etvrt-

finale (10,5 miliona), polufinale (12 miliona) ili finale (15 miliona),dok bi pobeda u finalu donela jo{ ~etiri miliona.

A, velika zarada se o~ekuje i od prodatih ulaznica, navija~kihrekvizita i, naravno, TV prava.

Pogled na grupu “C”18. septembar C. zvezda – Napoli3. oktobar Pari Sen

@ermen – C. zvezda24. oktobar Liverpul – C. zvezda6. novembar C. zvezda –

Liverpul28. novembar Napoli – C. zvezda11. decembar C. zvezda – Pari Sen @ermen

Nekada{nji prvak Evrope prvi put posle 1992. godine u dru{tvu najboljih klubova dana{njice, Beograd grozni~avo o~ekuje Napoli, Liverpul i Pari Sen @ermen

Page 3: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

L I ^ N O S T I

23Septembar 2018. www.serbianmirror.com

VELIKANI GLUMI[TA – MIODRAG PETROVI] ^KALJA

Pi{e: Dr Vojin Drenovac

‘Pustili ste me da glod-jem do koske’

Miodraga Petrovi}a, unarodu poznatog kao ^kalja,velikana jugoslovenskog glumi{ta ijednog od najve}ih komi~ara naovim prostorima, neki su zvali na{^arli ^aplin. ^kalja je bio srpskiglumac rodjen na dan {ale, 1. apri-la 1924. godine u Bal{i}evoj uliciu Kru{evcu, od oca ^edomira imajke Hristine Tine Petrovi}, kao~etvrto dete u porodici.

Gluma~ki po~etakSvoj talenat ispoljio je

jo{ u gimnaziji kao ~lan dramskesekcije. Za vreme Drugog svetskograta bio je u Kulturno-prosvetnojekipi 47. divizije Narodnooslo-bodila~ke vojske. Po okon~anjurata upisuje studije veterine naBeogradskom univerzitetu, a glu-mom nastavlja da se bavi u okviruKUD ‘Ivo Lola Ribar’.

Radio BeogradGodinu dana po oslobod-

jenju, 1946. godine postaje ~lanDramskog studija Radio Beogradagde prakti~no i po~inje njegovapopularnost u~e{}em u emisiji‘Servisna stanica’. Uloga koju jeigrao, kuvara Jordana, proslavilaga je i donela mu veliku popu-larnost.

Pored radija, ^kalja ost-varuje i zna~ajna ostvarenja upozori{tu u predstavama ‘Bog jeumro uzalud’ i u predstaviDragutina-Gute Dobri~anina ‘Zaje-dni~ki stan’ u kome nadahnutotuma~i lik Pepea, podstanara.

Snimao je kratkometra`nei dugometra`ne filmove, TV fil-move i serije, ukupno 24 ostvaren-ja. U njegove najbolje uloge spada-ju one koje je ostvario u serijama‘Servisna stanica’ (1950), ‘Ljubavna seoski na~in’ (1970),‘Kamiond`ije’ (1972), ‘Vru} vetar’(1980), ‘Kamiond`ije2’ (1983), kaoi filmove ‘Put oko sveta zaosamdeset dana’ (1969), ‘Orlovirano lete’ (1966), ‘Bog je umrouzalud’ (1964), ‘Paja i Jare’(1973), ‘Avanture Borivoja[urdilovi}a’(1980) i ‘Kamiond`ijeponovo voze’ (1984).

^kalja je igrao obi~neljude iz naroda, u kojima su semnogi prepoznavali. Mnoge od tihuloga ostale su u na{im se}anjima:

Jordan, Jare, Gvozden, Mito,Blagoje, Miloje, Sre}ko napast,Jovan~a Mici}.

Nagrade^kalja je bio simbol

glume, smeha, komedije i dobrograspolo`enja. Uloge na filmu ipozori{tu donele su mu veliki brojpriznanja. Dobio je Sterijinunagradu (1974), Sedmojulsku(1991), Nu{i}evu nagradu za`ivotno delo (1995), RTS mu je1995. godine takodje dodelionagradu za `ivotno delo, dobio je

‘Zlatnog }urana’ za `ivotno delona Danima komedije u Jagodini,kao i nagradu ’Car Konstantin’ za`ivotno delo.

U gluma~kom poslu bioje pravi profesionalac jer je svemoralo da bude onako kako treba.Mnogi su ga zbog toga smatrali{treberom.

Poslednji daniVodio je miran porodi~ni

`ivot, a poslednje godine proveo jemirno, povukav{i se iz javnog`ivota.

Zabavljao je ljude irazveseljavao ih, ali ga je pred kraj`ivota mu~ila samo}a. Kolege iprijatelji sa kojima je godinamaradio polako su ga napu{tali, jedanpo jedan. Ose}ao se usamljeno injegov prepoznatljivi osmeh jepo~eo da i{~ezava.

Oti{ao je tu`an, razo~arani siroma{an, samo materijalno, 20.oktobra 2003. godine.

I danas, posle toliko god-ina, se}amo se njegovog osmeha i{ala, a na sam pomen njegovogimena lice se ozari.

Nagrada za `ivotno delo ‘Car Konstantin’Nagradu za `ivotno delo ‘Car Konstantin’ ^kalja je dobio 2000. godine. Govor, kojim se obratio

publici, auditorijumu i svima koji su zaboravili koliko je njegova gluma bila iskrena, velika, duboka i tra-jna, teško je zaboraviti:

’Imam 76 godina i ništa mi ne treba. @iveo sam i `ivim skromno. Ali, zna~i mi da naša deca `ivenormalno. Da sam u Americi, i da sam primio ovako veliku nagradu, zahvalio bih se, prvo, svojoj `eni,pa deci, pa tašti, zatim producentu i reditelju. Ali, pošto sam, sre}om, u svojoj dragoj zemlji Srbiji, zah-valjujem se, prvo, svom šefu samoposluge što mi, ponekad, odvoji penzionersku kosku, pa komšiniciu baraci koja mi ostavi mleko ispod tezge, pa mom poštaru koji mi uvek, na vreme sa zakašnjenjem,donese penziju. Da nije bilo njih, ne bih bio ovde.’

Tu`an, siromašan, ali samo materijalno, izgovorio je re~enicu koja i danas još odzvanja:’Hvala, Srbijo, pustili ste me da glodjem do koske.’

ZDRAVO, SVETEIz jedne od ^kaljinih

uloga

Kada bi se stanje popravilomalo.

Verovatno da bi posku-pljenje stalo.

Al’ sve sumnjam da tomo`e.

Odrali nas skroz, do ko`e.

Ima, ima, ima, ima…Mnogo nam je teško

svima.

Male plate, ska~u cene.Došlo mi da se~em vene.

Kada bi bar neko slavinuzavrn’o,

Mo`da bi nam stanje bilomanje crno.

Al’ sve mi se nešto ~ini,Crko ventil na slavini.

Ima, ima, ima, ima….Mnogo nam se stanje

klima.

Kradi, drpaj, di`i, nosi.Al’ }e skoro da se prosi.

Male plate, ska~u ceneDošlo mi da se~em vene.

GOVORIO JE ISTINU I SVIDJAO SE NARODU

Page 4: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

Z A K O N

VI PITATE, KONZULAT ODGOVARA

24 Septembar 2018.

U ovom broju objavlju-jemo pitanja i odgovore u vezi sapenzijama u Srbiji.

PITANJE: S obziromna to da boravim u SAD, da limoju penziju u Srbiji mo`e daprima ovla{}eno lice?

ODGOVOR: Korisnikmo`e ovlastiti drugo lice da u nje-govo ime prima penziju i nov~anunaknadu. Ovla{}enje va`i najdu`e12 meseci od dana njegovog izda-vanja i mo`e se produ`iti.Ukoliko korisnik ho}e da drugolice u njegovo ime prima penzijui/ili nov~anu naknadu, neophodnoje da dostavi Fondu za penzijskoosiguranje slede}e:ovla{}enje overeno u sudu,op{tini, konzulatu ili od stranenotaradokaz o prebivali{tu ovla{}enoglica.Ovla{}enje treba da sadr`i slede}epodatke:za korisnika prava – ime i prez-ime, JMBG, broj li~ne karte iadresu;za ovla{}eno lice – ime i prezime,JMBG, broj li~ne karte i adresu;saglasnost korisnika prava daovla{}eno lice u njegovo imeprima penziju;na~in isplate koji mo`e biti naku}nu adresu ovla{}enog lica,odnosno na teku}i ra~un kojiovla{}eno lice ima u poslovnojbanci;broj partije teku}eg ra~una i nazivposlovne banke;overu od strane suda, op{tine,konzulata ili od strane notara.

Shodno navedenom,obaveza korisnika je da 30 danapre isteka roka va`enja ovla{}enjadostavi Fondu novo ovla{}enje,odnosno ovla{}enje kojim seprodu`ava postoje}e. Va`e}eovla{}enje korisnik mo`e usvakom trenutku opozvati, u komslu~aju je u obavezi da dostavi

Fondu izjavu o opozivuovla{}enja i da se izjasni o daljemna~inu isplate.

U slu~aju da nakon iste-ka roka va`enja korisnik ne `elida produ`i ovla{}enje, odnosnodostavi novo ovla{}enje, uobavezi je da se 30 dana pre iste-ka roka va`enja ovla{}enja, izjas-ni i daljem na~inu isplate.

Ukoliko korisnik ne pos-tupi na navedeni na~in, Fond }e,

nakon isteka roka va`enjaovla{}enja, a prema podacimakojima raspola`e, isplatu vr{itikorisniku na njegovu ku}nuadresu, na teritoriji RepublikeSrbije. U slu~aju da premapodacima kojima raspola`e Fondkorisnik nema adresu na teritorijiRepublike Srbije, privremeno }ese obustaviti isplata ostvarenogprava.

PITANJE: Po{to borav-im u Sjedinjenim Ameri~kimDr`avama, da li mogu penzijuda primam na moj ra~un unekoj od banaka u SAD? {ta jesve potrebno od dokumenata i

da li to mo`e da uradi ovla{}enolice u moje ime.

ODGOVOR: Nemasmetnje da Vam se penzijaispla}uje u SAD, za to jeneophodno da podnesete zahtevda Vam se odobri isplata penzijeu SAD, jer je to dr`ava sa kojomRepublika Srbija nema sporazumo socijalnom osiguranju, pasamim tim nije regulisana nioblast isplate penzija. Ovaj

zahtev, naravno, mo`ete podneti ipreko ovla{}enog lica u Srbiji naadresu RF PIO – Direkcija, DrAleksandra Kosti}a 9, 11000Beograd.

Uz zahtev obaveznopodnesite dokaz o svom boravkuu SAD i podatke o ra~unu na koji`elite da primate penziju i u komgradu. Po Va{em zahtevu done}ese nalog za isplatu penzije na`eljeni ra~un. Bankarski tro{kovizavise od banke koju ste izabrali.Penzija se ispla}uje u stranojvaluti, a obra~unava se premazvani~nom kursu Narodne bankeSrbije na datum isplate penzije.

PITANJE: Da li poslesmrti penzionera pravo nanasledjivanje penzije ima vi{elica, na primer nezaposleno lice,u ovom slu~aju suprug i sin kojije student?

ODGOVOR : P o s l esmrti penzionera pravo na poro-di~nu penziju mogu ostvariti~lanovi porodice koji ispunjavajuzakonske uslove za to. Suprug,odnosno udovac, mo`e ostvariti

pravo samo ako ima minimumpropisane godine `ivota u trenutkusmrti supruge. Isplata porodi~nepenzije za supruga uslovljena je~injenicom da se nalazi van osig-uranja, {to va`i i za ostale ~lanoveporodice koji ispunjavaju ostalezakonske uslove. {to se ti~e dece,u konkretnom slu~aju sina studen-ta, on mo`e da ostvari pravo naporodi~nu penziju sve dok studira,ali najdu`e do svoje dvadeset{este godine.

PITANJE: Suprug mije preminuo i ja sam nasledilanjegovu penziju. Imam trigodine radnog sta`a pa me

interesuje da li mo`e ovaj sta`da se pove`e, tj. da se doda naporodi~nu penziju kako bi seona uve}ala za neki procenat.

ODGOVOR: Nemazakonske mogu}nosti da se radnista` supru`nika sabira i na tajna~in ostvari pravo na povoljnijiiznos porodi~ne penzije. Svakiosiguranik je radio za sebe i potom osnovu se mo`e ili ne mo`eostvariti bilo koje pravo iz PIO, uovom slu~aju pravo na porodi~nupenziju. Sabiranje sta`asupru`nika nije poznat institut una{em zakonodavstvu.

PITANJE: Molim vasda mi razjasnite pravnu dilemuoko prava na penziju. Naime,zanima me kakva prava imavanbra~na supruga kad je re~ oporodi~noj penziji. Konkretno,ako vanbra~ni drugovi imajudecu i ako su `iveli na istojadresi skoro ceo `ivot, da livanbra~na supruga ima pravona porodi~nu penziju ili je brakuslov za ostvarivanje togprava?

ODGOVOR: Vanbra~nisupru`nici ne mogu da ostvarepravo na porodi~nu penziju uRepublici Srbiji, nezavisno od togakoliko je trajala vanbra~na zajedni-ca. Osnov za ostvarivanje prava naporodi~nu penziju je isklju~ivobra~na zajednica, za koju je uodredjenim okolnostima propisanoda je morala da traje najmanje dvegodine, ili da su supru`nici imalizajedni~ko dete. Ovo pravilo neva`i za decu rodjenu u vanbra~nojzajednici, koja su u svojim pravi-ma potpuno izjedna~ena sa decomrodjenom u braku.

PITANJE: Koja jeinternet adresa Fonda za penzi-jsko osiguranje u Srbiji?

ODGOVOR: Internetadresa Republi~kog fonda za pen-zijsko i invalidsko osiguranje jewww.pio.rs

Ovu rubriku redakcija lista “Ogledalo” realizuje u saradnji sa Generalnim konzulatom Republike Srbijeu ^ikagu. To je prilika da putem našeg lista postavite pitanja na koje }e vam odgovoriti Generalni konzulat Republike Srbije u ^ikagu.

Vaša pitanja mo`ete nam slati na e-mail [email protected] ili na adresu: Ogledalo – Serbian Mirror, PO BOX 13472 Chicago, Il 60613.

Page 5: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

V E R A

Su{tina na{e verenalazi se u odnosima.Bo`ije zapovesti gov-

ore o odnosima, prema Bogu,sebi i svetu koji nasokru`uje, tj. qudima oko nas.Bog tra`i od nas da volimo.Sve Bo`ije zapovesti i svapropoved se mo`e svesti najednu re~, a to je qubav. Akobudete imali qubavi me|usobom, tako }ete poznati daste moji u~enici.

Qubite Boga, svakimdeli}em bi}a svoga i qubitebli`we kao same sebe.Najvi{i nivo qubavi jequbav prema neprijateqima,tj. onima koji nam zlo~ine. Toje znak savr{enstva, znak pot-punog obo`ewa. Jednostavnimre~nikom, biti dobar ~ovekzna~i voleti. Ako voli{qude, ti }e{ se truditi da im~ini{ dobro, da impomogne{, ako mo`e{. Ako nevoli{, ti }e{ ihiskori{}avati. Ako voli{

prirodu, ti }e{ je negovati i~uvati, ako ne, ti }e{ jeuni{tavati i nekon-trolisano eksploatisati.Dana{wi problem ekologijeje problem nedostatkaqubavi. Sveto pismo nam gov-ori da je Bog qubav. To zna~i

da nemamo dovoqno Boga usebi. Nemamo Duha Bo`ijega,Duha Svetoga nemamo, a nemaoga jer ga ne i{temo. Ne`ivimo po Bo`ijoj voqi, zatonemamo qubavi u sebi i zatonastaje sve zlo na planeti. Sveuni{tavamo oko sebe, iz

sebi~nih potro{a~kih potre-ba. Disbalans izme|u duha itela, duhovnih i telesnih`eqa. Svoje stawe du{e ikakvi smo, mo`emo procenitina osnovu na{ih `eqa i dela.~emu te`imo i {ta radimo dabismo to ostvarili, pokazuje

kakvi smo. Ovaj svet i civi-lizacija koju smo stvorilivode u neminovnu propast iidu ka samouni{tewu. Tolikosmo uni{tili i zatrovaliprirodu, da sad zbog toga samiispa{tamo. Priroda se bunii lako mo`e do}i do toga danas nestane sa zemqe, da naspriroda uni{ti nekom katak-lizmom, su{om, poplavom,po`arom, zemqotresima,ledenim dobom, bilo kako.Ako do toga ne do|e, onda sebli`i kraj sveta, po re~imaHristovim. {ta }e biti, zav-isi iskqu~ivo od nas samih.

Gospode Isuse Hriste,obrati nas na put pokajawa,pravde i spasewa i daruj namqubavi, kako bismo izgnalizlo iz du{a na{ih i postalisavr{eni kao {to je savr{enOtac na{ nebeski, Amin.

Neka bi nas SveblagiGospod prosvetlio DuhomSvojim Svetim zanavek veka.Amin.

PP RRAA VV OO SS LLAA VVQQEE Priredio: Nenad Jovanovi}[email protected]

25Septembar 2018. www.serbianmirror.com

QQUUBBAAVV KKAAOO MMEERRIILLOO LLII^NNOOSSTTII II @@IIVVOOTTAA

Page 6: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

26

A S T R O L O G I J A

Septembar 2018.

OVANVladalac va{eg znakaMars utica}e na sve

prema ~emu ose}ate strast, ali i nava{e prihode, pa }ete svu energijuusmeriti na ova polja i pritom zane-mariti i ugroziti ~ak i veze sa ljudi-ma do kojih vam je jako stalo.Bori}ete se za ono za {ta verujete davam pripada, ali trebalo bi vi{epa`nje da obratite na odnos sa part-nerom. Dovoljno je da se malopotrudite, i svi odnosi sa bliskimljudima funkcionisa}e kako treba. Udrugoj polovini meseca, bi}ete eljnislobode, {to se partneru ne}edopasti, pa bi moglo da dodje dokonflikta i drasti~ne promene, akone i kraja va{eg odnosa. SlobodniOvnovi mogu ovog meseca da senadaju poznanstvu sa osobom sakojom }e se odli~no slagati.

[to se zdravlja ti~e, treba-lo bi da obratite vi{e pa`nje naishranu – previ{e masne i za~injenehrane lo{e }e se odraziti na kardio-vaskularni sistem.

BikBikov mese~nihoroskop za septembar

predvdidja dosta samo}e.Delimi~no }ete za to biti sami krivi,jer }ete odbijati dru{tvo, zabavu ipomo} oko projekata koji vamoduzimaju ve}inu vremena. @eliteda sve obavite na vreme, {to jeveoma pohvalno, ali nemojte ~itav`ivot i sve odnose sa ljudima da`rtvujete radi posla. Ipak, zvezde suvam spremile prosperitet naposlovnom planu tokom septembra.Tokom druge nedelje meseca,Venera u [korpiji }e uticati na to dase svi potencijalni problemi udru{tvenim vezama zavr{e kompro-misom, ali mora}ete da pazite naodnose sa ~lanovima porodice, part-nerom i najbli`im prijateljima.Takodje, mo`e do}i do problema savlasni{tvom nekretnine, zemlji{ta isli~no.

Povedite ra~una o imu-nitetu. Podlo`ni ste respiratorniminfekcijama.

BlizanciVa{ vladalac Merkurizlazi iz Lava, prolazi

kroz Devicu i na krajuseptembra ulazi u Vagu, {to zna~ida }e vam tokom gotovo celogmeseca u prvom planu bitiporodi~ni `ivot. Mladi mesec }evam doneti mogu}nosti za novepo~etke i veoma dobar period dadobro razmislite o svojim planovimai opcijama sa ljudima s kojima stebliski.

Tokom druge nedelje sep-tembra dolaze te{ki aspekti na emo-tivnom polju – ljubavna veza do}i}e pod znak pitanja i stvari uop{tene}e biti lake. Uticaj planeta tera}evas da stremite ka slobodi i samo}i,poru~uje mese~ni horoskop za sep-tembar.

Kada je zdravlje u pitanju,potrudite se da unosite vi{e vo}a ipovr}a, to }e vam pomo}i daoja~ate imunitet.

RakDru{tveni ivot do}i }edo ta~ke usijanja

tokom septembra a MladMesec u Devici done}e vammno{tvo novih prijatelja sa kojima}ete po~eti da provodite dosta vre-mena.

Ku}a porodice bi}e va{aoaza mira, predvidja mese~nihoroskop za septembar 2018.Obuze}e vas i `elja za renoviranjemstana, ali pazite da ne preterujete satro{enjem novca, jer pod uticajemSaturna ovog meseca ne}ete lakodolaziti do prihoda.

[tavi{e, velike su {anse zahitne, nepredvidjene, ali veliketro{kove koji }e vam potpunopoljuljati ku}ni bud`et. Najte`ifinansijski period ~eka vas u tre}ojnedelji septembra.

Na}i }ete se i predvelikom ivotnom promenom –mo`da razmi{ljate {ta treba da ura-dite na ljubavnom planu? SlobodniRakovi upozna}e mnogo ljudi, aline}e tu biti mnogo {ansi za ozbiljnuvezu.

Zdravlje je solidno.

LavOvo definitivno ne}ebiti lak mesec za vas,

iako }e vam se mnogestvari razbistriti i zna}ete {ta je naj-pametnije da uradite. Dru{tveno }etebiti veoma aktivni i ne}ete imatiprevi{e obaveza. Ipak, ve} u drugojnedelji septembra ljudi oko vaspo~e}e da vas nerviraju, frustriraju ina neki na~in spre~avaju u onome{to `elite da uradite. Nakon punogMeseca, mese~ni horoskop za sep-tembar vam predvidja iznenadnu,veliku priliku koja bi mogla da vampromeni ~itav `ivot i budu}nost.

[to se ti~e zdravlja, treba-lo bi da unosite vi{e vitamina iuvedete lagane, ali svakodnevneve`be u va{u rutinu.

DevicaMlad Mesec u va{emznaku omogu}i}e vam

novi po~etak ili okretan-

je nove stranice `ivota. Bi}ete gen-eralno u top formi, spremni dadelite mi{ljenje sa svima i saslu{atesvakoga. Finansijski aspekti suodli~ni – na po~etku meseca mo`eteda o~ekujete prili~an nov~anidobitak! Ipak, pripazite na nagon zatro{enjem koji }e vam se odmahjaviti i ~uvajte taj novac koji kasni-je mo`ete pametnije da iskoristite,savetuje mese~ni horoskop za sep-tembar 2018. Sa druge strane,~ekaju vas problemi kod ku}e, aliuspe}ete da sve dr`ite pod kon-trolom. Ljubav }e ovog meseca bitipravo mirno more, dok }e slobodneDevice imati priliku za po~etakdivne romanse.

Mogu} je pad imuniteta,pa preventivno poradite na tome.

VagaMese~ni horoskop zaseptembar 2018 upozo-

rava Vage da ovog meseca nepreteruju ni u ~emu. U drugojnedelji septembra, Venera ulazi u[korpiju, a ovaj aspekt }e bitiizuzetno povoljan za vas. ^ak }etemo}i sebi da obezbedite nekenekretnine i zna~ajno ve}e prihode.Ne}ete mo}i da odolite velikiminvesticijama, ali se potrudite da prenego {to platite, dobro promislite dali je to dobra odluka. Ne buditeimpulsivni – savladajte nagone isprovedite svoje planove polako. To}e biti kona~ni put do va{ihdugogodi{njih snova. Drugu polov-inu meseca obele`i}e ljubavnapitanja. Vreme je za kona~nuodluku po pitanju braka. SlobodneVage ~eka mnogo lepih poznansta-va od kojih bi jedno moglo da pre-raste u ne{to mnogo vi{e.

Pun Mesec u septemprudonosi vam i probleme sa zdravl-jem, pa se {to vi{e odmarajte iprovodite vreme u prirodi.

[korpijaVenera }e u}i u va{znak 11. septembra i

doneti tenziju u ljubavnimodnosima, koja mo`e biti ubla`enajedino va{om ljubazno{}u i `eljomda postignete kompromis. U drugojnedelji meseca, mese~ni horoskopza septembar predvidja te`ak periodza va{u karijeru i finansijsko pitan-je. Ose}a}ete se bespomo}no,`ele}ete da u jednom danupromenite ceo `ivot, a na to }e vaspodsticati ljudi iz okru`enja svojimneprimerenim pona{anjem. [ta godda radite, pazite da ne uti~e na va{efinansije, odnosno da ne iziskujetro{kove, jer biste mogli da imatevelikih problema sa novcem ovog

meseca. Krajem meseca u svemu }evas ko~iti te`ak aspekt koji }eformirati Saturn i Uran, pa }e vambiti veoma te{ko da se adaptirate naneke novonastale situacije bilo naposlu, bilo u porodici.Bi}e te{ko, alibudite sigurni da ako dobro promis-lite i donesete dobru odluku,ima}ete dugoro~ne benefite.

Zdravlje je na zavidnomnivou.

StrelacMesec }e zapo~etiVenerom i Jupiterom u

Vagi, pa }e svi va{i sas-tanci sa prijateljima, poznanicima ilikolegama pro}i sjajno i zapa`eno.Tovam mo`e doneti jedno sjajno poz-nanstvo ako ste slobodni. Ako ste ubraku, nemojte da rizikujete, jer taosoba ne}e prihvatiti da bude“druga“, dok va{ partner mo`e lakoda primeti ako mu ne{to radite izaledja. Mlad mesec u prvoj polovinimeseca omogu}ava vam novipo~etak u karijeri, ali pripazite nasvoj ugled i starajte se da ne pok-varite sliku o sebi nepromi{ljenimpostupcima. Druga polovina mesecabi}e te`ak period za vas, predvidjamese~ni horoskop za septembar.Okolnosti i ljudi iz okru`enjaspre~ava}e vas da kona~no kreneteka promeni koju dugo pri`eljkujete.Ipak, sve }e se popraviti u posled-njoj nedelji septembra, kada }etesmognuti snage za sve o ~emu stema{tali, kona~no krenete u akciju iobezbedite sebi bolji i sre}niji `ivot.

Zdravlje je odli~no, ali seipak ~uvajte respiratornih infekcija iklimatizovanih prostorija.

JaracSusret Venere iJupitera u Vagi na

po~etku septembranajvi{e }e uticati na polje karijere, ito veoma pozitivno. Slika o vamaposta}e uzor mnogima, bi}etenagradjeni od strane nadredjenihosoba, a mo`da vam sleduje iunapredjenje. U drugoj nedeljimeseca ~eka vas nekoliko te{kihdana, kada ne}ete znati kako da seizborite sa pritiskom koji }e dolazi-ti sa svih strana. Mese~ni horoskopza septembar savetuje da ostanetemirni, sa~ekate i razmislite hladneglave, pa tek onda da preduzimatekorake. Bi}e dosta tenzije, mora}eteda se prilagodite nekoj novonastalojsituaciji na koju ne mo`ete dauti~ete, pa }ete biti veoma nervozni.Pazite da se to ne odrazi na emo-tivnu vezu i zapamtite – partner nijekriv za sve {to vam se trenutnode{ava. Mora}ete naporno da radite,

ali }e se sveto isplatiti na dugestaze.

Slobodni Jar~evi sadaneka ne ulaze u vezu, jer zbog pri-tisaka pod kojim }e se nalaziti ne}ebiti ba{ dobro dru{tvo osobi kojutek upoznaju.

Ako ni{ta drugo, zdravljeje veoma dobro.

VodolijaMars tokom septembranastavlja svoj put kroz

va{e polje porodice, stvara-ju}i usput tenziju i suprotstavljanjeva{im idejama i planovima.Takodje, odnosi sa partnerom ibliskim ljudima bi}e te`i negoikada. U drugoj nedelji ovog mese-ca, tenzija }e se dodatno poja~ati isuo~i}ete se sa jo{ vi{e prepreka naputu ka promeni koju ste planirali.Pitanje finansija uzrokova}e ve}ikonflikt izmedju vas i neke bliskeosobe. Da biste prevazi{li ovaj te`akperiod, morate da budete veoma str-pljivi i istrajete uprkos svimograni~enjima, savetuje mese~nihoroskop za septembar. U sred svegovog haosa, pojavi}e se neverovatnaprilika da svoj `ivot zna~ajnookrenete na bolje, pitanje je samoda li }ete znati pametno da je isko-ristite. Sa dolaskom punog Mesecasti`e i re{enje finansijskih problema,a mogu}e je ~ak i nasledjivanjeneke nekretnine.

Zbog sveg stresa koji }etepretrpeti, i zdravlje mo`e da budeugro`eno.

RibeOdli~ne vesti kada je upitanju li~na imovina!

Mogu}e je nasledstvo ilikupovina nove nekretnine.Konstantno }ete biti u isku{enju daprevi{e tro{ite, pa poku{ajte da sesuzdr`ite.

Novi po~etak je izvestan ikada su u pitanju odnosi sa bliskimljudima. Iznenadne promene koje sumogu}e sredinom meseca ne}e vamse dopasti, ali }ete se vremenomnavi}i, jer ni{ta drugo i ne}ete mo}ida u~inite. Mogu}a je i promenaadrese, na koju }ete pristati bezmnogo razmi{ljanja samo da bisteimali vi{e slobode. Ipak, mese~nihoroskop za septembar savetuje dadobro razmislite, jer biste mogli vrlobrzo da se pokajete.

Ribe koje su u dugimvezama mogle bi ba{ sada da na~ineslede}i korak, dok slobodni pripad-nici ovog znaka treba jo{ malo dasa~ekaju.

Zdravlje vam je izvrsnotokom celog septembra.

HOROSKOP ZA SEPTEMBAR 2018.

Page 7: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

P O R U K E

27Septembar 2018. www.serbianmirror.com

Uokviru projekta ONLINE U^ENJE SRP-SKOG JEZIKA KAO ZAVI^AJNOG,udru`enje Akademska Srpska Asocijacija

poziva pripadnike dijaspore starosti od 7 do 30godina da se prijave na besplatni individualnitromese~ni kurs srpskog jezika preko Skajpa(Skype).

Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulturei informisanja RS, nastavlja se sa popularizacijomi daljom realizacijom onlajn nastave. Cilj projektaje popularizacija srpskog jezika kod dijasporepreko vr{nja~kog obrazovanja, odnosno dr`anjeindividualnih ~asova srpskog jezika preko Skajpa (Skype) omladini iz dijaspore, odstrane studenata sa Departmana za srpski jezik i knji`evnost Filozofskog fakulteta uNi{u.

Konkurs za zainteresovanu decu i omladinu iz dijaspore traje od 23. 7.2018. do 9. 9. 2018. godine. Po~etak nastave planiran je za 17. 9. 2018, azavr{etak za 9. 12. 2018. godine. a nakon zavr{etka kursa polaznici æe dobitipotvrdu o pohadjanju kursa Filozofskog fakulteta u Ni{u (sa odgovaraju}im nivoomznanja).

^asovi }e se odr`avati dva puta nedeljno u trajanju od 45 minuta, u termini-ma o kojima se dogovore nastavnik i u~enik. Filozofski fakultet u Ni{u i udru`enjeAkademska Srpska Asocijacija Grada Ni{a }e voditi ra~una da se ~asovi izvode kvalitet-no i predvidjenom dinamikom.

Svi zainteresovani treba da popune prijavu (prijavu mo`ete na}i na sajtuhttp://asasocijacija.com/) . Na osnovu prijava, udru`enje Akademska Srpska AsocijacijaGrada Ni{a }e odabrati parove nastavnik – u~enik.

Neophodno je da potencijalni u~enik ima solidan ra~unar sa zvu~nicima ikamerom i dobru internet vezu, a po`eljno je da ima i osnovno znanje srpskog iengleskog jezika i `elju za u~enjem.

Za vi{e informacija mo`ete se obratiti udru`enju Akademska SrpskaAsocijacija Grada Ni{a na e-mel [email protected]

Radujemo se budu}oj saradnji. TIM AKADEMSKE SRPSKE ASOCIJACIJE

POZIV ZA BESPLATNI TROMESE^NI KURSSRPSKOG JEZIKA PREKO SKAJPA (SKYPE)

Page 8: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

Septembar 2018.28

F E L J T O N

Stotinu godina posle~udesnih podviga najodliko-vanije jedinice srpske vojskeodštampan je roman o njoj i taknjiga, “Gvozdeni puk”, se neprodaje. Deli se besplatno.

Autor Darko Nikoli},novinar iz Beograda, posle više-godišnjeg istra`ivanja rešio jeda ono što je pronašao poarhivima, bibliotekama, muzeji-ma i kod potomaka, podeli nar-odu. Uz pomo} naroda, koji je ibio darodavac priloga kako bi

do štampanja moglo da dodje.- Mi smo ponosni na

mnogo toga, ali i mnogo togane znamo. A `eljni smo znanja,jer postoji prekid u kolektivnompam}enju svih onih naših divnihkvaliteta koji su nas i krasili unajte`im danima. Ne znamo nisve naše mane iako posledicenjihovog postojanja svakod-nevno ose}amo. Roman o timkvalitetima i tim manama pisao

sam upravo da ne bismo zabo-ravili ko smo – ka`e Nikoli}.

Pisci obi~no pišu da biod pisanja `iveli. Autor oveknjige na nju ne gleda kao naproizvod, ve} kao na poklon.

- Zaboravili smo radostdarivanja. Ne razmišljamomnogo o drugima. Putokazikoje su ostavili ljudi koji su~inili Gvozdeni puk, a koji suprošli kroz najve}a iskušenja od

1912. do 1918, dragoceni su.@ivot ne za sebe ve} za druge,`ivot utemeljen u veri da se zaDobro vredi boriti, za njega`iveti a ne samo mreti, drago-cena su otkri}a tokom oveistra`iva~ke avanture. I tootkri}e sada je dostupno svima– isti~e Nikoli}.

Knjiga od 400 strana, asve informacije o njoj nalaze sena sajtu gvozdenipuk.rs, deli se

besplatno i to najpre biblioteka-ma.

- Ko `eli da zna kako su`iveli, razgovarali, kako su sedr`ali i šta razmišljali ljudi ~ijadela pamtimo i sto godina kas-nije, u`iva}e u romanu. On seupravo šalje svim našim bib-liotekama, a ako bude dovoljnonovca, štampa}e se još primer-aka i deliti svim zainteresovani-ma – zaklju~uje Nikoli}, uz naduda }e se putem sajta javiti svikoji mogu da pomognu.

“M i h a i l oSindjeli}, rezervnimajor pe{adijski. IzDrugog pe{adijskogpuka “KnjazMihailo“. U koji }e{ti, Jovi}u, rodoljubesna`nih ramena,dodu{e i suzniho~iju, kao prviispod crte. A mo`da ipre toga, ako se japitam. A ne{to se, ipak, pitam“.

Jana}ko ustade, {akomotpozdravi oficiru, pa uzbudjenre~e: “Smem li da Vas polju-bim?“

Mihailo ga pogledaza~udjeno, uskrati mu odgovor io~ima potra`i stolicu. Neki mladi},koji je bio za susednim stolom,odmah majoru ustupi svoju.

“Tebe znam“, obrati seMihailo Sindjeli} U~i, “Videosam te na poslednjim ve`bama.Dobro oko ima{. Onaj “mauzer“te slu`io i na trista metara“.

“I na ~etristo“, ponosnore~e ^edomir.

“A i tebe, Jovi}u, znamizdaleka. Pobedi ti pro{le godineskoro sve u rvanju, a?“.

“Skoro sve, gospodinemajore. Sve, sem jednog. I pret-pro{le bih, nego me u{inu... A ionaj div... Kuli}! Njega ne bimogla ni dvojica. Pa, zar nijetako, gospodine majore?“

“De, de... A tebe...“,nastavi Mihailo Sindjeli}, iprelaze}i prstima preko dugog ina gore izvijenog o{trog brka,pogleda Lazara. “Tebe nisam vid-jao na ve`bama?“, konstatova.

“Nisam ja ni slu`io ovde“,kao iz topa odgovori Milovanovi},ne `ele}i ni{ta da skriva.

“Molim?““Ka`em, gospodine

majore, da nisam slu`io u Srbiji.Posle gimnazije, porodica me jeposlala u Rusiju, pa sam tamo bio

na petrogradskomN i k o l a j e v s k o mk o n j i ~ k o mu~ili{tu...“

“[ta }e{onda u pe{adiji?“,uskome{a{e seglasovi sve ~etvoriceokupljenih okonjega. Oglasi se i,

do tada tihi i ~udesnomirni, “pop“ Salatilo.

Lazar nastavi:“Nisam zavr{io u~ili{te.

Pred sam kraj se desio jedan...nesre}an slu~aj. Ranjavanje.Morao sam da se vratim zaSrbiju, pa mi je to samodelimi~no priznato od na{ihvojnih vlasti“.

“Priznali ti da si slu`iovojsku, iako nisi. Dobro, tak’a itak’a stvar se zbila, nisi postaooficir, jesi vojnik, Bo`e moj...“,po~e da ga opravdava Jana}ko. Imajor Sindjeli} klimnu glavom,Salatilo se vratio }utanju, jedinoU~i ne{to ne be{e jasno.

“Ako nisi pro{ao kadarovde, kako }e{ se ti sna}i u ratu?Mislim, trubni znaci, komande,oru`je...?!“

“Iz ~ega ste pucali vitamo?“, ume{a se major Mihailo.

“Ako na pu{ke mislite,iz Mosinki. Brzometka, sa okvi-rom od pet metaka...“

“Da, sna}i }e{ se za

na{im “mauzerima“ onda, sli~noje to. Samo su na na{im pu{kamadaljine na ni{anu u metrima, amosinke se pode{avaju u stopamaudaljenosti“, odgovori Sindjeli} i

po~e opet da su~e brk.“Je li, bre, Rus...“,

ume{a se sad Jana}ko. “Nau~i liti u koju jedinicu uop{te ide{?“,upita nasmejan.

“Drugi pe{adijski puk...Moravska divizija“.

“Nesigurno, vojni~e,nesigurno. To mora da grmi“,re~e major Mihailo Sindjeli},pogleda U~u i naredi mu daizdeklamuje kako treba.

“Redov ^edomirAntonijevi}, prvi vod ~etvrte ~etedrugog bataljona Drugog pe{adi-jskog puka... prvog poziva!“, re~eglasno U~a.

Lazar se tiho nasmeja,otpi vino koje je naru~io, pa priz-nade: “Iskreno, nisam ba{ na~istosa divizijama, pukovima,bataljonima i ~etama...“

“[ta re~e, bre?!“, zapan-ji se Jana}ko Jovi}.

“Po{to su me oslobodilivojne slu`be posle tog ranjavanjau Sankt Peterburgu, nije da samse potom interesovao...Priznajem“.

“Kako to da si u knjiga-ma sada?“, upita Salatilo sa }o{kastola.

Lazar se zamisli. Hteo jeda prizna, ali od stida u}uta. Kojitren kasnije odlu~i da – sla`e.Neki ljudi lak{e `ive sa la`ima,nego sa stidom.

“Rat je. Ne mogu da

sedim u ku}i... Kad mi je nogave} skoro kao nova“.

“Eto ti, ^edomire, vidi{da gospoda ratuje, ~ak i kad nemora!“, sre}no konstatova

Jana}ko. Ali se brzo okrenu kaLazaru i nasmejano lice postastrogo: “Ne}e{ mi, vala, maj~insinko, u rat, a da ne zna{ kako tije organizovana vojska!“.

“Vala i ne ide...“, dobacineko sa strane.

“Ne da ne ide, negone}e on da ide nigde od ovogstola, dok ne nau~i kao pesmicu.^edomire, prioni, u~iteljski“,naredi major Mihailo.

U~a uzdahnu, uvi jo{cigaretu, otpi gutljaj rakije iizgovori samo brojeve.

“5-4-4-4-5“.Tajac.Lazar podi`e obrvu.“5-4-4-4-5“. Ponovi!“,

sada U~a naredi i bi sre}an {to,kao obi~an redov, dobi tu priliku.

“Pet... ~etiri, ~etiri,~etiri... pet“.

“E, dobro je. Zna{osnovno“, re~e U~a, povu~e dimi pusti ga da se lagano penje uztanane, vrlo kratke brkove, kojisu se jedva videli iznad usne.

“Tek sad ne znam ni{ta,~ove~e...“, priznade Lazar.

“Srbija ti je podeljena napet delova. Vojno posmatrano,naravno. To ti je ona prva petica.Pet je divizijskih oblasti, mi tipripadamo Moravskoj“.

“Jasno?“, odjednom seume{a Jana}ko, poku{avaju}i daopona{a dubok glas majoraSindjeli}a.

“Aha, dobro... Ma,jasno. Divizije... Na{a jeMoravska. Onda ovda{nja, kojojBeograd pripada, to je Dunavska.Imamo jo{ i...“, poku{a Lazar,prebiraju}i po se}anju kartuSrbije. “Dakle, Moravska,Dunavska i imamo jo{ i [umadi-jsku, Timo~ku i Drinsku“.

“Eto ti ga sad! Nau~i gaU~a o~as posla“, radosno usk-liknu Jana}ko.

“Jovi}u, sedi tu i }uti.

Nije ^edomir ni po~eo. Ovo znasvako dete“.

Jana}ko poslu{a majora.Otpi ono {to mu ostade na krajutre}e ~a{e. Uze da zavija duvandok je slu{ao ~as koji je i sammogao da dr`i, kao i svaki srps-ki vojnik. U~a nastavi:

“Vidi, Lazare, nau~io si{ta je ova prva petica – divizije.E, sad, ima{ ~etvorke, njih tri iduzaredom. Prva ti ozna~ava dasvaka divizija ima ~etiri puka. Apuk... Puk ti je – sve! Osnova.Puk je su{tina vojske. Puk ~ine~etiri hiljade ljudi su iz jednogkraja, iz jedne oblasti, to zna{?“

“Znam, znam“, odgovoriMilovanovi}.

“Eto, puk ti je sve.Osnovna jedinica srpske vojske,dakle. I, ima{ ~etiri puka u jednojdiviziji. To ti je ona prva ~etvor-ka. Pukovi imaju neke svojeredne brojeve, ali... Kako je ovajna{, prokupa~ki, koji pokriva ceotopli~ki kraj, nazvan “drugi“, aova dva beogradska tek sedmi iosamnaesti, to ti ni ja ne znam. Ai ne znam ko zna. Odavno imajutakve redne brojeve. Nego, zna{ li{ta je ona druga ~etvorka?“

“Hm... Bataljoni, logikami ka`e?“

“Kakvog djaka ima{!Blago{ tebe“, grohotom se nas-meja Jana}ko. Kad primeti da gamajor Sindjeli} ozbiljno gleda,shvati da ga zapravo gleda nekoko }e odlu~ivati o tome da li }emo}i u “svoj“ Drugi pe{adijskipuk, pa u}uta.

“Da, svaki puk ima~etiri bataljona. Puk je, daponovimo, najva`nija jedinica iima ~etiri bataljona od oko hil-jadu ljudi“, re~e U~a.

“A svaki taj bataljonima ~etiri ~ete, od po, otprilike,dvesta pedeset ljudi“, dodademajor sa svoje stolice.

nastavi}e se

BESPLATNA KNJIGA O GVOZDENOM PUKU

Darko Nikoli}

”Roman Darka Nikoli}a o naj~uvenijoj jedinici srpske vojske” 11. deo

”GVOZDENI PUK”

Šta je Gvozdeni puk?Jedinica mobilisana u Topli~kom kraju, od 1912. do

1918. ostvarila je nestvarne podvige bore}i se u dva balkanskai Prvom svetskom ratu. Iz Prokuplja je krenulo oko 4.500mladi}a, a njih 255 je za juna~kog dr`anja dobilo najve}eodlikovanje, Karadjordjevu zvezdu sa ma~evima. U puku je biloi 566 vojnika odlikovanih Zlatnom, te 426 Srebrnom medaljomza hrabrost.

Page 9: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

^ E S T I T K E - M E D I J I - H U M A N O S T

29www.serbianmirror.comSeptembar 2018.

PLUS RADIOsvakog dana od 8 do 10 ujutru

popodne 17-18 h Subotom 20-22h

Sre}an rodjendan

Ma{i Leki} `ele:

Simona, Sofija, Marko,

Mira, Milena sa svoji-

ma i Branka iz

Beograda.

iskrenim ~estitkama

pridru`uje se na{a

redakcija.

Dragoj Slavici sre}an rodjendan puno sre}e,zdravlja i novih jubileja `ele njeni najbli`i saradnici Marijana, Zoran, Marko i Vanja.

Mili Filipovi}, Milici Dalipovi}, Sanji Popov,Rajku Isakovi}u, Dejanu Vu~i}u, Biljani Miljkovi}

HUMANOST

Jednojaj~ani blizanci Nenad i PredragMati} dali su zdravlje brane}i svojuotad`binu kad god je trebalo. Sada je

potrebno da mi njima ne{to damo, dapoprave svoje zdravstveno ali i materijalnostanje. Poreklom iz Livna, u otad`binskimratovima u Bosni i Hercegovini, kao i naKosovu i Metohiji, obreli su se u blizini[apca, najpre u izbegli~kim kampovima.Godine provedene u odbrambenim rovovi-ma uzele su svoj danak – njihovo zdravljeje toliko naru{eno da nisu u mogu}nosti darade niti da vode normalan zivot. Obolelisu od nekoliko te`ih bolesti: dijabetesnaautonomna neuropatija, o{te}enja ki~me izglobova, bolesti creva i pankreasa, kao idruga povezana oboljenja od posledicaosiroma{enog uranijuma. Oni sada `ive ustaroj ku}i, takozvanoj blatari, sa svojomstarom i bolesnom majkom.

Stidljivo i ponosno su nas zamo-lili za pomo} pri pokrivnju njihovih medi-cinskih tro{kova i fizioterapija. Ova dvoji-ca bra}e koja su, kao i mnogi drugi vet-erani, dali sebe i svoje zdravlje za slobodui dostojanstvo na{eg naroda, sada `ive nagranici siroma{tva, bolesni i zaboravljeniod svih, ali nisu i nikada ne}e biti zabo-ravljeni od nas! U pro{losti smo pomagali

brojne porodice veterana, kao i porodiceheroja sa Ko{ara i javno obe}avamo da}emo nastaviti da se brinemo o ljudimakoji su za nas dali sve {to su imali.Poka`imo im da mi cenimo i po{tujemonjihovu `rtvu.

Credit Card: https://28jun.org/#donatePayPal: https://www.paypal.me/28junDonacije iz Srbije:Ime: 28. JUNDinarski racun broj: 265619031000037746Raiffeisen banka SrbijeIdentical twins Nenad & Predrag

Maric are disabled veterans who need OURhelp. Originally from Livno, they foughtboth in Bosnia and Kosovo, settling asrefugees near Sabac after the war. The

years spent on thebattlefield took atoll on their health,making them inca-pable of a normallife today. They suf-fer from various ail-ments; diabeticp o l y n e u r o p a t h y ,spinal damage aswell as issues withtheir joints. Theylive with their elder-ly mother in a housein which the ceilingis beginning to cavein.

T h e yhumbly asked usfor assistance withtheir medical billsand physiotherapy.These two brothers,

like many other veterans who fought forour freedom, have been forgotten by soci-ety but they have NOT been forgotten byUS! We have helped many veteran fami-lies in the past, including veterans of theBattle of Kosare, and will continue toprovide them with support in the future.Let’s show them that WE remember theirsacrifice!

POMOZIMO NENADUI PREDRAGU

AAccttiioonn ttrruucckk && ttrraaiilleerr rreeppaaiirr tra`i mehani~ara sa iskustvom za rad u servisu za kamione. Svi zainteresovani mogu se

javiti na broj 773-273-9449.

www.actiontruck.us

Page 10: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

30 Septembar 2018.

V E D R A S T R A N AZa Ogledalo specijalno skandinavke radi Jovan Novakovi} SAVA RAKO^EVI]

AFORIZMI

Kad se ne{to `eli

Ka`u da}e Bog

Iako sa sumnjom u Boga

O~ekuju `eljeno.

Bog otac

Ima najvi{e dece

Mnoga deca

Ne znaju za Oca.

Ka`e narodna

Duh se vije

Al `ivota nije

[ta zna~i `ivot

Ako je bez duha.

[to je ve~no

Nezna za starost.

Ne postoji vatra

Koja svojim plamenom

Mo`e vi{e obuhvatiti

Od duha svetoga.

Sve {to je proteklo

Vra}a se svom izvoru.

[to smo nekad ostavili

Zate~eno ne}e biti

Nije vi{e svet

Na{eg pam}enja.

Talasi gonjeni vetrom

Nisu isti

Ni vetar na kraju dana

Ni~ega nema da je isto.

Da vlast nebi pripadala

Jednom Bogu

Indija ima hiljadu Bogova

~uvaju}i se diktature.

Gde idemo

Na kom ogledalu

Vidljiva je sudbina.

Dodje plavu{a u prodavnicu za nao-care i pita:

- Imate li nao~are?Prodavac odgovara:- Za sunce?Na to }e plavu{a:- Ma ne, za mene!

***

Alo?Alo reci”?Ljudi, pa gde ste?Evo, krenuli na more, sad smo

sipali gorivo pa nastavljamo.Da li ste vi normalni, ja sam bio sa

vama u kolima, vratite se na pumpusmesta!

*** Posle pregleda doktor pita Miku:Pijete li? Mika: NePu{ite li? Ne.E, j...si mi mater sada!

- VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII -VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII - VVIICCEEVVII

Page 11: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i

B I Z N I S

31www.serbianmirror.comSeptembar 2018.

Page 12: DO@IVLJAJI JEDNA LJUDSKA PRI^A J · 2018-09-06 · DO@IVLJAJI Septembar 2018. 21 SA VA[IH PUTOVANJA J uli. Vreme je promenljivo, ~as ki{a ~as sunce, a najavljeni su narand`asti i