Pojam obveznog prava1. Objektivno obvezno pravo:skup pravnih normi koje se bave obligacijama obveznim odnosima (pravnim odnosima u koje subjekti stupaju povodom indaba) 2. Dinamika: prelaz stvari, imovine i usluga 3. Subjektivno obvezno pravo: pravna vlast subjekta koja proizlazi iz normi objektivnog obveznog prava. Pravo potraivanja, trabeno pravo. 4. Obvezno pravo kao pravna praksa (zakonodavna i 1 sudska) i kao pravna nauka

Povijesni razvoj obveznog prava1. Rimsko pravo 2. Srednji vijek 3. Francuska revolucija 4. Graanske kodifikacije

2

Karakteristike1. Statika i dinamika 2. Apstraktnost pravila 3. Faktori razvoja: robna privreda, drutveni razvoj, kultura, drutveno-politike prilike i shvaanja i sl.). 4. Delikti: nematerijalna dobra novani ekvivalent ih ekonomizira 5. Promet uope, ne samo robni, cirkulacija dobara ili upotrebnih vrijednosti u najirem smislu usluge, neinjenje.3

Predmet obveznog prava1. Predmet objektivnog obveznog prava: obvezni odnosi: odnosi imovinske prirode koji se sastoje od prava i obveza, sankcionirani normama obveznog prava. U svim sferama ivota. (iznimke:izvanpravne obveze; obveze iz drugih grana prava). 2. Predmet subjektivnog obveznog prava: ponaanje dunika (inidba) u vezi dobra, pozitivna ili negativna ljudska radnja.4

Odnos stvarnog i obveznog prava Zajedniko: imovinska prava; predmet u irem smislu (imovina i novac); temelj za stjecanje stvarnih prava; naela. Razlike: odnosi razmjene i posjedovanja; djelovanje erga omnes i inter partes apsolutna i relativna prava (na stvari i povodom stvari); predmet: stvar i inidba; promet i statika (trajna i kratkotrajna prava); stjecanje; tube; numerus clausus i neogranieni broj.6

Odnos nasljednog i obveznog prava Zajedniko: imovinska prava; novac kao ekvivalent vrijednosti; imovina kao objekt; promet imovine (dobara); naela. Razlike: Vezanost za osobu; neprenosivost i neotuivost; inter vivos i mortis causa. Apsolutnost (djelovanje prema treima) i relativnost nasljednog prava.7

Odnos obiteljskog i obveznog prava Zajedniko: povijesno porijeklo; imovinski odnosi; naela. Razlike: osobni odnosi; neprenosivost i neotuivost prava; javnopravna komponenta.

8

Odnos trgovakog i obveznog prava Monistiki i dualistiki sustav ZOO: monistiki sustav (l.14: Odredbe ovoga Zakona to se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za trgovake ugovore nije izrijekom drukije odreeno); tendencija izjednaavanja komercijalizacija klasinog ugovornog prava. Trgovaki ugovor: (l. 14/2 novi ZOO: Trgovaki ugovori, jesuugovori to ih sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti; l. 25/2 stari ZOO) neformalnost; potreba povjerenja; izvori prava (uzance, obiaji, poslovna praksa); neformalna sankcija; stroa odgovornost; pretpostavka naplatnosti; cijena uvijek odrediva; redovna kamata; 9 pretpostavka solidarnosti dunika, jamaca, itd.

Razlike: rokovi (zastara, ispunjenje, itd.); tipski, adhezioni; naelna

Odnos radnog i obveznog prava Povjesni razvoj Ugovor o radu Javnopravna komponenta

10

Odnos autorskog i obveznog prava Autorsko pravo: odnosi povodom autorskog djela kao duhovne tvorevina u oblasti nauke i umjetnosti i to odnosi mirovanja i prometa Odnos opeg i posebnog. Ugovor o izdavatvu, prikazivanju, izvoenju, snimanju, emitiranju, preradi, ustupanju prava prevoenja itd. Odgovornost za tetu.11

Izvori obveznog prava I Materijalni i formalni izvori prava. Pisani i nepisani (obiaji, moral, naela). Dravno i autonomno pravo.

12

Izvori obveznog prava II Ustav Republike Hrvatske: osnove pravnog, politikog i ekonomskog sustava. 1.Naelo jednakosti i ravnopravnosti, 2.Jamstvo prava vlasnitva; 3.Jamstvo prava na nasljeivanje; 4.Poduzetnika i trina sloboda, zabrana monopola, 5.Prava i slobode graana (ogranienja )13

Izvori obveznog prava III 1. 2. Zakon: Znaaj kodifikacije; Prednosti i nedostaci Povjesni razvoj: 6 pravnih podruja Zakon o nevanosti pravnih propisa donesenih prije 6. IV. 1941. godine (1946.) Zakon o obveznim odnosima (1978.) Zakon o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima (1991.). Zakon o nainu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. IV. 1941. Godine (1991.). Zakon o obveznim odnosima (2005. 35/05; 41/08) 14

Izvori obveznog prava IV Stari ZOO: 1960. OR, Hake konvencije, Ope uzance za promet robom. 1. Struktura: opi dio (naela, izvori, djelovanje, prestanak, vrste, promjene) posebni dio (ugovori iz oblasti prometa roba i usluga). 2. Obimnost, izbjegavanje upuivanja, monistitki sustav komercijalizacija obveznog prava. 3. Dispozitivnost. 4. Kogentne norme u interesu javnog poretka. 5. Upuivanje na naela, pravinost, moralni poredak. 6. Odnos prema drugim propisima.15

Izvori obveznog prava V Novi ZOO: 1. Razlozi donoenja (nedostaci, nepreglednost, usklaivanje s pravom EU, terminoloko usklaivanje) 2. Struktura: I. Opi dio (naela, sudionici, nastanak, vrste, uinci, promjene, prestanak obveza); II. Posebni dio (ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi), III. Prijelazne i zavrne odredbe. 3. Primjena16

Izvori obveznog prava VI Meunarodne konvencije Ratificirane i objavljene Npr.: - Haka konvencija o meunarodnoj prodaji robe iz 1964. godine (ULIS); - Konvencija UN-a o meunarodnoj prodaji robe 1980. (CISG; Beka konvencija)

17

Izvori obveznog prava VII Obiaji: Pojam Stari ZOO (l. 21/1): dobri poslovni obiaji (sekundarnost; subordinacija; popunjavanje praznina; zakonom odreeni sluajevi) Novi ZOO (l. 12.): 1. Trgovci: trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili i praksa koju su razvili; trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako ih nisu iskljuili. Prednost pred dispozitivnim odredbama. 2. Netrgovci: ugovor ili zakon. Ope uzance za promet robom: Primjena: 1. do 1978.; 2. Od 1978. Posebne uzance18

Izvori obveznog prava VIII Autonomno pravo (statuti, drutveni ugovori, pravila, itd.) Opi uvjeti poslovanja Klauzule i termini Pravila morala Pravni standardi Sudska praksa19

Naelo dispozitivnosti (l. 10.; l. 2.) Sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva. Obveze nastaju, mijenjaju se i prestaju voljom stranaka. Teorija autonomije volje (drutvenog ugovora) ugovor je osnovni fenomen prava Ogranienjima zakon titi interese stranaka, treih osoba i drutva. Izvanpravna nejednakost moi. Solidarizam i intervencionizam. Ogranienja: javni poredak; savjesnost i potenje; pravinost; zakonske obveze.20

Naelo ravnopravnosti stranaka Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su. (l. 11.; l. 3.) Povreda: nitetnost ili pobojnost ugovora (lezija; zelenaki ugovor; mane volje; istovremeno ispunjenje; monopolsko ponaanje; nitetnost opih uvjeta ugovora; nitetnost klauzule koje iskljuuje ili ograniava prava kod odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke stvari, itd.).21

Naelo konsenzualizma Ugovori nastaju suglasnou volja stranaka. Iznimke: formalni ugovori (realni ugovori)

22

Naelo savjesnosti i potenja U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela savjesnosti i potenja (l. 12.; l. 4.) Generalna klauzula, pravni standard Funkcije: a) poblie utvrivanje sadraja obveza; b) negiranje nekih zahtjeva; c) kriterij kod poravnanja; d) oblikovanje novih instituta; e) definiranje (ostvarenje) cilja obveza; f) zatita povjerenja meu strankama; g) nove (sporedne) obveze.23

Naelo savjesnosti i potenja Konkretizacije po ZOO: nema proirenja odgovornosti na sluaj ako je to suprotno s. i p.; kriterij za odluku o raskidu kod cl. rebus sic stantibus; odricanje od pozivanja na promijenjene okolnosti valjano ako nije suprotno s.i p.; opoziv naloga mogu ako nije suprotno s.i p.; fikcija ostvarenja i izjalovljenja uvjeta; u procjeni savjesnosti osobe; tumaenje tako da odgovara interesima obje strane, tj. po naelu s. i p.; nitetnost opih uvjeta ugovora; predugovorna odgovornost; 24 itd.

Dunost suradnje Sudionici obveznih odnosa duni su suraivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. (l. 5. novi ZOO) Konkretizacija naela savjesnosti i potenja

25

Naelo pravinosti Odnos prava i pravde Pretorsko pravo; equity law; Slabosti: arbitrarnost, nepravinost, pravna nesigurnost ZOO: dozvoljava suenje po naelu pravinosti pod odreenim uvjetima Sluajevi: odgovornost za drugoga; sudar motornih vozila; tumaenje naplatnih ugovora; klauzula rebus sic stantibus (pravian dio tete); pravina novana naknada (satisfakcija); - snienje ugovorene naknade 26 na pravinu razinu; snienje ugovorne kazne; itd.

Naelo zabrane zlouporabe prava (l. 13.; l. 6.) Zabranjeno je ostvarivanje (vrenje) prava iz obveznog odnosa suprotno svrsi (cilju) zbog koje je ono propisom (zakonom) ustanovljeno ili priznato. Pojam; razvoj; domena primjene Sluajevi: protuciljno vrenje prava; ikana; nepoteujue vrenje prava; nerazmjerno vrenje prava; vrenje prava bez interesa; venire contra factum proprium; nemoralno i nepravino vrenje prava Sankcije: zabrana daljnje zlouporabe i naknada tete27

Naelo jednake vrijednosti inidaba (l. 15.; l. 7.) Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih inidaba. Zakonom se odreuje u kojim sluajevima naruavanje toga naela povlai pravne posljedice. (l. 15; l. 7) Povrede: prekomjerno oteenje, zelenaki ugovor, klauzula rebus sic stantibus, itd. Iznimke: ugovori protivni naelu; afekcijska cijena; javna prodaja; volja stranaka.

28

Naelo zabrane uzrokovanja tete Svatko je duan uzdrati se od postupka kojim se moe drugome prouzroiti teta. (l. 15.; l. 8.) ugovorna i izvanugovorna odgovornost za tetu Posljedica: protupravnost tetne radnje (osim kada postoje osnove iskljuenja protupravnosti) Dunost uklanjanja opasnosti; dunost uzdravanja od tetne djelatnosti29

Naelo dunosti ispunjenja obveza Sudionik u obveznom odnosu duan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje. (l. 17.; l. 9.) Odgovornost za neispunjenje civilna obveza Nain ispunjenja: kako je predvieno u trenutku nastanka Iskljuenje: sporazum stranaka; zakon (retroaktivna zabrana; propast stvari; kompenzacija; konfuzija i sl.)30

Ponaanje u ispunjavanju obveza i ostvarenju prava (l. 18.; l. 10.) (1) Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, odnosno panja dobrog domaina). (2) Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju obveze iz svoje profesionalne djelatnosti postupati s poveanom panjom, prema pravilima struke i obiajima (panja dobrog strunjaka). (3) Sudionik u obveznom odnosu duan je u ostvarivanju svog prava suzdrati se od postupka kojim bi se otealo ispunjenje obveze drugog sudionika.31

Naelo zatite prava (l.15 ZOO 05) (1) Osoba koja smatra da je neko njezino pravo povrijeeno ovlatena ga je tititi i ostvarivati putem suda, ako zakonom odluivanje nije povjereno nekom drugom nadlenom tijelu. (2) Tko bi samovlasno pribavljao ili titio neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, prekoraivi time granice nune obrane ili druge zakonom doputene samopomoi, odgovoran je za to.32

Obligacija (obveza) pojam Pravni odnos izmeu dvije odreene strane na osnovu kojega je jedna (vjerovnik, kreditor) ovlatena zahtijevati od druge (dunik, debitor) odreeno davanje, injenje, uzdravanje, a druga je duna to uiniti. Porijeklo izraza obligare33

Obligacija osobine I1. 2. 3. 4. 5. Pravni odnos Odnos odreenih osoba Odnos odreenog sadraja Relativni odnos Imovinski karakter odnosa

34

Elementi obveznog odnosa Subjekti Obveza dunika Pravo vjerovnika Predmet obveze Sadraj obveze

35

Subjekti (sudionici) l. 16.-19.1. Fizika osoba (nastanak, prestanak, sposobnosti) (nasciturus; komorijenti) 2. Pravna osoba (nastanak, prestanak, sposobnosti) Prava osobnosti (l. 19. ZOO 2005)

36

Obveza dunika (dugovanje) Elementi obveze: A) inidba, dug, prestacija (aktivna; pasivna) B) Odgovornost Pojam i uloga inidbe u obveznom odnosu. Kakrateristike: odreena/odrediva, doputena, mogua, imovinski karakter. Predmet obveze: materijalno ili nematerijalno dobro (radna snaga, usluga, intelektualna dobra) i pravo (vlasnitvo, autorsko pravo, patentno pravo, pravo koritenja). Predmet: odreen, mogu, doputen. Osnova obveze: pravni razlog obvezivanja (ugovor i zakon)37

Pravo vjerovnika (potraivanje, obvezno subjektivno pravo) Elementi: A) Ovlatenje (vlast): pravo na inidbu; B) Zahtijev: samopomo ili dravna prinuda Korelativnost: ovlatenje/inidba; zahtjev/odgovornost Predmet: inidba dunika38

Predmet i sadraj obveznog odnosa Predmet: inidba dunika (radnja: neposredni predmet; dobra i prava: posredni predmet). Sadraj: trabeno pravo vjerovnika i obveza dunika korelativnost.

39

Vrste obveza po izvoru (l. 20.) Obveze iz ugovora Obveze iz delikata Obveze iz poslovodstva bez naloga Obveze iz obogaenja bez pravne osnove Obveze iz javnog obeanja nagrade Obveze iz vrijednosnih papira Obveze na temelju odluke nadlenog tijela vlasti40

Vrste obveza po karakteru sankcije Civilne (potpune) i naturalne (neutuive, prirodne) Teorije o pravnoj prirodi naturalnih obveza Sluajevi naturalnih obveza: 1. Zastarjele obveze; 2. Moralne (drutvene) obveze; 3. Neispunjena potraivanja iz steaja; 4. Pravosnana presuda; 5. Obveze iz nitetnih ugovora (nedostatak forme, poslovna nesposobnost); 6. Ugovor o igri i opkladi; 7. Naknada tete kada nisu ispunjeni uvjeti za nastanak delikta41

Zastara (l. 360.-393.; l. 214-246) Pojam zastare (razlikovanje od prekluzije) Nastup zastare: tijek roka (uraunavanje); prigovor dunika, Mogunost namirenja iz zaloga ili predmeta retencije (osim povremenih trabina) Odricanje od zastare (samo nakon isteka roka, pisanim priznanjem duga ili davanjem osiguranja) Rokovi po ZOO: 5; 3 (povremene trabine; promet roba i usluga, zakupnine, najamnine); 1; 10; naknada tete (3 i 5). Zastoj zastare: pojam, sluajevi Trabine (obveze) poslovno nesposobnih Prekid zastare: priznanje duga, tuba i svaka radnja pred nadlenim tijelom 42

Vrste obveza prema predmetu1. 2. 3. 4. 5. 6. Prema prirodi radnje Obveze rezultata i obveze sredstva Novane i nenovane obveze Individaulne i generike obveze Trenutne i trajne obveze Sloene obveze s vie predmeta

43

Vrste obveza prema prirodi radnje Pozitivne obveze (dare, facere) Negativne obveze (non facere, pati) Uzdravanje od doputenog ponaanja. Kombinacija pozitivnih i negativnih obveza Znaaj podjele: nain povrede; poetak tijeka roka zastare

44

Obveze rezultata (cilja) i obveze sredstva Obveza rezultata: kriterij ispunjenja je postizanje cilja, bez obzira na poduzete radnje Obveza sredstva: obveza zauzeti se s dunom panjom, u skladu s pravilima, da se postigne cilj Znaaj: odgovornost za tetu: krivnja se predmnijeva samo kod obveze cilja45

Novane obveze : kriterij razlikovanja Valuta obveze Monetarni nominalizam: Kad obveza ima za inidbu

Novane i nenovane obveze (l. 394-402; l. 21-31)iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo.

Iznimke: - klauzula rebus sic stantibus; naknada po cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke; izmjena rente; Sredstva zatite: zatitne klauzule; zlatna, valutna, indeksna, klizna skala; kamatna stopa Mjesto ispunjenja Vrijeme ispunjenja46

Kamate l. 277-279; 399-402; l. 26-31 Pojam Ugovorne i zakonske kamate Redovne i zatezne kamate Meutomne kamate (l. 398; l. 25): U sluaju ispunjenja novane obveze prije roka dunik ima pravo od iznosa duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze samo ako je na to ovlaten ugovorom.Direktiva 2000/35/EZ o sprjeavanju zakanjenja u plaanju u trgovakim ugovorima47

Redovne kamate (l. 399-402; l. 26-28) Pojam; funkcija Ugovorne i zakonske (zakonske po ZOO: trgovaki zajam; - prodaja na kredit - ako stvar daje plodove duguje kamatu od dana kad je stvar predana bez obzira je li obveza dospjela; - ulozi na tednju)

48

Stopa redovne kamate (l. 26. ZOO 05)- izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac: ne via od

stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa. - izmeu trgovaca meusobno i osoba javnog prava: ne vie od stope zakonskih zateznih kamata uveane za polovinu te stope. Supletorna (zamjenska) kamatna stopa: - izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac stopa u visini etvrtine stope zakonskih zateznih kamata, a izmeu trgovaca polovina stope zakonskih zateznih kamata. Ako su ugovorene vie kamate od doputenih, primijenit e se najvia doputena kamatna stopa. Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne 49 godine.

Zabrana anatocizma Pojam anatocizma; nitavost odredbe Iznimke: - Uz ogranienja iz l. 26. moe se unaprijed ugovoriti poveana godinja kamatna stopa. - Polozi kod banaka i drugih financijskih institucija.

50

Zatezne kamate Pojam, funkcija Stopa: - trgovaki ugovori: za svako polugodite, uveanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu za osam postotnih poena, - ostali odnosi: za pet postotnih poena. Trgovaki ugovori: moe se ugovoriti via stopa ali ne preko ogranienja iz st. 2. l. 26. Nitava odredba ako iz okolnosti sluaja, trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze proizlazi da je suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. Opravdani razlozi. 51 Stopa se odnosi na razdoblje od jedne godine.

Zabrana anatocizma Na dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom odreeno. Na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

52

Zastara potraivanja kamata, odnos s naknadom tete Kao sporedno potraivanje zastarijeva kad zastari glavno. Ako glavno potraivanje prestane na drugi nain ili ako ne zastari, potraivanje kamata zastarijeva za tri godine od nastanka svakog pojedinog potraivanja. Pravo na zatezne kamate bez obzira je li pretrpio tetu. Ako je teta vea od iznosa koji bi dobio na ime zateznih kamata, ima pravo zahtijevati razliku do potpune naknade tete (teret dokaza). 53

Trenutne i trajne obveze Trenutne obveze Trajne obveze: trajne obveza u uem smislu; sukcesivne obveze Znaaj podjele: klauzula rebus sic stantibus, naknadna nemogunost ispunjenja.

54

Individualne i generike obveze Generike: rod, vrsta, koliina, kvaliteta inidbe Individualne: species Znaaj podjele: Propast inidbe: kod generikih na rizik dunika (genera non perunt), bez obzira na krivnju. Kod individualnih je krivnja relevantna.55

Sloene obveze s vie predmeta (l. 403-411; l. 32-40) Kumulativne Alternativne Fakultativne Kumulativne:

Vie inidaba Dunik se oslobaa tek kada ispuni posljednju od vie dugovanih inidaba56

Alternativne obveze (l. 403-408; l. 32-37) Pojam: vie inidaba in obligatione jedna in solutione Pravo izbora (dunik, vjerovnik, trei) - trajanje prava izbora Propast jedne od dugovanih inidaba - bez krivnje stranaka - krivnjom dunika - krivnjom vjerovnika57

Fakultativne obveze i fakultativne trabine (l. 409 - 411; l. 38-40) Fakultativna obveza: jedna inidba in obligatione vie inidaba in solutione Pravo izbora, trajanje Propast dugovane inidbe Fakultativna trabina: pojam, odgovarajua primjena pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama58

Sloene obveze s vie subjekata Djeljive obveze Nedjeljive obveze Solidarne obveze (aktivne i pasivne)

59

Djeljive obveze (l. 412-413l. 4142) Pojam: svojstva; nerazmjerno umanjenje vrijednosti Svaki dunik duguje odvojeno, nema solidarnosti, posebni prigovori Veliina dijelova: ugovor, zakon, priroda posla/odnosa, jednaki dijelovi Pretpostavka solidarnosti za trgovake ugovore60

Nedjeljive obveze (l. 435; l. 64) Pojam: svi dunici duguju i svi vjerovnici potrauju cijelu obvezu Apsolutna i relativna (ugovorena) nedjeljivost Vie dunika: odgovarajua primjena pravila o solidarnim obvezama Vie vjerovnika: ispuniti svima, polaganje u sud ili javnom biljeniku; ovlatenje na ispunjenje61

Solidarne obveze Pojam: vie dunika ili (i) vjerovnika; predmet obveze je djeljiv (djeljiva inidba); svi dunici/vjerovnici duguju/potrauju cijelu obvezu (bez obzira to je djeljiva)

62

Aktivne solidarne obveze (l. 425-434; l. 54 - 63) Pojam: pravo svih vjerovnika zahtijevati cijelu djeljivu obvezu, a dunik se oslobaa ispunjenjem bilo kojem vjerovniku. Izbor kojemu e vjerovniku ispuniti je na duniku, dok ga bilo koji ne pozove Svrha: uzajamno zastupanje, ovlatenje poduzimati sve radnje u korist, ali ne na tetu ostalih vjerovnika bez njihovog doputenja Izvor: ugovor, zakon, ne pretpostavlja se (po ZOO)63

Aktivne solidarne obveze djelovanje Ispunjenje: zamjena ispunjenja, deponiranje Kompenzacija: prema vjerovniku koji trai ispunjenje (stari ZOO drukije) Otpust duga i novacija: smanjenje za dio tog vjerovnika Nagodba: interni uinak, pristupanje osim ako je za dio Konfuzija: prestanak solidarnosti Zakanjenje dunika i vjerovnika: prema svima Priznanje duga: prema svima Prekid ili zastoj zastare: interni odnos Odricanje od zastare: koristi svima Regresni odnos 64

Pasivne solidarne obveze (l. 414-424; l. 43-53) Pojam: pravo vjerovnika zahtijevati od svakog dunika sve; izvrenje - osloboenje svih. Izbor. Razliiti uvjeti. Svrha: sigurnost realizacije. Uzajamno zastupanje dunika: djelovanje radnji. Izvori: - pravni posao: ugovor, oporuka; - zakon: solidarno jamstvo; vie jamaca; jamstvo u trgovakim odnosima; nalog vie osoba; odgovornost za tetu: zajednika radnja; podstrekai i pomagai; ne mogu se utvrditi udjeli; naruitelj i izvoa radova na nekretnini; roditelj i dijete; tete od sudara motornih vozila; brani drugovi za obveze iz braka; mjenini dunici; nasljednici za ostaviteljeve dugove itd. Predmnijeva solidarnosti: trgovaki ugovori65

Pasivne solidarne obveze djelovanje I Ispunjenje: prema svima Prigovori iz sadraja obveze: prema svima Kompenzacija: ve izvrena djeluje prema svima; samo za svoje potraivanje; stari ZOO Otpust duga i novacija: naelno in rem, ugovorom in personam Poravnanje: mogu pristupiti ako nije izriito ograniena Sjedinjenje: umanjenje duga66

Pasivne solidarne obveze djelovanje II Zakanjenje vjerovnika: prema svima Zakanjenje dunika i priznanje duga: ne djeluje prema ostalima Zastoj i prekid zastare, odricanje od zastare: ne djeluje prema ostalima Regres: nema solidarnosti; osloboenje ili smanjenje duga nema utjecaja; dio insolventnog dunika dijeli se razmjerno Veliina dijelova: jednakost (ugovor, zakon, okolnosti posla, obveza u iskljuivom interesu jednoga)67

Samostalne i akcesorne obveze Samostalne (glavne): neovisnost Akcesorne (sporedne): ovisnost o sudbini glavne (jamstvo, kamata) postanak; prestanak; poveanje; smanjenje; nitetnost; prijenos

68

Ugovor kao izvor obveze Pojam: Suglasnost volja dvije ili vie osoba kojom se postie neko obvezno-pravno djelovanje: zasnivanje, izmjena ili prestanak obveznog odnosa. Imovinski karakter; Dvostranost. Ugovor kao izvor subjektivnih prava u drugim granama prava (meunarodno javno; radno; obiteljsko; nasljedno; trgovako itd.)69

Naela ugovornog prava Naelo slobode ugovaranja Naelo konsenzualizma Naelo jednake vrijednosti prestacija

70

Vrste ugovora Imenovani i neimenovani Formalni i neformalni (realni) Dvostrano i jednostrano obvezujui

71

Teretni (onerozni) i dobroini (lukrativni) ugovori Kriterij: naknada za korist Znaaj podjele: Uvjeti nastanka lukrativnih stroi (forma i sl.) Lukrativni su u pravilu intuitu personae (zabluda o osobi, itd.) Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke samo kod teretnih Tumaenje - manje teko za dunika (lukrativni); naelo pravinosti u odnosu uzajamnih davanja (onerozni) Motiv je kauza kod lukrativnih 72 Paulijanske tube razliiti uvjeti

Komutativni i aleatorni ugovori: Kriterij: element neizvjesnosti (koje obveze, za koga, u kojem opsegu i sl.). Neizvjesnost za obje strane (dovoljna subjektivna neizvjesnost). Ugovori na sreu; ugovor o doivotnom uzdravanju; prodaja buduih stvari, itd. Znaaj podjele: lezija, naturalne obveze.73

Jednostavni i mjeoviti ugovori Elementi 2 ili vie jednostavna; jedinstvena prestacija novog tipa ugovora. Pravna priroda: kumulativna teorija; teorija apsorpcije; teorija kauze; teorija kombinacije; teorija kreacije; teorija analogije. Prava volja stranaka.74

Ugovori sa sporazumno odreenim sadrajem i ugovori po pristupu (adhezijski) Adhezijski ugovor: jedna strana unaprijed odreuje sadraj ugovora a druga samo pristupa. Opa i stalna ponuda jednoga. Formularni (tipski, standardni) ugovor. Opi uvjeti ugovora Znaaj: inkorporacija; tumaenje; valjanost.75

Kolektivni i individualni ugovori Djelovanje prema svim lanovima grupe. Odluka veine obvezuje (kolektivni ugovor o osiguranju, ugovor o radu). Opi uvjeti okvir za individualne ugovore. Pravila za ugovor po pristupu.

76

Generalni i posebni ugovori Generalni: opi elementi i uvjeti za cijelo trajanje odnosa; primarni i osnovni izvor prava. Posebni: preciziranje, konkretizacija za krae periode; sukcesivno izvravanje obveza; promjene okolnosti. Tumaenje posebnih vezano je za volju iz generalnog.77

Intuitu personae ugovori Osoba vjerovnika ili dunika; Po prirodi obveze ili po sporazumu (izriito ili preutno) Znaaj: strogo osobno izvrenje obveza; prestanak (smrt, gubitak poslovne sposobnosti); zabluda o osobi je bitna; nema jamstva (osim za naknadu tete); neki se ne mogu prinudno izvriti; neki su opozivi (darovanje, punomo).78

Predugovor i glavni ugovor (l. 45; l. 268.) Pojam: obveza zakljuenja glavnog ugovora u odreenom roku; bitni elementi glavnog ugovora. Pravo zahtijevati zakljuenje ugovora (presuda zamjenjuje ugovor ili naknada tete) 6 mjeseci od kada je ugovor trebalo zakljuiti (zbog pravne sigurnosti). Prava i obveze prenosivi i mogu se osigurati. Jednostrano ili dvostrano obvezujui. Klauzula rebus sic stantibus. Paritet forme.79

Kauzalni i apstraktni ugovori Pojam: vidljivost kauze. Pretvaranje kauzalnog u apstraktni (volja stranaka) apstraktnog u kauzalni (volja stranaka; sud ex offo ili na prigovor stranke). Formalni ugovori (pravna sigurnost; prikrivanje nedozvoljenih poslova). Funkcije: Ubrzanje prometa (vrijednosni papiri, asignacija, apstraktno obeanje duga). U sporu poloaj vjerovnika olakan osloboen tereta dokazivanja kauze.80

Bitni elementi za nastanak ugovora Sposobnost stranaka Suglasnost volja Predmet ugovora Forma ugovora

81

Sposobnost ugovaranja Odgovarajua (za konkretni ugovor) poslovna sposobnost maloljetnici, osobe liene poslovne sposobnosti. Djelomina poslovna sposobnost (odobrenje zakonskog zastupnika retroaktivno) pobojnost. Ovlatene osobe. Suugovaratelj moe odustati od ugovora u roku od 30 dana od saznanja (ako nema odobrenja). utnja zakonskog zastupnika odbijanje. Pravna osoba: l.274.: Pravna osoba moe sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. Pravni poslovi koje sklopi pravna osoba s treima izvan djelatnosti koje ine predmet njezina poslovanja, valjani su. (?) Suglasnost (prethodno, istodobno, naknadno); utnja odbijanje. Retroaktivno djelovanje. Bez suglasnosti naknada 82 tete.

Zastupanje (l. 84-98 l. 308-318) Pravni odnos obavljanja pravnih poslova za drugoga - pravni uinci posla izvrenog u okviru punomoi nastaju za zastupanog. Obavijest da nastupa u ime i za raun drugoga (direktni uinak) Izvor: zakon, ugovor, statut, akt nadlenog tijela Punomo: ovlatenje na zastupanje, pravna nezavisnost od posla na temelju kojeg je izdana (posao zastupanja) Forma (paritet) Vrste po opsegu: generalna, generina, posebna83

Opoziv i suavanje punomoi Opoziv: mogu u svako doba (naknada tete) Bez uinka prema savjesnom treem (naknada tete) Prestanak: prestanak osobe punomonika ili zastupanog (iznimke: ugovor, priroda posla, teta) Prijenos punomoi: strogo osobni odnos (iznimke: ako je ugovoreno ili interesi zastupanoga to trae)84

Prekoraenje punomoi Obvezuje zastupanoga ako ga odobri (utnjaodbijanje) Savjestan suugovaratelj po saznanju za prekoraenje moe izjaviti da nije vezan ugovorom Odbijanje odobrenja: solidarna odgovornost zastupnika i zastupanoga savjesnom treem za tetu Zastupanje bez ovlatenja: naknadno odobrenje; zastupnik odgovara treemu za tetu

85

Suglasnost volja Susret dvije volje poslovno sposobnih - svijest i namjera (animus contrahendi) sklapanja ugovora Ozbiljna izjava volje (ala, kolski primjer) Stvarna izjava volje (simulacija) Slobodna izjava volje (prinuda, zabluda, prijevara) Usmjerena objektivno moguem cilju. Teorija volje i teorija izjave (ako se izjavljena i 86 unutranja volja ne podudaraju)

Nain izraavanja volje Naelo konsenzualizma Aktivno: neposredno i posredno (protest i rezervacija) Pasivno: qui tacet consentire non videtur (Iznimke: trajni poslovni odnos; izvrenje naloga; produenje zakupa; ako je u skladu s obiajima u trgovaim i profesionalnim odnosima; u iskljuivom interesu ponuenog; prethodni sporazum)87

Pregovori (l. 30; l. 251) Pojam; pregovori ne obvezuju na sklapanje ugovora Odgovornost za tetu nastalu u voenju pregovora (culpa in contrahendo; predugovorna odgovornost) postoji u sluajevima: voenja pregovora protivno naelu savjesnosti i potenja (npr. bez namjere sklapanja ugovora) Povrede obveze uvanja povjerljivih obavijesti (naknada tete; predaja koristi) Deliktna odgovornost Znaaj pregovora: kod tumaenja ugovora i 88 odreivanja sporednih uglavaka

Ponuda (l. 32.-38.; l.253.-261.) Pojam: jednostrana izjava volje jedne strane upuena drugoj s ciljem zakljuenja ugovora Tko moe izjaviti ponudu: odgovarajua poslovna sposobnost; zastupnik; ponuda neovlatene osobe (naknadno odobrenje; trgovaki ugovori l. 260. ope uzance) Kome se izjavljuje ponuda: slobodna volja ponuditelja (ogranienja) Posebna i opa ponuda (izlaganje robe uz cijenu, opi uvjeti poslovanja) Katalozi, cijenici, oglasi i sl. - poziv na ponudu;89 odgovornost za tetu

Sadraj i oblik ponude Sadraj: Naelo potpunosti ponude Bitni elementi ugovora i animus contrahendi Sporedni elementi ugovora: ako nema suglasnosti sud ih odreuje prema pregovorima, utvrenoj praksi ili obiajima Oblik: naelo pariteta forme90

Pravni uinci ponude Vezanost ponudom (jednostrani pravni posao); iznimke Rok vezanosti ponudom: - meu prisutnima (bez odlaganja osim ako okolnosti upuuju na davanje roka); - meu odsutnima (u ponudi naznaeni rok; opisni rok; Ope uzance - 8 dana) Opoziv ponude: najkasnije istovremeno s ponudom.91

Potvrda ponude (l.261. ZOO 05) Ponuda telefonom ili brzojavom: potvrda preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana. Izostanak potvrde ne utjee na valjanost ugovora (odgovornost za tetu)

92

Prihvat (l. 39.- 43.; l. 262.-266.) Pojam: jednostrana izjava volje ponuenog ponuditelju u roku vezanosti ponudom Naini prihvata: izriiti, konkludentne radnje; utnja (odbijanje; nitavost klauzule o utnji kao prihvatu; iznimke). Zakanjeli prihvat: nova ponuda; iznimka Opoziv prihvata: kao za ponudu93

Prihvat Pravni uinci prihvata: nastanak ugovora Sadraj prihvata: jasan i nedvosmislen animus contrahendi; Prijedlog da se ponuda dopuni ili izmijeni: odbijanje ponude i nova ponuda Oblik: paritet forme; pismena potvrda

94

Vrijeme i mjesto nastanka ugovora Vrijeme: Meu prisutnima (telefon, teleprinter, radio veza, zastupnici): odmah ili u ostavljenom roku Meu odsutnima: teorija oitovanja; teorija otpremanja; teorija primitka; teorija saznanja Mjesto: sporazum; mjesto sjedita (prebivalita) ponuditelja u trenutku ponude95

Predmet ugovora inidba (jedna ili vie) Vrste inidaba Karakteristike inidbe

96

Kauza (l. 51.-52.; l. 273.) ZOO 78: postojanje i doputenost osnove kao uvjet nastanka ugovora ZOO 05: izjednaavanje kauze i pobude Doputena pobuda ne utjee na valjanost ugovora. Nedoputena pobuda: besplatni i naplatni ugovori Analogna primjena pravila o nedoputenosti inidbe

97

Oblik ugovora (l. 67.-73.; l. 286.-294.) Pojam Naelo neformalnosti ugovora Vrste oblika: Prema nainu izraavanja: usmeni, pismeni, pred svjedocima, uz sudjelovanja javnih tijela, realna forma (konkurencija oblika). Prema izvoru: ugovorni, zakonski Prema uincima: bitna forma (ad solemnitatem) i dokazna forma (ad probationem)98

Oblik ugovora Pisana potvrda usmeno sklopljenog ugovora (l. 287. ZOO 05) Svaka strana moe od druge zahtijevati pisanu potvrdu usmeno sklopljenog ugovora sve dok druga strana ne ispuni obvezu iz ugovora. Ako pozvana strana u roku od 8 dana od primitka poziva ne preda potvrdu drugoj strani ili poti preporuenim pismom, ova moe zahtijevati da sud utvrdi postojanje ugovora i naknadu tete pretrpljene zbog toga to nije izdana pisana potvrda. Ugovor sklopljen u usmenom obliku valjan je iako pisana potvrda nije dana. 99

Oblik ugovora Elektroniki oblik (l. 293. ZOO 05) Ugovor je sklopljen elektronikim putem kad su se strane suglasile o bitnim sastojcima. Ponuda uinjena elektronikim putem smatra se ponudom nazonoj osobi, ako se u konkretnom sluaju moe na izjavu odmah dati protuizjava. Uporaba elektronikog potpisa prilikom sklapanja ugovora ureuje se posebnim propisima (Zakon o elektronikom potpisu).100

Oblik ugovora Istodobne dopune i izmjene po zakonu formalnih ugovora (l. 291): naelo pariteta forme. Iznimke: Valjane su istodobne usmene pogodbe o sporednim tokama o kojima u ugovoru propisanog oblika nije nita reeno ako nisu u opreci s njegovim sadrajem ili ako nisu protivne cilju zbog kojega je oblik propisan. Valjane su i istodobne usmene pogodbe kojima se smanjuju ili olakavaju obveze jedne ili obiju strana ako je poseban oblik propisan samo u interesu 101 ugovornih strana.

Oblik ugovora Raskid formalnog ugovora: neformalni sporazum. Iznimke: zakon, ugovor, cilj forme. Posljedice nepostojanja oblika (l. 290.): nitetnost, osim ako iz cilja propisa proizlazi drugo Konvalidacija ugovora za koji se zahtijeva pisani oblik (l. 294.): ispunjenje u cijelosti ili preteito, ako cilj forme ne zahtijeva drugo

102

Opi uvjeti ugovora (l.142.-144; l. 295.-296.) Pojam adhezijskog ugovora (formularni, tipski) Pojam opih uvjeta ugovora (poslovanja) Opasnosti po interese pristupnika Inkorporacija opih uvjeta u ugovor (direktno i upuivanjem) Obvezujua snaga opih uvjeta ugovora: poznati ili morali biti poznati Neslaganje opih uvjeta i posebnih pogodbi Obveza objavljivanja opih uvjetaDirektiva 93/13 EEZ ZZP (Zakon o zatiti potroaa)103

Opi uvjeti poslovanja pojam i inkorporacija Opi uvjeti ugovora obvezuju stranku samo ako su joj bili poznati ili morali biti poznati u vrijeme zakljuenja ugovora (l. 295/5 ZOO 05) kombinacija subjektivnog i objektivnog kriterija (pristupnik se ne moe pozivati na posljedice propusta razumne panje pri zakljuenju ugovora) U trgovakim ugovorima mogua je inkorporacija preutno, tj. konkludentnim radnjama104

Opi uvjeti poslovanja pojam i inkorporacija Autor mora uiniti sve to je razumno potrebno da bi drugu stranu upoznao s opim uvjetima Relevantne okolnosti: status stranaka, vrsta ugovora, okolnosti u kojima se ugovor zakljuuje, vrijednost ugovora, sloenost ugovora, broj u ugovor ili u tekst opih uvjeta uvrtenih klauzula, znaaj sporne klauzule za prava i obveze pristupnika i sl.

105

Opi uvjeti poslovanja pojam i inkorporacija Opi uvjeti ugovora moraju se objaviti na uobiajeni nain (l. 295/4 ZOO 05) Problem tumaenja pojma objavljivanja na uobiajeni nain Problem pravnog uinka neobjavljivanja: nije uvjet valjanosti; culpa in contrahendo

106

Opi uvjeti poslovanja odnos s individualno stipuliranim klauzulama U sluaju neslaganja opih uvjeta i individualno ugovorenih klauzula vrijede ove posljednje (l. 295/3 ZOO) Kogentna norma: ne moe se iskljuiti klauzulom opih uvjeta Posredna kolizija (nesklad s ciljem koji proizlazi iz posebno ugovorenih klauzula) Ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinano pregovaralo, duan je to dokazati (l. 96/4 107 ZZP)

Opi uvjeti ugovora - nitetnost Kriteriji valjanosti: 1. suprotno naelu savjesnosti i potenja uzrokovana oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama stranaka na tetu pristupnika; 2. ugroavanje svrhe ugovora (ZOO) ak i ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela (ZOO)

ZZP: siva lista (l. 97.) Dodatni kriteriji: okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora; pravna narav ugovora; vrsta robe ili usluge; ostale odredbe ugovora i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba opih uvjeta povezana.108

Opi uvjeti ugovora - nitetnost Odredbe opih uvjeta izuzete od testa valjanosti: sadraj preuzet iz kogentnih (vaeih po ZOO-u) propisa; ako se prije sklapanja ugovora o njima pojedinano pregovaralo, te je druga strana mogla utjecati na njihov sadraj; odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uoljive. Direktiva 93/13: price/quality ratio; uzimanje u obzir prilikom ispitivanju drugih odredaba ugovora Tumaenje opih uvjeta: contra proferentem pravilo 109 Jasan i razumljiv jezik

Tumaenje ugovora (l. 99.-102.; l. 319.321.) Utvrivanje pravog znaenja i smisla, prava i obveza stranaka i pravne prirode ugovora Subjekti tumaenja: stranke, sud, tree osobe Kriteriji tumaenja: kombinacija objektivnog i subjektivnog kriterijal. 319 ZOO 05: 1. Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. 2. Pri tumaenju spornih odredbi ne treba se drati doslovnog znaenja pojedinih izriaja, ve treba istraivati zajedniku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara naelima obveznog prava utvrenim ovim Zakonom110

Tumaenje ugovora Posebna pravila tumaenja: sistematsko tumaenje; tumaenje in favorem odranja ugovora; dopuna sporednih elemenata; contra proferentem pravilo; besplatni: in favorem dunika; naplatni: pravian odnos inidaba; restriktivno tumaenje opih izraza; shvaanja sredine.111

Opi uinci ugovora (l. 148.-153.; l. 336.-356. Ugovor stvara stvara prava i obveze za stranke ugovor je zakon za stranke Posljedice povrede ugovora (pacta sunt servanda) Raskid je mogu samo na temelju sporazuma ili iz zakonom predvienih razloga Uinci inter partes, (iznimke: univerzalni sukcesori; ugovori u korist treih, itd.) Obveznopravni a ne stvarnopravni uinci112

Posebni uinci teretnih ugovora (l. 121.-147.; l. 357-375) Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja Prigovor neispunjenja ugovora Prigovor neizvjesnog ispunjenja ugovora Raskid ugovora zbog neispunjenja Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti Nemogunost ispunjenja Prekomjerno oteenje113

Prigovor neispunjenja ugovora (l. 122.; l. 358.) Naelo istovremenog ispunjenja (iznimke: zakon, ugovor, priroda posla) Uvjeti: 1. Teretni ugovor 2. Istovremeno ispunjenje; 3. Ni jedna strana nije izvrila obvezu; 3. Tuitelj nije dao izjavu da e istovremeno ispuniti; 4. Glavna obveza Materijalnopravni dilatorni prigovor - zatita od nesavjesnog tuitelja Teret dokaza ispunjenja na tuitelju Vjerovniko zakanjenje iskljuuje primjenu prigovora Prigovor neurednog ispunjenja (osima za neznatno neispunjenje)114

Prigovor neizvjesnog ispunjenja (l. 123.; l. 359.) Tueni je duan prvi ispuniti obvezu Naknadno pogoranje materijalnih prilika tuitelja u mjeri da je ispunjenje neizvjesno ili neizvjesnost proizlazi iz drugih ozbiljnih razloga Savjesni tueni ima prigovor i ako su prilike bile loe u trenutku zakljuenja ugovora Odlae ispunjenje dok tuitelj ne ispuni ili ne da odgovarajuu garanciju Ako rok za garanciju protekne pravo na raskid115

Prekomjerno oteenje - laesio enormis (l. 139., l. 375.) Pojam; povjesni razvoj Uvjeti: 1. Teretni ugovor; 2. Oigledna nerazmjera vrijednosti prestacija (matematika i opisna metoda); 3. Oteena strana nije znala ni morala znati (zabluda, prijevara) subjektivna koncepcija lezije; teret dokaza na oteenoj strani Iznimke: ugovori na sreu, javna prodaja, via cijena iz osobite naklonosti; trgovaki ugovori (ZOO 05)116

Prekomjerno oteenje - posljedice Pobojnost ugovora (objektivni rok od 1 godine); oteeni ne moe traiti izmjenu ugovora Odricanje od prava nema pravni uinak Osnaenje ugovora ako druga strana ponudi dopunu do pune vrijednosti facultas alternativa Nerazmjer mora postojati u trenutku zakljuenja ugovora (clausula rebus sic stantibus) Naknadno otpao nerazmjer?117

Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti (l. 133.-136; l. 369.- 372.) Pojam Iznimka od naela pacta sunt servanda Afirmacija naela jednake vrijednosti inidaba, savjesnosti i potenja, pravinosti Rimsko pravo: nemogunost ispunjenja zbog vie sile Kanonisti, postglosatori (XII. - XVII st.): klauzula rebus sic stantibus Negativan stav kodifikacija: autonomija volje; sloboda prihvaanja rizika118

Klauzula rebus sic stantibus Teorijske osnove: implicitni uvjet; osujeeni cilj; imprevizija; otpadanje ili osujeenje injenine osnove; zajednika namjera; nedostinost inidbe; ekonomska nemogunost; zlouporaba prava; nepoteni teret; granice rtve; savjesnost i potenje, itd. Hrvatsko pravo: OGZ predugovor; Ope uzance za promet robom (55.-59.)119

Klauzula rebus sic stantibus ZOO 78 1. Dvostrano obvezujui ugovor; 2. Od zakljuenja do dospjelosti; 3. Promjena okolnosti (prirodni dogaaji, upravne i druge javne mjere, ekonomske pojave i dr.) uzrokuje: a) oteano ispunjenje; b) neostvarenje svrhe ugovora; 4. Oito da ugovor ne odgovara oekivanjima i da ga je po opem miljenju nepravino odrati na snazi; 5. Nepredvidivost, neizbjenost, nesavladivost Sankcije: pravo zahtijevati raskid ugovora, druga strana moe ponuditi pravinu izmjenu ili na nju pristati120

Klauzula rebus sic stantibus ZOO 05: 1. Dvostrano obvezujui ugovor (naturalia negotii); 2. Od zakljuenja do dospjelosti; 3. Promjena okolnosti (prirodni dogaaji, upravne i druge javne mjere, ekonomske pojave i dr.) uzrokuje: a) ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano; ili b) bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak 4. subjektivno nepredvidiv, neotklonjiv i neizbjaan dogaaj; neuzrokovan od stranke121

Sankcije: 1. Pogoena strana moe zahtijevati izmjenu ugovora (tako da se otkloni utjecaj promjene okolnosti) 2. Ako to nije mogue, moe zahtijevati raskid ugovora Druga strana moe ponuditi pravinu izmjenu ili na nju pristati Zahtjev druge strane na pravinu naknadu tete zbog raskida Dunost obavjetavanja; naknada tete (culpa in 122 contrahendo)

Okolnosti znaajne za odluku suda: u skladu s naelom savjesnosti i potenja: svrha ugovora; podjela rizika po ugovoru ili zakonu; trajanje i djelovanje okolnosti; interesi obiju strana. Ugovorno iskljuenje klauzule: nitetnost generalnog iskljuenja; mogue iskljuiti odreene promjene, osim ako je to protivno savjesnosti i potenju

123

Odgovornost za pravne i materijalne nedostatke ispunjenja (l. 121.: l. 357) Ratio legis: otklanjanje poremeaja ravnotee vrijednosti uzajamnih prestacija kod naplatnih ugovora Odgovarajua primjena pravila o odgovornosti prodavatelja za pravne i materijalne nedostatke ispunjenja

124

Odgovornost za pravne nedostatke (l. 508.-515.; l. 430.-437.) Svrha: Dunost osiguranja korisnog i mirnog posjeda; pravno uznemiravanje stjecatelja (evikcija) Pojam pravnog nedostatka: na prenesnoj stvari (pravu) postoji pravo treega ili prenositelja koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava pravo stjecatelja (stvarna prava; 4 obvezna prava ako su upisana kao tereti na stvari u javne registre; javni tereti ili ogranienja na stvari ako ih prenositelj nije priopio stjecatelju) 125

Odgovornost za evikciju Uvjeti: 1. Teretni ugovor 2. Postojanje pravnog nedostatka: pravno a ne faktino uznemiravanje: a) tuba; b) prigovor; c) osnovana sumnja u postojanje prava negatorna tuba na utvrenje; d) stjecatelj zadri ili oslobodi stvar po drugom osnovu (npr. otkupom prava, nasljeivanjem i sl.)126

3. Nedostatak postoji u prenositeljevom pravu, bez obzira na njegovo znanje (pravo prenositelja na tubu protiv prednika) 4. Savjesnost stjecatelja; relativnost uvjeta (duna panja; prijevara prenositelja sve kvari) 5. Blagovremena reklamacija, osim ako je prenositelju bio poznat nedostatak: poziv da ga oslobodi nedostatka ili preda drugu generiku stvar. Relativnost uvjeta: ne odgovara ako dokae da je raspolagao sredstvima da oslobodi stvar. Dunost odazivanja pozivu. Priznanje oigledno osnovanog prava; isplata 127

Odgovornost za evikciju Sadraj zatite: (sljednici) 1. Potpuna evikcija: oduzimanje stvari: - raskid ex lege; + naknada tete (obina teta; izgubljena dobit; damnum circa rem) 2. Djelomina evikcija: sva ostala uznemiravanja: raskid (ako se ne moe ostvariti svrha ugovora) ili snienje cijene; + naknada tete Nesavjesnost stjecatelja: raskid ex lege; pravo na raskid ili snienje cijene (nema prava na naknadu 128 tete)

Odgovornost za evikciju Ugovorno proirenje odgovornosti uvijek mogue; ogranienje i iskljuenje (samo pravo na naknadu tete) mogue osim ako je prenositelj bio nesavjestan Trajanja prava: 1 godina od saznanja za postojanje prava treega (6 mjeseci od pravomonosti presude u sporu s treim)129

Odgovornost za materijalne nedostatke (l. 478.-500.; l. 400.-422.) Pojam, povijesni razvoj (ZOO 05: Direktiva 1999/44/EC) Uvjeti: 1. Postojanje nedostatka: a) redovita uporaba ili promet; b) naroita uporaba poznata prenositelju; c) nesaobraznost uzorku ili modelu; d) ugovorena ili propisana svojstva; e) svojstva stvari iste vrste koje je mogao opravdano oekivati prema naravi stvari, posebno uzimajui u obzir javne izjave prodavatelja, proizvoaa i njihovih predstavnika o svojstvima stvari (reklame, oznaavanje stvari i dr.; iznimke: nedostatak se ne uzima u obzir akoprodavatelj nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile opovrgnute do trenutka sklapanja ugovora ili one nisu utjecale na odluku kupca da sklopi ugovor.)

f) nepravilna montaa g) nepravilna uputstva za montau

130

2. Postojanje nedostatka u trenutku prelaska rizika; ZOO 78 : nedostaci koji se pojave 6 mjeseci od predaje a uzrok je postojao u trenutku predaje dokaz stjecatelja; ZOO 05: predmnijeva postojanja uzroka ako se pojave 6 mjeseci od predaje ZOO 05: odgovornost za nedostatke koji se pojave u roku od 2 godine od predaje, kod trgovakih 131 ugovora 6 mjeseci od predaje

3. Savjesnost stjecatelja: smatra se da je znao za vidljive nedostatke (iskljuenje zbog nesavjesnosti prenositelja: ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima odreena svojstva ili odlike.) 4. Pregled i reklamacija: - dunost pregleda im je mogue (odmah kod predaje iz ruke u ruku; odgaanje pregleda kod otpreme bez pretovara); - o vidljivim nedostacima obavijestiti u roku od 8 dana (odmah kod trgovakih ugovora);132

Vidljivi nedostaci: koje je briljiva osoba s prosjenim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja i struke mogla lako opaziti pri uobiajenom pregledu Skriveni nedostaci: koji se nisu mogli tako opaziti; obavijest: 2 mjeseca od otkrivanja; trgovaki ugovori - odmah U obavijesti duan opisati nedostatak i pozvati drugu stranu da pregleda stvari (samo za trgovake ugovore ZOO 05) Nesavjesnost prenositelja: stjecatelj zadrava prava iako nije pregledao stvar, nije dao obavijest u roku i iako se nedostatak pojavio nakon 2 godine od predaje stvari, kod trgovakih ugovora nakon 6 mjeseci od predaje stvari133

Odgovornost za materijalne nedostatkeprava stjecatelja Alternativna prava: 1) zahtijevati da nedostatak ukloni (troak) 2) zahtijevati drugu stvar bez nedostatka (troak) 3) snienje cijene (actio quanti minoris), 4) raskid ugovora (actio redhibitoria) Akcesorno pravo: naknada tete Zadravanje prava na raskid ako ugovor ne bude ispunjen u razumnom roku (1. i 2.) 134 Postepeno otkrivanje nedostataka

Pretpostavke za raskid: naknadni primjereni rok (iznimke: izvjesnost da nee ispuniti; gubitak svrhe ugovora zbog zakanjenja) Ako bi nain uklanjanja nedostatka, odnosno predaja druge stvari bez nedostatka imao za posljedicu znatne neugodnosti za kupca, on ima pravo raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. Raskid ex lege protekom roka (odravanje ugovora produenjem roka) Djelomini raskid: samo za dio stvari, (iznimke: cjelina, opravdani interes)135

Gubitak prava na raskid: nemogunost povrata stvari (iznimke: propala ili oteena zbog nedostatka; via sila; dunost pregleda; redovna uporaba; oteenje bez znaenja); ouvanje ostalih prava. Ako je nedostatak neznatan kupac nema pravo na raskid ugovora, ali mu pripadaju druga prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke ukljuujui i pravo na popravljanje tete Uinci raskida: restitucija, naknada za korist od stvari/dijela koji nije mogue vratiti136

Odgovornost za materijalne nedostatke iskljuenje i ogranienje Zakon: javna prodaja Ugovor: nitetnost odredbe: - ako je nedostatak bio poznat prenositelju, a nije obavijestio stjecatelja; - ako je prenositelj nametnuo tu odredbu koristei se svojim monopolskim poloajem

137

Odgovornost za materijalne nedostatke trajanje prava 2 godine od slanja pravodobne obavijesti, osim ako je otuivateljevom prijevarom stjecatelj bio sprijeen da ih ostvaruje.

138

Odgovornost za materijalne nedostatke potroaki ugovori (ZOO 05) Pojam: potroa: fizika osoba djeluje izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti; trgovac: fizika ili pravna osoba djeluje u okviru gospodarske ili profesionalne djelatnosti Specifinosti: Nema dunosti pregleda; obvezan obavijestiti o vidljivim nedostacima u roku 2 mjeseca od otkrivanja, a najkasnije u roku od 2 godine od prijelaza rizika na potroaa. Nema ugovornog iskljuenja ili ogranienja 139 odgovornosti

Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) (l.501.-507.; l. 423.-429.) Pojam garancije: proizvoa i trgovac jami ispravnost stvari u odreenom vremenu (ZOO 78: tehnika roba; ispravno funkcioniranje stvari) Zakljuenje ugovora o garanciji: predaja garancijskog (jamstvenog) lista proizvoaa kupcu; Jamstvo obvezuje pod uvjetima pod kojima je dano bez obzira na oblik u kojem je dano (jamstveni list, usmena izjava, popratno reklamiranje i sl.), ali je kupac ovlaten zahtijevati da mu jamstvo bude izdano u pisanom obliku ili u nekom drugom, njemu dostupnom, trajnom mediju. Minimalni sadraj jamstvenog lista (ZOO 05): prava iz jamstva; da ne utjee na ostala prava; trajanje i podruje vaenja, ime i adresa izdavatelja (culpa in contrahendo) 140

Jamstvo za ispravnost prodane stvari Sadraj prava: 1. Od prodavatelja ili proizvoaa traiti popravljanje stvari u razumnom roku ili predaju druge stvari; 2. Ako stvar ne bude popravljena/zamijenjena ima pravo traiti snienje cijene ili raskid ugovora; U sluajevima pod 1. i 2. ima i pravo na naknadu tete (lien uporabe stvari; ostale tete); Produenje jamstvenog roka: manji popravci (produenje); zamjena stvari ili dijela (novi rok) Trokovi i rizik: prodavatelj ili proizvoa Odgovornost proizvoaa dijelova: prestaje kad prestane odgovornost prema kupcu 141 Trajanje prava: 1 godina od traenja popravka/zamjene.

Ugovaranje u korist treeg (l. 149.-152.; l. 337.-340.) Pojam: Promitent (dunik) se obvezuje stipulantu (vjerovniku) da e izvriti inidbu u korist tree osobe, beneficijara (korisnika). Samostalno i neposredno pravo beneficijara nastaje u trenutku zakljuenja ugovora. Ako odbije, korist pripada stipulantu, ako drugo nije ugovoreno ili proizlazi iz prirode ugovora. Opoziv koristi za treega do trenutka njegovog pristanka (akcepta). I stipulant moe zahtijevati izvrenje beneficijaru.142

Ugovaranje u korist treeg Uvjeti: opi uvjeti za valjanost ugovora; paritet forme za odreenje osobe beneficijara; odreen ili odrediv beneficijar; beneficijar moe biti i budua osoba Slini instituti: 1. Domiciliranje ugovora: trei prima izvrenje, ali nema zahtijev (tzv. nesavreni ugovor u korist treeg) 2. Zastupanje: stipulant djeluje u svoje ime; on je stranka u ugovoru; zastupnik moe ugovoriti i teret143

Ugovaranje u korist treeg Odnos stipulanta i promitenta: stipulant moe traiti izvrenje u korist treeg; ako beneficijar odbije, korist pripada njemu. Pravo opoziva do akcepta (osobno pravo). Odnos stipulanta i beneficijara: razlog ugovaranja za treega (causa solvendi, donandi, credendi). Ne mora biti poznat promitentu. Odnos promitenta i beneficijara: neposredno i samostalno pravo beneficijara postaje vjerovnik promitenta. Akcept: izriito ili preutno; neformalno; nasljednici. Stvarni prigovori promitenta stipulantu (nedostatak ispunjenja; evikcija; nevanost ugovora i sl.), ali ne i osobni prigovori promitenta prema stipulantu. Osobni prigovori promitenta 144 benficijaru (npr. prigovor prijeboja)

Ugovaranje na teret treega (l. 153.; l. 341.) Ne stvara obveze za treega - ugroavanje slobode. Djelovanje inter partes: a) ako je ugovor stvorio obvezu rezultata: promitent je duan naknaditi tetu stipulantu ako trei odbije izvrenje ili preuzimanje obveze; b) ako je ugovor stvorio obvezu sredstva: promitent odgovora stipulatnu za tetu ako se nije prema prilikama dovoljno zalagao da trei preuzme ili izvri obvezu145

Raskid ugovora 1. 2. 1. Prestanak punovanog, neizvrenog ugovora Na temelju stranake volje: Sporazumni raskid: Jednostrani raskid na temelju sporazuma Na temelju zakona: Jednostrani raskid zbog neizvrenja ili zakanjenja; 2. Raskid zbog promijenjenih okolnosti; 146 3. Ex lege raskid.

Sporazumni raskid ugovora Pojam: Novi ugovor (mutuus dissensus) kojim se raskida postojei dok nije izvren; naelo autonomije volje Djelovanje: naelno ubudue; ugovoriti retroaktivno djelovanje, ako je mogue (ugovori s trajnim prestacijama) Prava savjesnih treih Uvjeti: opi uvjeti valjanosti ugovora koji se cijene neovisno o ugovoru koji se raskida. Naelo neformalnosti (nema potrebe zatite stranaka ni dr. interesa). Iznimke.147

Jednostrani raskid na temelju sporazuma Pojam: ugovorna klauzula kojom stranke predviaju pravo za jednu ili obje da uz ispunjenje odreenih uvjeta raskinu ugovor. Najee: - neizvrenje obveze (clausula irritatoria; lex comisoria kod kupoprodaje). Klauzule o odustanici i kapari.

148

Jednostrani raskid zbog neispunjenja (l. 124.132.; l. 360.-368.) Pojam: Pravo jedne strane da raskine ugovor kada druga ne ispuni obvezu u svemu kako je ugovoreno. Suprotno naelu pacta sunt servanda. Povijest: suprotnost izmeu pacta sunt servanda i naela pravinosti. Rimsko pravo: lex comisoria; pandektno pravo; graanske kodifikacije: ope pravilo za teretne ugovore. Teorijska objanjenja: preutni raskidni uvjet; odsustvo kauze; teorija pravinosti ili ekvivalentnosti; bona fides; nesavjesnost jedne 149 druga ne mora trpjeti.

ZOO: posebni uinak dvostranoobvezujuih ugovora (nasavreni dvostranoobvezujui ugovori; jednostranoobvezujui naplatni ugovori). Pravo, a ne obveza (ispunjenje i naknada tete). Uvjeti: 1. neispunjenje glavne obveze po dospjelosti (ili prije ako je jasno da nee ispuniti obvezu), potpuno ili djelomino (ako djelomino ipsunjenje ne predstavlja oekivanu korist - osujeenje cilja). Ne moe zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. 2. skrivljenost; pretpostavka krivnje (teret dokaza).150

3. izjava volje, usmena ili pismena (izvansudski raskid). Deklaratorna sudska odluka. 4. naknadni primjereni rok: Iznimke: jasno da nee ispuniti. Protek roka: raskid ex lege. Odranje ugovora davanjem osiguranja ili produenjem roka. Neopozivost izbora za raskid ili za ispunjenje. Ugovori s uzastopnim obvezama: za sve budue obveze ako je jasno da nee biti ispunjene; za ispunjene ako nema interesa za ostatak bez njih.151

Posljedice: 1. Izmeu stranaka: djelovanje unatrag, restitucija; naknada tete (obina teta, izmakla dobit, neimovinska teta, trokovi - stavljanje vjerovnika u poloaj u kojem bi bio da je ugovor uredno izvren tzv. pozitivni ugovorni interes) 2. Prema treima: pravo treega pada raskidom (iznimka: stjecanje vlasnitva od nevlasnika) uz pravo na naknadu tete.152

Ex lege raskid ugovora (l. 125; l. 361.) Fiksni ugovori: rok ispunjenja je bitan element po prirodi ugovora ili volji stranaka. Posljedice: ugovor se ex lege raskida protekom roka ispunjenja. Vjerovnik ga moe odrati na snazi izjavom i davanjem novog roka (nije vie fiksni ugovor).

153

Odgovornost za tetu civilni delikt (l. 154.-209.; l. 1045.-1110.) Izvanugovorna i ugovorna odgovornost Izvanugovorna (deliktna) odgovornost: izvor obveze je uzrokovanje tete na imovinskim ili osobnim dobrima drugoga (samostalna obveza) Nastaje ex lege (mogui i drugi uinci: kazneno djelo, povreda radne obveze, prestanak vlasnitva, upravni odnos, prekraj i sl.) Znaaj u praksi 154 Izvor naelo zabrane uzrokovanja tete (l. 8.)

Odgovornost za tetu Ugovorna odgovornost : za tetu koja nastaje kao posljedica povrede postojee obveze (neispunjenje, neuredno ispunjenje) Zajedniko: 1. cilj je popravljanje tete; 2. analogna primjena pravila o deliktnoj odgovornosti na ugovornu odgovornost

155

Odgovornost za tetu Razliito: 1. Izvor: ugovor ili druga obveza; povreda tueg interesa ili prava 2. Sekundarna o. (jedina ili uz glavnu); primarna, jedina; 3. Deliktna ira: - subjekti (pomagai i sl.; odgovornost za drugoga; za poslovno nesposobnoga); - osnova odgovornosti (odgovornost bez krivnje je ea); - krug teta 4. Dispozitivne i kogentne norme 5. Podijeljena i solidarna odgovornost 6. Visina naknade: ovisnost o krivnji; naelo pune naknade 7. Rokovi zastare: ovisno o vrsti obveze; 3, 5 156

Odgovornost za tetu Razlike izmeu kaznenog i civilnog delikta: 1. Pojam (nain odreivanja - opi i posebni; odreeni i neodreeni broj) 2. Krivnja: dokazana i pretpostavljena; odgovornost bez krivnje; individualizirana i neindividualizirana krivnja (pojam krivnje objektivni i subjektivni kriterij) 3. Posljedice: kazna i naknada tete; znaaj stupnja krivnje; svrha sankcije (novana kazna); sloboda stranaka u odreivanju naknade tete Vezanost graanskog suda kaznenom presudom 157

Odgovornost za tetu Zahtjev da se ukloni opasnost tete (l. 156.; l.1047.) Actio popularis: Svatko moe zahtijevati od drugoga da na svoj troak ukloni izvor opasnosti znatnije tete njemu ili drugome, kao i da se suzdri od djelatnosti koja uzrokuje uznemirivanje ili opasnost tete, ako se uznemirivanje ili teta ne mogu sprijeiti odgovarajuim mjerama. Ako teta nastane u obavljanju opekorisne djelatnosti za koju je dobiveno odobrenje nadlenog tijela: samo naknada tete koja prelazi uobiajene granice (prekomjerna teta); poduzimanje drutveno opravdanih mjera da se sprijei teta ili da se smanji.158

Odgovornost za tetu Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti (l. 157.; l.1048.) Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadlenog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povreuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica.

159

Odgovornost za tetu Elementi (pretpostavke) odgovornosti za tetu

1. Opi elementi (potrebni za nastanak svake odgovornosti): subjekti, teta, tetna radnja, uzrono-posljedina veza izmeu tetne radnje i tete; protupravnost u objektivnom smislu 2. Posebni elementi (potrebni samo u nekim sluajevima): krivnja; pravno relevantni odnos tetnika i odgovorne osobe; svojstvo opasne stvari ili opasne djelatnosti; postojanje valjane obveze 160

Odgovornost za tetu - subjekti Odgovorna osoba (tetnik): dunik obveze popravljanja tete. Odgovornost za drugoga: tetnik i odgovorna osoba. Vie tetnika (ili odgovornih osoba): podijeljena ili solidarna odgovornost Podstrekai, pomagai, podsticatelji

161

Odgovornost za tetu - subjekti Sposobnost za graansko-pravnu odgovornost: 1. Fizika osoba: Deliktna sposobnost (ubrojivost, sposobnost rasuivanja): ivotna dob i duevno zdravlje (l. 159/1; 1050/1.); stanje prolazne nesposobnosti; odgovornost osobe koja je kriva za to stanje (l. 159/2; 1050/2). Odgovornost neubrojive osobe (pravinost). Do 7. apsolutna nesposobnost; od 7. do 14. relativna nesposobnost (oboriva predmnijeva nesposobnosti); od 14. oboriva predmnijeva sposobnosti. Razlika od poslovne sposobnosti. Punoljetna osoba potpuno liena poslovne sposobnosti smatra se deliktno nesposobnom. 2. Pravna osoba: potpuna deliktna sposobnost.162

Odgovornost za tetu - subjekti Oteenik: vjerovnik obveze popravljanja tete: svaka osoba koja ima svojstvo subjekta u pravu (nasicturus)

163

Odgovornost za tetu tetna radnja tetna radnja: aktivno ili pasivno ponaanje subjekta koje dovodi do tete na pravno zatienim dobrima drugoga (teta od stvari i od djelatnosti) Protupravna ljudska radnja Propust dune panje; propust mjera sigurnosti

164

Odgovornost za tetu - teta teta: povreda (utrb, oteenje) pravno zatienog dobra ili interesa koja je posljedica ponaanja osobe. Pravno zatiena dobra i interesi: sva imovinska dobra i imovinski interesi i neimovinska (moralna) dobra i interesi (prava osobnosti) zatieni graanskim pravom. Ekonomski pojam tete: svaki imovinski gubitak, umanjenje ili sprjeavanje poveanja imovine.165

Odgovornost za tetu - teta Vrste tete:

1) Imovinska (materijalna) teta: povreda ili umanjenje imovine, imovinskih prava ili interesa. Moe nastati i kao posljedica povrede osobe ako je to dovelo do umanjenja imovinskih prava ili interesa. A) Obina, stvarna, teta: teta u uem smislu, pozitivna teta (damnum emergens), povreda postojee imovine, imovinskih prava ili interesa; umanjenje aktive ili poveanje pasive, tj. dugova za izdatke. 166

Odgovornost za tetu - teta B) Izgubljena dobit (lucrum caesans): sprjeavanje poveanja imovinskih prava ili interesa do kojega bi izvjesno dolo da nije bilo tetne radnje (povreda stvari i osoba aktivnom radnjom ili propustom). Nastaje kao posljedica obine tete ili sama za sebe.

167

Odgovornost za tetu - teta 2. Neimovinska (moralna) teta: povreda prava osobnosti (osobnih dobara, prava i interesa). Moe nastati i povodom povrede materijalnog dobara (npr. emocionalna vezanost za dobro). Moe nastati samostalno ili zajedno sa materijalnom tetom.168

Odgovornost za tetu - teta ZOO 78: samo fizika osoba; samo deliktna odgovornost (subjektivno-objektivna koncepcija neimovinske tete) Vrste: 1. fizike boli - trajne i intenzivne 2. strah - trajan i intenzivan 3. duevne boli trajne i intenzivne (samo zbog: smanjene ivotne aktivnosti; naruenosti, povrede asti i ugleda; smrti bliske osobe; tekog invaliditeta bliske osobe; rtve kaznenih djela protiv dostojanstva osobe i morala; povrede slobode ili prava osobnosti) 4. povreda prava osobnosti (bez obzira da li je uzrokovana duevna bol nenovana satisfakcija i preventivna zatita (l. 157) 169

Odgovornost za tetu - teta ZOO 05: Objektivna koncepcija neimovinske tete: l. 1046: teta je ... povreda prava osobnosti (neimovinska teta). Neovisnost pravnog pojma tete od subjektivnih manifestacija u osobi oteenika (boli i straha) sve sankcije (negatorni zahtjev; pravina novana naknada; nenovana satisfakcija)

Odgovornost za tetu - teta l. 19.: Svaka fizika i pravna osoba ima pravo na zatitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrenim zakonom Pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, slobodu i dr. Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz bioloku bit fizike osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, ast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privreivanja i dr. Pluralistiki koncept prava osobnosti (otvorena lista) Izvori pravila o pravima osobnosti: Ustav, meunarodne 171 konvencije, posebni zakoni; ZOO 2005

Odgovornost za tetu - teta Posljedice objektivne koncepcije: Pravo pravne osobe na popravljanje neimovinske tete Ugovorna odgovornost: l. 346/1: Vjerovnik ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi te pravinu naknadu neimovinske tete...Naini popravljanja pravila o deliktima Predvidiva teta (u pravilu)

Predugovorna odgovornost: nema izriite odredbe analogna primjena pravila o ugovornoj/deliktnoj odgovornosti

172

Odgovornost za tetu - teta Sankcije: I. Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti: l.

1048: Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadlenog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povreuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica. II. Objavljivanje presude ili ispravka: l. 1099: U sluaju povrede prava osobnosti oteenik moe zahtijevati, na troak tetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlaenje izjave kojom je povreda uinjena, ili to drugo ime se moe ostvariti svrha koja se postie pravinom novanom naknadom. 173

Odgovornost za tetu - teta III. Pravina novana naknada: l.1100: 1 U sluaju povrede prava osobnosti sud e, ako nae da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi pravinu novanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske tete, a i kad nje nema. 2. Pri odluivanju o visini pravine novane naknade sud e voditi rauna o jaini i trajanju povredom izazvanih fizikih boli, duevnih boli i straha, cilju kojemu slui ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i drutvenom svrhom. 3. Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud e, ako procijeni da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi joj pravinu novanu 174 naknadu, nezavisno od naknade imovinske tete, a i kad nje

Odgovornost za tetu - teta Pretrpljeni bolovi i strah, izazvani tetnom radnjom, samo su mjerilo teine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih relevantnih okolnosti, pri utvrivanju visine pravine novane naknade.

175

Odgovornost za tetu - teta Apstraktna i konkretna: kriterij je nain utvrivanja i dokazivanja tete Konkretna: postojanje i visina mogu se dokazati i utvrditi Apstraktna: postojanje se ne dokazuje nego predmnijeva, a visina utvruje prema unaprijed utvrenim kriterijima ili paualno. Moe se propisati ili ugovoriti (ZOO l. 524.; 446. teta kod povrede ugovora o prodaji)176

Odgovornost za tetu - teta Aktualna (postojea); budua i eventualna: kriterij je vrijeme nastupanja: Postojea, nastala Budua: imovinska i neimovinska (ZOO: l. 203.; 1104.); novana renta; izvjesno nastaje kao nastavak postojee ili kao nova posljedica (neizvjesna moe biti visina); Eventualna: nije izvjesna ali je mogua; naknauje se tek kada nastane177

Odgovornost za tetu - teta Predvidiva i nepredvidiva: kriterij je mogunost predvianja Izvanugovorna odgovornost: uvijek se naknauju Ugovorna odgovornost: ovisno o stupnju krivnje (nepredvidiva samo ako je obveza povrijeena namjerno ili krajnjom nepanjom)

178

Odgovornost za tetu - uzronost Uzrono-posljedina veza tetne radnje i tete; kauzalni neksus: prirodna veza ali pravno relevantna - odnos ponaanja tetnika ili opasne stvari (aktivnosti) i tete kao uzroka i posljedice Znaaj uzronosti u graanskom pravu: objektivna (kauzalna) odgovornost Zakon je ne definira Uzrono-posljedini lanac: u mnotvu faktinih uzroka ustanoviti vezu tetne radnje i tete (odgovornost za drugoga: teta i radnja osobe za koju se odgovara) 179

Odgovornost za tetu - uzronost Teorije: 1. teorija uvjeta: bez tetne radnje ne bi bilo tete; (conditio sine qua non); prestrogo 2. teorija prevladavajueg uzroka: injenica koja po znaaju pretee nad ostalima; nesigurnost 3. teorija neposrednog uzroka: vremenski i prostorno najblii teti (rimsko pravo, Code civil za ugovorne tete); nepravinost180

Odgovornost za tetu - uzronost4. teorija adekvatne uzronosti: ona koja je adekvatna teti, po redovitom tijeku stvari odgovara teti; specifine i neoekivane okolnosti su iskljuene; sud, po subjektivnom mjerilu 5. teorija pravno adekvatne uzronosti: uzroci su samo oni koji su istovremeno i povreda pravne norme; da li je posljedica povrede neka od posljedica obuhvaenih ciljem povrijeene norme (ratio legis uzronosti)181

Odgovornost za tetu - uzronost Neprekinuta uzrona veza injenje i neinjenje (propust obveze na injenje) odgovornost radi uzrokovanja opasnog stanja (tzv. pasivna uzronost), povreda normi o sigurnosti Teret dokaza uzronosti: oteenik (osim za tete u svezi opasnih stvari i djelatnosti)

182

Odgovornost za tetu - uzronost Konkurencija uzroka: vie samostalnih uzroka djeluju: a) kumulativno: ni jedan nije dovoljan za ukupnu tetu (podijeljena ili solidarna odgovornost); b) alternativno: djeluju nezavisno i svaki je mogao dovesti do ukupne tete ali nije izvjesno koji je uzrok tete (solidarna odgovornost) Ako je za tetu potrebno vie uzroka za cijelu tetu odgovaraju samo oni koji su mogli oekivati i druge uzroke Hipotetiki uzrok: nakon tetne radnje nastupe okolnosti koje bi dovele do iste tete i da nije bilo 183 tetne radnje; odgovornost

Odgovornost za tetu - protupravnost Povreda pravnog poretka; ljudsko ponaanje U naelu je uzrokovanje tete protupravno: opa zabrana uzrokovanja tete i odgovornosti za tetu (l. 16.; l. 8.); naelo neminem laedere; dovoljna je povreda graanskim pravom zatienog interesa Potrebno je izriito iskljuenje protupravnosti Pojedinana pravila: pravni poredak (dravno i autonomno pravo; pravni poslovi; moral drutva; pravila struke, dispozitivna pravila od kada je po njima postupljeno, itd.) 184

Odgovornost za tetu - protupravnost ZOO je izriito ne navodi kao uvjet Objektivna protupravnost: povreda pravnog poretka bez obzira na odnos tetnika prema teti Subjektivna protupravnost: postoji ako je tetnik kriv za tetu; izjednaavanje krivnje i objektivne povrede pravnog poretka

185

Odgovornost za tetu - protupravnost Iskljuenje protupravnosti: nema odgovornosti Opravdanje: izmeu dva ugroena interesa rtvuje se manje znaajan; suprotstavljanje protupravnom ponaanju A. Iskljuenje protupravnosti tetne radnje koje iskljuuje nedoputenost tete: 1. Nanoenje tete po slubenoj dunosti; dobro znaajnije od tete; prekoraenje; akti dravnih tijela radi otklanjanja nepravilnosti 2. Vrenje vlastitog prava (zabrana zloporabe prava) 186

Odgovornost za tetu - protupravnost3. Doputena samopomo (l. 162.; 1052): pravo otkloniti povredu prava kada neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost; ne odgovara se za tetu osobi koja je izazvala potrebu samopomoi 4. Nuna obrana (l. 161; 1052.): pravo od sebe ili od drugoga odbiti istovremeni protupravni napad; teta nastaje napadau (na osobi i dobrima); nunost zatite; neposrednost opasnosti; teta manja od opasnosti; adekvatnost sredstava; prekoraenje.187

Odgovornost za tetu - protupravnost5. Pristanak oteenika (volenti non fit iniuria): Uvjeti: a) prije nastanka tete; b) poslovna sposobnost i svjesno stanje; c) izriitost pristanka; nema predmnijeve; d) radnja nije zabranjena (pravo raspolagati dobrom) Znanje o opasnosti ili preuzimanje obveze izlaganja riziku (radni odnos; sport i sl.) ne ukljuuje pristanak na tetu188

Odgovornost za tetu - protupravnost B) Iskljuenje protupravnosti radnje koje ne iskljuuje nedoputenost tete: 1. Stanje nude (krajnja nuda) (l. 161; 1052.): otklanjanje od sebe ili drugoga istovremene neskrivljene opasnosti koja se na drugi nain nije mogla otkloniti a uinjeno zlo je manje od zla koje je prijetilo. Odgovornost: a) osoba kriva za opasno stanje; b) osoba od koje je opasnost otklonjena, do visine postignute koristi 2. Radnje doputene radi zatite interesa (npr. uporaba tueg zemljita za prolaz, traenje zalutale ivotinje, prinudno slijetanje, popravak nekretnine, i sl.); ne mogu se 189 zabraniti ali se duguje naknada tete

Odgovornost za tetu - krivnja Krivnja: Psihiko - voljni odnos prema tetnoj radnji i teti Razlikovanje od sposobnosti za rasuivanje (preduvjet) Stupnjevi krivnje: 1. Namjera (umiljaj, dolus) svijest i htijenje; nije potrebna svijest o protupravnosti Subjektivni kriteriji Stupnjevi: a) direktni; b) eventualni190

Odgovornost za tetu - krivnja 2. Nepanja (krivnja u uem smislu; culpa) (l. 10/1.): ni namjerno ni kao paljiv ovjek. Objektivni, apstraktni kriterij: ponaanje tetnika usporeuje se sa zakonskim standardom ponaanja: hipotetiki prosjeni ovjek odreenih svojstava; ovisno o grupi osoba kojoj tetnik pripada Unutranji odnos irelevantan; ponaanje koje odstupa od oekivanog, objektivnog, zakonom ili pravilima struke (lijenici, odvjetnici i sl.) odreenog ponaanja.191

Odgovornost za tetu - krivnja Standardi paljivog ponaanja strogi; Kritika: sukob: naelo pravinosti vs. potreba sigurnosti i objektivizacije odgovornosti Razlozi: usmjerenost na oteenika; potreba socijalizacije odgovornosti; sigurnost i sve ira odgovornost; utjecaj drugih imbenika (tehnologija; nedostatak uinkovite kontrole i zatite i sl.)192

Odgovornost za tetu - krivnja a) Gruba nepanja (krajnja; culpa lata) nije upotrijebio ni panju prosjenog, iole paljivog ovjeka odreene grupe; vrlo nepaljivo ponaanje; izjednaeno u posljedicama s dolusom. Panja koja se oekuje od svakoga (oigledna, izvanredna nepanja) b) Obina nepanja (culpa levis) nije upotrijebio panju dobrog domaina ili dobrog gospodarstvenika; standard osobito paljivog i savjesnog ovjeka193

Odgovornost za tetu - krivnja b) culpa levis in abstracto: usporeuje se sa ponaanjem apstraktnog ovjeka a) culpa levis in concreto: ne upotrebi panju koju pokazuje u svojim stvarima (diligentia quam in suis rebus); iznimka; subjektivni kriterij; moe biti stroa ili blaa od apstraktne; restrikcija ope odgovornosti (mandat; mogunost umanjenja naknade)194

Odgovornost za tetu - krivnja Culpa levissima: ZOO je ne poznaje (u teoriji: kod objektivne odgovornosti ako nije predvidio tetu koju je bio duan predvidjeti) Krivnja strunjaka: (l. 10/2) obvezuje profesionalce na poveanu panju u skladu s pravilima struke; tretira se kao obina nepanja; ako povrijedi standard za culpu levis tretira se kao krajnja nepanja

195

Odgovornost za tetu - krivnja a) Posredna krivnja: podstreka, pomaga, prikrivatelj i sl. a) Krivnja osobe u zavisnom poloaju: dunost odbiti naredbu ako je svjestan mogunosti nastupanja tete; (ponovljena pisana naredba (?); strogost hijerarhijskog odnosa)196

Odgovornost za tetu - krivnja Znaaj stupnjevanja krivnje na opseg i visinu odgovornosti: 1. Izvanugovorna odgovornost: u pravilu nema utjecaja na opseg i visinu naknade. Iznimke: afekcijska cijena (samo za umiljajno kazneno djelo); mogunost snienja naknade kod obine nepanje (l. 1091.) 2. Ugovorna odgovornost: predvidiva teta u svakom sluaju; nepredvidiva samo kod namjere i grube nepanje 197

Odgovornost za tetu - vrste 1. Po kriteriju izvora: Ugovorna, izvanugovorna i predugovorna 2. Po kriteriju pretpostavki: Subjektivna i objektivna: A) Subjektivna (kulpozna): uz ope pretpostavke potrebna je i krivnja. Pravilo u svim pravnim sustavima (razlozi; razvoj prema ogranienju i proirenju objektivne odgovornosti) Odgovorna osoba: fizika i pravna (svijest i volja)198

Odgovornost za tetu - vrste Vrste subjektivne odgovornosti: 1. Dokazana subjektivna odgovornost: teret dokaza krivnje na oteeniku; iznimka (ZOO: ugostiteljska ostava; odgovornost roditelja za dijete povjereno treemu) 2. Predmnijevana (presumirana) subjektivna odgovornost: tekoe u dokazivanju krivnje; poboljanje poloaja oteenika. Pravilo. Oborivo se presumira obina nepanja; vie stupnjeve dokazuje oteenik (ako ima interesa ako stupanj 199 krivnje utjee na opseg i visinu odgovornosti)

Odgovornost za tetu - vrste Dokaz nekrivnje: radnja tree osobe; radnja oteenika; via sila; sluaj. Via sila (l. 177; l. 1067.) (kvalificirani sluaj): vanjski, nepredvidivi dogaaj koji se nije mogao sprijeiti, izbjei ili otkloniti (upitna opravdanost kod velikih rizika). Prirodni dogaaji ili iz ljudske sfere. Nepredvidivost i nesavladivost po subjektivnom kriteriju (duna panja) Sluaj: unutarnji dogaaj (iz sfere subjekta), nepredvidiv i stoga neotklonjiv; vanjski, objektivno predvidiv i otklonjiv, ali nastupa nezavisno od volje subjekta i nije ga uz dunu panju duan predvidjeti 200 i otkloniti.

Odgovornost za tetu - vrste B) Objektivna odgovornost (kauzalna): zasnovana na uzronosti; odgovornost bez obzira na krivnju. Ope pretpostavke + posebne okolnosti (opasna stvar ili djelatnost..). Ne mora postojati neposredna radnja (ponaanje) odgovorne osobe. Razvoj: kraj XIX. st. (Austrija); judikatura. Argumenti: tetu koja proizlazi iz opasne djelatnosti mora snositi tko je obavlja; teko ili nemogue dokazati krivnju Odgovorna osoba: fizika i pravna Iznimka; u zakonom predvienim sluajevima 201

Odgovornost na temelju pravinosti: korektivna osnova odgovornosti; iznimka Sluajevi: tetu snosi osoba koja nije odgovorna, (odgovornost roditelja za maloljetno djete; odgovornost staratelja za tienika (l. 1060.); smanjenje naknade (zbog loeg materijalnog stanja tetnika (l. 1091.); smanjenje/poveanje naknade (tete od motornog vozila (l. 1072/3)) odgovorna osoba ne snosi tetu (odgovornost 202zbog uskrate nune pomoi (l. 1082/2))

Odgovornost za tetu - vrste

Odgovornost za tetu - vrste 3. Po kriteriju odgovorne osobe: vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga: A. Odgovornost za vlastite radnje (ponaanja): pravilo; subjektivna, iznimno objektivna (i bez radnje odgovorne osobe), odgovornost na temelju pravinosti.

203

Odgovornost za tetu - vrste B) Odgovornost za drugoga: ope pretpostavke + pravni ili faktini ali pravno relevantni odnos tetnika i odgovorne osobe Ne mora iskljuiti odgovornost tetnika (solidarna odgovornost, ne kumulacija zahtjeva) Subjektivna, iznimno objektivna (i bez radnje odgovorne osobe), odgovornost na temelju pravinosti. Ratio legis: neodgovornost tetnika; vjerojatna insolventnost tetnika; krivnja odgovorne osobe. 204

Odgovornost za tetu - vrste 4. Po kriteriju odnosa vie odgovornih osoba: podijeljena i solidarna A) Podijeljena: pravilo; za dio tete koji je uinio; jednaki dijelovi (doprinos oteenika) B) Solidarna: tetnici djeluju zajedno; ne mogu se utvrditi udjeli; tetu je uzrokovala jedna od vie povezanih osoba a ne moe se utvrditi koja; podstrekai, pomagai, prikrivatelji; odgovorna osoba i tetnik kod odgovornosti za drugoga; naruitelj i izvoa radova; vlasnici motornih vozila treima. 205 Regresni odnos

Odgovornost za tetu - sluajevi Odgovornost za vlastite radnje: 1. Subjektivna presumirana odgovornost (naelo) 2. Objektivna odgovornost (iznimka) Razvoj (od dokazane preko presumirane do objektivne); Razlozi; Stalno proirenje - neki smatraju da treba biti jedina osnova. Argumenti za: za oteenika nije vana krivnja nego naknada; tekoe u dokazivanju krivnje; porast broja teta nastalih bez krivnje; sigurnost oteenika Argumenti protiv: paraliza tehnikog napretka i pravnog i poslovnog prometa; mogua nepravinost206

Odgovornost za tetu objektivna Teorijska objanjenja: 1. teorija prouzrokovanja (kauzaliteta): dovoljna je injenica nastale tete 2. teorija stvorenog rizika 3. teorija interesa 4. teorija poveane opasnosti za okolinu 5. teorija pravednosti, 6. teorija o tipinom ugroavanju 7. teorija o dunosti nadzora 207

Odgovornost za tetu objektivna Sluajevi po ZOO: 1. Odgovornost za tetu od opasnih stvari i djelatnosti (l. 173.-177.; l. 1063.-1067.) Opasna stvar: po poloaju, funkciji, prirodi, svojstvima ili na drugi nain predstavlja poveanu opasnost koju okolina nije duna trpjeti Opasna djelatnost: stvara poveanu opasnost za osobe i imovinu pa iziskuje poveani stupanj panje osoba koje je obavljaju ili su s njom u dodiru Primjeri 208

Odgovornost za tetu objektivna Pretpostavka uzronosti Odgovorna osoba: 1. Vlasnik (imatelj); odgovornost za drugoga 2. Osoba kojoj je stvar povjerena ili osoba duna da je nadgleda, a nije kod vlasnika na radu (solidarna odgovornost vlasnika; regres) Stvar povjerena neovlatenoj ili neosposobljenoj osobi: vlasnik Neovlateno oduzeta stvar: solidarno i vlasnik ako 209 je pridonio (dunost uvanja)

Odgovornost za tetu objektivna Osloboenje od odgovornosti: Via sila Radnja oteenika (nepredvidiva, neizbjena i neotklonjiva) Radnja tree osobe (nepredvidiva, neizbjena i neotklonjiva); zaposlenik vlasnika nije trea osoba210

Odgovornost za tetu objektivna Odgovornost za tete izazvane motornim vozilom u pogonu (l. 178.; l. 1068.-1072.) Pojam motornog vozila u pogonu tete u vezi s pogonom: a) tete treim osobama (osoba koja nije vlasnik, neovlateni korisnik; osoba zaduena za pogon): vlasnik (suvlasnici i zajedniki vlasnici), neovlateni korisnik: objektivna, solidarna odgovornost. Osobe u vozilu; krug teta; ugovorno iskljuenje odgovornosti nitetno 211

Odgovornost za tetu objektivna b) Meusobne tete: Vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetu Ako su oba kriva, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu tetu razmjerno stupnju svoje krivnje Ako nema krivnje nijednog, odgovaraju na jednake dijelove ako pravinost ne zahtijeva to drugo Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on posluio prilikom nastanka tetnog dogaaja ili kojoj je vozilo povjerio212

Odgovornost za tetu objektivna Odgovornost za neispravan proizvod: (l. 179.; l. 1073.-1080.) Uvjeti: 1. Proizvod: pokretna stvar; samostalni dio ugraen u pokretnu ili nepokretnu stvar; energije Neispravni proizvod: s obzirom na okolnosti sluaja (nain predstavljanja, svrhe u koje moe biti uporabljen; vrijeme stavljanja u promet) ne prua sigurnost koja se opravdano oekuje Proizvod nije neispravan samo zato to je kasnije bolji stavljen u promet 213

Odgovornost za tetu objektivna 2. Proizvoa: finalni; sirovine; samostalni ili nesamostalni dio ugraen u proizvod; osoba koja se obiljeavanjem proizvoda svojim imenom, igom ili drugim znakom predstavlja kao proizvoa; uvoznik; ako nije mogue utvrditi proizvoaa (ili uvoznika), svaka osoba koja proizvod stavlja u promet, osim ako u razumnom roku ne obavijesti oteenika o osobi od koje je nabavila proizvod.

214

Odgovornost za tetu objektivna 3. teta: posljedica nedostatka Krug teta: a) imovinska tetu prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom; b) teta od unitenja ili oteenja stvari razliite od neispravnog proizvoda, a uobiajeno namijenjene i uglavnom rabljenje za osobnu uporabu, samo za dio tete koji prelazi kunsku protuvrijednost iznosa od 500 eura. Za ostale tete: opa pravila ZOO 78: sve tete 215

Odgovornost za tetu objektivna Teret dokaza: neispravnost proizvoda, teta i uzrona veza neispravnosti i tete Odgovornost: objektivna; solidarna (ZOO 78: subjektivna odgovornost za opasna svojstva) Ne iskljuuje: odgovornost za opasne stvari i djelatnosti; za materijalne nedostatke; ugovorna i izvanugovorna odgovornost Ne primjenjuje se na tete od nuklearnih nesrea216

Odgovornost za tetu objektivna Osloboenje od odgovornosti: - nije proizveo ili stavio u promet - vjerojatno da neispravnost ni njezin uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja u promet - nije proizveden za prodaju, zakup ili drugu poslovnu svrhu - neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa - stanje znanosti ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja u promet nije omoguavalo otkrivanje neispravnosti - teta prouzroena iskljuivo radnjom oteenika ili osobe za koju on odgovara, radnjom treega - proizvoa sirovine ili dijela ako je neispravnost prouzroena konstrukcijom glavnog proizvoda ili uputama proizvoaa217

Odgovornost za tetu objektivna Odgovornost se ne moe ugovorom unaprijed iskljuiti ili ograniiti (nitetnost) Zastara: tri godine od dana kad je oteenik saznao ili morao saznati za tetu, neispravnost i osobu proizvoaa Prekluzivni rok: deset godina od dana stavljanja u promet, osim ako je u tom roku protiv proizvoaa pokrenut postupak pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja ili ostvarivanja trabine218

Odgovornost za drugoga Ope pretpostavke + pravno relevantni odnos tetnika i odgovorne osobe Ratio legis: neodgovornost tetnika, vjerojatna insloventnost tetnika; krivnja odgovorne osobe Izvanugovorna odgovornost Subjektivna, objektivna; po osnovi pravinosti Ne iskljuuje uvijek odgovornost tetnika (solidarnost)219

Odgovornost za drugoga 1. Odgovornost roditelja za maloljetnika: (l. 165.169.; l. 1056.-1060.) Odgovorna osoba: roditelj(i) s kojim dijete ivi. Ako je dijete povjereno drugoj osobi za tete nastale u to vrijeme roditelji ne odgovaraju, ako je ta osoba odgovorna. Do navrene 7. godine: objektivna odgovornost; Od 7. do 18. godine: presumirana subjektivna odgovornost (culpa in vigilando; uvanje, nadzor, odgoj) Odgovoran maloljetnik: solidarna odgovornost 220

Odgovornost za drugoga Posebna odgovornost: (dokazana subjektivna) dijete povjereno treoj osobi; porone navike, loi primjeri i odgoj ili se inae teta moe pripisati krivnji roditelja (regres prema roditeljima) Odgovornost na osnovi pravinosti: a) nesposobno dijete; odgovoran roditelj; nesposobnost roditelja za plaanje: moe osuditi dijete b) sposobno dijete; neodgovoran roditelj; nesposobnost djeteta za plaanje: moe osuditi roditelja 221

Odgovornost za drugoga Odgovornost druge osobe za maloljetnika (l. 167.; l.1058.): Skrbnik, kola, ili druga ustanova, dok je maloljetnik pod njihovim nadzorom, osim ako dokau da su nadzor obavljali na nain na koji su obvezani ili da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora. Odgovoran maloljetnik: solidarna odgovornost Odgovornost na osnovi pravinosti: naknada se ne moe dobiti od osobe dune voditi nadzor, sud moe osuditi tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelomino222

Odgovornost za drugoga Odgovornost za duevno bolesne i zaostale u umnom razvoju: (l. 164.; l. 1055.) Deliktno nesposoban tetnik (duevna bolest, zaostali umni razvoj ili drugi razlog): odgovara onaj koji je na temelju zakona ili odluke nadlenog tijela ili ugovora duan voditi nadzor nad njim. Subjektivna presumirana odgovornost: ako dokae da je obavljao nadzor na koji je obvezan ili da bi teta nastala i pri briljivom obavljanju nadzora Odgovornost na osnovi pravinosti: naknada se ne moe dobiti od osobe dune voditi nadzor, sud moe osuditi 223 tetnika da naknadi tetu, potpuno ili djelomino

Odgovornost za drugoga Odgovornost poslodavca za zaposlenika: (l. 170.171.; l.1061.) Na radu ili u svezi s radom (u funkciji rada) Osloboenje: ako dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovornost zaposlenika (subjektivna ili objektivna odgovornost) Neposredna odgovornost zaposlenika: samo ako je tetu poinio namjerno (solidarno s poslodavcem) Regres poslodavca: ako je zaposlenik tetu prouzroio namjerno ili iz krajnje nepanje; (est mjeseci od dana kad je teta popravljena) 224

Odgovornost za drugoga Odgovornost pravne osobe za tetu koju prouzroi njezino tijelo: (l. 172.; l.1062.) Za tetu koju treemu prouzroi u obavljanju ili u vezi s obavljanjem svojih funkcija (krug poslova odreenih statutom ili drugim aktom) Subjektivna ili objektivna odgovornost? Pravo regresa: Ako za odreeni sluaj nije to drugo u zakonu odreeno, ako je teta nanesena namjerno ili krajnjom nepanjom (est mjeseci od dana kad je teta popravljena)225

Posebni sluajevi odgovornosti Odgovornost organizatora priredbi (l. 181.; l.1081.): Organizator okupljanja veeg broja ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru Izvanredne okolnosti (neuobiajeno gibanje masa, opi nered i sl.) teta nastalu smru ili tjelesnom ozljedom Oteenici (iskljueni su redari) Objektivna odgovornost (via sila) Iskljuenje odgovornosti (radnja oteenika i tree 226 osobe)

Posebni sluajevi odgovornosti Odgovornost zbog uskrate nune pomoi (l. 182.; l. 1082.): naelo solidarnosti Oita ugroza ivota i zdravlja (subjektivni kriterij) Nepostojanje opasnosti za sebe (svojstva konkretnog tetnika) tetu prema okolnostima morao predvidjeti (subjektivni kriterij) teta koja je posljedica uskrate nune pomoi Subjektivna odgovornost Pravinost: sud moe osloboditi obveze naknade 227 tete

Posebni sluajevi odgovornosti Odgovornost zbog nesklapanja ugovora (l. 183.; l.1083.): Osoba koja je po zakonu obvezna sklopiti neki ugovor Zahtjev zainteresirane osobe Odbijanje da bez odgaanja sklopi ugovor Naknada tete nastale zbog odbijanja Opravdani razlozi odbijanja228

Posebni sluajevi odgovornosti Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa (l. 184.; l.1084.): Komunalne ili druge sline djelatnosti od javnog interesa odgovaraju za tetu ako: 1. Bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju djelatnost 2. teta koja je posljedica obustave ili neredovitog obavljanja (ne i nekvalitetno obavljanje) 3. Opravdani razlozi: vanjski, nepredvidivi i 229 neotklonjivi objektivna odgovornost

Posebni sluajevi odgovornosti Odgovornost za tetu od teroristikih akata i javnih demonstracija: Zakon o odgovornosti za tetu nastalu uslijed teroristikih akata i javnih demonstracija, 117/03 teta od: akata terora i drugih akata nasilja poduzetih s ciljem tekog naruavanja javnog reda zastraivanjem i izazivanjem osjeaja nesigurnosti, te uslijed demonstracija i drugih oblika masovnog izraavanja raspoloenja na javnim mjestima Odgovorna osoba: RH, na naelima drutvene solidarnosti, ravnomjernog snoenja javnog tereta te pravinog i brzog obeteenja230

Posebni sluajevi odgovornosti Oteenik: rtve; osobe kojima je teta uzrokovana sprjeavanjem tetne radnje ili pruanjem pomoi rtvam