dokumenti predsjedništva bih 1991.-1994

Dokumenti Predsjednitva Bosne i Hercegovine 1991. - 1994.Tomo imi

1. Uvod

Bosna i Hercegovina i dalje je i kao dravna i kao drutvena zajednica duboko podijeljena i bez obzira na znatnu nazonost i utjecaj predstavnika (civilnih i vojnih) Meunarodne zajednice (MZ). Podijeljena je vjerojatno vie i snanije negoli ikad u posljednjih 50-ak i vie godina. Stoga i ne udi situacija da u Bosni i Hercegovini praktino vie nema puno tajni i nepoznanica. Podjele su utjecale na jaanje nepovjerenja izmeu razliitih interesnih grupa ime su stvoreni uvjeti da se dokumenti iz vremena rata u BiH mogu, relativno jednostavno, dobiti na cijelom podruju BiH. Svi ovdje objavljeni dokumenti autentini su. Samo dokumenti nastali u sustavu Ministarstva obrane RBiH te pripadajuih vojnih postrojbi nose oznaku tajnosti. Gotovo niti jedan drugi dokument nema oznaku tajnosti (osim zakljuaka sjednice Predsjednitva odrane 4. 4. 1992., a oznaka se tajnosti vidi jedino iz urudbenog broja zapisnika te sjednice). Davanjem ovih dokumenti na uvid irokoj javnosti oito se pokuava, na ve uhodani nain diskreditirati nekog pojedinca ili grupu u vremenu prije izbora ili prije donoenja razliitih odluka vanih za budunost BiH. Na je cilj objavljivanjem ovih dokumenata pomoi povjesniarima u objektivnom sagledavanju cjeline, izravno i uvjetno povezanih dogaaja na podruju cijele bive SFRJ da bi sukladno tome donositi odreene zakljuke.NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006, pp. 9-225

9

10

Dokumenti koje ovdje objavljujemo jesu zapisnici, magnetofonske snimke (dalje MS), neke odluke tadanjeg Predsjednitva RBiH, ali i neki drugi dostupni dokumenti koji mogu dati novu, a mnogima i bitno jasniju sliku svega to se dogaalo od sredine 1991. pa sve do poetka 1995. godine, nakon to su potpisani, i krenuli u implementaciju, Washingtonski/Pariki sporazumi. Uglavnom smo se usmjerili na dokumente iz kojih se vidi razvoj i promjena politike misli bosanskih Muslimana te (ne)principijelne koalicije unutar Predsjednitva RBiH, a to je, uglavnom, znatno utjecale na proces odluivanja i odluke koje je Predsjednitvo donosilo. Ne moemo tiskati sve te dokumente, pa smo odluili tiskati samo neke od njih, bilo cjelovite bilo njihove pojedine dijelove. Meutim, svjesni moguih zlonamjernih tumaenja da smo izjave izvlaili iz konteksta, svi e dokumenti, potpuni, biti objavljeni na naim internetskim stranicama. Uvjereni smo da objavljivanje ovih dokumenata otvara neka nova pitanja te ujedno daje i gotovo potpuno sigurne odgovore na pitanje koje je predmet brojnih, manje ili vie strunih i argumentiranih rasprava: je li Republika Hrvatska obranila ili napala BiH? Je li djelovanjem Republike Hrvatske BiH uspjela sauvati svoju teritorijalnu cjelovitost unutar AVNOJ-skih granica ili je pak RH poticala podjelu i raspad BiH? Naalost, ovdje nisu predstavljeni svi dokumenti iz tog razdoblja, osobito ne svi zapisnici i magnetofonske snimke sjednica Predsjednitva, i to zbog nekoliko razloga: 1. dio zapisnika i MS, za sada, nije dostupan; 2. dio MS nije potpun i tako nepotpuna distribuirali su ga (najvjerojatnije) pojedini bivi lanovi Predsjednitva da bi pokuali opravdati svoje ponaanje i razloge zbog kojih su tada na odreeni nain glasovali i ponaali se. Stoga bi objavljivanje svih izvadaka, osim onih koji se ne smiju izbjei, a koji se ispravno i korektno mogu staviti u kontekst dogaaja, nepotrebno opteretilo ovaj, ionako vrlo opiran rad; 3. dio zapisnika i MS uistinu nije bio relevantan sa stajalita sagledavanja situacije u BiH i davanja odgovora na ovdje postavljena pitanja. Proces obrade ovih dokumenata bio je iznimno dugotrajan. Prvi problem bila je zbrkanost i nesreenost raspoloivih dokumenata, njihova izmijeanost (teko je odgovoriti na pitanje je li se to uinilo namjerno ili sluajno), koja je mogla dovesti do bitnih greaka. Naime, nije isto je li neto reeno sredinom 1991. sredinom 1992. ili pak krajem 1994. godine. Stoga je prvi cilj bio naizgled vrlo jednostavan: razvrstati i kronoloki sloiti sve postojee dijelove zapisnika, MS i drugih

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 1-2 (7) 2006

11

dostupnih dokumenata. Meutim, moe se vidjeti koliko je to bio zahtijevan, teak ali i odgovoran posao kad se uzme u obzir da je trebalo obraditi (odnosno proitati te smjestiti u tono odreeno razdoblje, odnosno u toan dan odravanja sjednice) nekoliko tisua stranica dokumenata. Odgovoran je to posao bio zbog jednostavnog razloga: nismo htjeli ispustiti nita to ima povijesnu i politiku vrijednost bez obzira je li neki zapisnik ili pak MS na neki nain moda daje za pravo onima koji uporno tvrde da je Republika Hrvatska dijelila BiH. Meutim, kad se ti izvadci stave u kontekst vremena i drugih, meusobno povezanih, dogaaja u RH i drugim zemljama regije, tek se onda mogu dobiti odgovori na ovdje postavljena pitanja. Dio sadraja dokumenata iz ovog razdoblja nedostaje, stoga to su bili vrlo loi tehniki uvjeti u kojima su dokumenti nastajali (napose MS sjednica). Tehnikom osoblju nedostajalo je vrpci za snimanje, mikrofoni su bili loi i dijelom neispravni, opskrba strujom bila je vrlo loa, kad je napajanje strujom osiguravano s pomou ukljuenih agregata, oni su bili toliko glasni da su ometali snimanje i time i presluavanje snimki. Stenodaktilografkinje su sve te greke iz dostupnih MS i oznaile izrazima: ne uje se, ne uje se poetak, ne uje se jedan dio, ukljuio se agregat pa se ne uje, dio trake se ne uje, ne uje se nije snimljeno dobro, diskusija uope nije snimljena1, zajednika diskusija ne uje se, zajednika diskusija - una2, nema struje, ne razumije se izlaganje, govornik se nije ukljuio, tehnike smetnje, ukljuio se agregat, prekid u snimanju, prekinuto snimanje trake, prekinuto snimanje sjednice3. Takoer dio sjednica, osobito onih koje su odravane tijekom 1992. godine u poslijepodnevnim satima nedostaje jer se popodnevne sjednice ne snimaju.4 Posebnu panju treba pridati i konzultacijama Predsjednitva RBiH. Pod pojmom konzultacija podrazumijevale su se sjednice lanova Predsjednitva na kojima nije bilo prijeko potrebnog kvoruma za donoenje odluka. Tada su odravane konzultacije koje nisu snimane i s kojih, naalost ne postoji niti zapisnik. Na tim su konzultacijama, prema izjavama nekih sudionika, izreene do vrlo zanimljive izjave i rasprave, koje bi, s povijesnog gledita, ipak trebalo znati. Nedostaju i snimke zajednikih sjednica Predsjednitva s Vladom te izlaganja u Skuptini. Meutim, ipak su i postojei zapisnici i MS dovoljni za donoenje kvalitetne ralambe. Lako je uoiti da je vei dio navedenih razloga opravdan tehnikim razlozima. Meutim, snimanje znatnog broja sjednica prekinuto je zbog naloga koji je tehniko osoblje dobilo od pojedinih lanova Predsjednitva (uglavnom su naloge

Tomo imi: Dokumenti Predsjednitva BiH 1991.-1994.

davali Alija Izetbegovi i Stjepan Kljuji5). Takoer treba primijetiti da su nekoliko puta govornici upozoreni da se sastanci snimaju te da stoga trebaju paziti to govore. Takva upozorenja (koja su opet davali uglavnom Stjepan Kljuji i Alija Izetbegovi) navode na pomisao da su oni, moda u odreenom dijelu, ipak govorili ono to su mislili da se treba uti i to bi moglo dobro zvuati te ono to se nikad nee moi iskoristiti protiv njih. Dio razgovora je pak Alija Izetbegovi namjerno obavljao nakon odranih sjednica da ne bi bili snimani i naknadno drugima dostupni (nakon zavretka sjednice od 15. 10. 1991. moli generala Kadijevia za privatni razgovor; nakon zavretka sjednice 7. 5. 1992. trai da se nastavi razgovor/sastanak koji se ne snima, i to samo sa lanovima Predsjednitva). U svakom sluaju treba uzeti u obzir i mogunost da se i naknadnim intervencijama u MS, ti izrazi mogu iskoristiti kao opravdanja zbog ega odreena izlaganja, naalost nisu dostupna. Ova sumnja moe se protegnuti i prema svim ovdje tiskanim dokumentima. Meutim, mislimo, ako se ipak manipuliralo dijelom sadraja dostupnih dokumenata,da se nije moglo napraviti toliko promjena da se onemogui kvalitetna ralamba tih dokumenata. Kad ve govorimo o izvornosti i mogunosti manipulacije dokumentima koji su ovdje tiskani, potrebno je rei da smo i mi mogli jednostavno objaviti te dokumente u njihovoj izvornoj verziji, u verziji kako su nastali presluavanjem MS. U tom bi sluaju, broj stranica bio najmanje utrostruen, jer smo od svih dostupnih dokumenata izdvojili oko 4500 stranica, koje smo usporedbom za to predvienih raunalnih alata obradili i pretvorili u oblik u kojem se sada nalaze. Kako bismo pokazali kako su dokumenti izgledali, neke smo od njih ipak odluili tiskati u njihovoj izvornoj verziji. Ovdje nam nije namjera dati konaan odgovor na postavljena pitanja o tome to se uistinu dogaalo u BiH te sa BiH. Taj posao ostavljamo povjesniarima kojima e ovi dokumenti, bar se iskreno nadamo, pomoi. Meutim, neemo se ustruavati dati komentare odreenih izjava, usporediti stavove iznesene na sjednicama Predsjednitva i javno izreene stavove vodstva RH te iznijeti ono to drimo osobito vanim za razvoj politike misli bosanskih Muslimana te meusobne sukobe lanova Predsjednitva koji su, izmeu ostalog, kao jedan od vanijih imbenika doveli do potpuno nepotrebnog i za obje strane tetnog sukoba bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u nekim dijelovima BiH.


12

13

Glede sadraja ovih dokumenata, izdvojili bismo nekoliko cjelina kao osobito zanimljive: 1. razvoj politike misli Alije Izetbegovia, prije i tijekom agresije na RH, prije i tijekom agresije na BiH te neposredno nakon postizanja Washingtonskog hrvatsko-muslimanskog sporazuma; 2. borba za utjecaj i mo u Predsjednitvu BiH te sukladno tome sukobi oko izbora pojedinih osoba u Predsjednitvo s obzirom na njihovu nacionalnu i stranaku pripadnost; 3. este promjene stavova i miljenja Alije Izetbegovia o bitnim stratekim pitanjima o kojima se odluivalo na raznim bilateralnim i multilateralnim susretima o budunosti BiH te na mjestima gdje su se stvarno donosile odluke koje su provoene na terenu; 4. o stanju i uvjetima (politikim, vojnim, sigurnosnim, socijalnim, drutvenim, prometno-komunikacijskim) u kojima je djelovalo Predsjednitvo RBiH i o kojima je ovisilo njegovo djelovanje, napose u trenutcima kad je Predsjednitvo RBiH na sebe preuzelo ovlasti Skuptine RBiH zbog proglaenog ratnog stanja u RBiH 5. podjele i sukobi unutar bosanskog muslimanskog politikog i vojnog vodstva glede procesa pregovaranja o unutarnjem ustavnom ureenju BiH; 6. ponaanje i uloga predstavnika srpskog naroda iz BiH, koji su u Predsjednitvo BiH naknadno kooptirani (nakon to su, na izborima izabrani lanovi SDS BiH, dr. Nikola Kljevi i dr. Biljana Plavi, dali ostavke na lanstvo u Predsjednitvu RBiH), bilo kao izabrani lanovi Predsjednitva (dr. Nenad Kecmanovi, Mirko Pejanovi, dr. Tatjana Ljuji Mijatovi) bilo kao lanovi Predsjednitva, s obzirom na dunost predsjednika Skuptine BiH (Miro Lazovi); 7. podaci o pomoi koju je RH pruala BiH izreeni od lanova Predsjednitva BiH u trenucima kad su, suoeni s grubom stvarnou, shvaali i vanost i ulogu i veliinu pomoi koju je RH pruala u obrani od zajednikog neprijatelja. Svako od ovih podruja zasluuje posebnu i podrobnu pozornost. Stoga emo izdvojiti one dijelove dokumenata koji omoguavaju donoenje odreenih zakljuaka o tim temama. Na kraju emo zakljucima dati svoje vienje sadraja ovih dokumenata promotrenih i kroz prizmu drugih dostupnih i relevantnih izvora. Ne tvrdimo da imamo iskljuivo pravo na istinu, ali drimo da su zakljuci koje donosimo nastali temeljem realnih injenica, a ne naknadno i/ili lano proizvedenih injenica.


2. Razvoj politike misli Alije Izetbegovia (ili o njegovim pravim namjerama sa BiH i u BiH)

Alija Izetbegovi, sjednica Predsjednitva BiH, 16. 1. 1994. godine

Nedefinirana je masa narod.

14

Jedna od glavnih ideja koje je Alija Izetbegovi javno zastupao jest unutarnje ureenje Bosne i Hercegovine temeljeno na naelima graanske drave. Koliko je stvaranje graanske drave BiH bila iskrena namjera Alije Izetbegovia, a koliko tek pokuaj prikrivanja pravih namjera (prema onoj narodnoj vuk dlaku mijenja ali ud nikada), ne moe se sa potpunom sigurnou rei prije podrobne ralambe njegova djelovanja. Jedan od prvih pokazatelja koji upuuje na dvosmislenost njegovih tenji krije se u injenici da je Alija Izetbegovi bio predsjednik politike stranke (Stranke demokratske akcije - SDA), koja je izravno i jedino ovisila o podrci koju joj je, na svim izborima, pruao uglavnom muslimanski dio stanovnitva BiH. Stranka nije imala, osobito na nekim imalo vanijim mjestima i dunostima, osobe koje su za sebe mogle rei da pripadaju ili hrvatskom ili srpskom nacionalnom korpusu iz BiH. U programu islamizacije Muslimana i muslimanskih naroda, koji je Alija Izetbegovi poeo pisati 1966-1967, a dovrio tek u prvoj polovici 1970. godine6 a koji je izdan pod nazivom Islamska deklaracija, Alija Izetbegovi iznosi, i gorljivo brani, stavove o ureenju drave na nain koji je primjeren vjerski ustrojenom sustavu vlasti, gdje nema mjesta ni za pomisao o organiziranju drave na pravnim temeljima moderne demokracije, kao drave svih njezinih ravnopravnih graana bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu, etniku, spolnu, socijalnu i svaku drugu pripadnost i razliitost.


Kao ilustraciju, navest emo neke izvatke iz Islamske deklaracije, kojima se, drimo, moe istinski pokazati stvarna politika misao Alije Izetbegovia i njegovo vienje naina na koji drava treba biti ustrojena:7 -Nema islamskog poretka bez nezavisnosti i slobode. I obrnuto: nema nezavisnosti i slobode bez Islama.8

Najkraa definicija islamskog poretka definira ga kao jedinstvo vjere i zakona, odgoja i sile, ideala i interesa, duhovne zajednice i drave, dobrovoljnosti i prisile. Kao sinteza ovih komponenata, islamski poredak ima dvije temeljne pretpostavke: islamsko drutvo i islamsku vlast. Prva je sadrina a druga forma islamskog poretka. Islamsko drutvo bez islamske vlasti je nedovreno i nemono; islamska vlast bez islamskog drutva je ili utopija ili nasilje. Musliman uglavnom ne postoji kao jedinka. Ako hoe da ivi i opstane kao Musliman, on mora stvarati sredinu, zajednicu, poredak. On mora izmijeniti svijet ili e sam biti izmijenjen. 9 Islamski poredak moe se ostvariti samo u zemljama u kojima Muslimani predstavljaju veinu stanovnitva. Bez ove veine, islamski poredak se svodi samo na vlast (jer nedostaje drugi elemenat islamsko drutvo) i moe se pretvoriti u nasilje. Nemuslimanske manjine u sastavu islamske drave, uz uvjet lojalnosti, uivaju vjerske slobode i svu zatitu.10

Islamski pokret treba i moe prii preuzimanju vlasti im je moralno i brojno toliko snaan da moe ne samo sruiti postojeu neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast. Ovo razlikovanje je vano, jer ruenje i graenje ne zahtijeva podjednak stupanj psiholoke i materijalne pripremljenosti. Preuraniti ovdje je jednako opasno kao i zakasniti.11

Islamski preporod ne moe zapoeti bez vjerske, ali se ne moe uspjeno nastaviti i dovriti bez politike revolucije.12

15

Jer, mi kao Muslimani ne moemo biti podjarmljeni, neprosvijeeni, zavaeni. Mi to moemo biti samo kao otpadnici od Islama. Svi nai porazi, od onog prvog na

Alternativa je jasna: ili kretanje u pravcu islamske obnove ili pasivnost i stagnacija. Za muslimanske narode trea mogunost ne postoji.14 .

Nema mira ni koegzistencije izmeu islamske vjere i neislamskih drutvenih i politikih institucija.13


Uhudu pa do ovog posljednjeg na Sinaju, podjednako potvruju ovaj stav.15

16

Borba za istinsku nezavisnost muslimanskih naroda mora zato svugdje zapoeti nanovo.17 Oito je da gore navedeni primjeri pokazuju da je tenja za stvaranjem graanski ureene drave bila tek retorika kojom se pokualo pridobiti one malobrojne stanovnike BiH koji su sebe smatrali Bosancima (a u vrijeme prije rata Jugoslavenima) i koji su svojom nazonou u krugu osoba oko Alije Izetbegovia trebali dati prikaz o vieetnikoj i vienacionalnoj sredinjoj vlasti BiH (takvi su bili Stjepan iber i Jovan Divjak u ABiH). Traenjem organiziranja graanske drave BiH, sa snanom sredinjom vlasti, Izetbegovi rauna na demografski imbenik kod Muslimana, a o emu i govori u Islamskoj deklaraciji. Jednostavnom matematikom operacijom projiciranja broja stanovnika u iduih 15, 30 i vie godina, a koju rade vrsni demografi, moglo se zakljuiti da e nakon tog vremena Muslimani biti izrazito najbrojnija etnika grupa u BiH te da bi primjenom naela 1 ovjek = 1 glas mogli odluivati o sustavu vlasti te drati u podreenom poloaju predstavnike drugih naroda (tako porast stanovnitva, umjesto da bude faktor moi u ujedinjenom muslimanskom svijetu, postaje izvor kriza i oajanja za razjedinjene muslimanske zemlje18). Alija Izetbegovi nije htio prihvatiti objanjenja da je upravo Miloevi, na krilima poticaja iz SANU-a i SPC, promovirao politiku 1 ovjek = 1 glas, koja je i dovela do rata u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te na kraju i na Kosovu. Izetbegovi to nije htio prihvatiti jer je njemu ideja o(p)stanka SFRJ u nekom drukijem obliku, u odnosu na AVNOJ-sku, bila potpuno prihvatljiva, ali i poeljna jer se on smatrao legalno izabranim predsjednikom svih Bonjaka u bivoj Jugoslaviji. Prilikom razgovora o potrebi osnivanja muslimanske stranke, Alija Izetbegovi predlagao je i podravao, skoro do kraja, ideju da se stranka u osnivanju nazove imenom Jugoslovenska muslimanska organizacija, kao stranka nasljednica Spahine stranke, te je drao da treba jedino i iskljuivo o Muslimanima brinuti i uvati ih od drugih koji ih ugroavaju: I svako cijepanje Jugoslavije dovodi do cijepanja bonjakog naroda, do kojeg mi je bilo jako mnogo stalo. Na koncu bio sam izabran ispred bonjakog naroda i bio sam duan da se o njemu staram, ne samo kao njegov pripadnik nego i kao izabrani predsjednik. Dakle, bon-

Musliman moe ginuti samo s imenom Allaha i u slavu islama ili bjeati s bojnog polja.16

17

jakom narodu je opstanak Jugoslavije odgovarao, ne po svaku cijenu, naravno, nego neke manje ili vie rekonstruirane zemlje.19. Sasvim je sigurno dobar pokazatelj ranog politikog identificiranja Alije Izetbegovia i podatak da se u popisu stanovnitva raenom 1961. godine izjasnio kao etniki Srbin.20 U politikom smislu, Alija Izetbegovi vrlo kasno odustaje od vizije o(p)stanka neke nove Jugoslavije. Na sjednici Predsjednitva BiH odranoj 21. 6. 1991., kojoj je nazoio i tadanji savezni sekretar za narodnu obranu general Veljko Kadijevi, Alija Izetbegovi istie: Vidite, mi smo ovdje u Republici, kao to znate, puno radili na ovoj platformi kompromisa za rjeavanje jugoslovenske krize koja se otprilike zavrava: suverene republike o jugoslovenskoj dravnoj zajednici. Na istoj toj sjednici oekuje pomo JNA u rjeavanju krize koju su izazvali bosanski Srbi, ali i Hrvati koji ometaju napredovanje JNA, preko teritorija BiH prema ratitima u Hrvatskoj: da e u sluaju teih sluajeva Armija razmotriti mogunost, ako snage unutranjih poslova nisu to u stanju uraditi, da e Armija biti spremna da u tom pravcu, na zahtjev Predsjednitva drave ili nadlenih lokalnih organa prui svoju pomo. Kadijevi, odgovarajui, daje do znanja lanovima Predsjednitva BiH da je BiH klju opstanka i SFRJ te navodi da je tu i takvu SFRJ vojska spremna braniti i obraniti u skladu sa svojim ustavnim obvezama: Doza i stepen razumijevanja u BiH, koordinacija, stabilnost, je bitna za ukupnu stabilnost ili nestabilnost Jugoslavije Ali, tamo gdje preventiva ne bude dovoljna, onda i upotreba. Upotreba u mjeri i u skladu sa prirodom zadatka; I dolo je do granice kad vie nee moi da ide tako. Jer, vrlo praktino doveo je u pitanje, izmedju ostalog, i integritet zemlje u cjelini - znai granice Jugoslavije - i doveo je u pitanje granice unutar Jugoslavije. I tu smo mi sad kao Armija suoeni sa polaganjem ispita. I taj ispit emo mi poloiti. Za Izetbegovia, svjesnog svoje nespremnosti i slabosti u odnosu prema JNA, koja ima uistinu ogromne potencijale u BiH, odnos sa JNA vrlo je vaan stoga, na sjednici Predsjednitva SR BiH i predsjednika Vlade SR BiH sa najviim linostima SSNO i Generaltaba OS SFRJ, odranoj dana 15. 10. 1991., istie:


18

Vojska nije imala s BiH nikakvih problema ni u pogledu hodanja, ni koga e mobilisati, ni kuda e transporti, ni koji rezervisti, ak tu bi se moda moglo govoriti da li je korektno ponaanje vojske prema vlasti BiH. To da. A ne da li vlast BiH namee neka ovlatenja vojsci. Mi niti smo u stanju niti smo to pokuali do sada, ali niti smo u stanju da nametnemo ta ogranienja. Na istoj toj sjednici ograuje se od agresije na RH rijeima: Vi ste ovdje bili kod nas koncem juna. Od tada su se dogodile krupne promjene. Naalost, najvee promjene su bile negativne. Dolo je do tog sukoba, do povlaenja armije iz Slovenije, do konfrontacije armije s jedne strane i oruanih formacija Hrvatske s druge strane, itd. Mi smo onda istakli da u armiji gledamo faktor zatite suvereniteta Bosne i Hercegovine, jer neposredno prije toga imali smo upad paravojnih jedinica, to je bilo dva-tri dana prije vaeg dolaska pa je to bilo pod svjeim utiskom toga sluaja. Tada je nama takva zatita obeana. Molei zatitu za RBiH, obeava ovo: Potrudiemo se da ne bude nikakvih problema s te strane, da armija nemadne neprijatnosti kakve je imala u Hrvatskoj. lan Predsjednitva RBiH, dr. Ejup Gani, stalni zamjenik predsjednika Predsjednitva RBiH, na tom istom sastanku pokuava dati dodatne argumente vrhu JNA o neutralnosti BiH i njihovu stavu da rat u RH nije njihov rat: I jo jedna periferna stvar ovdje u Bosni jedan dio mladjih ljudi gaji veliku nadu o nekoj neutralnosti Bosne u ovom sukobu koji mi doivljavamo prvenstveno kao sukob rukovodstava Srbije i Hrvatske, odnosno Hrvatske i Srbije u ovom ratu. Izetbegovi pokuava i trgovati s Kadijeviem, uvjetujui neutralnost BiH sa sukobima u RH, davanjem odreenih ustupaka Muslimanima: poveanje broja Muslimana u JNA, postavljanje Muslimana na kljuna zapovjedna mjesta u BiH te ulaganje u jaanje namjenske proizvodnje u BiH koja bi bila u obostranom interesu. Ta su traenja, ako se ispune, bitna za snaenje utjecaja i moi jugoslavenskih Muslimana u moguoj buduoj dravnoj zajednici na naelima koja se navode u Izetbegovi-Gligorov prijedlogu o reorganizaciji jugoslavenske zajednice (koji su Republike Hrvatska i Slovenija odbile kao potpuno neprihvatljiv jer ugroava njihovu suverenost) kojoj je Izetbegovi mogao biti prvi predsjednik (kako su mu ponudili Slobodan Miloevi i Dobrica osi). Na tom sastanku Izetbegovi daje jasne dokaze o jednoj od osnovnih potki svoje budue politike u BiH: politika ekvidistancije i prema Republici Hrvatskoj i prema Republici Srbiji,


odnosno i prema onome tko mu je pomogao da se obrani od agresije i prema onome tko je pokrenuo i vodio agresiju na BiH: ova Republika suverena bar onoliko koliko je to Srbija i Hrvatska. Poeli su se da ponaaju tako kao da te odredbe nema, kao da smo mi nekakav vilajet, neki sastavni dio ili nekom vazalnom odnosu prema nekoj od ovih republika. Mi smo htjeli da to jasno kaemo da nismo i da je to Republika koja ima nekakva svoja prava koja imaju i druge. I, dakle, nije to bilo proglaenje nezavisnosti, suverenosti, dakle ni proglaenje suverenosti a kamoli nezavisnosti itd. Iako su to htjeli da nam pripiu neki ljudi, to je praktiki put ka tome. Nije to put tome. Ja sam ak sino, izriito da bi rekao, izvolite, molim vas, da unesemo odredbu da se BiH ne moe odcijepiti od Jugoslavije, ne moe proglasiti nezavisnost bez nekog plebiscita koji bi se onda zakazao ako bi se ikada do toga dolo. Taj prijedlog je bio odbijen, a ja sam ga iznio zato upravo da i javnost, ko je god zainteresovan za to pitanje, da otkloni svaku sumnju da se radilo o tome. Rekao sam, molim vas ovdje emo danas na Skuptini isto tako kao sastavni dio te odluke ili kao poseban papir utvrditi - nema odcjepljenja BiH, nema proglaenja nezavisnosti BiH osim nekim plebiscitom ako bi ga mi nekada zakazali. I tada bi se jasno znalo zakazuje se plebiscit zbog toga i toga; Imamo veliki dio hrvatskog i veliki dio srpskog stanovnitva u BiH i mi bi samo postali centrifugalne sile ako bi se priklonili jednoj od tih opcija;


19

unutra je jasno naznaen jugoslovenski karakter tih naih tendencija. elja da se ouva neka jugoslovenska zajednica. Kakva je mogua. Ona u starom obliku najvjerovatnije nije mogua mi to nismo ni konstatirali. Rekli smo - idemo ka jednoj novoj Jugoslaviji. Mi teimo, mi mislimo da u tom pogledu i tumaimo miljenje gradjana. Velika veina gradjana ovdje u BiH , neu rei svi ali jedna dobra veina gradjana jo uvijek vjeruje u neku jugoslovensku zajednicu koja bi, samo ta po naem miljenju jugoslovenska zajednica, mora biti nekakva - ako bi bila estolana ope prihvatljiva, ako ne, ako bi se svodila na minimum, onaj na minimum je da u njoj budu Hrvatska i Srbija. Kadijevi, uvjereni Jugoslaven, te samim tim blizak Izetbegovievu politikom stavu, istie: ali je injenica sada da je armija napadnuta u Hrvatskoj ne samo u kriznim aritima nego na cijelom njenom pros-


toru Medjutim, ono to hou jasno da vam kaem svima da vojne jedinice, ukljuujui i one koje su iz rezerve popunjeni, nisu zbog stanja u Bosni i Hercegovini. Nisu. Nego su po planu upotrebe taba vrhovne komande za izvrenje zadataka koji su vezani za stanje u Hrvatskoj i u sukobu s Hrvatskom. Izetbegovi i Kadijevi ovaj susret zavravaju optimistikim rijeima i iskazanim razumijevanjem za probleme koji tite obojicu: ALIJA IZETBEGOVI: Kritini su dani upravo u BiH. Mislim da ste doli u pravi as Svi ne mogu dobiti sve, ali svi mogu da dobiju neto. Pa u tom pogledu e vaa podrka biti dobrodola. VELJKO KADIJEVI: Kao to rekosmo, kad razgovaramo tako kako je, mislim da je jo uvijek pred nama kljuno pitanje da se dalje transformacije zemlje urade brzo i ne politikom svrenog ina. Jer ako se nastavi politikom svrenog ina, nema govora o tome da emo na zelenu granu, nema govora o tome da emo zbjei gradjanski rat i to teki gradjanski rat kome se ne vidi kraj. ALIJA IZETBEGOVI: Sva srea postavljeni su kratki rokovi. VELJKO KADIJEVI: Moram da vam kaem da smo mi na tome insistirali i to estoko insistirali. ak na danima smo insistirali.

20

ALIJA IZETBEGOVI: Zagnoji se rana pa se tee lijei. Nakon tih rijei, na Izetbegovievu molbu, njih su dvojica nastavili razgovor bez suradnika i bez mikrofona. Izetbegovi rauna na pomo JNA jer je JNA nastala na tekovinama Narodno-oslobodilake borbe u 2. svjetskom ratu, odnosno u borbi i protiv ustaa i ptoriv etnika. Budui da Izetbegovi dri da upravo on u BiH predvodi borbu protiv ustaa (Hrvata koji misle drugaije od njega glede unutarnjeg ureenja BiH) i etnika (koji ele izdvajanje dijela BiH i prikljuenje Srbiji), loginim mu se ini i oslanjanje na JNA u toj borbi. Kao rezultat dobre suradnje MUP RBiH i organa bezbjednosti JNA, o emu je govoreno na prethodnim sjednicama,21 Predsjednitvo SR BiH na sjednici odranoj dana 11. 12. 1991., zakljuilo je: Predsjednitvo je informisano o organizovanju i ubacivanju teroristikih grupa u pojedine dijelove Bosne i Hercegovine sa namjerom izazivanja ljudskih rtava i materijalnih teta i, na taj nain, izazivanja oruanih sukoba i rata i u naoj republici. Prema raspoloivim podacima

21

koje je dostavio MUP SRBiH radi se o pripadnicima Uprave za unutranje poslove Osijek i jedinice za diverzantsko-teroristiku djelatnost MUP-a Hrvatske. MUP SRBiH je te podatke dobio usmeno od Slube bezbjednosti JNA. Predsjednitvo je dalo punu podrku radu Ministarstva za unutranje poslove SRBiH, posebno na uvanje mira u naoj republici. Predsjednitvo je podralo orijentaciju MUP-a SRBiH da u obavljanju tih poslova ostvaruje suradnju sa JNA. Iako je prolo neto manje od mjesec dana od zloina koji su srpske snage poinile u Vukovaru, iako se nastavila brutalna agresija na RH, Predsjednitvo bespogovorno prihvaa od JNA usmeno dobivene podatke. Potrebno je naglasiti da je tadanji ministar unutranjih poslova SR BiH bio Alija Delimustafi, o ijoj emo, po naem miljenju, negativnoj ulozi u provociranju sukoba izmeu Hrvata i Muslimana iz BiH, naknadno rei neto vie, a da je ef organa bezbednosti u JNA bio Aleksandar Vasiljevi (kojeg je Alija Izetbegovi na sjednicama predsjednitva sa vojnim vrhom oslovljavao prisno (Ne znam da li ti, Aco, ima neto rei?22). Meutim, daljnjim razvojem situacije u BiH, jaanjem sukoba s JNA i rezervistima, te uz snaan pritisak iz Zagreba za traenjem meunarodnog priznanja, a u skladu s odlukama i preporukama Badinterove komisije, Alija Izetbegovi shvaa da BiH vie ne moe o(p)stati bez meunarodnog priznanja te kree u borbu za meunarodno priznanje: lanovi Predsjednitva dr Ejup Gani, mr Franjo Boras, Fikret Abdi i Stjepan Kljui su istakli u raspravi da se radi o historijskom trenutku, da postoje svi razlozi da se kandidatura postavi, da se time izraava interes naroda koji oni zastupaju i drugo, da se donese odluka o podnoenju zahtjeva Europskoj zajednici i njenim dravama lanicama za priznavanje suverenosti i nezavisnosti Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine. Tom prilikom isticana je mogunost plebiscita gradjana o ovom pitanju. Predsjednitvo BiH je veinom glasova donijelo odluku da se Europskoj zajednici uputi zahtjev za medjunarodno priznanje neovisnosti - Bosne i Hercegovine. lanovi Predsjednitva dr Nikola Koljevi i dr Biljana Plavi o ovom pitanju su glasovali protiv.23 Alija Izetbegovi na sjednici Predsjednitva od 20. 12. 1991. tu odluku uvjetuje ponovnom eljom za uspostavljanjem politike ekvidistancije i prema Hrvatskoj i prema Srbiji te stvaranjem neke nove Jugoslavije:


22

Ovom prilikom istaknuto je da je potrebno, s obzirom na vienacionalni sustav stanovnitva u Republici, osigurati da hrvatski i srpski narod koji ivi u Bosni i Hercegovini ima specijalne veze sa svojim maticama - republikama Hrvatskom i Srbijom Zato e se Socijalistika Republika Bosna i Hercegovina i ubudue zalagati da se iznadju putevi za stvaranje novih oblika asocijacije dosadanjih jugoslovenskih republika. Meutim, Izetbegovi ipak donekle prihvaa tenje Hrvata u BiH za samostalnom i suverenom BiH te taj argument koristi prilikom razgovora o budunosti BiH s izabranim predstavnicima Srba iz BiH u Predsjednitvu (Najmanje 3 miliona ljudi oekuje od nas da se oglasimo, tj. koji se ne slau sa time. Mislim da je taj broj puno vei, ali za 3 miliona mogu da garantujem24). Svjestan da su Hrvati iz BiH pokazali odlunost i uinkovitost u obrani BiH, uvjeren u brojnost Muslimana u BiH, a nadajui se da e se JNA drati izvan etnikih sukoba te da e JNA, takva kakva je moda i braniti BiH od etnika, Izetbegovi na sjednici Predsjednitva odranoj dana 10. 1. 1992., otvoreno najavljuje spremnost na obranu: Ponosan ovjek, sve moe, ali pognuti glavu ne mogu, makar ostao bez glave. Poget glavu neemo, makar ostali bez nje. Svakom je drag ivot. Ako treba da se tuemo, pa i to emo. Ako smo do toga doli ovdje. Mi smo mnoge stvari tolerisali, ali ima nekakva granica preko koje se ne moe. Pokuavaju nam demontirati krov nad glavom, da bi imali veliku kuu. Da bi velika drava bila. Mi treba da ostanemo potpuno bez drave. Mi ne moemo imati ni malu dravu. Jer drugi hoe da imaju veliku dravu, da svaki srbin bude u toj dravi. Mi treba da platimo cijenom tom, da mi nemamo drave vie nikako Imati Jugoslaviju, nije ni ljudsko ni nikakvo pravo na svijetu garantovano Vi ne moete prekrajati Bosnu i Hercegovinu i ostavljati nas bez drave ovdje, zato da biste vi ivjeli u komotnoj velikoj dravi. To se ne moe raditi. Platforma je ila na to da obezbijedi Bosnu i Hercegovinu U Bosni i Hercegovini Srbija nije nikada vladala. Zbog ega se danas trai da vlada Mi moramo ovdje poteno i otvoreno govoriti. Prema tome da se na raun Bosne i Hercegovine, da se priklopi Srbiji, nekoj saveznoj dravi. Gdje postoji ta savezna drava. Kamo sree da postoji. Ali je nema vie. Mislim da smo dotjerani do zida. Nama se pokuava sruiti kua nad glavom. Mi moramo braniti tu kuu. Tu izbora nema. Ja u izai da kaem narodu Bosne i Hercegovine, da se radi o toj stvari.


23

Temeljem preporuka Badinterove komisije, a inzistiranjem Hrvata iz BiH, te u skladu s preporukama koje su dolazile iz Zagreba, Predsjednitvo RBiH, dana 20. 1. 1992. podnosi zahtjev za raspisivanjem referenduma kao kljunog uvjeta koji je potreban za dobivanje meunarodnog priznanja. Nakon odranog referenduma, kad je postalo oito da su se Muslimani i Hrvati iz BiH masovno odluili za neovisnost, Predsjednitvo izjavljuje da referendum koji je upravo okonan ne prejudicira unutarnju organizaciju Bosne i Hercegovine, koja je predmet razgovora to se vode pod pokroviteljstvom Europske zajednice. Ove razgovore treba hitno nastaviti i njihovi rezultati moraju uvaavati interese sva tri naroda, kao i drugih gradjana Bosne i Hercegovine.25 Ovu e izjavu Izetbegovi i Gani puno puta pokuati tumaiti onako kako njima odgovara, a sve da bi sprijeili postizanje bilo kakva dogovora i mirovnog sporazuma u BiH. Upravo pokuaji postizanja politikog dogovora o buduem ustavnom ureenju Republike26, upuuje na promjenjivost i zauujuu indiferentnost Izetbegovia, Gania i drugih prema prihvaenim i potpisanim sporazumima s predstavnicima MZ. Takvo je ponaanje, koje je lako opravdati njihovim ciljevima, o kojima e se kasnije vie govoriti, i bilo jedan od kljunih uzroka poinjanja sukoba na podruju Srednje BiH. Nakon odranog Referenduma te nakon to je BiH stekla meunarodno priznanje (ime su u Hrvatima iz BiH stekli pouzdanog partnera) Izetbegovi i Gani koriste injenicu da hrvatske snage brane bosansku Posavinu od agresije JNA, i da je TO BiH uglavnom popunjene srpskim stanovnitvom, kako bi izjednaili krivnju optubom: da su u sukobima dvije strane Krizni tab HDZ i SDS, da snage stalno pristiu sa teritorija Hrvatske Predsjednitvo je ovom prilikom zatrailo da Jugoslovenska narodna armija doprinese smirivanju stanja i konanom uspostavljanju mira na ovom podruju. Takoe, Predsjednitvo je zaduilo Vladu SRBiH da ostvari kontakt sa nadlenim organima Republike Hrvatske zbog prelaska i oruanih dejstava njenih jedinica na podruju SRBiH i da se obezbijedi povlaenje svih tih jedinica nazad u Hrvatsku.27 Iako svjesni stvarnog stanja u BiH, injenice da se RH uspjela obraniti od srpske agresije, iako je treina RH ostala okupirana, muslimansko politiko vodstvo, pokuavajui se prikazati kao ono koje daje ustupke i prema Srbima iz BiH, pristaje na osuivanje RH zbog obrane Posavine te trai da se postrojbe koje brane ne samo hrvatsku nego i bosansku Posavinu povuku sa svojih obrambenih poloaja te Posavinu praktino prepuste bosanskim Srbima i JNA. Naknadno su pak poticali iznoenje lanih optubi na raun hrvatskog


24

dravnog vrha izjavama da je Tuman prodao Posavinu, iako su znali pravu istinu. Poseban problem predstavlja, za Hrvate u BiH, zakljuak sa sjednice Predsjednitva u kojem je izravno zatraena efikasna pomo i ukljuivanje JNA u rjeavanju situacije u Republici. Takodje, dat je zahtjev da v.d. saveznog sekretara za narodnu odbranu general-pukovnik Blagoje Adi odmah doputuje u Sarajevo.28 Ponovo je izbjegnuto tono utvrivanje stvarnog agresora na BiH i pozvana JNA da svojim angairanjem uspostavlja red i mir u BiH. Posljednjeg dana sjednice odranog 8. travnja, a nakon to se vidjelo da Blagoje Adi nema namjeru doi u Sarajevo, lanovi Predsjednitva bosanski Muslimani, prihvaaju hrvatske prijedloge te kreu u sadrajno preuzimanje vojne poluge vlasti u BiH reorganiziranjem Republikog TO. Sljedeeg dana, Predsjednitvo donosi Odluku o objedinjavanju svih naoruanih snaga na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Tom se odlukom trai da se svi naoruani sastavi i pojedinci, osim snaga JNA i snaga MUP-a, koji djeluju na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine pod raznim oznakama i simbolima, duni da se prijave optinskim, okrunim i Gradskom tabu teritorijalne odbrane, radi stavljanja pod jedinstvenu komandu i dobivanja jedinstvenih obiljeja.29 Nadalje, Predsjednitvo na svojoj sjednici od 13./14. travnja 1992., definira SDS BiH kao agresore te ujedno poziva JNA da ne napada snage TO BiH, te da preuzme ulogu tampon zone izmeu sukobljenih snaga: 1. U Bosni i Hercegovini postoji sukob izmedju snaga koje pripadaju totalitarnoj vrsti reima a predvode ih operativni elnici SDS-a /agresor/ i INSTITUCIJA DEMOKRATSKE VLASTI DRAVE BOSNE I HERCEGOVINE. Snage totalitarnog reima imaju svoje ideoloke centre van granica Bosne i Hercegovine, stoga se sukobi u Bosni i Hercegovini ne mogu okarakterisati kao etniki sukobi ili gradjanski rat. 2. Predstavnici drave Bosne i Hercegovine e razgovarati sa predstavnicima agresora u situacijama kad su ubijedjeni da bi pregovori mogli dovesti do poboljanja stanja u Republici. 3. Sve oruane snage za odbranu suvereniteta i nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, koje se bore protiv unutranje i spoljanje agresije irom Bosne i Hercegovine, su u formi teritorijalne odbrane BiH. 4. Poziva se JNA da uspostavi punu saradnju sa snagama teritorijalne odbrane Republike BiH i da ne napada iste,


25

5. Pozivamo snage JNA na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine da se stave pod komandu legalnih vlasti ove republike i da osujete snage agresora na svim poljima. 6. Ukoliko JNA ne eli udovoljiti uslovu 5. prihvatamo angaovanje snaga JNA kao tampon zone izmedju snaga teritorijalne odbrane Republike BiH i agresora kada se takav dogovor postigne sa Ministarstvom za narodnu odbranu Bosne i Hercegovine. Hrvatski lanovi Predsjednitva RBiH, na sjednici odranoj dana 14. 4. 1992., traili su da Predsjednitvo zauzme vri stav i prema SDS BiH i prema JNA (Republika BiH i njene legalne institucije vlasti su izloene agresiji. Ova agresija je inicirana i podpomognuta iz Srbije i Crne Gore zajedno sa JNA.). Meutim, Izetbegovi ne prihvaa te stavove i ostavlja mogunost da sve i nije tako kako tvrde Boras i Kljuji te da ipak ne treba optuivati JNA da djeluje na cijelom podruju BiH jer jo nisu poeli sa djelovanjem po Sarajevu: ta predlae. Da se utvrdi da armija vri agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Baterije koje stoje ovdje, one trenutku nisu aktivirane. Jesu one druge tamo. Govorim da oni na mnogim mjestima nisu povukli obara. Dre prst na obaraima. Kaem da postoje razliita ponaanja. Imamo jednu direktnu agresiju u zapadnoj Hercegovini, imamo pasivno pomaganje ovdje i onde. To su injenice. Sigurno da njihove baterije trenutno iz Lukavice iz kasarne Maral Tito ne djeluju. One su pune. Trebali da sada to previdim tu injenicu, pa da idem dalje korak. Na kakvo ponaanje mogu izai. Trenutno nama, tj. Bosni i Hercegovini ne odgovara da oni stupe u akciju na svim mjestima. Jesu dole aktivni, ali se treba utvrditi. Ovdje nisu, i to treba da utvrdimo. Igraju takvu igru, da im moda tako ne odgovara. Moda bi im odgovorili, pa im to ne odgovara. Na sjednici odranoj 28. travnja 1992. Predsjednitvo RBiH ipak donosi sljedei zakljuak: Predsjednitvo je ocijenilo da su agresiju na Bosnu i Hercegovinu izvrile etniko-teroristike oruane formacije iz Srbije potpomognute rezervnim sastavima bive JNA iz Srbije i Crne Gore, te oruane formacije SDS potpomognute snagama bive JNA iz BiH. Predsjednitvo ne prihvata ocjenu po kojoj su sve stranke odgovorne za sadanju situaciju u BiH. Ove stavove Predsjednitvo je usvojilo jednoglasno. Na sjednici odranoj 4. 5.1992., nakon to je uspjelo oslobaanje Alije Izetbegovia iz ruku JNA, Muslimani -


26

lanovi Predsjednitva, pristaju na potpuno imenovanje agresora u BiH: Predsjednitvo je zakljuilo da se obavijesti javnost da je agresor na Bosnu i Hercegovinu Srbija i Crna Gora, odnosno Savezna Republika Jugoslavija, preko bive JNA i uz sudjelovanje paravojnih formacija SDS i paravojnih formacija iz Srbije i Crne Gore, odnosno Savezne Republike Jugoslavije. Imajui ovo u vidu, Predsjednitvo je zauzelo stav da Republika BiH kao lanica KEBS-a zatrai vojnu pomo iz inostranstva. U svojoj knjizi Stjepan iber30 donosi jo jedan zanimljiv detalj o namjerama bosanskog politikog vrha i njihovoj suradnji sa JNA, dok Hrvati brane tu istu BiH upravo od te iste JNA. Ta je namjera navedena u Platformi za razgovor lanova Predsjednitva BiH sa SSNO, napisanoj poetkom travnja 1992. (iako se nedugo nakon toga Izetbegovi, zajedno s makedonskim predsjednikom Kirom Gligorovim (a vjerojatno i njegovim posredovanjem), tajno sastao s generalom Adiem u Ohridu) povodom oekivanog sastanka s delegacijom tadanjeg SSNO, koji je trebao predvoditi general Blagoje Adi, tada v.d. saveznog sekretara: zajedniko komandovanje snagama JNA i TO na teritoriji RBiH u cilju razoruavanja paravojnih sastava, okonanja ratnih sukoba na teritoriji BiH i uspostave trajnog mira. Moe li se onda, po analogiji kojom se danas olako optuuje pokojnog predsjednika Tumana da je pregovarao s JNA i Miloeviem za vrijeme dok se Hrvatska branila, istovremeno optuiti prvenstveno i muslimanski politiki vrh da je pokuavao zajedno sa JNA razoruati ne samo srpske agresivne paravojne postrojbe nego i grupe koje su Hrvati u BiH organizirali radi obrane. I to ne samo obrane Hrvata nego i obrane cjelokupne BiH od srpsko-crnogorskog agresora. Sada sva politika vrludanja Alije Izetbegovia poprimaju i loginost: u jedinstvenoj Jugoslaviji (onoj bez Slovenije), Muslimani koji ive na podruju BiH (koja im treba biti matina republika), Hrvatske, Srbije (Kosovo, Sandak) i Makedonije trebaju biti dovedeni u takvo stanje svijesti da prilikom odluivanja podre Aliju Izetbegovia i njegovu stranku jer je Islam nadnacionalna poveznica koja treba povezivati sve Muslimane bez obzira na mjesta i okoline u kojima inae ive. Stvarni stavovi SDA i Alije Izetbegovia vide se i iz dokumenta koji se nalazi u prilogu za 1992. godinu a u kojem su izneseni pogledi/stavovi SDA o utvrivanju odnosa u BiH. SDA eli BiH kao dio ire dravne zajednice koja ukljuuje RH i Srbiju. Potie se ostvarivanje posebnih veza Hrvata iz BiH sa


27

RH te Srba iz BiH sa Srbijom, gdje bi Muslimani trebali predstavljati vezivno tkivo na kojem e se temeljiti nova jugoslavenska dravna zajednica. S druge strane, pripadnost odreenom narodu i nacionalno odreenje nije za Aliju Izetbegovia primarna. Za njega je vanija vjera kao pojam identificiranje pojedinca sa zajednicom. Vjera je odreenje zajednice koja moe, i treba, okupiti i ujediniti znatno vei broj pojedinaca nego li je to identificiranje sa pripadnou pojedinom narodu (Panislamizam je uvijek izvirao iz samog srca muslimanskog naroda, nacionalizam je uvijek bio samo uvozna roba31) jer je princip duhovne zajednice superiorniji od principa nacije.32 Iz navedenoga se moe zakljuiti koje su bile prave, u pojedinim razdobljima, politike tenje i ciljevi kojima je Alije Izetbegovia stremio: 1. Sauvati odnosno, stvoriti neku novu Jugoslaviju, u kojoj se moraju nalaziti i Hrvatska i Srbija kao matine zemlje hrvatskog i srpskog naroda jer se time omoguava i Muslimanima (koji su u poetku za Aliju Izetbegovia i vjerska, ali i etnika odrednica) ivot u jednoj dravi.33 Time Alija Izetbegovi eli samog sebe nametnuti kao neprikosnovenog politikog vou Muslimana u takvoj, novoj, Jugoslaviji. Time se takoer eli BiH definirati kao matinu zemlju svih Muslimana u takvoj Jugoslaviji, ime se dodatno eli dovesti do homogenizacije Muslimana kao etniciteta. Istovremeno radi i na stvaranju budue muslimanske komponente jugoslavenske vojske, iji bi dijelovi, prema njegovu naumu, mogli po nacionalnom kljuu preuzeti dio vodeih poloaja u takvoj vojsci ako JNA ipak slomi otpor koji joj pruaju u Hrvatskoj34. Koji je bio smisao i cilj toga tajnog sastanka te koje je stavove zastupao Alija Izetbegovi? Treba podsjetiti da se taj sastanak dogodio nakon to je u BiH uspjeno proveden referendum o neovisnosti te nakon to je BiH stekla meunarodno priznanje. S obzirom na injenice koje su prethodile sastanku i dogaanja neposredno nakon sastanka, moe se zakljuiti sljedee: Izetbegovi je Adiu ponudio saveznitvo i zajedniku borbu protiv ustaa i etnika u BiH, traenje da se silom sa vlasti u Hrvatskoj i Srbiji svrgnu i Tuman i Miloevi te da se osnuje neka nova dravna zajednica kojoj e BiH i Makedonija biti matice s pomou kojih e se povezati i Hrvatska i Srbija, a po uzoru na dravnu zajednicu iz plana Izetbegovi-Gligorov. Dodatni razlog zbog kojeg je bio uvjeren u svoju buduu politiku vanost lei u procjeni da se bez muslimanskih politikih predstavnika nee moi sastaviti nikakva vlada u takvoj Jugoslaviji, jer, suprotstavljeni politiki blokovi Hrvata i Srba morat e u drugim narodima traiti partnere, isto onako kako se to danas radi u Bosni i Hercegovini.


28

2. Nakon to se Hrvatska uspije obraniti od agresije zdruenih snaga JNA, hrvatskih Srba te dobrovoljakih i priuvnih postrojbi koje dolaze iz Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, te nakon to Hrvatska dobije meunarodno priznanje (iako je Izetbegovi u Njemakoj traio da Njemaka odustane od namjere da prizna Hrvatsku), Izetbegovi mora prilagoditi svoj naum o novoj Jugoslaviji jer shvaa da bi Muslimani bili samo gubitnici u novoj Jugoslaviji bez Hrvatske. Istovremeno uvia, da hrvatski narod u BiH, i bez pomoi sredinje vlasti iz Sarajeva (ak im ta vlast djelomino i odmae u pripremama i samoj obrani), uspjeno brani napadnute dijelove BiH (prvenstveno podruja Zapadne Hercegovine i Bosanske Posavine) od srpsko-crnogorske agresije. Izetbegovi shvaa da se nalazi izmeu dvije praktino potpuno suprotstavljene mogunosti: Hrvata koji uspjeno brane buduu samostalnu i neovisnu BiH i Srba obilato potpomognutih JNA koji ele BiH u sastavu neke nove Jugoslavije. Nakon to JNA otima neodlunog Izetbegovia poetkom svibnja 1992., te nakon to Izetbegovi uvia da postoji velika mogunost da se Fikret Abdi, uz pomo JNA i Srba, postavi na dunost predsjednika Predsjednitva BiH, odluuje stati na stranu Hrvata koji trae politiku samostalnost i nezavisnost Bosne i Hercegovine. Tada se poduzimaju odluni koraci u organiziranju zajednike obrane, ali i gube se velika podruja BiH, uglavnom nastanjena Muslimanima (jer oni nisu bili spremni na obranu). Zbog migracije Muslimana prema slobodnim podrujima BiH, koja su ve dijelom obranjena upravo djelovanjem Hrvata iz BiH, nastaje neoekivana prenapuenost te se mijenja nacionalna slika stanovnitva tih podruja, to dovodi do napetosti i sukoba koje radikalni muslimani koriste za svoje strateke politike ciljeve. 3. Uvidjevi da se postrojbe kojima on zapovijeda, ne mogu uspjeno boriti sa Srbima u BiH (etnicima), to onemoguava stvaranje cjelovite i centralizirane drave, a shvaajui namjere predstavnika meunarodne zajednice da se politikim pregovorima dovede do promjene unutarnjeg/ustavnog ureenja BiH u skladu i sa naelima etniciteta, a bez meunarodne vojne intervencije koju prieljkuje cijelo vrijeme, Izetbegovi pokree vojne snage prema onima koji su, u tom trenutku, laka meta: prema, kako ih on i njegovi sljedbenici nazivaju ustaama. Odnosno prema Hrvatima u Srednjoj Bosni i dalje pravcem dolinom Neretve preko Mostara do Neuma. Time eli zauzeti to ire manevarsko podruje za smjetaj, obuku, opremanje i organiziranje svojih postrojbi, stvaranje uvjeta za razbijanje deblokade Sarajeva te stvaranje to je mogue cjelovitijeg teritorija za Muslimane. Grevita obrana, prvenstveno Hrvata iz


29

Srednje Bosne, ostvarivanje tek dijela postavljenih vojnih ciljeva u zadanom vremenu, snana upozorenja koja su dolazila iz Hrvatske o potrebi prestanka agresije na one s kojima ABiH treba suraivati u borbi protiv zajednikog neprijatelja, utjecaj predstavnika MZ, manjak logistike podrke namijenjen za vojne i civilne svrhe, iskazane slabosti u sustavu muslimanske ABiH te bitno slabljenje poloaja prema bosanskim Srbima, tjeraju Izetbegovia na potpisivanje, prihvaanje i provoenje sporazuma o stvaranju Federacije BiH i zajednikoj borbi protiv vojske bosanskih Srba. 4. Istovremeno s provoenjem napadnih djelovanja prema Hrvatima u BiH, Izetbegovi se mora rijeiti dijela zapovjednoga kadra, poniklog iz Patriotske lige i predvoenog tadanjim prvim ovjekom ABiH Seferom Haliloviem. Grupa generala ABiH, predvoena Seferom Haliloviem, a uz podrku politiara kao to je Ejup Gani, nije se slagala s planovima MZ o drukijem ustavnom ureenju BiH osim onog koji su oni htjeli: snano centralizirana sredinja vlast kojom se omoguava nadmo Muslimana u BiH. Zbog otvorenih prijetnji politikom vrhu SDA predvoenog Alijom Izetbegoviem, dolazi do unutar muslimanskih obrauna te slabljenja vojnih i civilnih efektiva ABiH, koji se odraavaju na bojnom polju, ali i tijekom pregovora, jer Izetbegovi uvia da slabi vanost njegova pregovarakog poloaja. 5. Okreui se prema Hrvatskoj, iz koje mu i preko koje mu dolazi sva mogua pomo, Izetbegovi se ne eli zamjeriti ni Srbima u BiH, s kojima tijekom cijelog sukoba pregovara, ukljuujui u njih i pitanja o razmjeni teritorija i razmjeni stanovnitva (istona Bosna za dijelove Srednje i sjeverne Bosne). Stoga ubrzo nakon svakog potpisanog sporazuma s Hrvatskom, Izetbegovi u potpisuje gotovo sline sporazume i sa srpskom stranom u BiH.35 U nekim od tih sporazuma ak Srbima iz BiH daje pravo i mogunost izlaska iz BiH ako Srbi iz BiH takvu odluku donesu na svom referendumu, to predstavlja pokuaj izravnog mijenjanja vanjskih granica meunarodno priznate BiH.36 6. Nakon uspjenog zavretka zajednikih vojnih (HV, HVO-a i ABiH) operacija u BiH, Izetbegovi nastavlja svoju politiku ekvidistancije37 i prema Hrvatima i prema Srbima u BiH, nastavljajui optuivati i hrvatsko politiko vodstvo zbog rata u BiH, a sve da bi prikrio svoje neodlunosti i dileme u vremenu koje je prethodilo trenutku njegove otmice kad je shvatio da je od JNA i bosanskih Srba izravno ugroen i njegov ivot, kao i ivot lanova njegove obitelji. Za Izetbegovia je, kako je ve reeno, pitanje vjerske pripadnosti pojedinca i zajednice bitna odrednica u odnosu na nacionalnu/narodnosnu pripadnost, a za muslimane lanove


SDP BiH nacionalna je pripadnost takoer negativna odrednica. Prema njihovu miljenju, razlog raspada Jugoslavije jest nedovoljan broj nadnacionalno odreenih Jugoslavena odnosno graana SFRJ, a prevelik broj nacionalno odreenih pojedinaca i grupa kojima je pripadnost etnikom kolektivitetu bila vanija od pripadnosti politikom jugoslavenstvu. Za sve njih, svjesne injenice da je srpski agresivni nacionalizam glavni uzrok raspada bive SFRJ, novo unutranje ureenje BiH (vei broj organizacijskih jedinica) temeljem, izmeu ostalog, i naela etniciteta, predstavlja izravnu prijetnju budunosti BiH. Naime, muslimani su ispravno polazei od injenice da se SFRJ raspala du AVNOJ-evskih granica, pretpostavili da e i regionalizacija BiH biti osnova za njezinu, moguu, buduu podjelu. Politike namjere Srba iz BiH stalno su upuivale na namjeru, mora se priznati ponekad i dogovornog,38 izlaska iz BiH i prikljuenja Srbiji. Istovremeno su Hrvati prieljkivali jedinstvenu, ali decentraliziranu BiH kao most koji spaja ali i dovoljno dobro razdvaja pojedine zemlje u regiji, a radi stabiliziranja hrvatsko-srpsko-muslimanskih odnosa u svijetlu nove politike realnosti. Dana 28. 7. 1998.39, novinar Ivan Lovrenovi Izetbegoviu je postavio zanimljivo pitanje na koji je dobio jo zanimljiviji odgovor (odgovor kojeg se ne bi posramili, i koji bi poeljeli svi oni koji sa sjetom gledaju na vrijeme postojanja tzv. NDH): Kako zamiljate najoptimalniji i najpoeljniji oblik odnosa izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske? - elio bih takve odnose u kojima bi Hrvati osjeali da im je granica na Drini, a mi Bosanci da je naa granica na moru. Odgovor je to pun opasnih namjera na kojima je Izetbegovi gradio svoju antihrvatsku propagandu, kako u BiH tako i izvan BiH, a zbog kojih je RH ipak snosila odreene posljedice.40


30

Jedino mijena u ivotu stalna jest

3. Predsjednitvo RBiH

31

Dana 6. 8. 1990., Skuptina SR BiH raspisala je izbore za lanove republikog parlamenta te lanove Predsjednitva SRBiH. Izbori su odrani dana 18. 11. 1990. Za izbor lanova Predsjednitva cijela SR BiH bila je jedna izborna jedinica. U birake je popise bilo upisano 3 033 921 osoba. Glasovalo je 2 333 958 osoba. Bira koji je izaao na izbore mogao je glasovati samo za 7 kandidata, od kojih je samo jedan trebao/mogao biti sa liste ostalih. Na izbore se kandidralo, za lanove Predsjednitva 28 osoba (9 Muslimana, 7 Srba, 7 Hrvata, 5 ostalih). Rezultati su proglaeni primjenom veinskog sustava. Za mjesta lanova predsjednitva iz reda hrvatskog naroda kandidirani su odnosno kandidirali su se: Stjepan Kljuji, Franjo Boras, Ivo Komi,41 Martin Ragu, Zoran Perkovi, Franjo Bokovi, Tadej Mateljan. Na izborima su izabrani sljedei lanovi Predsjednitva SRBiH: 1. Fikret Abdi (SDA, Musliman), 2. Alija Izetbegovi (SDA, Musliman), 3. dr. Biljana Plavi (SDS BiH, Srpkinja), 4. dr. Nikola Koljevi (SDS BiH, Srbin), 5. Stjepan Kljuji (HDZ BiH, Hrvat), 6. Franjo Boras (HDZ BiH, Hrvat), 7. dr. Ejup Gani (SDA, ostali - Jugosloven). Najvei broj glasova dobio je Fikret Abdi, ak 1 045 539. Nakon proglaenja slubenih rezultata izbora za Skuptinu BiH, na sjednici Skuptine odranoj dana 20. 12. 1990. izabrane su slijedee osobe na skuptinske dunosti: - predsjednik Skuptine SR BiH: Momilo Krajinik (SDS BiH), - potpredsjednik Skuptine SR BiH: Mariofil Ljubi (HDZ BiH), - predsjednik Vijea graana Skuptine SR BiH: Abdulah

3.1. Prva skupina promjena u Predsjednitvu

Konjicija (SDA), - potpredsjednik Vijea graana Skuptine SR BiH: Radoslav Dodig (HDZ BiH), - generalni sekretar/glavni tajnik Skuptine SR BiH: Avdo ampara. Skuptina je za predsjednika Vlade SR BiH izabrala Juru Pelivana (HDZ BiH). Nakon proglaenja slubenih rezultata za lanove Predsjednitva, dana 21. 12. 1990. pristupilo se konstituiranju Predsjenditva SR BiH. Za prvog je predsjednika Predsjednitva izabran Alija Izetbegovi. Na dunost generalnog sekretara/glavnog tajnika Predsjednitva SR BiH uskoro je izabran Mile Akmadi (HDZ BiH), koji je u trenutku konstituiranja novog saziva Predsjednitva ve radio kao jedini Hrvat od 16 savjetnika tog tijela. Mandat izabranih lanova Predsjednitva SRBiH, po Ustavu SR BiH iz 1974. godine, trajao je 4 godine. lan Predsjednitva ne moe biti biran vie od dva puta. Predsjednitvo, na rok od jedne godine, bira predsjednika koji tu dunost moe obnaati najvie dvije godine. U mirnodopskom stanju, Predsjednitvo ima 7 lanova i odluuje veinom glasova. U sluaju proglaenja neposredne ratne opasnosti i/ili ratnog stanja, mandat se lanovima Predsjenditva, po Ustavu iz 1974. godine, mogao produiti sve do stjecanja uvjeta za ustavni i zakoniti izbor novih lanova Presdjednitva. Za vrijeme ratnog stanja, Predsejdnitvo je moglo preuzeti i nadlenosti Skuptine BiH. Ujedno se Predsjednitvo, u sluaju ratnog stanja, proiruje s osobama koje u tom trenutku obavljaju dunosti predsjednika Skuptine SRBiH, predsjednika Vlade SRBiH (tada se to zvalo Izvrno vijee) te zapovjednika RTO SR BiH (budui da BiH kao jedna od 6 republika iz sastava SFRJ nije imala ministarstvo obrane jer je ta institucija djelovala jedino na saveznoj razini). U trenutku konstituiranja Predsjednitva SR BiH, na toj se dunosti nalazio Srbin, general-potpukovnik Drago Vukosavljevi. Proireno Predsjednitvo pri proglaenom ratnom stanju ima i ulogu vrhovnog zapovjednitva OS SR BiH na cijelom podruju SR BiH. Dana 8. 4. 1992. (dva dana nakon to je EU priznala te jedan dan nakon to su SAD priznale neovisnost BiH), Biljana Plavi i Nikola Koljevi (oboje Srbi, lanovi SDS BiH) podnose ostavke na lanstvo u Predsjednitvu R BiH. Toga je dana predsjednitvo donijelo i Odluku o proglaenju neposredne ratne opasnosti, ukinulo prednaziv Socijalistika iz imena Republike te ukinulo R TO i osnovalo TO R BiH, ime je provedena i smjena na elu


32

3.2. Druga skupina promjena u Predsjednitvu

tog tijela. Umjesto generala Drage Vukosavljevia, na dunost zapovjednika TO imenovan je pukovnik Hasan Efendi. Predsjednitvo usvaja ostavke B. Plavi i N. Koljevia na svojoj 66. sjednici, odranoj dana 9. 4. 1992. Tada u Predsjednitvu ostaje samo 5 lanova te sukladno odluci od prethodnog dana, prelazi na rad u uvjetima neposredne ratne opasnosti. Dana 25. 5. 1992. nastaje promjena na mjestu zapovjednika TO BiH. Umjesto pukovnika Hasana Efendia, zapovjednikom TO BiH imenovan je Sefer Halilovi. Nedugo nakon toga, dana 17. 6. 1992. Predsjednitvo kooptira u svoje lanstvo dva pripadnika srpskog naroda iz BiH: Nenada Kecmanovia (nezavisni) i Mirka Pejanovia (Srbin, SGV). Momilo Krajinik razrijeen je dunosti Predsjednika Skuptine SRBiH na sjednici Predsjednitva odranoj dana 14. 9. 1992. Tada je Predsjednitvo nastavilo raditi u sljedeem sastavu: Alija Izetbegovi (SDA), Fikret Abdi (SDA), Ejup Gani (SDA), Franjo Boras (HDZ BiH), Stjepan Kljuji (HDZ BiH), Nenad Kecmanovi (Srbin, Stranka reformista BiH), Mirko Pejanovi (Srbin, SGV), Mariofil Ljubi (HDZ BIH, potpredsjednik Skuptine R BiH), Jure Pelivan (HDZ BiH, predsjednik Vlade BiH), pukovnik Sefer Halilovi (SDA). Potrebno je navesti da je sjednicama, umjesto Mariofila Ljubia, esto nazoio Abdulah Konjicija (SDA, predsjednik Vijea graana Skuptine BiH). Generalni sekretar Predsjednitva bio je Mile Akmadi (Hrvat, HDZ BiH).


33

Dana 9. 11. 1992. Stjepan Kljuji podnosi pismenu ostavku na mjesto lana Predsjednitva BiH. Umjesto njega, Predsjednitvo bira Miru Lasia (Hrvat, HDZ BiH) za lana Predsjednitva. Dana 10. 11. 1992. ostavku na mjesto predsjednika Vlade BiH podnosi Jure Pelivan (Hrvat, HDZ BiH). Umjesto njega, sredinom prosinca 1992. na dunost predsjednika Vlade izabran je Mile Akmadi (Hrvat, HDZ BiH). Predsjednitvo je 1993. godinu doekalo u sljedeem sastavu: Alija Izetbegovi (SDA), Fikret Abdi (SDA), Ejup Gani (SDA), Franjo Boras (HDZ BiH), Miro Lasi (HDZ BiH), Nenad Kecmanovi (Srbin, Stranka reformista BiH), Mirko Pejanovi (Srbin, SGV), Mariofil Ljubi (HDZ BiH, potpredsjednik Skuptine R BiH), Mile Akmadi (HDZ BiH, predsjednik Vlade BiH), pukovnik Sefer Halilovi (SDA). Potrebno je navesti da je sjednicama, umjesto Mariofila Ljubia, esto

3.3. Trea skupina promjena u Predsjednitvu

nazoio Abdulah Konjicija (SDA, predsjednik Vijea graana Skuptine BiH). Vritelj dunosti generalnog sekretara Predsjednitva bio je Zdravko urii (Srbin, SDP BiH).

3.4. etvrta skupina promjena u Predsjednitvu

Poetkom 1993. godine na dunost Predsjednika Skuptine BiH imenuje se Miro Lazovi (Srbin, SDP BiH), koji time postaje lan Predsjednitva BiH po poloaju. Krajem veljae, poetkom oujka 1993. godine Predsjednitvo svojom odlukom smjenjuje prije imenovanog lana Predsjednitva Nenada Kecmanovia, a na ispranjeno mjesto imenuje Tatjanu Ljuji-Mijatovi (Srpkinja, SDP BiH). Dana 8. 6. 1993. Predsjednitvo je donijelo odluku kojom se u sustav zapovjedanja ABiH uvodi dunost komandanta Glavnog taba Vrhovne komande ARBiH. Na tu je dunost Predsjdnitvo imenovalo generala Rasima Delia, ime je postao i lan Predsjednitva (to su lanstvo predstavnici Hrvata pravnim putem pokuali osporiti, ali Muslimani su ih preglasali). Zanimljivo je navesti da je dotadanji lan Predsjednitva Sefer Halilovi ostao na dunosti naelnika G, ali vie nije mogao dolaziti na sjednice Predsjenditva. Sam je Halilovi pravnim putem pokuao osporiti tu sjednicu od 8. lipnja tvrdei da na njoj nije bilo kvoruma za izglasavanje odluka.

34

Dana 20. listopada 1993. provedene su nove promjene. Predsjednitvo donosi odluku o opozivu Mira Lasia (Hrvat, HDZ BiH), Franje Borasa (Hrvat, HDZ BiH) i Fikreta Abdia (Musliman, SDA) s dunosti lanova Predsjednitva BiH. Umjesto njih odlukom Predsjednitva se, nekoliko dana kasnije, imenuju Stjepan Kljuji (Hrvat, nezavisni), Ivo Komi (Hrvat, SDP BiH, HSS BiH) te Nijaz Durakovi (Musliman, SDP BiH). Istovremeno je na dunost predsjednika Vlade BiH izabran Haris Silajdi (SDA). Tada je Predsjednitvo, od poetka studenoga 1993. godine, nastavilo raditi u sljedeem sastavu: Alija Izetbegovi (Musliman, SDA), Ejup Gani (Musliman, SDA), Nijaz Durakovi (Musliman, SDP BiH), Stjepan Kljuji (Hrvat, nezavisni), Ivo Komi (Hrvat, SDP BiH/HSS BiH), Mirko Pejanovi (Srbin, SGV), Tatjana Mijatovi-Ljuji (Srpkinja, SDP BiH), Miro Lazovi (Srbin, SDP BiH, predsjednik Skuptine R BiH), Haris Silajdi (Musliman, SDA, predsjednik Vlade BiH), gen-

3.5. Neki razlozi zbog koji su provoene promjene

eral Rasim Deli (SDA). Generalni sekretar bio je Zdravko urii (Srbin, SDP BiH). U ovom se Predsjednitvu nalazilo 5 lanova predratnog CK SK BiH,42 na elu s predsjednikom tog SK, Nijazom Durakoviem i njegovim potpredsjednikom Ivom Komiem.

35

Kad se izvede ralamba navedenih kadrovskih promjena, vidljivo je da je tenja za to veom kontrolom Predsjednitva bila jedna od glavnih politikih zadaa Alije Izetbegovia. Prvi pravi problem nastao je kad su Plavi i Koljevi napustili Predsjednitvo, zbog ega je odnos snaga u Predsjednitvu bio izjednaen (4 glasa SDA, 4 glasa HDZ BiH). Time su Hrvati mogli blokirati svaku Izetbegovievu odluku ali i obrnuto. Stoga Izetbegovi kree traiti Srbe (po mogunosti sarajevske) koji e podrati njegove stavove, jer e ih drugim nainima pokuati uiniti ovisnima o sebi i SDA. Nakon to je djelomino ispunio taj cilj (Mirko Pejanovi uinjen je ovisnim o politici SDA i zbog injenice da je velik dio svoje obitelji ubrzo zaposlio u dravnim slubama, a Kercmanovi je ostao manje-vie neovisni intelektualac), Izetbegovi se okree stvaranju uvjeta za promjenu Hrvata lanova Predsjednitva koji ne podravaju njegov koncept unitaristike BiH. U tim mu namjerama pomau i novopridoli Srbi u Predsjednitvu (uglavnom iz SDP BIH) jer su svjesni da e i njima biti puno lake ako ostanu jedina strana u Predsjednitvu s kojom Izetbegovi mora pregovarati, negoli da se u Predsjednitvu nalazi i trea strana (HDZ BiH), koja im od poetka nije sklona. Vanost Predsjednitva i gore navedenih promjena vidljivi su iz sljedeih citata, koji su samo dio navoda o Predsjednitvu koji se spominju u ovim dokumentima. Na sjednici Predsjednitva odranoj dana 23. 12. 1992. Mile Akmadi upozorava na pogubnost situacije do koje moe doi ako u vrijeme donoenja sudbonosnih odluka za budunost BiH u Predsjednitvu ne budu i stvarni politiki predstavnici Hrvata iz BiH: U tih 20 dana u kojima bi bila sastavljena skuptina da donosi odluke ovo predsjednitvo e, htjelo ili ne, a vjerovatno htjelo, donositi odluke od najsudbonosnije vanosti za ovu dravu BiH i svakog njenog naroda ponaosob. Ja neu i ne elim da se to deava bez prisustva hrvatskog naroda. To je pitanje rata i pitanje mira. I pitanje uredjenja drave. Mislim da nema vanijih pitanja od tih pitanja.

Mirko Pejanovi na istoj sjednici kae: A srpski kadrovi iz drugih stranaka su uli u ovo predsjednitvo i sauvali mu legitimitet. Sjednica Predsjednitva odrana 18.10.1993. pokazuje zato je izbor lanova Predsjednitva vaan za sve one koji su ostali u sredinjoj vlasti, zato je posebno vaan za SDA, a zato za SDP BiH, koja predvodi oporbeni blok (oporba koja sudjeluje u vlasti gotovo ravnopravno slubeno vladajuoj stranci kuriozitet je ratne BiH). Ve uvodni sukob PejanoviIzetbegovi upuuje na estinu sukoba koji e tek slijediti: PEJANOVI: Mislim da moemo pristupiti i tako i drukije ovom problemu. Mislim da bi bilo dobro da pristupimo sa stanovita jedinstvene elje i cilja da dodjemo kroz razgovor do rjeenja, do saglasnosti, da se ne traimo preglasavanjem koji nee donijeti rezultat. U tom smislu ja se osjeam obaveznim da upoznam ovaj skup sa zahtjevom nekoliko parlamentarnih partija - to je pet parlamentarnih partija koje uestvuju u savezu vlasti za odbranu BiH, njenog legitimiteta i legaliteta, a stavovi se sadre u tome da izbor treba izvriti u paketu i po principu izbornog legitimiteta. Ja lino sad naglaavam lino, zato da se prvo izjasnimo jesmo li za potovanje principa legitimiteta. U tom smislu. I da tamo gdje imamo, govorim jo uvijek generalno ne o pojedincima, uslove da taj princip zadovoljimo da ga zadovoljimo. I sa stanovita Ustava i stanovita politikog duha demokratije. Tamo gdje nemamo tih uslova, onda emo odluivati u drugim mogunostima. Mislim da je potrebno da se o tome, kao lanovi Predsjednitva, izjasnimo. Zato predlaem da, prije nego to predjemo na pojedinano izjanjavanje o ljudima, o tome se izjasnimo. To trai partija ..... IZETBEGOVI: Jesmo li svi za to? Mislim da jesmo. Ima li neko ko je protiv legitimiteta ovdje? Mislim da nema. S tim smo zavrili problem. Hajmo sada rjeavati stvari. Ima li neko protiv toga da se taj princip primijeni ovdje? Nema niko, naravno. U vezi s tim kakvi su prijedlozi. Predloio sam da se tada, kao nesporan ovjek izabere Komi. Je li njegov izbor u suprotnosti sa legitimitetom? Ima li neko kakvu primjedbu? Ima li neko drugaiji prijedlog rjeavanja stvari?


36

LAZOVI: Nisam ni za preglasavanje niti za naturanje odredjene odluke na principu glasanja. Da sagledamo ukupan kontekst u kome se sada svi nalazimo i da se ne dijelimo na stranakom principu. Mislim da ovo nije vri-


NEVJESTI: Ne znam, ali moda bi se problem mogao rijeiti. Nije moje da to govorim, ali poto nee niko drugi da govori, Ljubjanki ef Vlade takodje je sastavni dio ovog tijela. Zato ne bi napravili kompromis. Cijeli ivot je kompromis. Obino su stari politiari govorili da je to truli kompromis. Zavisi ta se eli, nema trulog. Izvinjavam se. LAZOVI: Da se ne igramo mia i make. Stranka SDA je istakla svog kandidata i za Predsjednitvo i za mandatara. Ako stranka SDA misli da uzme i jedno i drugo, tu e biti nepremostiv problem. G. Tvrtko Nevjesti je pogodio neke moje misli, samo to ja nisam htio isticati ime Ljubjankia za mandatara Vlade, nego da to pripadne SDA. Neka ona odredi mandatara. To je taj kompromis koji je jedino mogu to se tie mene lino za koji bih ja bio spreman. Ako misli SDA uzeti i jedno i drugo, onda tu nema rjeenja. Moram misliti i o svojoj nekoj linoj poziciji i nekom linom pragu dokle ja mogu ii. Strpio sam do sada sve kritike da sam rezervni Srbin i da sam va ovjek itd. Ja sam ostao u borbi za ideju za BiH. Ako se ta BiH nee ouvati kroz legitimitet i jaanje njegove pozicije, onda moram ja izvui za sebe neke pouke IZETBEGOVI: Sve je kompromis osim smrti. Ili jedno ili drugo. Hoemo li prei na ovo?

LAZOVI: Ovo nije pitanje da se pukim glasakim mehanizmom izaberu ljudi. Ovo je po meni toliko znaajno politiko pitanje da mi moramo uzeti taj vru krompir na sebe. Da mi ovdje usaglasimo svoje stavove na bazi kompromisa koji e zadovoljavati sve interese, a sve u funkciji jaanja drave BiH da nadjemo rjeenje. Mi dobro znamo, da u Skuptini BiH SDA ima glasove. Odmah mogu prognozirati glasanje, ne samo ja nego svi vi. To nije sporno. Ali time neemo rijeiti problem. Mi emo naprotiv otvoriti ga

BIAKI: Ukoliko Predsjednitvo ne moe da se usaglasi i ne moe da ostvari jedinstvo na ovom pitanju, molimo da se sazove Skuptina republika koja se moe sastati i na vie mjesta i koja moe vrlo brzo donijeti ovu odluku - ne sa ciljem preglasavanja ni nametanja volje, nego upravo sa ciljem da se dravnost i medjunarodni legitimitet BiH ouva i uvea i da se to realizira

jeme gdje bilo ko moe dobiti politike poene. Ni SDA, niti SDP, niti opozicija itd.

37


BIAKI: U tom sluaju stranka bi imala u Predsjednitvu samo 4 lana. To je jo uvijek manje od polovine. U tom, najgorem sluaju. Ne mislim najgorem, nego za taj stranaki.

38

IZETBEGOVI: Ima jedan novi problem. Ako se nee potovati izborna procedura, onda ja mogu shvatiti da HKO ima svoje kandidate. Dozvolite da e hrvatske kandidate imati i stranka SDP. Ako se odluimo za taj princip. Mi ne dajemo iskljuivo pravo ni Hrvatima ni HKO da predlau iskljuivo samo svoje kandidate Na toj istoj sjednici, odranoj dana 18. 10. 1993., prilikom biranja novih lanova Predsjednitva (umjesto Mira Lasia, Franje Borasa, Fikreta Abdia), predstavnik HKO navodi razloge zbog ega ne bi trebalo izabrati Stjepana Kljujia za novog/starog lana predsjednitva, a Izetbegovi odgovara u svom stilu: X (Nevjesti - op. a.): Poto ja ne spadam ni u kakvu stranku ni partiju ni u politiku aristrokraciju. Ja bih pokuao da kaem neto o emu smo mi razmiljali. Mi smo razgovarali o tome sa veim brojem lanova Predsjednitva. Mi smo isto tako kao Hrvatski koordinacioni odbor koji obuhvata, nemojte gledati nas kao linost ve gledajte institucije koje on zastupa, mi smo bili pred velikom dilemom - Kljui da ili ne - Vjerovatno kao to ste sad pred dilemom Irfan ili Nijaz. Mi smo stavili na papir sebi, napravili smo jednostavno jedan plan i program i rekli smo ta to mi hoemo sada, odnosno ta nae Predsjednitvo sada neposredno treba da radi. Ne mislim da se upliem u dravne poslove, ali koji su to dravnopolitiki potezi koje e ono morati u narednim nedjeljama i mjesecima da radi. Mi smo, naravno, odgovorili na pitanje koje je lako odgovoriti, to je pitanje traenja rjeenja za ovu dravu, a u tom traenju rjeenja za ovu dravu sigurno ima mirovni proces, a u tom mirovnom procesu, govorim sve o tom mozaiku kad kamici koji ine taj mozaik je i sprovodjenje deklaracija Izetbegovi-Tudjman i Izetbegovi-Krajinik. I redom dalje. Pokuavam skratiti svoje izlaganje. Onda smo doli do zakljuka da bi izbor Kljuia u ovom momentu, bez obzira na simpatije, bez obzira na njegov veliki doprinos pa i popularnost koju ovdje uiva, bio bi kontraproduktivan. Kontraproduktivan za Predsjednitvo i za ovu dravu. Jer, mi polazimo od toga - koliko god bilo teko, koliko god bilo razloga za

PEJANOVI: Ja sam ve apelovao da se stranaki ne dijelimo i da ne pravimo stranae ... bar ne ovako na Predsjednitvu. Ono mora da se izdigne


39

IZETBEGOVI: Ja sam ovdje procijenio da mi ovdje nemamo saglasnosti u pogledu izbora ova dva ovjeka. Kljuia i Komia. Mi emo trebati razmotriti pitanje Kljuia. Ne bih Kljuia izbacio zato to se on moda ne bi svidio Zagrebu. Pravo da vam kaem to se tie Zagreba nikakvi hateri me vie ne veu. Pogotovo nakon zadnjih dogadjaja. Mi emo trebati ovdje vidjeti da bude hrvatski korpus, ne bi trebalo da zaobidjemo taj korpus. Ovaj put imamo jedino koordinaciono tijelo koje nam je na raspolaganju da kae raspoloenje hrvatskog korpusa. A ta e o tome Zagreb misliti? Neka misli ta hoe. To u ja javno kazati prvom prilikom kad izadjem pred novinare. Mi smo inili sve i sve, malo i previe, da tu nemamo problema. Hoe Akmadia, hoe Raia, hoe ambasadorska mjesta - evo sve. ta god ne bi li izbjegli sukob. Medjutim, oni idu dalje i dalje. Prema tome, ne smatram da smo vie obavezni. A treba da gledamo ta misli hrvatski korpus u BiH. To treba da gledamo. A Bogami ta misli Zagreb? Zagreb vodi svoje poslove i svoje interese goni. Medjutim, ovdje imamo, to moramo da uvaimo, izvjesne rezerve hrvatskog koordinacionog tijela. Izvinjavam se g. Nevjestiu, kako je taan naziv: Hrvatski koordinacioni odbor Sjednica o izboru novih lanova Predsjednitva nastavljena je sljedeeg dana, 19. 10. 1993. I tu je bilo zanimljivih dijaloga, koje je vrijedno naglasiti da bi se bolje spoznala demokracija za koju se bore SDP BiH i SDA: ZDRAVKO DJURII: S obzirom na jueranju sjednicu Predsjednitva i opredjeljenje da se u toku dananjeg dana izvre nove konsultacije obavjetavamo vas da je na stav ostao isti, te da za popunu mjesta u Predsjednitvu, ukoliko su upranjena, smatramo da treba

zaotravanje situacije, Predsjednitvo i svi oni osim Predsjednitva trebaju dati doprinos i odraditi koliko god je mogue i koliko god je to teko na smirivanju stanja. A izbor Kljuia bi sa stanovita odnosa a odnosi se, koliko god izgledalo ovog asa na to, odnosi se moraju graditi. Sarajevo-Zagreb mora na neki nain izgraditi makar snoljive odnose. Zato bih ja sad iao na to da dalje iritiram i da bacam crvenu maramu ako to ne moram. Ako moram, druga je stvar. Mi smo zato rekli - HKO nema nita protiv Kljuia kao Kljuia, kao linosti, on e vjerovatno, ako bude prilike i vremena i mogunosti i ako budemo pitani naravno za neke druge stvari, predloiti ga tamo gdje mi smatramo da to nee biti kontraproduktivno, nego da e biti upravo korisno i dobro.


primjeniti princip izbornih rezultata. Tako da su nai kandidati: 1. prof. IVO KOMI; 2. ZORAN PERKOVI. Treba raunati da je potrebno obaviti razgovor sa g. Perkoviem kojom prilikom bismo razgovarali i sa naim potencijalnim kandidatima za predsjednika Vlade koji su trenutno izvan Sarajeva, a na teritoriji RBiH. Hvala. Primite podzrave. Na znanje hrvatski koordinacioni odbor. Potpisano od dopredsjednika Ilije imia. PREDSJEDNIK43 : Zna li iko ko je dotini? ZDRAVKO DJURII: Znam ja. PREDSJEDNIK: Ko je?

40

X (Zgodi - op. a.): Prvo o emu bi vas kao Predsjednitvo elio obavijestiti da mi u SDP-u insistirajui na ovim principima ne elimo nikakvu konfrontaciju sa Predsjednitvom, a najmanje bi elili da budemo faktor nekih podjela ili rascjepa u samom Predsjednitvu. . Sa svoje strane dakle mi elimo jedinstveno Predsjednitvo. Predsjednitvo od autoriteta, ugleda i medjunarodnog respekta. Opozivom Borasa, Lasia i Akmadia, naa je ocjena da su otpali razlozi za uzmimo neku vrstu dosadanjeg antagoniziranja odnosa u Predsjednitvu. Mi smo u SDP-u svjesno, dakle namjerno participirali u

X: Poto imaju izborne linije i g. Kljui i g. Perkovi mi preputamo mogunost neka SDP izabere oko toga, neemo se suprotstavljati ni protiviti tome, a za uzvrat da prepusti da mi izaberemo predstavnika iz reda muslimanskog naroda.

MIRO LAZOVI: A bi sada SDP insistirao umjesto Perkovia da ubaci svog ovjeka. Mi upravo hoemo da Predsjednitvo ojaa svoj legitimitet kroz izbornu volju gradjana Bosne i Hercegovine. Perkovi je po istom osnovu kao i Mari. A ima jo jedna stvar. Ti si jue rekao da to mjesto pripada stranci SDA. Je li tako. Ako bi ili tom logikom, onda bi Ivo Komi morao ustupiti mjesto Nijazu Durakoviu ili nekom drugom, ili bio na listi SDP-a. I to je mjesto stranke SDP. Trea mjesta su iz SDP-a. A zato mi pristajemo na vraanje ovog Kljuia. Mislim da je to u ovom momentu politiki znaajnije za sve nas, nego ii sa nekim ovjekom iz SDP-a koji je Hrvat itd.

PREDSJEDNIK: Ako je to onaj o kome ja mislim, on je dole bobanovac.

ZDRAVKO DJURII: To je Zoran Perkovi - on je angaovan u Vladi Herceg-Bosne.


organima drave uglavnom preko kadrova srpske ili hrvatske nacionalnosti. Na taj nain objektivno dolo je do svojevrsne diskriminacije prema naem lanstvu odnosno ljudima muslimanske nacije. To je dijelom i rezultat upornog insistiranja da za Muslimane koji su izvan SDA nema mjesta u organima vlastiKao to vam je poznato stranke-pobjednice, mada je to sintagma besmisla jer ne mogu tri stranke pobijediti na izborima moe samo jedna, dakle te stranke pobjednice svoju pobjedu oituju u parlamentu, a ne u Predsjednitvu. U Predsjednitvu nema stranaka pobjednica. Ravnopravna zastupljenost naroda sluajno se izborila ili voljom naroda, poklopila sa ravnopravnom zastupljenou nacionalnih stranaka na naelu 2+2+2 BIAKI: Ukoliko se ostaje na insistiranju da g. Durakovi udje kao lan Predsjednitva, SDA e postaviti pitanje da g. Irfan Ljubjanki preuzme funkciju predsjednika Skuptine. Na taj nain imaemo svoga lana u Predsjednitvu i imaemo, moi emo ovu stvar dovesti do kraja. Ja zaista, nije mi drago to ovaj predlog iznosim jer smo mi veoma zadovoljni i visoko cijenimo doprinos gdina Mire Lazovia u dosadanjem radu Skuptine, ali ako se problem ne moe nikako drugaije nai i ako SDP mora dati i kandidate muslimanske nacionalnosti, onda mi nemamo drugog puta nego da ovako stvari postavimo.

ZGODI: Ako dozvolite samo, sve su stranke na stanovitu ove ... Jedino moram vam rei da reformisti imaju rezervu oko Kljuia. Smatraju da on ne treba nikako da se kandidira za lana

41

IZETBEGOVI: Nema diskriminacije SDP. Ne moe se postaviti pitanje da izbor ili neizbor Durakovia unutra ili Irfana da je to pitanje diskriminacije SDP. Nije. Jer, ovdje ve sjede dva lana SDP u ovom tijelu. To bi bio trei lan SDP. Mi smatramo da se na taj nain ravnotea vlasti pomjera. Previe u korist SDP u korist na rezultate, previe se malo odraava. Dakle, ne reflektuje vie Predsjednitvo izbornu situaciju. Mi smo sigurni, ni sadanja raspoloenja gradjana. Nije realna stvar da odnos SDPSDA bude 3:2. To nije realna stvar i ne znam to insistirate na takvom rjeenju. Onda e vjerovatno morati se pribjei ovome to Edhem predlae. Da se ponovo uspostavi ta ravnotea Mi smo preuzeli odgovornost za sudbinu ove zemlje i zato bi mi danas to prepustili jednostavno.


Izvolite se kod naroda izboriti za tu poziciju Ne bjeimo mi od odgovornosti. Ne moe se traiti da mi jednostavno prepustimo tu vlast Dva predstavnika SDP u Predsjednitvu. To je jo u redu. Tri, mislim da je ve to malo previe Jednostavno, ne moemo ispustiti ovaj organ iz ruku. Zato bi ispustili i sutra kucali na vrata da SDP neto prihvati ili ne prihvati Mi znamo kako se u politici mijenjaju stvari naglo. Sve je stvar nekih raunica, interesa, matematika, itd. to bismo mi sutra se ubjedjivali kao to se sad ubjedjujemo. Sutra e doi neko drugo pitanje izbora Vlade nekakve, odluka izvjesnih, komandanata korpusa. Bie taj i taj, glasanje, to e nam taj sport. Mislim da mi neemo prepustiti ovaj Predsjednitvo na tako lagan nain. Nemojte to traiti od nas MIRO LAZOVI: Sve je ovo na neki nain ipak imitacija vlasti, ali uz pokuaj da se sauva taj legitimitet i sauvaju pozicije dravnog organa koji predstavlja BiH SDA po meni treba da uzme mandatara Vlade, ak sam predloio ovjeka. Mislim da bi to mogao biti Haris Silajdi Ukoliko bi se popunilo Predsjednitvo na legitiman nain i formirala jedna takva Vlada, mislim da bi bilo neophodno i prioritetno napraviti jednu politiku platformu sa kojom bi trebalo izai pred medjunarodnu javnost sa jednom naom novom inicijativom koja bi jasno i decidno iskazala nau politiku orijentaciju kako rijeiti problem unutar Bosne i Hercegovine, a ja dajem sebi slobodu da kaem da u toj platformi treba iskazati i naa politika opredjeljenja kako rijeiti globalno politiko pitanje na prostoru bive Jugoslavije. I mislim da bi takva jedna inicijativa zairitirala svjetsku javnost i to bi bio mogui pomak u nau koris t EJUP GANI: Mogu li ja da kaem neto. Mi ovdje imamo sada trenutno jednu jednainu sa tri nepoznate. Ja znam da posebno SDP je bio nezadovoljan politikom koju su vodili ovi predstavnici HDZ. I ako mi danas rijeimo - ako izglasamo povjerenje Kljujiu i Komiu, mi onda imamo jednainu samo sa jednom nepoznatom. Umjesto sa tri nepoznate Znai imamo ansu da prvo primimo dva Hrvata koji su za BiH. Koji izraavaju 75 % volje hrvatskog naroda. Znai, dva autentina bosanska Hrvata bi ula u Predsjednitvo U ovom trenutku Predsjednitvo imenujui ova dva predstavnika iz

42


hrvatskog naroda, ima jedan stav prema jednoj politici koji su vodili neki prethodnici koji su ili na razaranje Bosne TANJA MIJATOVI-LJUJI: Ali g. Predsjednie i vas bi htjela da zamolim da ipak kaete mi jesmo iz opozicije a da li smo mi vama naim stavovima do sada smetali u vodjenju vae politike. Ja mislim da nismo. ak i u nekim sluajevima moda kada se ovjek i nije sloio preuti u korist dobra ovog naroda i ove zemlje, ako se to vie dakako moe rei da je neko dobro MIRO LAZOVI: S obzirom da ste vi na elu SDA ne mislim vi, nego ljudi koji ste tu u vrhu SDA - je li vi mislite da SDA treba pripasti mjesto mandatara i mjesto lana Predsjednitva. MIRO LAZOVI: Obadva. E tu je problem. Samoj jo jednu stvar da ja zavrim. Ova drava je jo medjunarodno priznata i ona postoji. Ja mislim da bi Karadi dao 70 % teritorije koju je sada osvojio samo da ima medjunarodni legimitet. Znai, aduti su svi u naim rukama. Po nekoj praksi koja je do sada bila i po dogovoru tri nacionalne stranke kada je osvojena vlast. Raspodjela glavnih funkcija je bila predsjednik Predsjednitva Musliman, predsjednik Vlade Hrvat, predsjednik Skuptine Srbin. Mi s ovim to sam ja maloprije predloio naputamo taj koncept. ak su i Hrvati spremni na to. Da mjesto mandatara bude tj. pripada stranci SDA. to znai na dvije elne funkcije u dravi bili bi dva ovjeka muslimanske nacionalnosti, predsjednik Predsjednitva i predsjednik Vlade. To ide u prilog i SDAu i muslimanskom narodu. Prema tome, nikakav se taj glas g. predsjednie ne pomjera ni u korist ni SDP-a nego ak naprotiv SDA jaa sa predsjednikom Vlade i sa strukturom ljudi u toj Vladi koji e biti ipak iz SDA najveim dijelom. A ako dodje do potpisivanja sporazuma koji e BiH podijeliti na tri neke manje-vie zasebne republike niko od nas nije vie lud da trai sebi prostora u politikim strukturama, barem ne u ovom omjeru koji je sada. PREDSJEDNIK: Da.

43

MIRO LAZOVI: Ne treba. Ja predlaem ovo, da sutra rukovodstvo SDA i SDP-a sjednu zajedno i pokuaju u direktnom dogovoru razrjeiti to.


GANI: ta ima onda to veze sa HDZ-om.

MIRO LAZOVI: Ima veze da ne ulazimo sada u te, i da sutra, mislim ovo su krupna politika pitanja ak moda i istorijska, ne treba aliti ni vremena ni truda da se oni razrjee na zadovoljavajui nain. GANI: Ja samo traim, evo poto se snima da je evo veeras mogunost i ansa da se ovo predsjednitvo odstrani negativnu politiku HDZ-a iz dravnog vrha. Da li imamo dovoljno glasova za to? Gospodo, kod vas je

MIRO LAZOVI: Gospodine Ganiu, mi tu - samo malo slaem se da treba eliminisati tu negativnu politiku i predlaem da glasamo veeras da se opozovu Miro Lasi i Franjo Bora. I sa tim smo eliminisali tu negativnu, a sutra emo izabrati ovu. PREDSJEDNIK: Hoete pardon malo. Mi nismo jo uvijek opozvali.

PREDSJEDNIK: Defektan je princip, jer vidi da u tom sluaju bi doli svi drugo ili tree plasirani, zar to nije logino, logino da stranka koja ima najvie glasova ima svog kandidata, to je loginija stvar, ako je rije o legitimnosti o predstavljanju. Nego se ovako najedanput dolo do toga da praktiki stranke koje su imale, moe, ako dalje potjera stvar do kraja, onda e doi do toga da ustvari e imati LBO, DSS itd., koji imaju 200 ljudi, imaju ukupno 4 ovjeka u Predsjednitvu. PREDSJEDNIK: Prema tome princip je ouvan, defektan, nemojte ga suvie braniti. On nije ba tako branjiv. Lako bi se moglo dokazati da je defektan.

MIRO LAZOVI: Ne, glasamo za princip bolan. Stvar je principa. Princip je ljudi koji su proli izbornu proceduru, nalaze se na listi probosanske orijentacije, nita drugo, samo vam kaem ako Kljui odustane, ima trei Tadejan Mateljan, Hrvat koji je na toj listi. Ja sam jue rekao, ja ne bi glasao za Nijaza Durakovia ukoliko se ne bi istovremeno popunili i hrvatski kadrovi. Stvar je princip. Sigurno vam kaem. To sam ja i Nijazu rekao otvoreno.

MIRO LAZOVI: Pa dobro proli su izborni legitimitet ta e.

44

MIRKO PEJANOVI: Predsjednie mogu li se malo naaliti, kako god saberete imaete 5, da kaemo pet


onih partija koje su inae imale u tom krugu lanove Predsjednitva, ja u uvijek glasati kako vi predloite. I imaete 6 eto tako. Ne, da vam kaem, vi Ejup i ja veterani. ta emo valja ovo. GANI: Nisi ti jo veteran. MIRKO PEJANOV1: Dobro u junu i ja.

GANI: Pitanje je zaista, ako se ovo oladi vie od 15 minuta mi se vraamo na debeli poetak, a ja kao va bliski saradnik sam vas doveo na analitiku da ste imali prilike da se obraunate s tom politikom. SVI: Pa neemo ih primiti. Neemo ih izabrati. . Kao rezultat stranakih dogovora, za lanove Predsjednitva BiH ipak su izabrani Stjepan Kljuji, Ivo Komi, Nijaz Durakovi te Haris Silajdi kao predsjednik Vlade BiH.

MIRO LAZOVI: Ma ne moe ovu dvojicu sutra ti dolaze dvojica Bobanovaca.

45

4. Promjene miljenja i stavova Alije Izetbegovia i nekih drugih lanova Predsjednitva o tijeku i sadraju pregovora, koji su voeni uz posredovanje predstavnika MZ o ustavnom ureenju BiH te njihove posljedice na hrvatsko-muslimanske odnose u BiH4.1 O politikim ciljevima i razlikama u Predsjednitvu BiH

Qualis vir, talis oratio (kakav ovjek, takve rijei)

46

Kako je ve reeno, promjene politikih ciljeva Alije Izetbegovia u relativno su kratkom vremenu bile este i po sadraju bitno razliite. Stoga su i nastakale promjene u strategijama pregovaranja o ustavnom ureenju BiH. este promjene stavova jako su iritirale predstavnike MZ koji su o tome esto iznosili vrlo negaitivna miljenja, esto optuujui Izetbegovia (ipak manje nego Radovana Karadia) za propast u nastojanju MZ da se u BiH nametne mir. Ovdje navodimo izvatke iz zapisnika sjednica koji u potpunosti opisuju uestalost i osobito vanost promjena u stavovima delegacija koje su pregovarale u ime Predsjenditva BiH. No valja upozoriti na Izetebegovieve promjene politikih stavova. To je njegovo legalno i legitimno pravo, meutim, ti obrati ine ga suodgovornim za nastavak rata, za mnoge rtve i ratna razaranja nakon njegovih kopernikanskih promjena. Te promjene stavova nisu jedini razlog ubijanja i razaranja, ali u mozaiku odgovornosti sasvim sigurno imaju vano mjesto i ulogu. Na sjednici Predsjednitva RBiH s predstavnicima oporbenih stranaka,44 na kojoj su oporbenjaci pozvali na ostavke, kolektivne ostavke, Nenad Kecmanovi upozorava na prevrtljivost Alije Izetbegovia: Ne znam kako e ovi pregovarai krajem nedjelje g. Kutiljeru iz EZ pogledati uopte u oi, znate. Pazite, to je skandalozna stvar; tri trojke ozbiljnih ljudi, punoljetnih itd.

47

koji pretenduju da predstavljaju tri naroda i jednu itavu Republiku, dravu itd., da se nadju, dogovore, da poslije toga izloe javnosti direktno u kameru da su se sloili, ak svako kae da mu odgovara to to je, da njegovoj strani ak posebno odgovara to to je dogovoreno, to odjekne kao jedna pozitivna senzacija i u Republici i u Jugoslaviji, u Evropi i svijetu itd., ne prodje nekoliko dana, ti isti ljudi u iste te kamere kau da to uopte ne valja i da to njima ba posebno ne odgovara. A pazite, to je taj stepen neozbiljnosti, da me ni najmanje ne udi da su se gradjani nakon toga nali u udu i u jo veem strahu itd. I u jo veoj neizvjesnosti. Potrebno je znati da je odlukom Predsjednitva RBiH na sjednici odranoj dana 28. 4. 1992., a na zahtjev EZ, na pregovore u Lisabon Alija Izetbegovi otiao kao predsjednik Predsjednitva. Meutim, na sjednici od 25. 5. 1992. godine, Alija Izetbegovi, Fikret Abdi i Hajrudin Somun pregovore u Lisabonu sa MZ o buduem ustavnom ureenju BiH nazivaju stranakim razgovorima, na kojima Silajdi sudjeluje kao predstavnik SDA, a ne kao mvp BiH. Tim se izjavama pridruuju i neki hrvatski lanovi Predsjednitva (Kljuji i Pelivan), koji pak te razgovore dre ozbiljnijima i obvezujuima nego Izetbegovi (koji ne potuje ni ono to on sam obea i dogovori, a kamoli ono to netko drugi neto obea ili dogovori). Na sjednici Predsjednitva RBiH od 10. i 11. travnja 1992. istaknuta je potreba da se u Poslovniku Predsjednitva utvrdi konsenzus kao osnovni princip odluivanja prvenstveno o tri vitalna pitanja - ravnopravnost naroda i narodnosti, o granicama i upotrebi oruanih snaga.45 Ta odluka nije nikad potpuno provedena jer Izetbegovi nije htio doi u situaciju da pojedinano najbrojniji narod, Muslimani, doe u situaciju da svoju volju nije u stanju nametnuti Predsjednitvu BiH. Pejanovi u diskusiji na sjednici Predsjednitva odranoj dana 14. 6. 1992., povodom uvoenja ratnog stanja u BiH i definiranja razloga zbog kojih se BiH brani, istie i svoje stavove, ali i stavove svoje stranke o pregovorima sa MZ o ustavnom ureenju BiH: Zato to sveopta gradjanska borba za pravo na mir i slobodu, za cjelovitu, nedjelijivu, suverenu, medjunarodno priznatu BiH kao gradjansku dravu nije isto to i borba za tri kantona sa nekoliko zajednikih. Takav nain razmiljanja, na istoj sjednici Predsjednitva, polako preuzima i Stjepan Kljuji (osobito nakon to je smijenjen s dunosti predsjednika HDZ BiH) te tvrdi da za


48

Predsjednitvo svi ti stranaki pregovori nisu vani jer ih Predsjednitvo kao takvo nije vodilo, da u njima ne sudjeluje te ne eli sudjelovati sve do trenutka kad se dogovoreno treba potvrditi: to se tie lisabonskog dogovora, mislim da Predsjednitvo ne treba o tome da govori, jer Predsjednitvo nije sudjelovalo u lisabonskim razmatranjima, niti se je Evropa vratila Predsjednitvu pa rekla daj da vidimo kako emo. Evropa je nasjela na jedan faktor nepoznavanja. Oni su mislili da ovdje imaju tri narodne zajednice da se svadjaju i onda su oni pokuali da to rjee na jedan formalistiki nain. Tri naroda podijelite se, kao to je recimo V. Britanija svojevremeno dijelila one arapske zemlje. Mi mislimo da se u to ne smijemo uputati iz jednog razloga to je Evropa napravila mehanizam kojima nije prejudicirala stvar, nego je rekla kada se te tri stranke dogovore, da se dodje u Parlament. Za nas taj problem kantonizacije dolazi tek u Parlament. Tad imamo pravo reagirati Ali isto tako mi ne moemo sad prejudicirati kakvo e biti ustavno rjeenje Bosne i Hercegovine. Na istoj sjednici i Ejup Gani odreuje se protiv pregovora, ime su napori koje ulae meunarodna zajednica, te neki predstavnici politikih stranaka i dravni dunosnici BiH, u

dokumenti predsjedništva bih 1991.-1994

Documents