Utorak 5/4/2011

karijere,znanje iposao

fRanšiza donosi noVac Fran-šizno poslovanje smatra se agregatom zapošljavanja pa ga u ova krizna vre-mena mnoge zemlje potiču s obzirom na to da je put u sigurnije poduzetniš-tvo koje otvara nova radna mjesta, pri-donosi rastu, izvozu i konkurentnosti, što se na kraju pozitivno odražava na državnu blagajnu. No u Hrvatskoj fran-šizno poslovanje nije naišlo na konti-nuiranu konstruktivnu podršku insti-tucija, banaka i razvojnih agencija

Doma�i poduzetnici nedovoljno koriste franšizno poslovanjeFO

TO

Lia

VjekoslaV ViskoVić bit će partner od povjerenja u građevinskom sektoru

arh

iva

bu

sin

ess.

hr kaRijeRe

Vjekoslav Visković prešao u RockwoolOd 1. travnja Vjekoslav Visko-vić novi je direktor prodaje u tvrtki Rockwool Adriatic. Bit će usmjeren na daljnje jačanje i razvijanje prodajne mreže u regiji, a u cilju Roc-kwoolove misije - bit će par-tner od povjerenja u građevin-skom sektoru. Očekuje se da će Rockwool dodatno osnažiti poziciju na tržištu izolacijskih materijala .Visković dolazi iz

Holcima, gdje je poslovni put započeo 2004. godine. Jedan od važnijih projekata koji je vodio bila je gradnja tvornice betona u industrij-skoj zoni Kukuljanovo. Istaknuti dio njegova rada u Holcimu bio je razvoj proi-zvodnih linija namijenjenih za uporabu izvan građe-vinskog sektora - Vivacal, Agrocal i Inducal. Aktivno je sudjelovao i u brendiranju mineralnih agregata u vrećama te nji-hovu plasmanu na hrvatsko tržište. S. H. B.

> karijere> znanje> posao

14-15

business.hrUtorak 5/4/2011

Po neslužbenim podacima Hrvat-ske FIP udruge, u Hrvatskoj ima 170, a vjerojat-

no i više stranih franšiza, a od toga je samo 15 posto domaćih, ističe Ljiljana Ku-kec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslo-vanje. Taj postotak u drugim zemljama iznosi između 50 i 85 posto i rijetko je niži. To znači, dodaje Kukec, da do-maći poduzetnici nisu pre-poznali taj učinkovit način širenja poslovanja, a time su sami sebi oduzeli platformu rasta koja u sinergiji s drugim poduzetnicima omogućuje brz rast poslovanja, nacio-nalno i internacionalno.

"Franšizno poslovanje nije samo uvoz stranih brendova u zemlju, već mnogo više od toga. Ono je oruđe za šire-nje i rast domaćih uspješnih poslovnih koncepata te lakši izvoz u regiju i šire. Hrvatska udruga za franšizno poslova-nje u posljednjih osam godi-na mnogo radi na edukaciji, razumijevanju, savjetovanju o franšiznom poslovanju. No, bez jače potpore institucija i banaka potencijal ovog uno-snog načina poslovanja u Hr-vatskoj neće biti iskorišten", upozorava Kukec.

Podrške niotkuda U Hrvatskoj ne postoji jedin-stveno mjesto na kojem se registriraju davatelji franši-znog poslovanja. Stoga je jed-na od ovogodišnjih akcija Hr-vatske udruge za franšizno poslovanje projekt prijavljen na natječaj Krizni fond Soroš fondacije, odnosno stvaranje registara franšiza u nas. Re-gistracija franšiza bila bi be-splatna, ali obavezna.

"Svakodnevno imamo de-setak poziva zainteresiranih

tvo, ako ništa drugo onda kao potpuno provjerljiv i mjerljiv projekt u usporedbi s pro-jekcijom poslovnog plana za poslovanje koje se tek tre-ba stvoriti. Alpeza kaže da je kupnja franšize sigurni-ji način započinjanja posla i ti poslovi imaju veću stopu preživljavanja, o čemu go-vore i podaci Američke gos-podarske komore. Naime,

stopa preživljavanja podu-zetnika koji su samostalno ušli u poduzetništvo ili onih koji su ušli kupnjom franšize kaže kako nakon prve godi-ne poslovanja korisnik fran-šize ima 97 posto šanse za uspjeh, a samostalna tvrtka 62 posto. Nakon pet godina taj isti korisnik franšize ima čak 92 posto, a samostalno poduzeće slabašnih 23 posto

za uspjeh. U Hrvatskoj ne posto-

ji zakon o franšizi. Ugovor o franšizi je neimenovan i ne-uređen, objašnjava Alpeza, te dodaje da je Zakon o zašti-ti tržišnog natjecanja (48/95, 89/98) tražio obvezno pod-nošenje ugovora o franšizi na ocjenu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja u roku 30 dana od dana kada je ugovor sklopljen, a ta se obveza pre-stala primjenjivati 1. listopa-da 2003. godine, kada je stu-pio na snagu novi Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja.

Tijekom 2006. godine Centar za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek pro-veo je u suradnji s američ-kim konzultantom za fran-šizno poslovanje prof. Ilan Alonom istraživanje o temi "Perspektive razvoja fran-šiznog poslovanja u Hrvat-skoj” među bankarima, kon-zultantima i odvjetnicima i njime su otkrivene prepre-ke razvoja takvog poslovanja u Hrvatskoj. Neke od njih su nepoznavanje instituta franšize među poduzetni-cima i njezinih mogućnosti,

"Najčešći problemi bile su neadekvatne lokacije koje smo mo-rali odbijati te nerazumijevanje što znači poslovati pod istim standardom kvalitete", rekao je Andrija Čolak, jedan od osniva-ča trenutačno najbrže rastućeg franšiznog lanca "pommes fri-tes” barova u Hrvatskoj. Kaže kako u Hrvatskoj prosječan ugo-stitelj razmišlja poput trgovca, odnosno želi kupiti za što manje i prodati za što više, dok je u njihovu sustavu na prvome mjestu standard kvalitete koji se mora platiti da bi se moglo poslovati. Ulaskom u franšizno poslovanje, smatra Čolak, gubite moguć-nost 100-postotnog samostalnog odlučivanja o vašem poslu, ali zato dobivate sigurnost, definirane troškove, podršku i uigrani sustav koji je prebolio sve dječje bolesti. Ističe da je osim stan-dardnih stvari, poput dobrog proizvoda, cijene, promocije uslu-ge, za uspjeh franšize najvažnija standardizacija poslovanja.

Glavni problem najčešće je financiranje iskustVa u fRanšiznom PosloVanju

primatelja franšiza. Budu-ći da ne postoji registar, ne-mamo kontrolu nad time tko sve daje franšizu, a to znači da ne znamo ni je li to u skla-du s etičkim kodeksom Eu-ropske franšizne federaci-je, čiji smo član, te ispunjava li ta franšiza osnovne uvjete franšizibilnosti i repliciranja uspjeha, pa bi registar bio u interesu svih. Vjerujem da bi nam u realizacije projek-ta mnogo pomogla Hrvat-ska gospodarska komora, od koje ćemo i krenuti", objaš-njava Kukec.

"Problem je i što banke ne prave razliku između po-duzetnika koji posao zapo-činju samostalno i poduzet-nika koji posao započinju kupujući franšizu", objašnja-va Mirela Alpeza, voditeljica Centra za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek.

Naime, u svijetu posto-je banke koje imaju odje-le za franšizno poslovanje u sklopu kojih rade i franšizni brokeri. Kod nas banke čak ne žele prepoznati franši-zno poslovanje kao sigurni-ji način ulaska u poduzetniš-

miRela alPeza, voditelji-ca Centra za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek arhiva b.hr

andRija Čolak i denis Polić, osnivači lanca Surf n Fries arhiva business.hr

od 2012. Novi termindržavne matureGoran Sirovatka, ravnatelj Naci-onalnog centra za vanjsko vred-novanje obrazovanja, najavio je u ponedjeljak da će se od iduće godine državna matura polagati nakon završetka školske godine, priopćila je Agencija za odgoj i obrazovanje. Rezultati testova znat će se do 15. lipnja pa kasniji početak državne mature ni na koji način neće utjecati na upise na visokoškolske ustanove. H

zvijenu i posebnu školu za školovanje kadrova za rad u franšiznom sektoru.

uvjeti davanje franšize "Pozitivne strane za dava-telja franšize su brže širenje poslovanja uz manje novca i manji rizik. Ako pak franši-za nije dobro projektirana,

postoji mogućnost da inte-resi dviju strana u tom ugo-vornom odnosu nisu dobro balansirani pa se jedna stra-na razvija na štetu druge, što dugoročno dovodi do neza-dovoljstva i prekida ugovor-nog odnosa", objašnjava Mi-rela Alpeza.

No, da biste dobili franši-

zu, morate ispuniti određe-ne uvjete. Kukec objašnja-va kako neke franšize imaju čvrste kriterije kada je riječ o primateljima franšize. Neki žele velike renomirane tvrt-ke, neki jake master primao-ce koji bi dalje prodavali nji-hovu franšizu, a neki male poduzetnike. Nadalje, finan-cije nisu glavni uvjet za dobi-vanje franšize. Kukec tvrdi da je selekcija najvažniji fak-tor za uspjeh cijelog sustava.

"Vrlo je bitan faktor ‘lik i djelo’ potencijalnog prima-telja franšize, ima li podršku obitelji i menadžersko isku-stvo. Kaže se da je idealan franšizoprimac muškarac u srednjim godinama, ože-njen, s obitelji koja podrža-va njegov izbor te iskustvom srednjeg menadžmenta, ko-munikativan, spreman slije-diti sustav te da nije previše ekonomski neovisan", ističe Kukec.

U Hrvatskoj su najtraže-nije franšizne ponude mod-nih marki. To je, kaže Kukec, ciljana skupina ulagača koji računaju na poznati brend. Posrijedi su uglavnom fran-šize distribucije, a slijede ih franšize iz wellnessa/fitne-ssa. Najuspješnija po broju prodajnih mjesta je franši-za Fornetti peciva koja ima oko 500 franšizoprimaca. Tu su i franšize kurirskih službi i rent-a-cara te cije-li niz novinskih franšiza te one kvizova i televizijskih showova.

Poželite li se pridruži-ti tom popisu, educirajte se o prednostima i izazovima koje nosi ulazak u franšizno poslovanje, poručuju naši su-govornici, jer franšiza, među ostalim, znači najsigurniji bi-znis za početnike. Sanja Hrvojević Beganovićsanja.hrvojevic@business.hr

nedostatak prakse i povjere-nja, nepoznavanje područja s pravne i ekonomske stra-ne, nepostojanje zakonske regulative i franšiznog po-slovanja te nedostatak kon-zultanata i malo dobrih pri-mjera franšiznog poslovanja u Hrvatskoj.

kina predvodnik Po istraživanjima, franšizni sektor, unatoč recesiji, još uvijek generira više od 50 posto svjetske maloprodaje. Vodstvo po broju franšiznih brendova u zemlji od SAD-a (2200 brendova) su preuzeli Kina sa 4000 i Južna Koreja sa 2500 brendova. Na ljestvi-ci koja je obuhvatila podatke iz 40 zemalja svijeta Hrvat-ska se sa svojih 170 brendova nalazi na 36. mjestu ispred Češke, Kolumbije, Slovenije i Hong Konga. S obzirom na rast broja franšiza od 1 po-sto u posljednje dvije godi-ne, nalazimo se na 8. mjestu u Europi. U Europi je najviše radnih mjesta, oko 453.000, u franšiznom poslovanju otvoreno u Velikoj Britaniji, u Njemačkoj taj sektor zapo-

šljava 452.000 ljudi, u Polj-skoj oko 350.000, u Turskoj 252.000.

Prema neslužbenim po-dacima Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, kod nas je zaposleno samo 16.500 osoba, što jest važna broj-ka ako imamo u vidu da smo na začelju u Europi po broju franšiznih brendova. Istra-živanja pokazuje da, primje-rice, u Italiji 96 posto svih franšiznih brendova čine na-cionalni brendovi i mnogi od njih su izvozni - u Velikoj Bri-taniji 89 posto, u Francuskoj 89 posto, u Poljskoj 73 posto i Sloveniji 48 posto. Hrvatska se u tome nalazi na zadnjem mjestu sa svojih jedva 19 po-sto vlastitih brendova.

Egipatska vlada potpora-ma i olakšicama podupire taj sektor. Poljska je mnogo uložila uz pomoć USAID-a u popularizaciju, edukaciju i savjetovanje u tom sekto-ru. Njemačka, Finska, Fran-cuska i druge zemlje imaju posebne programe promoci-je i popularizacije tog sekto-ra, a Velika Britanija uz vrlo agresivnu promociju ima ra-

U franšizno poslovanje Robert Bilić ušao je prije 15 godina kada je postao prvi McDonald’s franšizer u Hrvatskoj. Kra-jem 2007.godine izišao je iz te franšize i uzeo franšizu Si-gnarama, koja se bavi izradom svih vrsta reklama i prin-tom velikog formata, a postoji na 850 lokacija u 52 zemlje. Kao glavni problem u franšiznom poslovanju s kojim se su-sretao navodi financiranje jer banke, kaže, nemaju sluha za podršku franšiznih startup biznisa. Za uspjeh u takvom po-slovanju kaže da je najvažnije slijediti poslovni model da-vatelja franšize, komuniciranje s njim, biti uporan i imati dovoljno novca. "Poželjno je da davatelj ima što više franšiznih jedinica. Franšize se mogu naći u vrijednosti od nekoliko tisuća do-lara do nekoliko milijuna. Kada nađete odgovarajuću franši-zu, vodite računa da imate novca i za 'working kapital', što je u stvari novac potreban za razdoblje dok ne postanete profitabilni. Dio franšizera propadne, ali ih je neusporedivo manje od onih koji samostalno krenu", zaključuje Bilić.

ljiljana kukec, predsjednica Hrvatske udruge za fran-šizno poslovanje arhiva business.hr

RobeRt bilić, vlasnik tvrtke Singarama arhiva business.hr

OGLAS