SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DORIS ŽIVIĆ

UTJECAJ NOVOUVEDENOG POREZA NA KAMATE NA ŠTEDNJU

NA OSOBNU ŠTEDNJU GRAĐANA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

UTJECAJ NOVOUVEDENOG POREZA NA KAMATE NA ŠTEDNJU

NA OSOBNU ŠTEDNJU GRAĐANA U REPUBLICI HRVATSKOJ

DIPLOMSKI RAD

Ovaj je rad sufinanciralo Sveučilište u Rijeci projektom 13.02.1.2.2.

Predmet: Usporedni porezni sustavi

Mentor: prof. dr. sc. Blažić Helena

Student: Doris Živić

Smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081124181

Rijeka, rujan 2015.

1

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................. 3

1.1. Problem i predmet istraživanja ................................................................................ 3

1.2. Radna hipoteza ........................................................................................................... 4

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ......................................................................................... 4

1.4. Metodologija ............................................................................................................... 4

1.5. Struktura rada ........................................................................................................... 4

2. POREZ NA DOHODAK U TEORIJI I PRAKSI RH, S NAGLASKOM NA

TRETMAN KAMATA............................................................................................................. 6

2.1. Što je dohodak? .......................................................................................................... 7

2.2. Dohodak od kapitala .................................................................................................. 9

2.3. Osnovni oblici poreza na dohodak ......................................................................... 10

2.4. Dimenzije utvrđivanja porezne osnovice ............................................................... 11

2.5. Porezne stope ............................................................................................................ 12

2.6. Tipovi oporezivanja dohotka .................................................................................. 14

2.7. Uvođenje oporezivanja kamata u hrvatski porezni sustav .................................. 15

3. EKONOMSKA VAŽNOST ŠTEDNJE I NJENA ANALIZA ZA RH ....................... 18

3.1. Definicija štednje ...................................................................................................... 18

3.2. Štednja u uvjetima inflacije .................................................................................... 19

3.3. Štednja u uvjetima deflacije .................................................................................... 20

3.4. Vrste štednje ............................................................................................................. 21

3.5. Kretanje štednje u Republici Hrvatskoj u zadnjih 10 godina ............................. 22

3.5.1. Verižni indeksi ukupne osobne štednje u zadnjih 10 godina ........................ 27

3.5.2. Bazni indeksi osobne štednje u RH ................................................................. 29

4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA .......................................................................... 32

4.1. Faze statističkog istraživanja .................................................................................. 32

4.2. Metodološka objašnjenja......................................................................................... 33

5. ANKETNO ISTRAŽIVANJE ........................................................................................ 35

5.1. Anketni upitnik ........................................................................................................ 35

5.2. Rezultati ankete ........................................................................................................ 36

2

5.3. Osobna štednja u Hrvatskoj i članicama EU ........................................................ 44

6. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 47

LITERATURA........................................................................................................................ 49

POPIS TABLICA ................................................................................................................... 53

POPIS GRAFIKONA............................................................................................................. 53

POPIS SLIKA ......................................................................................................................... 53

3

1. UVOD

Uvodom diplomskog rada, koji obrađuje temu Utjecaj novouvedenog poreza na kamate na

kunsku i deviznu oročenu štednju građana u Republici Hrvatskoj, dan je osnovni pregled pet

međusobno povezanih dijelova: problem i predmet istraživanja, hipoteza, svrha i ciljevi

istraživanja, metodologija i struktura rada. U nastavku se detaljnije prikazuju navedeni

dijelovi Uvoda.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Promjene koje se događaju na financijskom tržištu iz godine u godinu stavljaju svakog

građana pred izazov kako upravljati svojim novčanim sredstvima. Hoće li povjerenje prema

bankama od strane klijenata time porasti ili ne, ovisi o kojoj se izmjeni zakona radi, te je li

navedena izmjena vezana za dobrobit hrvatskog državljana kao pojedinca, ili same države.

Od 1. siječnja 2015. godine, u Republici Hrvatskoj je uveden porez na kamate na štednju, gdje

se pri tome misli na oporezivanje uprihođene kamate na uloženi novac, a ne na glavnicu

štednje. Mora se naglasiti da je oporezivanjem izuzet novac na tekućim računima,

investicijskim i mirovinskim fondovima te osiguravateljska društva. Što se tiče kamatnih

stopa na kratkoročne depozite stanovništva, u hrvatskim se bankama kreću između 2,5% i

3,5% , ovisno o valuti i roku ugovaranja, dok su u ostalim članicama Europske unije znatno

niže i to od 1,0% do 1,5%.

Iznos same stope poreza na kamate na štednju iznosi 12%, dok visina prireza ovisi o

prebivalištu vlasnika depozita.

Prilikom izrade diplomskog rada istraživanjem je omogućen prikaz kretanja oročenih depozita

u Republici Hrvatskoj, te se prikazuje kako je izmjena u Zakonu o porezu na dohodak utjecala

na oročenu štednju hrvatskih državljana.

Problem rada se temelji na istraživanju reakcije građana na izmjenu Zakona o porezu na

dohodak (NN 143/14), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. godine. Želi se dati odgovor

na pitanje je li uvođenje poreza na kamate na štednju ostavilo dublji trag na visinu oročenih

depozita u bankarskim institucijama. Predmet rada je istražiti teorijske i praktične probleme

oporezivanja kamata na štednju, te sustavno i jednostavno prikazati rezultate istraživanja.

4

1.2. Radna hipoteza

Proučavajući prethodno navedeni problem i predmet istraživanja, postavlja se osnovna radna

hipoteza: detaljnijim istraživanjem, i na temelju rezultata provedene ankete, može se tvrditi

da uvođenje poreza na kamate na štednju neće uvelike utjecati na moguća smanjenja

oročenih depozita u 2015. godini. Uz osnovnu radnu hipotezu, postavlja se i dodatna koja se

temelji na tvrdnji da poveći postotak građana nije uopće upoznat s novouvedenim porezom.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Glavna svrha rada je istražiti i potvrditi hipotezu nedovoljno istražene situacije na području

štednje nakon izmjene Zakona o porezu na dohodak. U svrhu istraživanja koriste se brojne

analize i statistike financijskih institucija na području Republike Hrvatske te kasnije, radi

usporedbe, i podaci vezani za članice Europske Unije. Prema izloženom problemu istraživanja

primarni cilj koji se postavlja je analizirati da li je novouvedeni porez na kamate na štednju

utjecao na vrijednosti oročenih depozita stanovništva u prvih pet mjeseci 2015. godine, te je li

on glavni razlog smanjenja, ili povećanja visine štednje građana RH.

1.4. Metodologija

U radu su korištene znanstvene metode indukcije, dedukcije, metoda zapažanja, metoda

sinteze, metoda generalizacije te metoda dokazivanja. Analiza je vršena pomoću empirijskih i

teorijskih podataka.

1.5. Struktura rada

U prvom dijelu je definiran problem i predmet istraživanja, radna hipoteza, svrha istraživanja i

metode koje su korištene u istraživanju. Također je postavljena glavna hipoteza koja će se

dokazati ili odbaciti kroz istraživanje u ovom radu.

U drugom dijelu rada opširnije se opisuje što je porez, dohodak, koji su oblici poreza na

dohodak i visine poreznih stopa jer su navedeni pojmovi usko povezani sa samim

provedenim istraživanjem.

5

Shodno tome, u trećem je dijelu prikazana povezanost teorije i praktičnog dijela te se na

osobno odabranom primjeru objasnio postupak oporezivanja kamata na štednju.

U četvrtom dijelu detaljnije se opisuju metode koje su korištene u istraživanju za dobivanje

konačnih rezultata.

U središnjem dijelu rada značaj je stavljen na detaljniju analizu štednje, kako u uvjetima

inflacije, tako i u uvjetima deflacije. Povezano time, sustavan proces proučavanja osobne

štednje građana u Republici Hrvatskoj proveden je anketnom metodom istraživanja.

Pomoću prikupljenih podataka izračunati su verižni i bazni indeksi kako bi se uvidio trend

kretanja ukupnih oročenih depozita u bankarskim institucijama u Republici Hrvatskoj.

Radi lakšeg i preglednijeg uvida u kretanju depozita, grafički su prikazana razdoblja koja

bilježe pad, a koja rast štednje u zadnjih 10 godina.

Na samom kraju, u posljednjem dijelu rada, cjelokupna analiza, provedena u Republici

Hrvatskoj, uspoređena je s kretanjem osobne štednje u zemljama članicama Europske Unije

te su se na temelju istraživanja potvrdile postavljene hipoteze, kako osnovna tako i dodatna.

6

2. POREZ NA DOHODAK U TEORIJI I PRAKSI RH, S NAGLASKOM NA

TRETMAN KAMATA

Iako ima mnogo definicija i objašnjenja o samom porezu na dohodak, najjednostavnijim

riječima može se reći da je porez na dohodak porez koji se direktno nameće na dohodak osobe

ili domaćinstva koji bi trebali snositi porezni tretman, najčešće progresivnim poreznim

stopama.

Porez na dohodak (eng. Personal Income Tax) je porezni oblik koji obuhvaća dohodak svih

fizičkih osoba te on ima značajnu ulogu kao elastični i djelotvorni instrument ekonomske i

socijalne politike neke države, a posebice je aktualna i zanimljiva njegova velika financijska

izdašnost (Sever, 1995).

Razlog uvođenja prvog oblika poreza na dohodak bio je manjak sredstava za ratovanje Velike

Britanije s Francuskom. William Pitt mlađi već u 18. stoljeću uvodi cedularni oblik poreza na

dohodak i time započinje razvoj teorije oporezivanja dohotka (Wikipedija, 2015).

Ono što obilježava porez na dohodak je činjenica da je osnovica odnosno objekt poreza sam

dohodak, oporezivanje se vrši na neto dohotku i neovisan je od količine trošenja dohotka i

izvora od koje se ostvaruje. Također porez na dohodak je skup porez kako za samu državu

tako i za poreznu administraciju.

Bitna karakteristika spomenutog poreza je pravednost oporezivanja jer se može dobro

prilagoditi sposobnosti plaćanja pojedinca i domaćinstva odnosno postiže se pravednija

raspodjela dohotka nakon oporezivanja nego prije samog oporezivanja. Stoga se može reći da

je on superioran u odnosu na ostale poreze.

Način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak određuje se prema odredbama Zakona o

porezu na dohodak.

7

2.1. Što je dohodak?

Kako bi se na najlakši način definirao porez na dohodak, prvo će se objasniti što je u stvari

dohodak. Shanz smatra da se dohodak definira kao razlika (prirast) u imovini (bogatstvu)

između krajnjeg i početnog stanja (tzv. «teorija vremena»). Definiran kao prirast, dohodak

postaje neovisan o učestalosti, realizaciji ili izvoru. Prateći Shanza, američki sljedbenik Haig

definira dohodak kao "povećanje snage za zadovoljenje potreba u određenom periodu, koju

čini novac ili bilo koje materijalno sredstvo koje se može novčano vrednovati". Za razliku od

Haiga, Tipke (1981) prema Blažić (2006) govori kako američki sljedbenik, Simons daje

definiciju dohotka kao "algebarski zbroj tržišne vrijednosti potrošnje i promjene u vrijednosti

imovine između početka i kraja određenog razdoblja" (str. 17). Sintetizirajući navedene

teoretičare, suvremena je znanost o javnim financijama prihvatila tzv. Schanz-Haig-

Simonsovu koncepciju (S-H-S dohodak), koja se češće označava izrazom "sveobuhvatni

dohodak" (Blažić, 2006, str. 17).

Povezujući navedene definicije, ovaj je koncept moguće analizirati s dva različita stajališta, i

to sa stajališta korištenja ekonomske snage te sa stajališta njezinog formiranja. U prvom se

slučaju temelji na zbroju tekuće (stvarne) potrošnje i štednje u određenom vremenskom

razdoblju, što se može prikazati formulom:

gdje Y označava dohodak,

C potrošnju, a

ΔW promjenu u neto bogatstvu (Blažić, 2006).

Kao što Blažić (2006) kaže:

"Da bi se dohodak mogao konkretno utvrditi, treba mu prići sa stajališta njegovog

formiranja. Ovdje teorija prirasta govori o inicijalnom prirastu bogatstva u smislu

prirasta potencijalne potrošnje, odnosno mogućnosti potrošnje (ekonomske snage), bez

obzira na to na koji se način i iz kojih izvora ona stječe. Nadalje, bitna je mogućnost

korištenja, a ne njezino stvarno korištenje, kao što je to slučaj kada je potrošnja

pokazatelj porezne sposobnosti" (str. 18).

8

Polazeći od teorijske definicije, fiskalnog stanovništva, dohodak se prema Zakonu o porezu na

dohodak (2001) definira kao razlika primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja,

koji se utvrđuju načelom blagajne, tj. tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata.

Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 143/14) kada je riječ o primicima, tu se

podrazumijevaju sva dobra koje je porezni obveznik prikupio u poreznom razdoblju, kao što

su: novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo. Pripisuju se onoj osobi koja ih je ostvarila,

no u slučaju prestanka porezne obveze, taj primitak se snosi na osobu kojoj se, na temelju

njihovog priljeva, povećava gospodarstvena snaga (pravnom sljedniku).

S druge strane, izdacima se smatraju svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog

razdoblja radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka. Oni se pripisuju onoj

fizičkoj osobi, kojoj se pripisuju i primici od gospodarstvene djelatnosti, bez obzira tko ih je

učinio.

Također, treba naglasiti da se izdacima ne smatraju oni izdaci koji se ne mogu jasno odvojiti

od osobnih izdataka, niti izdaci koji su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika,

ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su:

a) porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi,

b) izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u

osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka.

Prateći ovu definiciju može se reći da dohodak predstavlja novčane iznose koje neka osoba

ostvaruje, neovisno o tome radi li se o:

a) dohotku od nesamostalnog rada,

b) dobiti od samostalnog rada,

c) dohotku od imovine i imovinskih prava,

d) dohotku od kapitala te

e) dohotku od osiguranja.

9

Kako je ovaj rad temeljen na istraživanju rezultata nastalih nakon uvođenja poreza na kamate

na štednju, orijentacija je okrenuta prema dohotku od kapitala.

2.2. Dohodak od kapitala

Što se tiče RH, dohodak od kapitala je preusko definiran odnosno namjerno se ne oporezuju

mnogi dohoci od kapitala. Kao što se već u prethodnom poglavlju objasnio S-H-S dohodak,

koji obuhvaća sve dohotke od kapitala, tu se može naznačiti da postoji i drugi model, odnosno

potrošni (i to alternativni) model, koji je potpuno suprotne naravi u odnosu na prvi model, tj.

on isključuje sve dohotke od kapitala, zajedno s kamatama u užem smislu. Odnosno, sve

kamate, dividende, financijski kapitalni dobici predstavljaju, u principu, pasivan dohodak od

kapitala, dok dohodak obrtnika, kao i dobit poduzeća, spadaju u aktivan dohodak. Elementi

dohodovnog koncepta bili su sadržani i u novom sustavu oporezivanja dohotka u Hrvatskoj,

pa su, prije svega, od 1994. do 2001. godine, uz dohotke od rada, bili oporezivi i dohoci od

imovine i imovinskih prava (Šimović, 2001). Pojam suprotan dohotku od kapitala je dohodak

od rada. Ono što spada u dohodak od kapitala jest: dohodak od nekretnina, primici po osnovi

kamata, kapitalni dobici (realni i financijski), najamnine od davanja u poslovni zakup

pokretnih stvari, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, primici

ostvareni u pravima, stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost i slično (Švaljek,

2005).

Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 143/14), dohodak od kapitala utvrđuje se kao

primitak po osnovi kamata, kapitalnih dobitaka, udjela u dobiti članova uprave trgovačkih

društava ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, izuzimanja imovine i

korištenja usluga od strane članova trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene isplate

dobiti), na teret dobiti tekućeg razdoblja. Stoga u dohodak od kapitala prema članku 30 (NN

143/13) smatraju se sljedeći primici i kamate:

a) primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu na koje se

plaća predujam poreza na dohodak po stopi od 15% (plus prirez).

10

b) izuzimanja imovine i korištenje usluga od vlasnika i suvlasnika poduzeća za njihove

osobne potrebe, na što se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku, po stopi od

35% (plus prirez).

c) primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika, koje ostvaruju

dodjelom, ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, na koje se plaća predujam poreza

na dohodak po odbitku od 15% (plus prirez).

d) kamate na koje se plaća predujam poreza na dohodak po odbitku, po stopi od 35%

(plus prirez).

e) kamate na štednju, uzevši u obzir, da je tu izuzet novac, koji se drži na tekućim

računima, investicijskim i mirovinskim fondovima te u osiguravateljskim društvima.

Prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 127/00), osnovica za oporezivanje dohotka od

kapitala jest cjelokupni dohodak ostvaren po svim navedenim osnovama, bez priznavanja

izdataka. Porez na dohodak od kapitala plaća se u obliku predujma poreza po odbitku, tj.

isplatitelj pri svakoj isplati dohotka od kapitala mora uplatiti predujam poreza na tako ostvaren

dohodak. Uplaćeni se predujam poreza smatra konačno uplaćenim porezom na godišnjoj

razini, pa porezni obveznici ne moraju za taj dohodak podnositi godišnju poreznu prijavu.

2.3. Osnovni oblici poreza na dohodak

U razvijenim poreznim sustavima razlikuju se tri osnovna oblika poreza na dohodak (Jelčić,

Bo., Jelčić, Ba., 1998, str. 179-180):

1) Engleski (britanski) oblik poreza na dohodak, kod kojeg se dohodak fizičkih

osoba najprije oporezuje primjenom proporcionalnog općeg poreza na dohodak na

pojedine dijelove dohotka, i zatim se oni dohoci, koji prelaze neki utvrđeni iznos,

oporezuju primjenom dodatnog progresivnog poreza. U ovom slučaju radi se o

analitičkom oporezivanju pojedinih dohodaka, odnosno prihoda tzv. cedula, pa se

ovaj oblik poreza naziva još cedularnim, analitičkim odnosno parcijalnim porezom

11

na dohodak. Ovakav način oporezivanja je karakterističan za ranije stadije razvoja

poreznog sustava, te je posebno bio karakterističan za bivše sustave tranzicijskih

zemalja (Blažić, 2006, str. 21). Hrvatska ga je koristila do 1993. godine.

2) Germanski (sintetički) oblik poreza na dohodak sastoji se u tome da se ukupni

dohodak oporezuje primjenom jednog jedinstvenog progresivnog poreza, s time da

se u obzir uzimaju osobna svojstva poreznog obveznika. S obzirom na to da se u

ukupni dohodak sintetiziraju različite vrste dohotka, ovaj tip se još naziva

sintetički, ili jedinstveni porez na dohodak.

Prvi put je u fiskalnu praksu uveden 1881. godine u Njemačkoj. Smatra se da ovaj

model oporezivanja najbolje odgovara slobodnom poduzetništvu i tržišnom

gospodarstvu, pa je to i bio razlog da su ga mnoga gospodarstva uvela u svoje

fiskalne sustave, kao i Republika Hrvatska. Također, smatra se da je ovaj model i

veoma izdašan porez na dohodak. Osim toga, pravedan je i univerzalne naravi, jer

se odmjerava zavisno od cjelokupne porezne snage poreznog obveznika, odnosno

poreznog domaćinstva. Primjenjuje se u većini zemalja, pa tako i u Hrvatskoj

od 1993. godine.

3) Romanski oblik poreza na dohodak karakterizira oporezivanje pojedinih dijelova

dohotka cedularnim (analitičkim) porezima, odnosno on je kombinacija britanskog

i germanskog oblika. Dio dohotka se oporezuje proporcionalnom,

progresivnom poreznom stopom ili kombinacijom tih dvaju stopa. Dopunskim

porezom se oporezuje ukupan dohodak primjenom progresivne porezne stope ako

prelazi zakonom utvrđenu visinu.

2.4. Dimenzije utvrđivanja porezne osnovice

Mijatović (2007) napominje kako prilikom uvođenja porezne osnovice postoje četiri osnovne

dimenzije, temeljem kojih se utvrđuje porezna osnovica, a to su: prostorne, stvarne, osobne i

vremenske. Na čemu se temelje navedene dimenzije, reći će se u nastavku poglavlja.

12

1) Prostorna dimenzija, odnosno teritorijalno načelo, temelji se na prostoru

unutar kojeg se oporezuje dohodak. Što se ove dimenzije tiče,

rezident Republike Hrvatske obavezan je plaćati porez na dohodak kojeg je

ostvario u RH, dok se kod nerezidenata oporezuje samo onaj dio, koji je

ostvaren u Republici Hrvatskoj, uz uvjet da mora minimalno pola godine

djelovati u Republici Hrvatskoj.

2) Stvarna dimenzija se bavi pitanjem što točno ulazi u dohodak.

3) Osobna dimenzija utvrđuje poreznog obveznika, te se dohodak veže za fizičku

osobu koja ga plaća.

4) Vremenska dimenzija određuje vrijeme ostvarivanja dohotka. Većim dijelom

se dohodak određuje godišnje, ali se predujmovi ipak plaćaju u mjesečnim

kategorijama.

2.5. Porezne stope

Poreznu stopu se može definirati kao postotak ubranog poreza u odnosu na neku fiksnu

poreznu osnovicu, koja se mijenja ovisno o prirodi samog poreza.

Kada se proučavaju porezne literature, većinom se porezne stope dijele na nekoliko vrsta,

kao što su (Kesner Škreb, 1997):

a) Zakonska porezna stopa

Zakonska porezna stopa se utvrđuje na temelju zakona o oporezivanju dohotka,

odnosno dobiti. Većinom se ekonomski zaključci izvode na temelju visine

zakonske porezne stope što ukazuje na ograničenost dometa porezne stope u

analitičke svrhe.

b) Prosječna porezna stopa

Prosječna porezna stopa se određuje kao udio poreza na dohodak od dohotka koji

se oporezuje, a on se izračunava oduzimanjem poreznih olakšica i oslobođenja od

13

zarađenog dohotka. Visinu ove porezne stope, kao i zakonske porezne stope,

određuju i ostale osobine poreznog sustava, koje u konačnici također utječu na

određivanje visine iznosa plaćenog poreza.

c) Efektivna tj. stvarna porezna stopa

Efektivna ili stvarna porezna stopa prikazuje stvarnu poreznu obvezu poreznog

obveznika. Određuje se kao udio ubranog poreza u dohotku prije samog

oporezivanja, a ne kao postotak od dohotka koji se oporezuje, odnosno koji je u

potpunosti ostvaren. Efektivna porezna stopa izražava stvarni i ekonomski

porezni teret pojedinca ili poduzeća, za razliku od prosječne porezne stope koja

isti iznos ubranog poreza stavlja u odnos s dohotkom umanjenim za porezna

oslobođenja i olakšice.

S druge strane razlika između zakonske i stvarne porezne stope javlja se zbog

zakonski propisanih poreznih olakšica i poreznih oslobođenja, kojima se

umanjuje porezna osnovica, ali i zbog izbjegavanja podmirivanja porezne obveze

tj. porezne evazije.

d) Granična porezna stopa

Granična porezna stopa se primjenjuje pri oporezivanju dohotka u najvišem

poreznom razredu, kada se porez na dohodak ubire progresivnim stopama.

e) Osnovna porezna stopa

Porez na dohodak često se ubire prema progresivnim poreznim stopama, što znači

da se veći dohoci pojedinca oporezuju po višim stopama dok se u drugim

sustavima dohoci oporezuju jednom fiksnom stopom, a oni poveći dohoci po

višim stopama. Stopa po kojoj se oporezuje najširi porezni razred naziva se

osnovnom poreznom stopom.

Nesuglasice koje nastaju oko ekonomske interpretacije poreznih stopa mogu se, na primjer,

pokazati pomoću različitih poimanja progresivnosti nekog poreznog sustava. No, u poreznoj

literaturi obično se koristi prosječna porezna stopa da bi se dobio odgovor na pitanje je li

neki porezni sustav proporcionalan, regresivan ili progresivan.

14

Proporcionalan porezni sustav se temelji na istovrijednosti, odnosno plaćeni porez i dohodak

su u konstantnom odnosu, bez obzira o kojoj se visini dohotka radi.

Dok je proporcionalni porezni sustav vrlo jasan, regresivni i progresivni su nešto složeniji i

zbunjujući. Kod definiranja regresivnosti i progresivnosti obično se upotrebljava prosječna

porezna stopa, odnosno udio plaćenog poreza u dohotku prije oporezivanja.

Stoga, sustav je progresivan kada prosječna porezna stopa raste s porastom dohotka, a

obrnuto tome, ako pak prosječna porezna stopa opada s porastom dohotka, sustav je

regresivan. Zbrka se javlja u trenutcima kada se progresivnost i regresivnost određuju

pomoću graničnih poreznih stopa (promjena plaćenog poreza u odnosu na promjenu

dohotka).

2.6. Tipovi oporezivanja dohotka

Kao što se već u prethodnom dijelu rada napomenulo, postoje dva koncepta dohotka (S-H-S

dohodak i potrošni dohodak). U ovom dijelu bitno je više pažnje posvetiti drugom konceptu.

On ističe da je potrošnja, za razliku od dohotka, relevantan pokazatelj porezne sposobnosti,

te da je nepravedno dvostruko oporezivati štednju - jednom u trenutku njezinog formiranja

odnosno kao početni dohodak iz kojega se formira štednja i drugi put u trenutku nastanka

prinosa od te štednje, koja postaje sastavni dio dohotka idućeg vremenskog razdoblja

(Blažić, 2006).

Naime da se izbjegne navedeni nedostatak, postoje dva modela potrošnoga koncepta (Blažić,

2006):

1) Standardni ili dohodovni model potrošnog koncepta

Kod ovog modela tekuća štednja se odbija od dohotka, odnosno ona se ne oporezuje,

i ovaj model u poreznu osnovicu uključuje sve dohotke od kapitala zajedno s

kamatama.

2) Alternativni model potrošnog koncepta

U ovom modelu od dohotka se ne oporezuju, već se izuzimaju svi dohoci od kapitala

– kamata u širem smislu. Eksplicitno, iz oporezivanja, ovaj model isključuje sve

15

dohotke od kapitala, pa tako i kamate u njihovom užem tj. konkretnom, praktičnom

smislu.

Negdje na pola puta između dohodovnog i alternativnog potrošnog modela je tzv. dualni

porez na dohodak, koji sve oporezuje, pa tako i kamate po jednoj poreznoj stopi

(proporcionalno), odnosno, on ne izuzima iz oporezivanja dohotke od kapitala. Postoji

dakle, privilegiran tretman svih kamata, i još šire, svih dohodaka od kapitala. U praksi se

javlja znatna hibridnost u modelima. Gotovo nigdje nisu primijenjeni čisti modeli, pa čak ni

u tretmanu kamata. Stoga se kamate ne tretiraju u potpunosti prema S-H-S konceptu. No, to

ne znači da se za sve dohotke od kapitala primjenjuje proporcionalnost (dualni porez na

dohodak) ili izuzeće (potrošni koncept – njegov drugi tzv. alternativni model). Riječ je o

tome da se javlja površna hibridnost, što znači da se pojedine kamate blaže oporezuju (u

pravilu po proporcionalnim stopama) – element dualnosti, dok se drugdje pojedine kamate

izuzimaju - element drugog («alternativnog») modela potrošnog koncepta (Blažić, 2006).

2.7. Uvođenje oporezivanja kamata u hrvatski porezni sustav

Promjene u Zakonu o porezu na dohodak (NN 143/14), koje su stupile na snagu od 1. siječnja

2015. godine, djelovale su i na definiciju kamata kao kategoriju dohotka od kapitala, te se

"kamatama smatraju primici od potraživanja svake vrste, a osobito":

a) "primici od kamata na kunsku i deviznu štednju (po viđenju, oročenu ili rentnu

štednju, uključujući i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad

visine uloženih sredstava)",

b) "primici od kamata po vrijednosnim papirima",

c) "primici od kamata po osnovi danih zajmova",

d) "primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata,

ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili prihoda

investicijskog fond".

16

Dakle, u dohodak od kapitala, osim kamata po osnovi danih zajmova i kredita, također

spadaju i druge vrste kamata koje ostvaruju fizičke osobe, kao što su kamate na kunsku i

deviznu štednju, te kamate po vrijednosnim papirima (osim od obveznica). Iznos porezne

stope po kojoj se oporezuju kamate na štednju iznosi 12%.

U tablici 1 prikazat će se koliko se iznos kamata promijenio nakon uvedenog poreza na

kamate na štednju u iznosu od 12%.

Kao visinu glavnice odabran je proizvoljni iznos od 55.000,00 kn, a za rok oročenja je

određeno razdoblje od jedne godine. Shodno tome, uzeta je efektivna kamatna stopa u visini

od 3,25% koju nudi Erste banka.

U tablici 1 korišteni podaci su proizvoljno odabrani od strane studentice, kako bi se na

najjednostavnijem primjeru prikazala razlika dobivene kamate prije 1. siječnja 2015. godine, i

nakon što je uveden porez na kamatu na štednju.

Visina prireza određuje se po mjesto prebivališta vlasnika depozita, a u ovom primjeru uzeti

su gradovi Zagreb i Rijeka.

Tablica 1: Primjer oporezivanja kamata na štednju od 1.1.2015. godine koristeći efektivnu

kamatnu stopu koju nudi Erste banka

Zagreb (18%) Rijeka (15%)

1. Iznos depozita 55.000,00 kn 55.000,00 kn

2. Rok oročenja 1 godina 1 godina

3. Efektivna kamatna stopa (Erste banka) 3,25% 3,25%

4. Iznos kamate prije plaćanja poreza i prireza 1.787,50 kn 1.787,50 kn

5. Porez 12% (12% * 4) 214,50 kn 214,50 kn

6. Prirez (% ovisi o prebivalištu klijenta * 5) 38,61 kn 32,18 kn

7. Ukupan porez i prirez (5 + 6) 253,11 kn 246,68 kn

8. Kamate za isplatu (4 - 7) 1.534,39 kn 1.540,82 kn

Izvor: Rad studentice prema podacima iz vlastitog odabira

Iz tablice 1 jasno se može vidjeti za koliko se smanjila dobivena kamata od glavnice nakon što

se na početni iznos kamate izvršilo oporezivanje poreznom stopom od 12%.

17

Početni iznos kamate od 1.787,50 kn dobio se tako što se vrijednost glavnice od 55.000,00 kn

pomnožila s visinom kamatne stope od 3,25%.

Kako je od 1. siječnja 2015. godine uveden porez na kamate na štednju, potrebno je iznos

kamate pomnožiti sa spomenutom poreznom stopom od 12%, i time se dobiva vrijednost

poreza koji zajedno s prirezom od 18% ako klijent prebiva u gradu Zagrebu te od 15% ako

vlasnik depozita živi u Rijeci, umanjuje početni iznos kamate na štednju.

Nakon cjelokupne razlike, izračunala se konačna vrijednost kamate na štednju u visini od

1.534,39 kn, koju će zagrebački štediša dobiti nakon što odluči godinu dana čuvati 55.000,00

kn u banci koja nudi kamatnu stopu na štednju od 3,25%, što se jasno može vidjeti u tablici 1,

dok će riječki štediša ostvariti nešto višu kamatu u iznosu od 1.540,82 kn zbog nižeg prireza.

U protivnom, prije nego što je uveden navedeni porez na kamate na štednju, oba štediša bi

dobili 1.787,50 kn kamata, odnosno, nakon 1. siječnja 2015. godine njihova ''zarada'' od

štednje se smanjila za 214,50 kn.

Također, treba navesti kamate koje se ne smatraju kamatama od kojih se utvrđuje dohodak

od kapitala, odnosno prema Zakonu o porezu na dohodak (NN 143/14) "kamate koje ne

podliježu oporezivanju smatraju se":

a) "zatezne kamate",

b) "naplaćene kamate po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalne i područne

samouprave",

c) "kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su

ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija i to najviše u visini

koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju. Navedeno izuzeće se primjenjuje

ukoliko je kamata za pologe po viđenju manja od najmanje kamate za oročenu štednju,

odnosno ukoliko iznosi najviše do 0,5% godišnje",

d) "primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti

obveznica",

e) "primici po osnovi prinosa na životno osiguranje s obilježjem štednje (isplaćena

naknada iznad uplaćenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog

mirovinskog osiguranja".

18

3. EKONOMSKA VAŽNOST ŠTEDNJE I NJENA ANALIZA ZA RH

3.1. Definicija štednje

Jednom je jedan od najvećih rimskih govornika, Marko Tulije Cicero, rekao: ''Štednja je veliki

prihod'' (Bebek i Santini, 2005, str. 16). No danas se mnogi ne bi složili s njim. Svatko je u

mogućnosti štedjeti, no bitno je kako. Iz godine u godinu, potrošnja i zaduživanje iznad

vlastitih mogućnosti postali su načinom života kako pojedinca tako i zajednice općenito. Stoga

je jedino rješenje bilo da se počne razmišljati o štednji. Mnogi imaju iskrivljene poglede na

štednju. Prvenstveno smatraju da, zbog prevelikih tekućih troškova i nedovoljnog dohotka,

nisu u mogućnosti čuvati novac za "bolje sutra". Stoga će prije posegnuti za podizanjem

kredita, te smanjivati potrošnju zbog otplate rata, umjesto da se odluče za obrnutu varijantu.

Naravno, da bi štednja bila što efikasnija, potrebno ju je dobro i pametno isplanirati, voditi

računa o roku štednje, visini kamatne stope, načinu raspolaganja kamatama, načinu uplate

uloga te odabiru u kojoj valuti će se štedjeti (Bebek i Santini, 2005).

Općenito, štednju se može definirati kao čuvanje novca ili nekih drugih materijalnih dobara.

Proces štednje započinje efikasnim raspolaganjem novca tijekom potrošnje, te se temelji na

pitanju koliko je građanin spreman potrošiti svoj vlastiti novac, a koliko sačuvati kako bi

nakon određenom vremenskog razdoblja "zaradio" dodatni novac od novca koji je sačuvao.

Bitno je odrediti korisno trošenje od manje korisnog u odnosu na druge potrebe.

Stoga štednja može biti materijalna, novčana, kolektivna, individualna, dobrovoljna ili

prisilna. Zbog njezinog velikog značenja kako za društvo tako i za zemlju, pojedinačno,

potrebno je voditi brigu o racionalnoj iskorištenosti same štednje (Wikipedija, 2015).

Najviše je rasprostranjena štednja novca, i to redovitim ulaganjem novca u štedne

ustanove, banke ili poštanske štedionice. Stoga, navedene štedne ustanove izdaju posebne

štedne knjižice.

Što se tiče međunarodnog okvira, 1924. godine u Milanu je osnovan Međunarodni institut za

štednju, te je shodno tome i uveden Svjetski dan štednje, koji se slavi 31. listopada.

19

Povodom tog slavlja, štedišama se dodjeljuju različite nagrade, beneficije i slično, a osnovan

je s ciljem popularizacije štednje širom svijeta.

Također svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres

štedioničara, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize, koju je

prouzrokovao Prvi svjetski rat, te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj

(Wikipedija, 2015).

3.2. Štednja u uvjetima inflacije

U uvjetima kada cijene roba rastu, građani i poduzeća smanjuju svoju štednju, jer za istu

količinu novca, iz dana u dan mogu dobiti sve manje robe. Stoga, kako bi navedenu situaciju

najbolje "iskoristili", novac nastoje čim prije potrošiti, ili ga promijeniti u stranu valutu, što u

konačnici rezultira rastom obrtaja novca, te se time stopa inflacije dodatno povećava.

Radi sprečavanja navedene situacije, kamata na štednju treba biti viša od stope inflacije i

kontinuirano tim potezom, vratila bi se motiviranost za štednju. Shodno tome, smanjuje se

broj obrtaja novca, što dovodi do smanjenja inflacije i stabilizacije same privrede.

Povezano s time, bitno je spomenuti Fisherovu jednadžbu, koja kaže da je nominalna kamatna

stopa i jednaka realnoj kamatnoj stopi ir, uvećanoj za stopu očekivane inflacije odnosno

Fisherova jednadžba glasi:

,

pri čemu su značenja spomenutih varijabli sljedeća:

= nominalna kamatna stopa,

realna kamatna stopa,

stopa očekivane inflacije.

Koristeći elemente Fisherove jednadžbe, također se može odrediti vrijednost realne kamatne

stope, odnosno ona je jednaka nominalnoj kamatnoj stopi umanjenoj za očekivanu stopu

20

inflacije: . Jedan od utjecaja pojačanog zaduživanja i smanjenih poticaja za

davanjem kredita može biti pad realnih kamatnih stopa (Mishkin, 2010).

Ukratko, odnos između nominalnih kamatnih stopa, realnih kamatnih stopa i očekivane

inflacije naziva se Fisherov efekt, koji tvrdi da nominalne kamatne stope na financijskim

tržištima moraju investitorima nadoknaditi svaku smanjenu kupovnu moć posuđenih

sredstava, u trenutku inflacijskih promjena u cijeni, i dodatne premije iznad očekivane stope

za sadašnju oportunitetnu potrošnju (Cornett i Saunders, 2006).

3.3. Štednja u uvjetima deflacije

U uvjetima deflacije, motivacija za štednjom se povećava, jer štediše i poduzeća mogu s

manjom količinom novca kupiti više robe. Takav korak smanjuje broj obrtaja novca,

povećava deflaciju, smanjuje potražnju za robama, smanjuje prodaju i proizvodnju, što

dovodi do smanjenja dohotka stanovništva i povećava stopu nezaposlenosti, što u konačnici

može izazvati tešku privrednu krizu, jer se radi o paradoksu štednje.

Ukoliko se površno gleda na deflaciju, ona običnom čovjeku izgleda poželjna, jer robe i

usluge postaju jeftinije zbog pada cijena, no u globalu, deflacija je vrlo opasna za nacionalnu

ekonomiju. Kako dolazi do "mršavljenja" cijena, država donosi izmjene u Zakonima, kako bi

se održala stabilnost nacionalne ekonomije te nadoknadilo prihode nekih drugih poreza koje

gubi zbog deflacije. Nakon što je ekonomska kriza zahvatila i Republiku Hrvatsku, utjecaj

deflacije ostavio je trag na poreznu politiku države. Razlog uvođenja poreza na kamatu, koji

je sastavni dio poreza na dohodak, je prvenstveno načelo porezne pravednosti, a tek onda

"hlađenje" tržišta. Kako je tržište u vrijeme deflacije već dovoljno hladno, rješenje za

nadoknađivanjem izgubljenih prihoda država pronalazi u izmjeni Zakona o porezu na

dohodak (NN 143/14). Stoga, većina država ima porez na kamate na štednju, pa tako od 1.

siječnja 2015. godine i RH, s time da su od tog poreza izuzete namjenske štednje kao što su

štednja za kupnju kuća, školovanje djece i sl.

Radi smanjenja štednje, u uvjetima kada cijene roba padaju, postoji rješenje da štediše ulažu

u osnivanje poduzeća, kupnju dionica ili bilo koji drugi oblik štednje vezan za materijalnu

imovinu.

21

3.4. Vrste štednje

Podjelu štednje se može odrediti prema više kriterija, no pod osnovnu podjelu prvenstveno

spada štednja po viđenju (a vista štednja) i oročena štednja. Što se tiče roka dospijeća, štednja

po viđenju ga nema dok se kod oročene štednje, građani ili poduzeće odriču likvidnosti na

određeno ugovoreno vrijeme (Anonimno, 2014). Prema autoru Katunariću (1998)

"depozitima po viđenju smatraju se sva novčana sredstva položena kod banke kojima

deponent može raspolagati bez ograničenja" (str. 181).

Prema mogućnosti raspolaganja štednja se dijeli na oročene depozite uz otkazni rok gdje se

depozitom može raspolagati po isteku roka od kada štediša banci otkaže depozit i to pisanim

putem. Kad se depozitom raspolaže nakon isteka zadanog roka prilikom deponiranja

sredstava onda je riječ o oročenoj štednji (ŠtednjaBlog, 2011).

Također postoji nekoliko vrsta oročene štednje ovisno o rokovima uplaćivanja sredstava i

stimulativnim kamatnim stopama. Stoga postoji klasična oročena štednja gdje se depozit

uplaćuje jednokratno te štediša nakon isteka roka oročenja može preuzeti taj isti iznos uvećan

za kamate. Kod rentne štednje situacija je malo drugačija što se tiče isplaćivanja kamata.

Depoziti se uplaćuju jednokratno kao i kod obične štednje, dok se kamate isplaćuju

višekratno tijekom godine.

Otvorena štednja je najfleksibilnija, odnosno karakterizira ju mogućnost uplaćivanja depozita

cijelo oročeno vrijeme s time da banke ograničavaju minimalan iznos uplate.

Prema vrsti sredstava, štednja može biti u domaćoj valuti (u kunama) i u stranim valutama.

Kod kunske štednje postoji klasična kunska štednja gdje uplate i isplate sredstava moraju biti

u domicilnoj valuti (kunama) ili kunska štednja uz valutnu klauzulu gdje se i depozit i kamata

isplaćuju u kunskoj protuvrijednosti eura po tečaju HNB na dan isplate. Na taj način se

osigurava vrijednost novca uslijed inflacije i sukladno tome izbjegavaju se troškovi

konverzije valuta. Štednja u stranoj valuti je za zemlje s visokom inflacijom i zemlje u

kojima stanovništvo osigurava zaštitu od mogućeg gubitka vrijednosti svojih sredstava.

22

3.5. Kretanje štednje u Republici Hrvatskoj u zadnjih 10 godina

U daljnjem dijelu prikazat će se visina ukupnih oročenih depozita stanovništva kod

bankarskih institucija zadnjih deset godina te stanje u prvih pet mjeseci 2015. godine.

Razdoblje od deset godina odabrano je s razlogom kako bi se uvidjela situacija prije

ekonomske krize te visina depozita bankarskih institucija nakon 2008. godine i kako su

građani Republike Hrvatske nastavili sa štednjom nakon uvođenja poreza na kamate na

štednju od 1. siječnja 2015. godine.

U tablici 2 korišteni podaci preuzeti su sa stranice Hrvatske Narodne Banke, odnosno iz tri

biltena i to biltena 182, 215 i 216.

Kada se spominju iznosi depozita kod financijskih institucija, tu se prvenstveno misli na

sredstva prikupljena oročenim depozitima koje čine kunski i devizni oročeni depoziti građana.

Naravno, unaprijed se može pretpostaviti pad kunskih oročenih depozita u vrijeme

ekonomske krize koja je harala 2008. godine, no o kojem se padu radi, vidjet će se u

daljnjem dijelu rada.

Tablica 2: Kretanje ukupnih oročenih (kunskih i deviznih) depozita građana u Hrvatskoj od

2006. godine do svibnja 2015. godine (u milijunima kuna)

Godine

Iznos kunskih

oročenih depozita u

Hrvatskoj (u mil.kn)

Iznos deviznih

oročenih depozita u

Hrvatskoj (u mil.kn)

Ukupno

2006. 20 755,0 57 210,8 77 965,8

2007. 20 479,1 66 465,7 86 944,8

2008. 22 721,6 80 419,6 103 141,2

2009. 16 910,7 95 598,0 112 508,7

2010. 15 657,1 111 484,7 127 141,8

2011. 17 881,0 115 711,4 133 592,4

2012. 19 962,5 121 241,8 141 204,3

2013. 21 959,2 123 242,8 145 202,0

23

2014. 22 386,7 123 393,1 145 779,8

I. 2015. 22 339,8 124 632,1 146 971,9

II. 2015. 22 304,9 124 233,5 146 538,4

III. 2015. 22 233,2 123 441,3 145 674,5

IV. 2015. 22 142,7 121 901,6 144 044,3

V. 2015. 22 041,1 121 361,2 143 402,3

Izvor: Preuzeto s tri web stranice HNB-a, bilten 182 preuzet sa stranice

http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-182/hbilt182.pdf, Tablica D7: Kunski

depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 49; bilten 215 preuzet sa

stranice http://hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-215/hbilt215.pdf, Tablica D7: Kunski

depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 36-37 i bilten 216

preuzet sa stranice http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-216/hbilt216.pdf, Tablica

D7: Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 51

Tablica 2 je sastavljena kako bi se uvidjelo kretanje oročene štednje hrvatskih građana te

jasnije izrazilo kako je kunska štednja građana 2008. godine bila u najvišem rastu u zadnjih 10

godina. Također primjećuje se dinamičan rast ukupne štednje sve do 2014. godine bez obzira

na to što su vladala iznimna kretanja na domaćem tržištu rada, kada je stopa nezaposlenosti

bila u rastu.

Isto tako, nepovoljan utjecaj fiskalne konsolidacije, kao što je bilo prisutno smanjenje plaća u

javnom sektoru, nije značajnije usporio rast osobne štednje. Također bitna je i socijalna

razlika između onih koji konstantno uvećavaju svoju imovinu i onih koji svoju imovinu

neisplativo raspoređuju. Prisutnost financijske krize ostavilo je trag na oročenu štednju

građana na način da su građani unaprijed počeli razmišljati o budućnosti i pametno raspolagati

svojim novcem, što je u konačnici rezultiralo rastom štednje iz godine u godinu. Promatrane

godine su izuzetno važne zbog djelomičnog prelaska sa sustava međugeneracijske solidarnosti

na fondovsku kapitalizaciju doprinosa za mirovine.

Pomoću tablice 2, može se primijetiti kako je štednja u bankama usporeno rasla sve do 2014.

godine što ukazuje da su građani bili vjerni bankama te smatrali da čuvanje vlastitog novca u

bankarskim institucijama predstavlja jedan od sigurnijih oblika štednje (Bašić, 2012).

24

2008. godine nastupa snažna ekonomska kriza i brojni investitori gube značajan dio svoje

ušteđevine što dovodi do smanjenja optimizma za kunskom štednjom u bankama.

Snažna ekonomska kriza ostavila je posljedicu na odljev dijela depozita stanovnika, no samo

privremeno jer količina oročenih depozita u 2009. godini se u odnosu na prethodnu godinu

povećala za otprilike samo 9%, dok se štednja 2008. godine s obzirom na 2007. godinu

povećala za otprilike 18% što je dvostruko više nego odnos prethodnih godina. Pravodobna

reakcija nadležnih institucija, zaustavljanje povlačenja depozita i i povećanje kamatnih stopa

banaka na oročenu štednju znatno je pridonijelo njihovu postupnom povećanju.

Također javlja se smanjenje kunske likvidnosti u financijskom sustavu u vrijeme kada je

minimiziranje rizika od deprecijacije domaće valute bilo najpotrebnije. Sukladno navedenim i

ostalim okolnostima koji su vladali u 2008. godini, banke su imale dodatni pritisak za

privlačenje štednje svojim građanima. Od početka krize građani se više odlučuju za štednju u

devizama nego u kunama. Razlog tome je rezultat valutne supstitucije. Nakon 2008. godine,

zavladao je trend zamjene kunskih oročenih depozita za devizne depozite što se jasno vidi u

tablici 2. Niska zainteresiranost ulaganja financijskih sredstava u domaćoj valuti u banke i

dalje traje pa tako u 2010. godini dolazi do drastičnog pada kunske oročene štednje i taj pad

traje sve do 2012. godine.

Pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji, 1. srpnja 2013. godine pozitivno i optimistično je

utjecalo na štedni bankovni sustav odnosno na kretanje kunskih depozita građana u

bankarskim institucijama u Republici Hrvatskoj. Građani se vraćaju ulaganju svojeg novca u

bankovne institucije te vjeruju u pomoć drugih članica Europske Unije, odnosno u odabir

jednostavnije mobilnosti u inozemstvo radi veće zarade te samim time i boljom mogućnošću

za višom štednjom.

Nekoliko godina kasnije trend valutne supstitucije se zaustavlja i dolazi do vidljivog rasta

deviznih depozita, dok su iznosi kunskih depozita također u rastu ali nešto umjerenijem nego

kod deviznih depozita građana RH.

Analizirajući podatke iz tablice 2 može se očekivati kako će početkom 2015. godine štednja

građana biti u padu, no detaljnijim analiziranjem i provođenjem ankete došlo je do saznanja da

razlog pada štednje građana nije loša informiranost i skeptičnost građana o samom uvedenom

25

porezu na kamate na štednju već veća potrošnja uslijed laganog izlaska iz ekonomske krize i

raspodjela novčanih sredstava u različite imovinske oblike.

Je li razlog navedenog smanjenja ukupnih depozita upravo u porezu na kamate na štednju, ili

su trenutne oscilacije tipične za početak svake godine, saznalo se na temelju proučavanja

mjesečnih kretanja oročenih depozita građana u 2013. i 2014 godini.

Na temelju navedenog istraživanja, primijetilo se kako su se ukupni oročeni depoziti u prvom

polugodištu 2013. i 2014. godine smanjivali, sve do početka sezone, kada se trend kretanja

ukupnih oročenih depozita građana okrenuo u pozitivnom smjeru te bilježio rast do kraja

godine.

Što građani misle o navedenom porezu, kojoj banci pridaju najviše povjerenja, koji su razlozi

početka štednje, jesu li skloni oročenoj ili klasičnoj (po viđenju) štednji te općenito što misle o

štednji, istražilo se pomoću ankete koja se detaljnije obradila u daljnjem dijelu diplomskog

rada.

Ukupna relativna promjena ukupnih depozita građana u razdoblju od 2006. do 2015. godine

iznosila je:

Prosječna stopa promjene ukupnih depozita u razdoblju od 2006. do svibnja 2015. godine

iznosila je:

Nakon skupljenih podataka od strane HNB-a grafički će se prikazati dinamika kretanja osobne

štednje zadnjih 10 godina u Republici Hrvatskoj.

U grafikonu 1 jednostavnije i preglednije će se prikazati kretanje kunske, devizne i ukupne

oročene štednje građana, dok su u prethodnom dijelu detaljnije objašnjeni razlozi koji su

utjecali na oscilirano kretanje spomenute štednje građana.

26

Kao vrstu grafikona odabran je linijski graf radi preglednijeg kretanja pojedinih depozita

građana (kunskih, oročenih i ukupnih). Na apscisnoj osi navedene su godine, dok ordinatnu

os čine iznosi oročeni depozita građana kod bankarskih institucija izraženi u milijunima kuna.

Podaci korišteni u sljedećem grafu preuzeti su iz tablice 2.

Grafikon 1: Kretanje ukupnih oročenih (kunskih i deviznih) depozita građana u Hrvatskoj od

2006. godine do svibnja 2015. godine (u milijunima kuna)

Izvor: Rad studentice prema podacima preuzetima s tri web stranice HNB-a, bilten 182

preuzet sa stranice http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-182/hbilt182.pdf, Tablica

D7: Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 49; bilten

215 preuzet sa stranice http://hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-215/hbilt215.pdf, Tablica D7:

Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 36-37 i bilten

216 preuzet sa stranice http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-216/hbilt216.pdf,

Tablica D7: Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 51

Promatrajući kretanja linija u grafikonu 1 može se vidjeti rast ukupnih depozita od samog

početka promatranog razdoblja pa sve do 2014. godine gdje nakon toga dolazi do laganog

pada oročene štednje na području tržišta financijskih institucija, odnosno banaka.

Što se tiče kunskih oročenih depozita mogu se primijetiti dva pada. Prvi je zabilježen od

2008. godine koji je trajao sve do 2011., dok je drugi svoj pad započeo od 2014. godine pa

0

50000

100000

150000

200000

Oro

čen

i d

ep

ozi

ti g

rađ

an

a u

Hrv

ats

ko

j

Godine

Kretanje ukupnih oročenih depozita građana u Hrvatskoj od 2006.

do svibnja 2015. godine (u mil.kn)

Kunski oročeni depoziti Devizni oročeni depoziti Ukupni oročeni depoziti

27

sve kroz prvih pet mjeseci 2015. godine. Ulaskom Hrvatske u EU, 2013. godine, kunska

oročena štednja je porasla što je rezultat inozemne pomoći od strane zemalja članica

Europske Unije.

U grafikonu 1 se može primijetiti kako su od 2006. godine pa do kraja 2014. godine ukupni

oročeni depoziti građana u bankarskim institucijama bili u porastu, dok je štednja od 1.

siječnja 2015. godine iz mjeseca u mjesec bilježila lagani pad. No treba uzeti u obzir da su

navedeni podaci dani za prvih pet mjeseci 2015. godine što u konačnici može rezultirati i

porastom štednje u usporedbi s prethodnom godinom kao što je bila situacija godinu dana

ranije gdje je štednja u prvom polugodištu 2014. godine bilježila pad iz mjeseca u mjesec,

dok su na kraju godine, s obzirom na prethodnu 2013. godinu, iznosi oročenih depozita bili u

porastu. Je li pad štednje u 2015. godini rezultat zbunjenosti, nedovoljne informiranosti,

nepotrebnog straha od strane građana, veća potrošnja i podmirenje obveza ili uvedeni porez

vidjet će se u anketnom istraživanju.

Cjelokupno istraživanja ovog rada temelji se na hipotezi da razlog smanjenje ukupnih

oročenih depozita u 2015. godini nije izmjena Zakona o uvođenju poreza na kamate na

štednju.

3.5.1. Verižni indeksi ukupne osobne štednje u zadnjih 10 godina

Pomoću verižnih indeksa izračunat će se odnos ukupnih oročenih depozita svih godina s

obzirom na prethodnu godinu. U ovom radu uzeto je vremensko razdoblje od 2006. godine

do svibnja 2015. godine. U tablici 3 prikazat će se podaci u postocima te će se na temelju

izračunatih stopa promjena objasniti visina depozita u bankarskim institucijama zadnjih 10

godina s obzirom na razdoblje koje je prethodilo promatranom razdoblju.

U tablici 3 izračunat će se stope promjena koje služe radi lakšeg pregleda rasta (i koliko on

iznosi) ili pada štednje u Republici Hrvatskoj.

U tablici 3 vrijednosti izračunate od strane studentice prikazane su u trećem i četvrtom stupcu

dok prva dva stupca čine podaci preuzeti s web stranice HNB-a.

28

Tablica 3: Verižni indeksi ukupnih oročenih depozita građana u bankarskim institucijama u

RH (u %)

Godine

Iznosi ukupnih oročenih

depozita građana u RH

(u mil. kn)

Verižni indeksi

ukupnih oročenih

depozita građana u

RH (u %)

Stopa promjene

(u %)

2006. 77 965,8 - -

2007. 86 944,8 111,52 11,52

2008. 103 141,2 118,63 18,63

2009. 112 508,7 109,08 9,08

2010. 127 141,8 113,01 13,01

2011. 133 592,4 105,07 5,07

2012. 141 204,3 105,70 5,70

2013. 145 202,0 102,83 2,83

2014. 145 779,8 100,40 0,40

I. 2015. 146 971,9 100,82 0,82

II. 2015. 146 538,4 99,71 -0,29

III. 2015. 145 674,5 99,41 -0,59

IV. 2015 144 044,3 98,88 -1,12

V. 2015. 143 402,3 99,55 -0,45

Izvor: Rad studentice prema podacima preuzetima s tri web stranice HNB-a, bilten 182

preuzet sa stranice http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-182/hbilt182.pdf, Tablica

D7: Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 49; bilten

215 preuzet sa stranice http://hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-215/hbilt215.pdf, Tablica D7:

Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 36-37 i bilten

216 preuzet sa stranice http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-216/hbilt216.pdf,

Tablica D7: Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 51

Pomoću podataka iz tablice 3 izračunati su verižni indeksi koji pokazuju da je ukupna

oročena štednja hrvatskih građana bila u stalnom rastu s obzirom na prethodnu godinu jedino

je u prvih pet mjeseci 2015. godine zabilježen pad u odnosu na prethodni mjesec.

29

Najveći rast vidljiv je u 2008. godini kada se iznos osobne štednje povećao za 18,63% u

odnosu na 2007. godinu. Također drugi najviši rast štednje zabilježen je 2010. godine u

iznosu od 13,01% s obzirom na prethodnu godinu. Najniži rast štednje koji je Hrvatska imala

u zadnjih 10 godina bio je 2014. u odnosu na godinu koja joj prethodi u visini od 0,40 %.

Što se tiče rasta štednje, jasno se vidi kako je nakon 2012. godine rast ukupne oročene

štednje građana u usporedbi s prethodnom godinom bio sve manji i manji, sve do svibnja

2015. godine kad je štednja građana iz mjeseca u mjesec bila u padu.

Podaci izračunati u tablici 3 skreću pozornost na smanjenje zainteresiranosti građana za

oročenom štednjom gdje je iz godine u godinu štednja u rastu, ali nedovoljno da bi banke bile

sigurne za rast štednje građana sljedećih nekoliko godina. Uvođenje poreza na kamatu na

štednju imalo je utjecaja (no ne i presudnog) na kretanje ukupne oročene štednje građana jer

se ta odluka najavljivala nekoliko godina prije samog stupanja na snagu. Ono što je mogući

razlog sve nižeg rasta štednje građana je raspolaganje novčanih sredstava za veću tekuću

potrošnju i plaćanje dospjelih obveza.

Gledajući u globalu cjelokupno kretanje oročene štednje građana na području Republike

Hrvatske može se primijetiti kako je štednja bila u rastućem trendu sa samo jednom

oscilacijom i to u prvih pet mjeseci 2015. godine, dok su sva odabrana razdoblja prije

bilježile rast.

3.5.2. Bazni indeksi osobne štednje u RH

Odabir izračuna baznih indeksa uzet je kako bi se usporedilo kretanje štednje u Republici

Hrvatskoj s razdobljem kojeg je obilježila ekonomska kriza, odnosno s 2008. godinom koja

je odabrana kao bazna godina.

U tablici 4 prikazat će se izračun baznih indeksa od strane studentice gdje će se vidjeti kakva

je situacija na području ukupne oročene štednje građana bila prije ekonomske krize i kakav je

trag ekonomska kriza ostavila iza sebe.

U tablici 4 u zadnjem stupcu izračunati će se stopa promjene svakog razdoblja pojedinačno

kako bi se vidjelo o kojoj se točno promjeni radi u promatranom razdoblju, je li došlo do

pada ili rasta štednje s obzirom na 2008. godinu.

30

Vremensko razdoblje koje je odabrano za analizu započinje od 2006. godine do svibnja 2015.

godine.

Tablica 4: Bazni indeksi ukupnih oročenih depozita građana u bankarskim institucijama u RH

(u %)

Godine

Iznosi ukupnih oročenih

depozita građana u RH

(u mil. kn)

Bazni indeksi

ukupnih oročenih

depozita građana u

RH (u %)

Stopa promjene

(u %)

2006. 77 965,8 75,59 -24,41

2007. 86 944,8 84,30 -15,7

2008. 103 141,2 100 0

2009. 112 508,7 109,08 9,08

2010. 127 141,8 123,27 23,27

2011. 133 592,4 129,52 29,52

2012. 141 204,3 136,90 36,90

2013. 145 202,0 140,78 40,78

2014. 145 779,8 141,34 41,34

I. 2015. 146 971,9 142,50 42,50

II. 2015. 146 538,4 142,08 42,08

III. 2015. 145 674,5 141,24 41,24

IV. 2015. 144 044,3 139,66 39,66

V. 2015. 143 402,3 139,03 39,03

Izvor: Rad studentice prema podacima preuzetima s tri web stranice HNB-a, bilten 182

preuzet sa stranice http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-182/hbilt182.pdf, Tablica

D7: Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 49; bilten

215 preuzet sa stranice http://hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-215/hbilt215.pdf, Tablica D7:

Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 36-37 i bilten

216 preuzet sa stranice http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-216/hbilt216.pdf,

Tablica D7: Kunski depoziti kod banaka i Tablica D8: Devizni depoziti kod banaka, str. 51

31

Iz tablice 4 može se primijetiti kako je štednja odabranih razdoblja u usporedbi s baznom

godinom (2008.) bila u konstantnom rastu; jedino dva razdoblja koja su prethodila 2008.

godini su zabilježila pad ukupnih oročenih depozita građana u odnosu na promatranu godinu.

Razdoblje u kojem je oročena štednja dosegla svoj najveći rast u usporedbi s 2008. godinom

je 2014. godina gdje je ukupna oročena štednja građana bila za 41,34% viša u odnosu na

2008. godinu. Shodno tome, oročena štednja građana je većim dijelom u konstantnom rastu

ako se uspoređuje s godinom kada je započela ekonomska kriza.

Pretkriznu neumjerenu sklonost potrošnji i zaduživanju, građani su nakon ekonomske krize

zamijenili suzdržavanjem od potrošnje i povećom opreznošću u odlučivanju o ulasku u nove

investicije u nesigurnom ekonomskom okruženju, čak i u okolnostima smanjivanja realnog

raspoloživog dohotka u kućanstvima i rasta nezaposlenosti.

Usporedno s produživanjem i trajanjem ekonomske krize, ponašanje građana i dalje se kreće

u pozitivnom smjeru što se odrazilo na odluku o nastavku štednje.

Promatrajući tablicu 4 primjećuje se kako je ekonomska kriza ostavila pozitivan trag tj. kako

su se građani više zalagali za štednju nego 2008. godine. Godine koje signaliziraju najveće

postotke rasta osobne štednje ako se uspoređuju s baznom godinom su 2013.,2014. i prva tri

mjeseca 2015. godine.

U konačnici, jasno se vidi kako je financijska kriza pozitivno djelovala na ponašanje građana

i na njihove osobne odluke o raspolaganju vlastitog novca.

Stoga se kretanje osobne štednje građana Republike Hrvatske može odrediti kao rastući trend

kroz čitavo promatrano razdoblje uz dva pada, 2006. i 2007. godine.

32

4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

U ovom radu analizirani su različiti statistički skupovi odnosno fokusiranje se vršilo na

iznosima oročene štednje hrvatskih građana prije i nakon uvođenja poreza na kamatu na

štednju. Shodno predmetom istraživanja, odredila su se obilježja koja su prikazana

kvantitativno jer se radi o iznosima ukupnih oročenih depozita u bankama zadnjih 10 godina.

U ovom istraživanju statistički skup čine građani RH, dok prostorno područje kojem pripadaju

glavni elementi statističkog skupa spada Republika Hrvatska.

Što se tiče vremenskog intervala odnosno razdoblje kroz koje će se promatrati jedinice

statističkog skupa započinje od 31.12.2006. i traje do svibnja 2015. godine.

4.1. Faze statističkog istraživanja

Prva faza ovog diplomskog rada započela je prikupljanjem statističkih podataka jer je vrlo

bitna kvaliteta prikupljanja podataka i uspjeh preostalih koraka statističkog istraživanja.

Najpoznatija, a možda i najprimjenjivanija metoda organiziranoga prikupljanja statističkih

podataka je anketiranje stoga je, u ovom radu, korištena ta metoda pri istraživanju mišljenja

građana Republike Hrvatske o uvedenom porezu na kamate na štednju.

Pitanja koja čine anketu sastavljena su zajedničkim radom studentice i koordinatorice Terese

Leal Linares koja je predstavnica mentorstva za izradu diplomskih radova na Ekonomskom

fakultetu (Universidad de Empresariales) u Huelvi.

U ovome radu su korišteni podaci preuzeti s Internet stranice Hrvatske Narodne Banke.

Druga faza diplomskog rada započela je sređivanjem skupljenih podataka te svrstavanjem

podataka u tablicu.

Za obrađivanje tematike ovog rada, korišteni su podaci vremenskog niza odnosno skup

kronološki uređenih frekvencija.

Treća faza statističkog istraživanja sačinjena je od tabličnih i grafičkih prikaza statistički

sređenih podataka radi boljeg uviđanja konačnog rezultata i kretanja štednje u odabranom

vremenskom razdoblju.

33

U četvrtoj fazi diplomskog rada odrađena je statistička analiza i interpretacija dobivenih

rezultata provedenog istraživanja te je donesena odluka o prihvaćanju ili odbacivanju zadanih

hipoteza.

4.2. Metodološka objašnjenja

Osnovni izvor financiranja investicija pojedine nacionalne ekonomije je domaća štednja.

Veličina BDP-a i stopa nacionalne štednje od velike su važnosti za obujam spomenute štednje.

Stoga industrijske razvijene zemlje svoj razvoj temelje na investicijama koje financiraju

domaćom štednjom iz inozemstva. U većini zemalja, pa tako i u Republici Hrvatskoj,

smanjena količina domaće štednje predstavlja jedan od problema monetarne politike.

Najveći problem bi bio kad bi došlo do prestanka privrednog rasta i to u situaciji kada bi se

cjelokupna proizvodnja pojedinih zemalja plasirala u tekuću potrošnju. Stoga je štednja

građana od velike važnosti, kako za pojedinca tako i za državu, općenito, te monetarnu

politiku. Ukratko se štednju može predstaviti kao dobrovoljno čuvanje novca u sadašnjosti s

ciljem rasta iznosa ušteđenog istog novca u budućnosti što dovodi do mogućnosti veće

potrošnje u budućem vremenu. Sama štednja je dobrovoljna i osobna odluka samog građana,

međutim postoji i prinudna štednja koja se javlja u uvjetima inflacije uzrokovana visokom

monetarnom ekspanzijom.

U ovome radu analiziralo se kretanje štednje stanovništva u Republici Hrvatskoj zadnjih 10

godina, od 2006. do svibnja 2015. godina te se prikazala usporedba kretanja ukupnih oročenih

depozita građana Republike Hrvatske sa situacijom bankarskih depozita u ostalim članicama

Europske Unije. No, treba naglasiti da na štednju građana utječe čitav niz neformalnih

okolnosti kao što su navike, odnos prema novcu i štednji, financijska situacija te mnogi drugi

čimbenici.

Štednja stanovništva predstavlja osnovni izvor financiranja privrednog razvoja kako u

Hrvatskoj tako i u ostalim zemljama.

34

Dominacija domaćinstva u formiranju štednje potiče otuda što dobivaju prihode i od rada i

prihode od vlasništva. Veliki je broj čimbenika koji utječu na štednju građana kao što je nivo

raspoloživog dohotka, starosna struktura, realna kamatna stopa,vanjska zaduženost, inflacija.

35

5. ANKETNO ISTRAŽIVANJE

5.1. Anketni upitnik

U sklopu ovog diplomskog rada provedena je anketa primjenom anketnog upitnika tako da se

ispitalo građane što su misle o štednji, koja je banka zaslužila njihovo povjerenje, jesu li

tradicionalisti i da li štede ''u čarapi'' ili imaju otvorenu štednju u banci, jesu li upoznati s

novouvedenim porezom na kamate na štednju, koji su razlozi započinjanja štednje te ostala

pitanja koja su bila od velike pomoći za određivanje realne situacije od strane građana.

Anketa je provedena u svibnju 2015. godine što donosi svježe rezultate o situaciji koja vlada

na financijskom tržištu.

Ciljnu populaciju provedene ankete čine građani Republike Hrvatske koji se godištem kreću

od 18 do 70 godina, dok prosječna dob ispitanika iznosi 30 godina. Također vrijedi da veći

dio čini ženska populacija i to za 4,3 puta više nego od muške populacije.

Anketa sadrži 13 pitanja koja su različito koncipirana, od multiplikativne do opisne strukture

te je provedena na 110 ispitanika.

Pitanja provedene ankete sastavila je studentica gdje joj je od velike pomoći bila

koordinatorica Teresa Leal Linares tijekom petomjesečnog boravka u Huelvi (Španjolska) na

temelju razmjene studenata (ERASMUS program) u ljetnom semestru akademske godine

2014./2015.

Provođenjem navedene ankete htjelo se analizirati kakvo je mišljenje hrvatskih građana o

novouvedenom porezu na kamate na štednju te istražiti je li glavni razlog pada osobne

štednje u 2015. godini upravo u spomenutom porezu.

Veći dio pitanja koja su postavljena ispitanicima bila su kraće forme s ponuđenim

odgovorima, dok je ostatak bio strukturiran u obliku iznošenje vlastitog mišljenja.

Ono što se anketom htjelo istražiti jest mišljenje građana o čuvanju vlastitog novca, visini

kamatne stope na štednju, koji su razlozi početka štednje te koji oblik štednje radije

preferiraju – oročenu štednju ili štednju po viđenju. Također se ispitalo koliko su se dugo

spremni odreći novca te o kojoj se svoti novca radi. Postavljanjem dodatne hipoteze,

36

ispitanike se ispitalo jesu li upoznati s novim porezom na kamate na štednju te što misle o

tom potezu.

5.2. Rezultati ankete

Nakon provedene ankete, rezultati su bili u skladu s postavljenom hipotezom, odnosno

istražilo se je li porez na kamate na štednju glavni razlog smanjenja osobne štednje u 2015.

godini. Izgled ankete zajedno s dobivenim odgovorima prikazani su u tablici 5.

Tablica 5: Izgled provedene ankete zajedno s dobivenim odgovorima ispitanika

1. Koji ste spol?

Muški 18.8%

Ženski 81.3%

2. Koliko imate godina?

24 – 64

3. U kojoj banci imate otvoren račun?

u Privrednoj banci Zagreb (PBZ) 38.7%

u Zagrebačkoj banci 17.1%

u Raiffeisen banci 4.5%

u OTP banci 1.8%

u ERSTE & STEIERMÄRKISCHE banci 27.9%

u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) 2.7%

u Hypo Alpe Adria banci 0.9%

u Primorskoj banci 0%

u Podravskoj banci 0%

u SOCIETE GENERALE Splitskoj banci 2.7%

Ostalo 3.6%

37

4. Da li imate otvorenu štednju u banci?

Da 45%

Ne 55%

5. Ako imate, koju vrstu štednje?(Ako niste znali, novouvedeni porez

na kamate na štednju oporezuje se samo na kamate od oročene

štednje, dok su kamate od štednje po viđenju izuzete navedenog

poreza)

Oročenu štednju 59.3%

Štednju po viđenju 25.9%

Ostalo 14.8%

6. Koliki iznos izdvajate za štednju?

manje od 50 kn 8.3%

od 50 kn do 150 kn 38.3%

od 150 kn do 250 kn 8.3%

od 250 kn do 350 kn 8.3%

više od 350 kn 28.3%

Ostalo 8.3%

7. Jeste li zadovoljni visinom kamate na štednju?

Da 21.2%

Ne 78.8%

8. Koliko dugo štedite svoj novac?

manje od 6 mjeseci 12.1%

6 mjeseci 6.9%

12 mjeseci 8.6%

18 mjeseci 6.9%

24 mjeseca 8.6%

više od 24 mjeseca 48.3%

Ostalo 8.6%

9. Koji je razlog početka Vaše štednje?

-Želja za akumulacijom kapitala radi bolje financijske slike u budućnosti. I sigurnost u slučaju izvanredne potrebe

38

-Željela sam uštedjeti veću količinu novca za početak samostalnog života -Sigurnost -Kupnja kuće/stana -Štednja za kupnjom automobila -Ušteda novca za budućnost

10. Kojem načinu štednje ste više skloni?

U banci 54.7%

Kod kuće (u ''čarapi'') 45.3%

11. Jeste li upoznati s uvođenjem poreza na kamate na štednju od 1.

siječnja 2015. godine?

Da 59.2%

Ne 40.8%

12. Koje je Vaše mišljenje u vezi tog poreza?

- Protivim se porezu na štednju - Teško je reci, ali potiče se osobna potrošnja - Razvijene zemlje imaju tu mjeru, smatram da bismo ju i mi trebali imati, kako bismo popunili proračun ako ništa drugo. Naše banke su sigurne, imaju dovoljna sredstva za osiguranje depozita -Takvo da prebacujem sredstva u investicijske fondove -Previsoka stopa poreza koja umanjuje zaradu štediša, a neće uvelike pridonositi proračunu RH

13. Hoće li novi porez na kamatu na štednju utjecati na promjenu

mišljenja u vezi Vaše štednje?

Da 17.6%

Ne 38.5%

Možda 44%

Izvor: Rad studentice na temelju podataka provedene ankete

39

Počevši od rezultata prvog pitanja, otkrilo se da su žene aktivnije na financijskom planu te

sposobnije oko raspolaganja novca što dokazuje ispunjenost ankete od strane ženskog roda

od visokih 81,10%. Što se tiče godišta ispitanika, radi se o punoljetnim osobama, odnosno

njihove se godine kreću od 18 do 70 godina.

Na temelju trećeg pitanja doznalo se kojoj baci građani pridaju najviše povjerenja. Riječ je o

Privrednoj banci Zagreb u kojoj 39,10% građana ima otvoren račun, dok odmah nakon nje,

visoku pažnju daju Erste banci, odnosno 27,30% ispitanika su klijenti Erste banke. Time se

može zaključiti kako su građani skloniji držati vlastiti novac u većim i stabilnijim bankama, u

odnosu na manje i komercijalne kao što su Primorska i Podravska u kojoj ni jedan ispitanik

nema otvoren račun.

Rezultat na pitanje imaju li građani otvorenu štednju u bankama u skladu je s kretnjom

štednje u Hrvatskoj koja se obradila u prethodnom dijelu ovog rada gdje se uvidjelo kako je

štednja u prvih pet mjeseci 2015. godine bila u padu. Shodno tome, potvrđeno je kako 54,50%

građana ipak nije dovoljno sigurno u štednju koju nude hrvatske banke.

Preostalih 45,50% koju su se odlučili na štednju, radije biraju oročenu štednju dok 25,90%

građana je korisnik štednje po viđenju gdje su kamate izuzete oporezivanja porezom na

kamate na štednju.

Što se tiče visine novca koju izdvajaju za odabranu štednju 38,30% ispitanika reklo je da se

radi o iznosu između 50,00 kn i 150,00 kn, dok 17,00% građana je u mogućnosti izdvojiti i

preko 350,00 kn gdje tu vjerojatno spadaju mlade samostalne osobe s višim prihodima koje

još nisu osnovale obitelj.

Također drugi mogući razlog smanjenog rasta oročene štednje zadnje tri godine je

nezadovoljstvo od strane građana o visini kamate na štednju što dokazuje visoki postotak od

78,80%.

Kada je riječ o ročnosti ulaganja novca, 48,30% građana odabire držanje novca duže od 24

mjeseca dok je podjednaki postotak (6,90%) osoba koje nisu u situaciji izdvojiti novac

namijenjen za štednju duže od 18 mjeseci pa se odlučuju na kraći rok.

40

Razlozi za odlukom štednje su mnogobrojni, a ispitanici su u provedenoj anketi naveli da su

započeli svoju štednju zbog želje za kupnjom nekretnina, skorašnjeg planiranja vjenčanja,

akumulacijom kapitala radi bolje financijske slike u budućnosti te sigurnosti u slučaju

izvanredne potrebe, brigom za budućnost, kupnjom novog automobila te školovanjem i

napredovanjem na poslovnom planu.

Na temelju dobivenih rezultata može se potvrditi kako su građani i dalje skeptični što se tiče

štednje u banci jer je postotak odluke držanja novca u banci i čuvanja novca kod kuće

približno isti tj. 54,70% ispitanika se radije odlučilo na štednju u bankama prvenstveno radi

dobivanja kamata na konačnu štednju, dok je 45,3% građana tradicionalni tip koji radije svoj

zarađeni ili dobiveni novac drži kod kuće.

Neupućenost građana u izmjenu zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. u Republici

Hrvatskoj daje odgovor u provedenoj anketi gdje 40,80% ispitanika nije uopće upoznato s

uvedenim novim porezom na kamate na štednju. Time se može zaključiti kako su građani

neupućeni u financijski sustav te poreznu politiku te shodno tome nisu u toku što se tiče

promjena u zakonu. Ovaj visoki postotak potvrđuje dodatnu hipotezu kako veliki postotak

građana nije uopće znalo da je RH uvela porez na kamate na štednju.

Preostalih 59,20% informiranih ispitanika iznijelo je pozitivne strane novog poreza te se

citiraju neke od njih: ''Razvijene zemlje imaju tu mjeru, smatram da bismo ju i mi trebali

imati kako bismo popunili proračun ako ništa drugo'' te ''Naše banke su sigurne, imaju

dovoljno sredstava za osiguranje depozita''.

Isto tako građani koji podržavaju novouvedeni porez smatraju da će ovaj potez od strane

porezne politike potaknuti potrošnju i ekonomski rast.

Dok se manji broj ispitanika ne protivi i nema negativnih komentara u vezi spomenutog

poreza na kamate na štednju, veći je broj anketiranih koji ne podržavaju uvedeni porez na

kamate na štednju. Prvenstveno negativno mišljenje u vezi samog poreza započinje od

mogućnosti dolaska do dvostrukog oporezivanja - prvo porezom na dobit, onda porezom na

štednju što dovodi građane na razmišljanje o promijeni oblika čuvanja vlastitog novca.

41

Također treba napomenuti kako polovica građana nije uopće znala za spomenuti porez te da

su za navedenu promjenu Zakona saznali tijekom ispunjavanja ankete. Na temelju podataka

dobivenih putem ankete i samim istraživanjem, može se doći do zaključka kako uvođenje

poreza na kamate na štednju nije glavni razlog smanjenog rasta oročene štednje jer se radi o

dugo najavljivanoj odluci od strane države. Uspoređujući Hrvatsku sa zemljama članicama

EU može se primijetiti kako je kamatna stopa na kamatu na štednju u Hrvatskoj među nižima

u usporedbi s ostalim članicama EU iako su kamate sada uslijed ekonomske krize generalno

pale.

Koliko ispitanika, pritom se misli na one koji su upoznati s izmjenom zakona i one koji nisu,

smatraju da će porez na kamatu na štednju utjecati na promjenu mišljenja u vezi odabira

oblika štednje u budućnosti, prikazat će se pomoću grafikona 2.

Grafikon 2: Rezultati odgovora anketiranih ispitanika na pitanje hoće li novi porez na kamatu

na štednju utjecati na promjenu mišljenja građana u vezi odabira oblika štednje u budućnosti

Izvor: Rad studentice koristeći podatke ispitanika iz anketnog istraživanja

Grafikon 2 prikazuje mišljenje ispitanika o utjecaju poreza na kamate na štednju na njihovu

konačnu odluku o samoj štednji. Od onih koji su upoznati s izmjenom zakona koji čine 65

ispitanika (59,1%) od ukupnih 110 anketiranih osoba, njih 27 odnosno 41,54% smatra da

porez na kamatu na štednju neće imati utjecaja na njihovu odluku o nastavku štednje, dok je

27

15

23

15

5

25

0

5

10

15

20

25

30

NE DA MOŽDA

Hoće li novi porez na kamatu na štednju utjecati na promjenu mišljenja u vezi

Vaše štednje?

Upoznati s novim izmjenama zakona Nisu upoznati s novim izmjenama zakona

42

15 ispitanika (23,08%) izrazilo mišljenje da će nove izmjene u oporezivanju kamata imati

utjecaj na promjenu odluke o drugom obliku štednje. Ako se detaljnije proučava ispitanike

koji su upoznati s izmjenom zakona i koji smatraju da će porez na kamatu na štednju utjecati

na promjenu odluke o njihovoj štednji, oni čine 13,64% od ukupnog broja ispitanika, što

ukazuje da je porez na kamatu na štednju, jedan od mogućih razloga smanjenja oročene

štednje u prvih pet mjeseci 2015. godine, no ne i presudan. Preostalih 23 odnosno 35,38%

ispitanika iznijelo je mišljenje kako trenutno uvedeni porez možda neće utjecati na promjenu

oblika štednje, no ipak razmišljaju o tome.

Ako se pažnja prebaci na crvene stupce koji označavaju 45 ispitanika (od ukupnih 110) koji

nisu upoznati s uvedenim porezom na kamate na štednju, njih 15 tj. 33,33% se odlučilo da će

i dalje nastavljati s istim oblikom štednje te im navedeni porez neće promijeniti mišljenje o

promjeni štednje. Vrlo je nizak postotak, odnosno njih 11,11% koji nisu upoznati s izmjenom

zakona smatra da će nova izmjena u zakonu biti razlog promjene mišljenja u vezi odabira

oblika štednje što je i logično jer nisu bili upoznati s porezom na kamate na štednju već su do

te informacije došli prilikom sudjelovanja u anketnom istraživanju.

Više od polovice ispitanika koji nisu upoznati s porezom na kamate na štednju, tj njih 55,56%

je iznijelo mišljenje kako će porez na kamatu na štednju možda imati utisak na konačnu

odluku o promijenili štednje.

Kojem načinu štednje više povjerenja daju ispitanici koji prate izmjene zakona o porezu na

dohodak, a koju vrstu štednje biraju anketirane osobe koje nisu upoznate s uvedenim

porezom na kamate na štednju, prikazat će u grafikonu 3.

43

Grafikon 3: Rezultati anketiranih ispitanika na pitanje kojem načinu štednje ste više skloni

Izvor: Rad studentice na temelju rezultata provedene ankete

Proučavajući rezultate provedene ankete, pomoću grafikona 3 može se uvidjeti kako nema

prevelikih odstupanja od odabira oblika štednje, gdje 54,7% ispitanika više povjerenja

pridaju banci, a 45,3% ipak vlastiti novac čuvaju kod kuće. Ako se promatraju odgovori

ispitanika koji su upoznati s novim izmjenama zakona, njih 61,54% svoj novac čuvaju u

banci, dok se 38,46% radije odlučuju za štednju kod kuće. Od 41,9% ispitanika koji nisu

upućeni u izmjenu Zakona o porezu na dohodak (NN 143/14), 42,22% svoje povjerenje

pridaju banci, a 57,78% ispitanika ipak svoj novac čuva kod kuće smatrajući to sigurnijim

odlikom štednje te oni u pravilu nisu niti zainteresirani za zakonske promjene jer im veći ili

manji prinos nije bitan već samo sigurnost glavnice.

Što se tiče ispitanika koji svoj novac čuvaju u banci, zanimljivo je kako je skoro dvostruko

više onih koji su upoznati s izmjenom zakona od onih koji nisu bili upućeni u novi porez. Taj

podatak potvrđuje kako uvedeni porez na kamate na štednju nije glavni razlog smanjenja

oročenih depozita u prvih pet mjeseci 2015. godine jer građani koji su svoj novac držali u

banci prije uvođenja poreza, sa svojom štednjom nastavljaju i dalje jer im ipak novac u banci

daje sigurnost uz određeni prinos.

Proučavajući podatke prethodnih godina, mjesečni iznosi oročenih depozita su u prvom

polugodištu godine bilježili pad, kao što je i trenutna situacija u 2015. godini, gdje je nakon

40

25

19

26

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

U banci Kod kuće ''u čarapi''

Kojem načinu štednje ste više skloni?

Upoznati s novim izmjenama zakona Nisu upoznati s izmjenama zakona

44

početka sezone (od srpnja) vrijednost ukupnih oročenih depozita bila u rastu što se može

očekivati i u 2015. godini.

Na temelju dobivenih rezultata provedenog anketnog upitnika postavljena dodatna hipoteza

rada je potvrđena jer veliki postotak ispitanika nije uopće bio upućen u sam porez na kamatu

na štednju, pa shodno tome zaključuje se kako pad ukupne oročene štednje u Republici

Hrvatskoj nije strogo povezan s izmjenama u Zakonu o porezu na dohodak (NN 143/14) koje

su stupile na snagu 1. siječnja 2015. godine.

No ipak treba uzeti u obzir 23,08% građana kojima je porez na kamatu na štednju bio razlog

za promjenom oblika štednje što se može vidjeti na padu ukupnih depozita građana u prvih

pet mjeseci 2015. godine što može opovrgnuti osnovnu hipotezu.

5.3. Osobna štednja u Hrvatskoj i članicama EU

Istraživajući i proučavajući podatke osobne štednje građana u članicama Europske Unije,

primijetilo se kako nijedan izvor ne nudi podatke koji prikazuju kretnju oročenih depozita

stanovništva zemalja EU. Kako bi se približno moglo usporediti situaciju kretanja oročene

štednje građana RH i građana zemalja EU, odabrali su se podaci koji su usko povezani s

temom ovog rada, a radi se o iznosima ukupne osobne štednje građana u svim članicama

Europske Unije. Na temelju pridobivenih podataka, sljedeći dio rada obuhvatit će usporedbu

visine sveobuhvatne osobne štednje građana u Republici Hrvatskoj sa situacijom osobne

štednje u zemljama članicama Europske Unije.

Treba dati do znanja da novouvedeni porez na kamate na štednju nije nametnut od strane

Europske Unije već od strane porezne politike unutar same države. Europska unija ima ulogu

razmjene informacija o isplaćenim kamatama na štednju fizičkih osoba stranim državljanima.

Podaci koji su prikazani na slici 1 su preuzeti s Internet stranice ''Trading Economics'' koja

nudi širok aspekt podataka ekonomskog karaktera pojedinih država zasebno.

Kako bi se upečatljivije uvidjele razlike između dviju promatranih pojava, podaci su

prikazani grafički odnosno linijskim grafom.

Na apscisnoj osi su označena razdoblja od 2006. godine do svibnja 2015. godine, dok lijevu

stranu ordinate čine iznosi štednje građana u milijunima kuna, a desnu stranu spomenuti

iznosi ali prikazani u postocima.

45

Na slici 1 tamnijom linijom će se prikazati kretanje osobne štednje Hrvata, a svjetlijom

linijom kretanje štednje u zemljama članicama Europske Unije.

Slika 1: Odnos kretanja osobne štednje u Hrvatskoj i Europskoj Uniji

Izvor: Preuzeto sa web stranice http://www.tradingeconomics.com/

Slika 1 detaljnije prikazuje razliku kretanja osobne štednja građana u Republici Hrvatskoj

naspram kretanja štednje u Europskoj Uniji.

Globalno ono što se odmah može uočiti jest da su oba kretanja oscilirajuća objedinjena

rastom i padovima, no oscilacije su jače prisutnije kod zemalja članica Europske Unije nego

u Republici Hrvatskoj.

Što se tiče osobne štednje hrvatskih građana ona je bila u rastu do 2008. godine kada je

Hrvatska upala u ekonomsku kriza što je ostavilo negativan trag na štednju u bankovnim

institucijama. Nakon 2008. godine štednja iz godine u godinu pada sve do 2014. godina gdje

je zabilježen rast.

Najvišu razinu dostigla je krajem 2008. godine kada su građani RH štedjeli 2.970,70 milijuna

kuna mjesečno dok trenutno (lipanj 2015. godine) mjesečno stanje osobne štednje građana

iznosi 1.720,40 milijuna kuna.

46

Situacija u Europskoj Uniji je daleko drugačija što se može vidjeti na slici 1 gdje je kretnja

osobne štednje sačinjena od konstantnih oscilacija. Prvi pad štednje zabilježen je 2006.

godine što je bio rezultat petog proširenja EU gdje je 2004. godine u Uniju ušlo 10 novih

zemalja. 2007. godine građani ponovo štede svoj novac no ne zadugo jer slijedi godina

ekonomske kriza koja je također negativno utjecala na osobnu štednju preostalih članica

Europske Unije.

Nakon prolaska spomenute ekonomske krize, godinu dana kasnije, osobna štednja u

Europskoj Uniji doživljava svoj vrhunac i dostiže najvišu razinu u visini od 13,05 %.

Međutim rast ne traje zadugo i tako od kraja 2009. godine, kada Lisabonski Ugovor stupa na

snagu i s ciljem da dopunjuje postojeće ugovore o Europskoj Uniji i Europskoj zajednici, do

2011. godine dolazi do naglog pada koji se postupno nastavlja sve do svibnja 2015. godine.

Te iste godine zabilježen je najniži pad od 10,22%.

Također 2013. godina je razdoblje ulaska Hrvatske u Europsku Uniju i time se broj članica

povećava na 28 što je dodatno utjecalo na pad osobne štednje članica EU jer je iste godine

Republika Hrvatska bilježila pad štednje građana.

47

6. ZAKLJUČAK

Štednja, općenito, predstavlja čuvanje novca kako bi se nakon određenog budućeg razdoblja

ušteđeni iznos povećao u visini kamate na štednju. Štednja je od velike važnosti, kako za

građana, pojedinačno, tako i za ekonomski rast same države.

Na temelju provedenog istraživanja i proučavanja kretnje osobne štednje građana Republike

Hrvatske zadnjih 10 godina, jasno se vidjelo kako je štednja građana u rastu no iz godine u

godinu taj rast je sve manji i manji, dok je u prvih pet mjeseci 2015. godine oročena štednja

zabilježila pad.

Dodatna hipoteza koja se temelji na tvrdnji da poveći postotak građana nije uopće upoznat s

novouvedenim porezom je potvrđena anketnim istraživanjem gdje se došlo do saznanja kako

40,8% građana nije uopće upoznato s izmjenom u Zakonu o porezu na dohodak.

Na temelju rezultata dobivenih anketnim istraživanjem, 23,08% građana, koji su upoznati s

izmjenom zakona, se odlučilo na promjenu stavova i odluka o samoj štednji odnosno može se

uzeti u obzir da je jedan od razloga promjene dosadašnje strukture štednje upravo u uvedenom

porezu na kamatu na štednju.

Što se tiče pada oročenih depozita u prvih pet mjeseci 2015. godine, on ne mora biti značajan

jer se situacija može uvelike promijeniti sve do prosinca 2015. godine kao što je zabilježeno u

2013. i 2014. godini gdje su iznosi ukupnih oročenih depozita u prvih sedam mjeseci bili niži

s obzirom na prethodni mjesec dok su nakon srpnja bilježili rast sve do kraja godine i time u

konačnici bili viši u usporedbi na prethodnu godinu. Stoga se ne može se u potpunosti tvrditi

da je porez na kamate na štednju glavni razlog smanjenja oročenih depozita građana u

bankama, no da je ostavio negativan trag, to potvrđuju rezultati provedene ankete.

Rezultati anketiranih ispitanika potvrdili su osnovnu hipotezu koja tvrdi kako uvođenje poreza

na kamate na štednju neće presudno utjecati na moguće smanjenja oročenih depozita u 2015.

godini. Spomenutu hipotezu potvrđuju podaci ankete gdje je 41,54% ispitanika reklo kako će i

dalje nastaviti sa štednjom bez obzira na izmjene u zakonu.

Uzevši u obzir iskustvo drugih zemalja u sličnim situacijama mogući razlozi pada štednje

građana u 2015. godini kriju su u tome da se jedan dio depozita pretočio u tekuću potrošnju i

48

plaćanje dospjelih obveza te da su građani odlučili svoja novčana sredstva investirati u

različite oblike imovine.

Provedenom anketom uvidjelo se koliko su građani neupućeni u politiku oporezivanja

navedenog poreza što ih čini skeptičnim i rezerviranijima kad je u pitanju vlastiti novac.

Podaci koju potkrepljuju spomenutu hipotezu rezultati su anketnog istraživanja gdje 40,08%

ispitanih građana nije uopće upoznato sa samim porezom.

Uspoređujući kretanje osobne štednje u Republici Hrvatskoj i u Europskoj Uniji, trend je

oscilirajući u obojim situacijama uz naglasak da je osobna štednja u članicama EU obogaćena

češćim oscilacijama nego u Republici Hrvatskoj.

Što se tiče postavljenih hipoteza, osnovna hipoteza je potvrđena pomoću rezultata provedene

ankete građana RH kao i dodatna hipoteza na temelju iste korištene metode.

49

LITERATURA

1) KNJIGE

Bebek, S. i Santini, G., 2005., Vodič za razumijevanje osobnih financija, RIFIN d.o.o, Zagreb

Biljan-August, M., Pivac, S. i Štambuk, A., 2009., Uporaba statistike u ekonomiji, Ekonomski

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

Blažić, H., 2006., Usporedni porezni sustavi: oporezivanje dohotka i dobiti, Ekonomski

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

Blažić, H. i Zaharija, I., 2010., Dualni porez na dohodak: što se dohodilo sa nordijskim

zemljama i gdje je Hrvatska?(dual income tax: what happened with nordic countries and

where is Croatia?), Zagreb.

Cornett, M.M. i Saunders, A., 2006., Financijska tržišta i institucije, Masmedia, Zagreb, str. 4

Grčić, B. i Rozga, A., 2006., Poslovna statistika, Ekonomski fakultet Split, Split.

Jelčić, B i Jelčić, B., 1998., Porezni sustav i porezna politika, Informator d.d., Zagreb.

Katunarić, A., 1998., Banka, Principi i praksa bankovnog poslovanja, Centar za informiranje

i publicitet, Zagreb

Mishkin, F.S., 2010., Ekonomija novca, bankarstva i financijskih tržišta, Mate d.o.o., Zagreb,

str. 87-88.

Sever, I., 1995., Javne financije: Razvoj-Osnove teorije-Analiza, Ekonomski fakultet Rijeka i

Tipograf d.d., Rijeka.

50

2) ČLANCI

Kesner Škreb, M. 1997, Financijska praksa, 20(4), str. 583-585, Stope poreza na dohodak,

dostupno na: <http://www.ijf.hr/pojmovnik/stope_poreza_na_dohodak.htm>, pregledano 7.

srpnja 2015.

Mijatović, N. 2007, Članci, br 3-4, Razmatranje teorijskih pristupa osnovnim institutima

uređenja oporezivanja dohotka, dostupno na:

<http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:Ta93zvRTeS4J:hrcak.srce.hr/file/47

943+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr>, pregledano 11. kolovoza 2015.

Rakijašić, J. 2015, Poslovni Info, str.1, Kamate kao dohodak od kapitala od 1.1.2015.,

dostupno na: <http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/porezi/kamate-kao dohodak-od-kapitala-

od-112015/>, pregledano 15. svibnja 2015.

Santini, G. 2012, Poslovni dnevnik, br.3, Uvedemo li porez na kamatu, učinak na štednju biti

će katastrofalan, dostupno na: <http://www.poslovni.hr/vijesti/uvedemo-li-porez-na-kamatu-

ucinak-na-stednju-biti-ce-katastrofalan-215769>, pregledano 1. lipnja 2015.

Šimović, H. 2001, Članci, br. 1, Razvoj poreza na dohodak u Hrvatskoj: reforme i promašaji,

dostupno na:

<http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:EDEsOdv_UCcJ:hrcak.srce.hr/file/

118799+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr>, pregledano 25. kolovoza 2015.

Švaljek, S. 2005, Veza koja nedostaje - kako povezati razvitak tržišta kapitala i gospodarski

rast, br. 104, Oporezivanje dohodaka od kapitala: Europska unija i zemlje u tranziciji,

dostupno na:

<https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&v

ed=0CB8QFjAAahUKEwigkdnbxqjHAhWGbhQKHW-

mBAw&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F28752&ei=FdzNVeCyG4bdUe_Mk

mA&usg=AFQjCNGIsbCI2Vg7Ta1Q4nvJv8IjqALDuw&sig2=KGRT4XyuZfjic0pjPXjtqg&b

vm=bv.99804247,d.d24>, pregledano 10. srpnja 2015.

51

3) STUDIJE I PUBLIKACIJE

Hrvatska Narodna Banka, 2015, bilten 182, dostupno na:

<http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-182/hbilt182.pdf>, pregledano 13. kolovoza

2015.

Hrvatska Narodna Banka, 2015, bilten 215, dostupno na:

<http://hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-215/hbilt215.pdf>, pregledano 9. rujna 2015.

Hrvatska Narodna Banka, 2015, bilten 216, dostupno na:

<http://www.hnb.hr/publikac/bilten/arhiv/bilten-216/hbilt216.pdf>, pregledano 13. kolovoza

2015.

Kamate kao dohodak od kapitala od 1.1.2015, 2015, Poslovni info, dostupno na:

<http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/porezi/kamate-kao-dohodak-od-kapitala-od-112015/>,

pregledano 5. srpnja 2015.

Odluka o polaganju novčanog depozita kod Hrvatske narodne banke,(N.N.34/2005. i

133/2010), 2010, dostupno na: <http://www.hnb.hr/propisi/odluke-centralno/h-odluka-

polaganje-novcanog-depozita-kod-hnb.pdf>, pregledano 14. travnja 2015.

Štednja, 2015, Wikipedija, dostupno na: <https://sh.wikipedia.org/wiki/%C5%A0tednja>,

pregledano 1. srpnja 2015.

Štednja i vrste štednje, 2011, Štednja Blog, dostupno na:

<http://stednja.blogspot.com/2011/05/stednja-i-vrste-stednje.html>, pregledano 20. kolovoza

2015.

Trading Economics, 2015, Croatia Personal Savings, dostupno na:

<http://www.tradingeconomics.com/croatia/personal-savings>, pregledano 27. lipnja 2015.

52

Vrste štednje u Hrvatskoj, 2014, Štednja info, dostupno na:

<http://www.stednjainfo.net/SkolaVrsteStednje.html>, pregledano 8. lipnja 2015.

Zakon o porezu na dohodak, (N.N. 127/00),2001, dostupno na:

<http://www.ijf.hr/porezni_vodic/3-04/3dohodak.pdf>, pregledano 28. lipnja 2015.

Zakon o porezu na dohodak,(pročišćeni tekst zakona

NN 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12,43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/1

4), 2015, dostupno na: <http://www.zakon.hr/z/85/Zakon-o-porezu-na-dohodak>, pregledano

25. lipnja 2015.

53

POPIS TABLICA

Tablica 1: Primjer oporezivanja kamata na štednju od 1.1.2015.godine koristeći efektivnu ... 16

Tablica 2: Kretanje ukupnih oročenih (kunskih i deviznih) depozita građana u Hrvatskoj od

2006. godine do svibnja 2015. godine (u milijunima kuna) ..................................................... 22

Tablica 3: Verižni indeksi ukupnih oročenih depozita građana u bankarskim institucijama u

RH (u %) ................................................................................................................................... 28

Tablica 4: Bazni indeksi ukupnih oročenih depozita građana u bankarskim institucijama u RH

(u %) ......................................................................................................................................... 30

Tablica 5: Izgled provedene ankete zajedno s dobivenim odgovorima ispitanika ................... 36

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Kretanje ukupnih oročenih (kunskih i deviznih) depozita građana u Hrvatskoj od

2006. godine do svibnja 2015. godine (u milijunima kuna) .................................................... 26

Grafikon 2: Rezultati odgovora anketiranih ispitanika na pitanje hoće li novi porez na kamatu

na štednju utjecati na promjenu mišljenja građana u vezi odabira oblika štednje u budućnosti

.................................................................................................................................................. 41

Grafikon 3: Rezultati anketiranih ispitanika na pitanje kojem načinu štednje ste više skloni . 43

POPIS SLIKA

Slika 1: Odnos kretanja osobne štednje u Hrvatskoj i Europskoj Uniji ................................... 45

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom "UTJECAJ NOVOUVEDENOG POREZA

NA KAMATE NA ŠTEDNJU NA OSOBNU ŠTEDNJU GRAĐANA U REPUBLICI

HRVATSKOJ" izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Blažić Helene. U radu sam

primijenila metodologiju znanstveno - istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na

kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno

ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i

povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.

Studentica

54