Download - 04. Mentalni leksikon
Mentalni leksikon
Kostić, A. (2006). Kognitivna psihologija, str. 255 – 274
Kako mi znamo jezik?Kako je jezik uskladišten u dugoročnoj memoriji?
Znanje jezika
Pojam mentalnog leksikona
Čomski: formalne aspekte jezika (sintaksu) i značenja reči je izdvojio u poseban domen koji je nazvao leksikonom...
Mentalni leksikon, leksička memorija U mentalnom leksikonu uskladištene su
predstave reči datog jezika, koje uz značenje, sadrže i njene fonološke, morfološke i sintaksičke karakteristike
Mentalni leksikon – gde je to, dakle?
Jezičke predstave + jezička pravila Jezička pravila, po ovom shvatanju, nisu
posebne predstave, već su smeštena u semantičku memoriju kao proceduralno znanje
Primena jezičkih pravila je “postleksički proces” – odvijaju se tek pošto je pobuđena predstava reči u mentalnom leksikonu.
Kako je mentalni leksikon organizovan?
List Network
Kazanina 2006,
University of Ottawa
A word is a bundle of features A word is a part of a network.
Kako prepoznajemo i razumemo reči? Mini vežba SLON ČEKIĆ SVEKRVA
Kako mi prepoznajemo i razumemo reči?
Pobuđivanje Predstava je pobuđena kada je postanemo
svesni, kada smo u stanju da vizualizujemo neki objekat (koji reč označava, npr. “miš”) tj. kada razumemo značenje reči
Prag pobuđivanja: minimalni intenzitet stimulacije koji dovodi do prve senzacije
Pre pobuđivanja senzacije (tj.dostizanja praga), prethodilo je variranje intenziteta stimulacije
Razlike u brzini dostizanju praga pobuđivanja Neke predstave dostižu prag pobuđivanja
brže, neke sporije
Moguća objašnjenja:1. Kraće vreme pobuđivanja posledica je nižeg
praga
2. Kraće vreme pobuđivanja posledica je bržeg paljenja neurona
3. Kraće vreme pobuđivanja posledica je većeg slaganja između ulaznog stimulusa i predstave koja već postoji (grafemski ili fonološki)
Dakle- šta je razumevanje reči? Dostizanjem praga pobuđivanja predstave
reči ona postaje deo naše svesti i mi tada razumemo reč koju smo čuli/videli
Činioci koji utiču na kognitivnu obradu izolovano prikazanih reči Karakteristike reči čije variranje proizvodi
razlike u u vremenu reakcije (tj. ima kognitivne efekte)
Najvažniji činioci su:
1. FONOLOŠKA STRUKTURA REČI (da li je draž reč ili pseudoreč)
2. UČESTALOST (frekvencija) pojave reči
Uticaj fonoloških činilaca
U zadacima leksičke odluke pokazano je da su odgovori na reči brži nego na pseudoreči
Ali, vreme reagovanja na slovne nizove koji ne mogu biti reči, je još kraće nego na reči
KLJFR METLA FETLA
Primer
Fonološki činioci – šta se dešava u mentalnom leksikonu? Fonološki prihvatljive pseudoreči (u skladu su
sa fonološkim ograničenjima) - npr. ŠETAK
- Dovode do aktivacije velikog broja predstava, ali nijedna ne dostiže prag pobuđivanja
- Nemaju predstavu u mentalnom leksikonu, ali LIČE na one predstave reči koje tamo postoje
- Visok je stepen globalne aktivacije, ali je odloženo odbacivanje stimulusa
Fonološki činioci – šta se dešava u mentalnom leksikonu? Fonološki neprihvatljive pseudoreči (“ne-
reči”), npr. ŠTLJMP
- aktiviraju mali broj predstava – jer pored toga što nemaju predstavu u mentalnom leksikonu, NEMAJU zajedničke karakteristike sa onim rečima čije su predstave tamo pohranjene
- nizak je nivo globalne aktivacije, brzo odbacivanje stimulusa kao ne-reči
Još neki fonološki činioci koji utiču na kognitivnu obradu pojedinačnih reči Dužina reči (ali merena ne brojem slova, već
brojem SLOGOVA)
Broj značenja reči (npr: LIST) Broj sinonima, itd. (ŠIJA-VRAT)
Frekvencija reči kao činilac kognitivne obrade izolovanih reči Reči koje se češće koriste se obrađuju brže
nego reči koje se ređe koriste (niži je prag) Ovaj efekat je veoma stabilan! Logaritamski odnos
ČINIOCI KOJI UTIČU NA PREPOZNAVANJE REČI U KONTEKSTU
Efekat konteksta
Na brzinu obrade reči utiče ono što joj prethodi/sledi
Značaj razumevanja uticaja konteksta:
- time stičemo uvid u mehanizme obrade i povezanosti memorijskih jedinica (tj. u organizaciju pojmova)
Uticaj konteksta = efekat PRIMOVANJA, PRIMOVANJE Dva vida ovog efekta: EFEKAT FACILITACIJE – kada se reč
emitovana u kontekstu kraće obrađuje nego ista reč emitovana izolovano
EFEKAT INHIBICIJE – kada kontekst usporava obradu
Ovaj stepen facilitacije i inhibicije utvrđuje se u odnosu na REFERENTNU TAČKU
Facilitacija, inhibicija i referentna tačka
Primovanje tzv. “povratnim maskiranjem” Procedura primovanja u kojoj kontekst dolazi posle mete
Uticaj ponavljanja tj. primovanje ponavljanjem Dolazi do brže obrade reči koja se izloži
sukcesivno dva puta Ova facilitacija je izraženija za NF –
niskofrekventne reči, odnosno slabija za VF reči (“prigušivanje frekvencijom”) – objašnjava se razlikom u početnom nivou aktivacije koji je kod VF reči viši, pa to sužava prostor za moguće efekte ponavljanja
Ilustracija primovanja ponavljanjem
Uticaj grafemski/fonemski sličnog konteksta i mete Mogući su efekti i facilitacije... ...ali i inhibicije (jer se dešava kompeticija
između grafemski/fonemski sličnih nizova)
Zavisi od eksperimentalne manipulacije koju smo izabrali
Uticaj semantičkog/asocijativnog konteksta Ova vrsta primovanja dovodi do facilitacije
onda kada je reč prikazana u kontekstu koji je sa njom semantički/asocijativno povezan
Primer semantičke povezanosti:
MAJMUN – VEVERICA Primer asocijativne povezanosti:
MAJMUN - BANANA
Uticaj semantičkog/asocijativnog konteksta – model šireće aktivacije
Objašnjenje ovog fenomena facilitacije – Mejer i Švanevelt
Model šireće aktivacije
Pretpostavka: pojavljivanje prve reči u paru (kontekst) izaziva ne samo pobuđivanje predstave te reči, nego i reči koje su sa njom u semantičkoj ili asocijativnoj vezi
Ovaj efekat se pojavljuje i kad se kontekst prikaže nakon mete – povratno primovanje - ali u kratkim vremenskim intervalima (meta – 30ms, interstimulusni interval 35ms do pojavljivanja konteksta)
Model šireće aktivacije – ukazuje na odnose među pojmovima koje date reči označavanju
MODELI MENTALNOG LEKSIKONA
Tri grupe teorija za objašnjenje funkcionisanja mentalnog leksikonaI. “Prostorna metafora” (Rubenstin, Forster) –
predstave reči su organizovane po frekvenciji, a pretraga leksikona odigrava se redno, počevši od najfrekventnije reči
II. Logogenski model (zasnovani na pragu pobuđivanja) (Morton)
III. Konekcionistički pristup (Rumelhart i Mek Klilend)
Zadatak za grupe:
Pronađite osnovne postavke jednog od tri modela mentalnog leksikona i pripremite mini predavanje ostalima
Treba da im objasnite taj model Vreme za pripremu: 20 min Vreme za izlaganje: 5 min po grupi