5
1. VOVED
Sobranieto na Republika Makedonija e
pretstavni~ki organ na gra|anite i nositel
na zakonodavnata vlast na Republikata.
Sobranieto e ednodomno koe go so~inuvaat
120 pratenici koi se izbiraat na op{ti,
neposredni i slobodni izbori so tajno
glasawe.
Vo sega{niot sostav na Sobranieto
pratenicite se izbrani vrz osnova na pro-
porcionalen model i tie svojata funkcija ja
vr{at profesionalno.
Pratenicite se izbiraat za vreme od ~etiri
godini i tie ne mo`at da bidat otpovikani.
Vrz osnova na Ustavot na Republika Ma-
kedonija Sobranieto na Republika Make-
donija:
- go donesuva i izmenuva Ustavot;
- donesuva zakoni i dava avtenti~no tol-
kuvawe na zakonite;
- gi utvrduva javnite dava~ki;
- donesuva Republi~ki buxet i zavr{na
smetka na buxetot
- donesuva prostoren plan na Republikata;
-ratifikuva me|unarodni dogovori;
- odlu~uva za vojna i mir;
- donesuva odluka za menuvawe na grani-cata
na Republikata;
- donesuva odluka za stapuvawe i istapu-
vawe od sojuz ili zaednica so drugi dr`avi;
- raspi{uva referendum;
- odlu~uva za rezervite na Republikata;
- osnova soveti;
- izbira Vlada na Republika Makedonija;
- izbira sudii na Ustavniot sud na Repub-
lika Makedonija;
- vr{i izbor i razre{uvawe na sudii;
- vr{i izbori, imenuvawa i razre{uvawa i
na drugi nositeli na javni i drugi funk-cii
utvrdeni so Ustavot i so zakon;
- vr{i politi~ka kontrola i nadzor nad
Vladata i nad drugite nositeli na javni
funkcii {to se odgovorni pred Sobra-
nieto;
- dava amnestija i
- vr{i drugi raboti utvrdeni so Ustavot.
Sobranieto za vr{ewe na rabotite
od svojata nadle`nost donesuva i odluki,
dek-laracii, rezolucii, preporaki i
zaklu~oci.
Ogranizacijata i funkcioniraweto
na Sobranieto na Republika Makedonija i
na rabotnite tela na Sobranieto se utvrdu-
vaat so Delovnik {to Sobranieto go done-
suva so mnozinstvo glasovi od vkupniot broj
pratenici. So ogled na toa {to zakonodav-
nata dejnost e osnovna dejnost na Sobranie-
to, vo Delovnikot e precizno uredena pos-
tapkata za razgleduvawe i donesuvawe na
za-konite i drugite akti. Isto taka, so De-
lovnikot se uredeni instrumentite i pos-
tapkata preku koi Sobranieto vr{i poli-
ti~ka kontrola i nadzor vrz rabotata na
organite na izvr{nata vlast, kako i drugi
pra{awa {to proizleguvaat od ustavnite
nadle`nosti na Sobranieto.
7
2. PLENARNI SEDNICI
17
7
zavr{eni nezavr{eni
vkupno sednici - 24
zavr{eni - 17
nezavr{eni - 7
ODR@ANI: 24 sednici
17
3
4
rabotni sednici prateni~ki pra{awa obra}awa
8
Posebni sednici
Posebni sednici vo periodot01.11.2005 - 30.04.2006
Prateni~ki pra{awa - 3
- 121 sednica, odr`ana na 26.01.2006 godina;- 126 sednica, odr`ana na 23.02.2006 godina;- 130 sednica, odr`ana na 30.03.2006 godina.
Obra}awa - 4
- Oli Ren, Komesar za pro{iruvawe na EU (113 sednica, 11.11.2005);- Pretsedatel na Republika Makedonija Branko Crvenkovski, (118 sednica,
22.12.2005);- @oze Manuel Barozo, Pretsedatel na Evropskata Unija (123 sednica, 17.02.2006
godina);- Hozel Borel Fontejes, Pretsedatel na Evropskiot parlament (132 sednica,
10.04.2006 godina).
Vremetraewe na sednici
• Spored broj na rabotni denovi, najdolga sednica na Sobranieto na RepublikaMakedonija e 107 -ta sednica so 10 rabotno denovi ( 57 ~asa).
• Spored vkupen broj na rabotni ~asovi, najdolga sednica na Sobranieto naRepublika Makedonija e 107 -ta sednica so 57 ~asa.
• Spored kontinuitet, najdolga sednica na Sobranieto na RepublikaMakedonija e 133 -ta sednica, koja traela od 11,00 ~asot do 18 ~asot i 45minuti.
• Spored vkupen broj na rabotni ~asovi, najkusa sednica na Sobranieto naRepublika Makedonija e 119-ta sednica koja traela 08 minuti - ( od 11,00~asot do 11,08 ~asot ).
• Spored kontinuitet, najkusi sednici na Sobranieto na Republika Makedonijase; 113 -ta sednica so traewe od 20 minuti, 115 -ta sednica so traewe od 15minuti, 118 -ta sednica so traewe od 27 minuti, 119 -ta sednica so traewe od30 minuti, 123 -ta sednica so traewe od 20 minuti, 131 -ta sednica so traeweod 20 minuti i 132 -ta sednica so traewe od 30 minuti.
9
2.1. Prisustvo i u~estvo na sednicite
SEDNICA RABOTNIDENOVI
VKUPNOVREMETRAEWE
107 1 1 ~as i 55 minuti111 5 16 ~asa i 40 minuti113 1 20 minuti114 5 29 ~asa i 15 minuti115 1 15 minuti116 9 46 ~asa i 05 minuti117 10 57 ~asa118 1 27 minuti119 1 08 minuti120 7 41 ~asa i 50 minuti121 1 6 ~asa i 55 minuti122 7 42 ~asa i 45 minuti123 1 20 minuti124 8 32 ~asa i 20 minuti125 3 14 ~asa i 50 minuti126 1 6 ~asa i 55 minuti127 2 13 ~asa i 05 minuti128 9 47 ~asa i 45 minuti129 5 23 ~asa i 15 minuti130 1 6 ~asa i 10 minuti131 1 20 minuti132 1 30 minuti133 1 7 ~asa i 45 minuti134 1 4 ~asa i 40 minuti
VR
EM
ET
RA
EW
E N
A S
ED
NI
CI
VKUPNO: 24 sednici 83 dena400 ~asa i30 minuti
10
Vkupniot broj na denovi na sednici na Sobranieto iznesuva 101.Vo tekot na tie rabotni denovi ostvareni se :vkupno prisustva: 7236vkupno otsustva: 1394 od koi: - opravdani 1243 - neopravdani 151
Prisustvo na pratenici vo denovi koga Sobranieto odr`uvalo sednici
0 15
69 70 71
01020304050607080
2 1 2 13 11 18
br
oj n
a d
eno
vi
na
sed
ni
ci
6 prateniciprisustvuvale na site101 dena koga seodr`uvale sednici
broj na pratenici prisutni vo denovi koga se odr`uvale sednici
Soglasno so Delovnikot (~len 29) na pratenik koj otsustvuva najmalku ~etiri pati kontinuiranood sednici na Sobranieto, a za toa ne go izvestil pretsedatelot (neopravdano otsuten) mu seodbiva 5% od platata za sekoj den otsustvo.
11
2.2 Odlu~uvawe i glasawe
1
54
44
6
158
152
3
91
91
77
38
63
111
53
2
6
33
0 50 100 150 200
107
111
114
115
116
117
119
120
122
124
125
127
128
129
131
133
134
br
. na
sed
ic
a
12
, ,
.
-
,
10.000 .
, ,
.
,
.
.
,
.
-
,
.
-
.
-
-
,
,
.
-
.
, -
-
,
.
-
-
,
-
. ,
,
,
.
,
-
.
.
. ,
( ),
.
.
.
2.3. Fazi i postapka za donesuvawe na zakoni
13
zak
on
i
od
luk
i
usta
vn
i i
zmen
i
dek
lar
aci
i
in
fo
rm
aci
i
pr
ogr
ami
izv
e{ta
i
pl
ano
vi
in
ter
pel
aci
i
avte
nti
~ni
to
lk
uvaw
a
mi
slew
e I
pr
edl
ozi
zav
r{
na
smet
ka
mi
slew
e I
pr
edl
ozi
nac
io
nal
na
str
ateg
ija
174
74
3 4 4 2 2 41
20
1 1 1 1
0
50
100
150
200
250 Razgleduvani akti
red
en b
ro
j
A K T
vk
upn
o p
od
nev
en r
ed
do
nes
eni
ned
on
esen
i
po
vl
e~en
i
pr
va
faz
a
nac
rt
zak
on
usv
oen
i
neu
svo
eni
neo
sno
van
i
ner
azgl
edan
i
1. zakoni 174 104 10 1 18 412. odluki 74 73 13. ustavni izmeni 3 34. deklaracii 4 45. informacii 4 46. programi 2 27. izve{tai 2 28. planovi 4 3 19. interpelacii 1 1
10.avtenti~nitolkuvawa 20 1 17 3
11. mislewe i predlozi 1 112. nacionalna strategija 1 1
VKUPNO 290 195 10 1 18 1 17 48
14
15
4
19
1
1
4
1
1
31
11
1
21
14
16
1
14
7
10
5
0 10 20 30 40 50
82
83
86
89
107
111
114
115
116
117
119
120
122
124
125
127
128
129
134
broj na razgledani zakoni
RAZGLEDANIZAKONI PO SEDNICI
Razgledani zakoni po sednici
Broj nasednica 107 111 114 115 116 117 119 120 122 124 125 127 128 129 134 Vku
pno
razgledani
1 4 1 1 31 11 1 21 14 16 1 14 7 10 5 148
doneseni 1 3 1 1 25 9 1 17 10 7 1 11 2 10 5 104
nedoneseni
3 1 2 3 1 10
povle~eni
1 1
1-vafaza 1 2 1 2 4 6 2 18
15
VKUPEN BROJ NA RAZGLEDUVANI ZAKONI 181
104
101
18doneseni
nedoneseni
povle~eni
1 faza
DONESENI ZAKONI 104
29
1351
11
ratifikacii
redovna postapka
skratena postapka
itna postapka
NEDONESENI I POVLE^ENI ZAKONI (21)
0
10
01
0
2
4
6
8
10
nedoneseni povle~eni
vlada
pratenici
16
2.3.1. Predlozi za donesuvawe na zakoni
Zakoni po redovna postapka - prva faza
Redenbroj Z A K O N I predlaga~ sednica zabele{ka
1.
Predlog za donesuvawe nazakon za filmskiot fond naRepublika Makedonija
Vlada 11101.11.2005
2.
Predlog za donesuvawe nazakon za sanitarnata izdravstvenata inspekcija
Vlada 11616.12.2005
3.
Predlog za donesuvawe nazakon za reproduktivenmaterijal od {umski vidovidrvja
Vlada 11616.12.2005
4.Predlog za donesuvawe naIzboren zakonik
Vlada 12024.01.2006
5.Predlog za donesuvawe nazakon za mineralnite surovini Vlada 117
31.01.2006
6.
Predlog za donesuvawe nazakon za donacii i zasponzorstva vo javnite dejnosti
Grupa od 82pratenika
12422.02.2006
7.
Predlog za donesuvawe nazakon za Sudskiot sovet naRepublika Makedonija
Vlada 12424.02.2006
8.Predlog za donesuvawe nazakon za sudovite
Vlada 12401.03.2006
9.Predlog za donesuvawe nazakon za prekr{ocite
Vlada 12401.03.2006
ZAKONI VO REDOVNA POSTAPKA - 24
16
11
vladapratenicigrupa gra|ani
17
10.Predlog za donesuvawe nazakon za upravnite sporovi
Vlada 12401.03.2006
11.
Predlog za donesuvawe nazakon za za{tita na pravata idostoinstvoto na licata sohendikep
Grupa gra|ani 12203.03.2006
12.
Predlog za donesuvawe nazakon za ednakvi mo`nosti na`enite i ma`ite
Vlada 12203.03.2006
13.
Predlog za donesuvawe nazakon za Dr`aven pazareninspektorat
Vlada 12207.03.2006
14.
Predlog za donesuvawe nazakon za nadzor na dr`avnatagranica
Vlada 12214.03.2006
15.Predlog za donesuvawe nazakon za finansiska policija
Vlada 12414.03.2006
16.
Predlog za donesuvawe nazakon za stru~no obrazovanie iobuka
Vlada 12720.03.2006
17.
Predlog za donesuvawe nazakon za spre~uvawe na sudirna interesi
Vlada 12720.03.2006
18.Predlog za donesuvawe nazakon za energetika
Vlada 12021.03.2006
18
2.3.2. Predlozi na zakoni
Zakoni doneseni vo redovna postapka
Redenbroj AKT PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1. Zakon za radiodifuzna dejnost Vlada redovna 11109.11.2005
2. Buxet na Republika Makedonijaza 2006 godina Vlada redovna
11726.12.2005
3.Zakon za izvr{uvawe na Buxetot naRepublika Makedonija za 2006godina
Vlada redovna 11727.12.2005
4. Zakon za izvr{uvawe na sankciite Vlada redovna 11728.12.2005
5. Zakon za sloboden pristap doinformacii od javen karakter
Vlada redovna 12025.01.2006
6. Zakon za Akademija za obuka nasudii i obviniteli
Vlada redovna 12025.01.2006
7. Zakon za dano~na postapka Vlada redovna 12025.01.2006
8. Zakon za vozduhoplovstvo Vlada redovna 11727.01.2006
9. Zakon za ste~aj Vlada redovna 12214.03.2006
10. Zakon za strancite Vlada redovna 12214.03.2006
11. Zakon za Biroto za razvoj naobrazovanieto
Vlada redovna 12720.03.2006
12. Izboren zakonik Vlada redovna 12829.03.2006
13. Zakon za donacii i za sponzorstvana javnite dejnosti
Grupa od 85pratenici
redovna 12905.04.2006
VKUPNO: 33
12
1
vlada
pratenici
19
2.3.3. Predlozi za donesuvawe na zakoniso predlozi na zakoni
(skratena postapka)
43
8
vlada
pratenici
Zakoni doneseni po skratena postapka
Redenbroj A K T PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zavodnite zaednici Vlada skratena 111
01.11.2005
2. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zavodostopanstvata
Vlada skratena 11101.11.2005
3. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zapenzisko i invalidsko osiguruvawe
grupapratenici skratena 107
21.11.2005
4.Ustaven zakon za sproveduvawe naamandmanite od XX do XXXI naUstavot na Republika Makedonija
Vlada skratena 11407.12.2005
5.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot za javnitenabavki
Vlada skratena 11609.12.2005
6.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zaosnovawe na Makedonska banka zapoddr{ka na razvojot
Vlada skratena 11609.12.2005
7. Zakon za dopolnuvawe na Zakonotza Centralen registar Vlada skratena 116
09.12.2005
8.
Zakon za garancija na RepublikaMakedonija na obvrskite poDogovorot za zaem, namenet zaProektot za reformi na`eleznicata, koj }e se sklu~ipome|u JP Makedonski `eleznici iMe|unarodnata banka za obnova irazvoj
Vlada skratena 11609.12.2005
20
9.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot za slu`bavo Armijata na RepublikaMakedonija
Vlada skratena 11615.12.2005
10.
Zakon za zadol`uvawe naRepublika Makedonija kaj Vladatana Republika Italija zarealizacija na vtorata faza odProgramata za racionalizacija naupravuvaweto i modernizacija nabiomedici-nskata tehnologija vozdravstveniot sektor
Vlada skratena 11615.12.2005
11.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zazadol`itelno kapitalno finansi-rano penzisko osiguruvawe
Vlada skratena 11616.12.2005
12. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zaosnovnoto obrazovanie Vlada skratena 116
16.12.2005
13. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zasrednoto obrazovanie
Vlada skratena 11616.12.2005
14. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zavisokoto obrazovanie Vlada skratena 116
16.12.2005
15. Zakon za dopolnuvawe na Zakonotza vrabotuvawe na invalidni lica
Vlada skratena 11720.12.2005
16.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zagarancija na Republika Makedonijapo dogovorite za zaemi po proektotHEC "Kozjak" so Kineskata banka ifirmata CWE ( China InternationalWater& Electric Corp)
Vlada skratena 12025.01.2006
17.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zagarancija na Republika Makedonijapo Dogovorot za zaem po Proektotza podobruvawe na energetskiotsistem od Me|unarodnata banka zaobnova i razvoj
Vlada skratena 12025.01.2006
18.
Zakon za garancija na RepublikaMakedonija po Dogovorot za zaemsklu~en me|u Evropskata banka zaobnova i razvoj i JPElektrostopanstvo na Makedonijaza realizacija na Proektot zasektor energetika
Vlada skratena 12025.01.2006
19.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zaplatniot promet
Vlada skratena 12025.01.2006
20. Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot za lizing
Vlada skratena 12025.01.2006
21.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zaza{tita na prirodata
Vlada skratena 11731.01.2006
22.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot za javnitesobiri
SlavicaGrkovska
Adnan Ja{ariKenan Hasipi
RozaT.Karevska
skratena 12209.02.2006
23. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zajavnite pati{ta Vlada skratena 124
02.03.2006
24.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zasnabduvawe so voda za piewe i od-veduvawe na urbani otpadni vodi
Vlada skratena 12402.03.2006
21
25. Zakon za bezbednost naproizvodite
Vlada skratena 12214.03.2006
26.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zaza{tita na topografijata naintegralnite kola
Vlada skratena 12214.03.2006
27.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zadanokot na dodadena vrednost
Vlada skratena 12214.03.2006
28.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zasemejstvo
Vlada skratena 12414.03.2006
29.Zakon za izmenuvawe na Zakonot zatransformacija na pretprijatijataso op{testven kapital
KireGe{takovski
skratena 12415.03.2006
30.Zakon za proglasuvawe nalokalitetot "Smolarski vodopadi"za spomenik na prirodata
Vlada skratena 12716.03.2006
31.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot za osnovnoobrazovanie
Vlada skratena127
16.03.2006
32.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zasrednoto obrazovanie
Vlada skratena 12716.03.2006
33. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zaVladata na Republika Makedonija Vlada skratena 127
20.03.2006
34.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zaSudskiot buxet
Vlada skratena 12720.03.2006
35. Zakon za popis na zemjodelstvotovo Republika Makedonija
Vlada skratena 12720.03.2006
36.
Zakon za garancija na RepublikaMakedonija na obvrskite poDogovorot za zaem, namenet zaproektot za AD MEPSO, koj }e sesklu~i pome|u AD MEPSO - Prenosna elektri~na energija iupravuvawe so elektroenergetskiot sistem, vo dr`avnasopstvenost Me|unarodnata bankaza obnova i razvoj
Vlada skratena 12720.03.2006
37.Zakon za izmenuvawe na Zakonot zazdravstvenoto osiguruvawe
grupapratenici
SDSM i DUIskratena 127
20.03.2006
38.Zakon za me|unarodna trgovskaarbitra`a na RepublikaMakedonija
Vlada skratena 12021.03.2006
39.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zaindustriskata sopstvenost
Vlada skratena 12021.03.2006
40. Zakon za grade`ni proizvodi Vlada skratena 12021.03.2006
41. Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot za vodite
grupapratenici
skratena 11604.04.2006
42.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot za javnipretprijatija
Vlada skratena 11604.04.2006
43. Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot za oru`je Vlada skratena 129
06.04.2006
44. Zakon za agenciite za privremenovrabotuvawe
Vlada skratena 12910.04.2006
45.Zakon za proglasuvawe nalokalitetot "Markovi Kuli" zaspomenik na prirodata
Vlada skratena 12910.04.2006
22
46.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zavrabotuvawe i osiguruvawe voslu~aj na nevrabotenost
Vlada skratena 12912.04.2006
47.Zakon za prestanuvawe nava`eweto na Zakonot za banki zamikrofinansirawe
Vlada skratena 12912.04.2006
48.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zaizvr{uvawe
Vlada skratena 12912.04.2006
49.Zakon za dopolnuvawe na Zakonotza penzisko - invalidskoosiguruvawe
VMRO-NarodnaPartija skratena 128
13.04.2006
50.Zakon za dopolnuvawe na Zakonotza personalen danok na dohod
N.ApostolovskiC. IvanovaD. \or|iev
I.AnastasovskiAna Andova
skratena 12918.04.2006
51. Zakon za dr`avni nagradi grupa od 8pratenici
skratena 12918.04.2006
23
RATIFIKACII
Redenbroj A K T PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.
Zakon za ratifikacija na Spogodbatame|u Vladata na RepublikaMakedonija i Kabinetot na ministrina Ukraina za sorabotka vo oblasta nainformiraweto
Vlada skratena 11606.12.2005
2.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Vladata na RepublikaMakedonija i Kabinetot na ministrina Ukraina za sorabotka vo oblasta na`elezni~kiot transport
Vlada skratena 11606.12.2005
3.
Zakon za ratifikacija na Spogodbataza redoven vozdu{en soobra}aj pome|uVladata na Republika Makedonija iSovetot na ministri na Bosna iHercegovina
Vlada skratena 11606.12.2005
4.
Zakon za ratifikacija na Spogodbataza kulturna, obrazovna i nau~nasorabotka me|u Makedonskata Vladai [panskata Vlada
Vlada skratena 11606.12.2005
5.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Makedonskata Vlada i [panskataVlada za unapreduvawe i recipro~naza{tita na investicii
Vlada skratena 11606.12.2005
6.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotpome|u Vladata na RepublikaMakedonija i Vladata na RepublikaUngarija za obrazovna, nau~na ikulturna sorabotka
Vlada skratena 11606.12.2005
7.Zakon za ratifikacija na Protokolotza sorabotka me|u RepublikaMakedonija i Republika Turcija
Vlada skratena 11606.12.2005
8.
Zakon za ratifikacija na Dogovorot zaekonomska, komercijalna i tehni~kasorabotka me|u Vladata na RepublikaMakedonija i Vladata na Dr`avataKatar
Vlada skratena 11606.12.2005
9.
Zakon za ratifikacija na Spogodbatame|u Vladata na RepublikaMakedonija i Vladata na RuskataFederacija za sorabotka vo oblasta nakarantinot i za{titata na rastenijata
Vlada skratena 11606.12.2005
10.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Republika Makedonija i Bosna iHercegovina za pravna pomo{ vogra|anskite i krivi~nite predmeti
Vlada skratena 12017.01.2006
11.
Zakon za ratifikacija naPrivremeniot Dogovor za slobodnatrgovija me|u Republika Makedonija iUNMIK
Vlada skratena 12017.01.2006
12.
Zakon za ratifikacija na Spogodbatapome|u Vladata na RepublikaMakedonija i Vladata na RepublikaMoldova za vzaemna pomo{ vocarinskite raboti
Vlada skratena 12017.01.2006
24
13.
Zakon za ratifikacija na Spogodbataza povremen me|unaroden prevoz napatnici so avtobus ("INTERBUS-spogodba")
Vlada skratena 12017.01.2006
14.
Zakon za ratifikacija na Spogodbatame|u Vladata na RepublikaMakedonija i Vladata na RepublikaBugarija za razmena i zaemna za{titana klasificirani informacii
Vlada skratena 12017.01.2006
15. Zakon za ratifikacija naKonvencijata za nuklearna bezbednost
Vlada skratena 12017.01.2006
16.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Republika Makedonija i[vajcarskata Konfederacija zapoliciska sorabotka vo borbataprotiv kriminalot
Vlada skratena 12210.02.2006
17.
Zakon za ratifikacija na Spogodbatame|u Vladata na RepublikaMakedonija i Sovetot na ministri naRepublika Albanija za zaemna za{titana klasificirani informacii
Vlada skratena 12210.02.2006
18.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Makedonskata Vlada iKralstvoto Holandija za socijalnoosiguruvawe
Vlada skratena 12210.02.2006
19.Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Republika Makedonija i ^e{kaRepublika za socijalno osiguruvawe
Vlada skratena 12210.02.2006
20.Zakon za ratifikacija naKonvencijata za privremen uvoz(Istanbulska konvencija)
Vlada skratena 12401.03.2006
21.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Republika Makedonija i Bosna iHercegovina za ureduvawe name|usebnite imotno-pravni odnosi
Vlada skratena 12401.03.2006
22.
Zakon za ratifikacija na Dogovorot zasorabotka vo oblasta na turizmot me|uVladata na Republika Makedonija iSovetot na ministri na RepublukaAlbanija
Vlada skratena 12716.03.2006
23.
Zakon za ratifikacija na Spogodbatame|u Vladata na RepublikaMakedonija i Sovetot na ministri naRepubluka Albanija za otvarawe niovme|unaroden paten grani~en preminme|u dvete zemji Trebi{te-Xepi{te
Vlada skratena 12716.03.2006
24.Zakon za ratifikacija na Dogovorot zaslobodna trgovija me|u RepublikaMakedonija i Srbija i Crna Gora
Vlada skratena 12905.04.2006
25.Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Republika Makedonija i zasocijalno osiguruvawe
Vlada skratena 13428.04.2006
26.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Vladata na RepublikaMakedonija i Vladata na RepublikaFrancija za sorabotka vo oblasta navnatre{nata bezbednost
Vlada skratena 13428.04.2006
27.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Republika Makedonija i Bosna iHercegovina za ekstradicija Vlada skratena 134
28.04.2006
25
28.
Zakon za ratifikacija na Dogovorotme|u Republika Makedonija i Bosna iHercegovina zame|usebno izvr{uvawena sudskite odluki vo krivi~nitepredmeti
Vlada skratena 13428.04.2006
29.Zakon za ratifikacija naKonvencijata za za{tita nanematerijalnoto kulturno nasledstvo
Vlada skratena 13428.04.2006
26
2.3.4. Predlozi za donesuvawe po itna postapkana zakoni so predlozi na zakoni
Zakoni doneseni po itna postapka
Redenbroj A K T PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.
Zakon za zadol`uvawe naRepublika Makedonija sozaem kaj Me|unarodnatabanka za obnova i razvoj -Svetska banka po Dogovorza Prviot programski zaemza razvojni politiki -PDPL 1
Vlada itna 11521.11.2005
2.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zapreobrazba naElektrostopanstvo naMakedonija, Akcionerskodru{tvo za proizvodstvo,prenos i distribucija naelektri~na energija, vodr`avna sopstvenost
Vlada itna 11609.12.2005
3.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zapremer, katastar izapi{uvawe na pravata nanedvi`nostite
Vlada itna 11609.12.2005
4.Zakon za izmenuvawe naZakonot za socijalnaza{tita
Vlada itna 11613.12.2005
5.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zazdravstvenata za{tita
Vlada itna 11613.12.2005
6.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zadanokot na dobivka
Vlada itna 11727.12.2005
7.
Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zapersonalniot danok nadohod
Vlada itna 11728.12.2005
8. Zakon za izmenuvawe naZakonot za ustanovite Vlada itna 117
28.12.2005
9.Zakon za izmenuvawe naZakonot za domuvawe Vlada itna 119
29.12.2005
10. Zakon za tutun i tutunskiproizvodi Vlada itna 125
21.02.2006
11.Zakon za izmenuvawe idopolnuvawe na Zakonot zasudski taksi
Vlada itna 12401.03.2006
27
2.3.5. Povle~eni zakoni
Redenbroj ZAKONI predlaga~ sednica
1.Predlog za donesuvawe na zakon zaograni~uvawe na potro{uva~kata natutunski proizvodi, so Predlog na zakon
grupa pratenici 11604.04.2006
28
2.3.6. Nedoneseni zakoni
redenbroj Z A K O N I predlaga~ sednica
1.
Predlog za donesuvawe na zakon zaizmenuvawe na Zakonot za posebniteprava na pripadnicite nabezbednosnite sili na RepublikaMakedonija i na ~lenovite na nivnitesemejstva, so Predlog na zakon
Qup~e Me{kovRistana Lal~evska
11731.01.2006
2. Predlog na zakon za u~ebnicite zaosnovnoto i srednoto obrazovanie Slavica Grkovska 116
01.02.2006
3.Predlog za donesuvawe na zakon zaizmenuvawe na Zakonot za srednoobrazovanie, so Predlog na zakon
@arko Karaxovski 12414.03.2006
4.
Predlog za donesuvawe na zakon zaizmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonotza radiodifuzna dejnost, so Predlog nazakon
Ilija KitanovskiIlija Srbinovski
\orge Paqo{kovski
12414.03.2006
5. Predlog za donesuvawe na zakon zaza{tita od nasilstvo vo semejstvoto
Ivan Anastasovski 12415.03.2006
6.
Predlog za donesuvawe na zakon zaizmenuvawe na Zakonot za vrabotuvawei osiguruvawe vo slu~aj nanevrabotenost , so Predlog na zakon
Ne`det Mustafa 12720.03.2006
7.
Predlog za donesuvawe na zakon zaizmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonotza teritorijalnata organizacija nalokalnata samouprava vo RepublikaMakedonija, so Predlog na zakon
DUI 12021.03.2006
8.Predlog za donesuvawe na zakon zaizmenuvawe na Krivi~niot zakonik, soPredlog na zakon
VMRO-DPMNE 12021.03.2006
9. Predlog za donesuvawe na zakon zazemjodelstvo
Marjan \or~evVan~o Stamenkov
Mihajlo GeorgievskiAdnan ]ahil
11604.04.2006
10.
Predlog za donesuvawe na zakon zaizmenuvawe na Zakonot za danokot nadodadena vrednost, so Predlog nazakon
grupa pratenici 11604.04.2006
29
2.4. DRUGI AKTI
2.4.1. Odluki, deklaracii, programi i rezolucii
ODLUKI
Po predlaga~i
21
225
1
15
0 10 20 30 40 50
vlada
agencija za elektronski komunikacii
regulatorna komisija za energetika
MRTV
Komisija za pra{awata na izborite iimenuvawata
Pretsedatel na RM (B. Crvenkovski)
Pratenici
5
32
0
10
20
30
40
50
itna redovna
itna
redovna
Redenbroj AKT PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.
Odluka za ispra}awe na edinici naArmijata na Republika Makedonija zau~estvo vo mirovnata operacija voIrak
Vlada itna 11521.11.2005
2.Odluka za preraspredelba nasredstvata me|u buxetskitekorisnici
Vlada redovna 11606.12.2005
30
3.Razre{uvawe na glaven dr`avenrevizor na Dr`avniot zavod zarevizija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 11606.12.2005
4. Izbor na glaven dr`aven revizor naDr`avniot zavod za revizija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 11606.12.2005
5.Imenuvawe na zamenik na direktorotna Direkcijata za za{tita na li~nitepodatoci
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 11606.12.2005
6.
Odluka za izmenuvawe na Odlukataza izbor na pretsedateli, zamenicina pretsedatelite, ~lenovi i nivnizamenici na komisiite naSobranieto na Republika Makedonija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 11606.12.2005
7.
Odluka za izmenuvawe na Odlukataza osnovawe na prateni~ki grupi naSobranieto na Republika Makedonijaza bilateralna parlamentarnasorabotka
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 11606.12.2005
8.
Odluka za davawe soglasnost nautvrdenata stapka na nadomest odvkupniot prihod na dru{tvata koivr{at energetska dejnost zafinansirawe na raboteweto naRegulatornata komisija za energetikana Republika Makedonija za 2006godina
Regulatornakomisija zaenergetika
redovna 11613.12.2005
9.Odluka za preraspredelba nasredstvata me|u buxetskitekorisnici
Vlada itna 11720.12.2005
10.
Odluka za izmenuvawe na Odlukataza izbor na pretsedateli, zamenicina pretsedatelite, ~lenovi i nivnizamenici na komisiite naSobranieto na Republika Makedonija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 11727.12.2005
11.
Odluka za izmenuvawe na Odlukataza izbor na pretsedatel, zamenik napretsedatelot, ~lenovi i nivnizamenici na Komisijata za pra{awana izborite i imenuvawata naSobranieto na Republika Makedonija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 11727.12.2005
12.
Odluka za izmenuvawe na Odlukataza razre{uvawe, izbor i imenuvawena ~lenovi na Upravniot odbor naMakedonskata radiotelevizija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 11727.12.2005
13.
Odluka za odobruvawe naFinansiskiot plan na javnotopretprijatie Makedonska radio-televizija za redovni i investicioniaktivnosti na radio programitenameneti za sosednite zemji i Evropana stranski jazik, za 2006 godina
MRTV redovna 11729.12.2005
14.
Odluka za odobruvawe naFinansiskiot plan na javnotopretprijatie Makedonska radio-televizija za redovni i investicioniaktivnosti na radio programitenameneti za informirawe naiselenicite i gra|anite naRepublika Makedonija koi `iveat vostranstvo, za 2006 godina
MRTV redovna 11728.12.2005
31
15.
Odluka za odobruvawe naFinansiskiot plan na javnotopretprijatie Makedonska radio-televizija za redovni i investicioniaktivnosti na radio programitenameneti za informirawe naiselenicite i gra|anite naRepublika Makedonija koi `iveat vostranstvo, za 2006 godina
MRTV redovna 11728.12.2005
16.
Odluka za odobruvawe naFinansiskiot plan na javnotopretprijatie Makedonska radio-televizija za redovni i investicioniaktivnosti na satelitskiotteleviziski programski servisnamenet za iselenicite i gra|anitena Republika Makedonija koi `iveatvo stranstvo, za 2006 godina
MRTV redovna 11728.12.2005
17.
Odluka za odobruvawe naFinansiskiot plan na javnotopretprijatie Makedonska radio-televizija za redovni i investicioniaktivnosti na Sobraniskiot kanal vo2006 godina
MRTV redovna 11728.12.2005
18.
Odluka za ispra}awe na edinica naArmijata na Republika Makedonija zau~estvo vo mirovnata operacija voAvganistan
Vlada itna 12017.01.2006
19.
Odluka za ispra}awe na edinici naArmijata na Republika Makedonija zau~estvo vo mirovnata operacija voAvganistan
Vlada itna 12017.01.2006
20.
Odluka za izmenuvawe na Odlukataza osnovawe na Anketna komisija zaispituvawe na pri~inite iposledicite od ste~ajot na Eksport-Import banka vrz Buxetot na RM
grupapratenici
redovna 11601.02.2006
21. Predlog na odluka za osnivawe naSovet na Sobraniskiot kanal
S. ^a{ule JordanovskiGzim OstreniS. Najdovski
redovna 12207.02.2006
22.Predlog na odluka za izbor na~lenovi i nivni zamenici na Sovetotna Sobraniskiot kanal
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12207.02.2006
23.
Predlog na odluka za izmenuvawe naOdlukata za osnivawe na prateni~kigrupi na Sobranieto na RepublikaMakedonija za bilateralnaparlamentarna za sorabotka
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12207.02.2006
24.
Predlog na odluka za razre{uvawe iimenuvawe na pretsedatel i ~lenovina Odborot za dodeluvawe nanagradata "Kliment Ohridski"
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12207.02.2006
25.
Predlog na odluka za razre{uvawe iimenuvawe na pretsedatel i ~lenovina Odborot za dodeluvawe nanagradata "11 Oktomvri"
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12207.02.2006
26.
Predlog na odluka za upatuvawe najaven povik do ovlastenitepredlaga~i za dostavuvawe predlogna kandidati za ~lenovi na Sovetotna Makedonskata radio-televizija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12422.02.2006
32
27.
Predlog na odluka za upatuvawe najaven povik do ovlastenitepredlaga~i za dostavuvawe predlogna kandidati za ~lenovi na Sovetotza radiodifuzija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12422.02.2006
28.Odluka za dopolnuvawe na Odlukataza izbor na ~lenovi i nivni zamenicina Sovetot na Sobraniskiot kanal
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12822.03.2006
29.
Odluka za izmenuvawe na Odlukataza izbor na pretsedateli, zamenicina pretsedatelite, ~lenovi i nivnizamenici na komisiite naSobranieto na Republika Makedonija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12822.03.2006
30.
Odluka za izmenuvawe na Odlukataza izbor na pretsedateli, zamenicina pretsedatelite, ~lenovi i nivnizamenici na Komisijata zadelovni~ki i mandatno-imunitetnipra{awa na Sobranieto naRepublika Makedonija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12822.03.2006
31.Odluka za izmenuvawe na Odlukataza izbor na ~lenovi na Komitetot zaodnosi me|u zaednicite
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12822.03.2006
32.Odluka za oglasuvawe izbor napretsedatel, zamenik i ~lenovi naDr`avnata izborna komisija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
itna 13131.03.2006
33.Odluka za izbor na pretsedatel,zamenik i ~lenovi na Dr`avnataizborna komisija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 13314.04.2006
34.Odluka za odobruvawe na Godi{niotplan na Agencijata za elektronskikomunikacii za 2006 godina
Agencija zaelektronskikomunikacii
redovna 12918.04.2006
35. Izbor na ~lenovi na Sovetot zaradiodifuzija
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 12918.04.2006
36.
Imenuvawe na pretsedatel, zamenikna pretsedatelot i ~lenovi naKomisijata za za{tita na pravoto zasloboden pristap do informaciiteod javen karakter
Kom. zapra{awa naizborite i
imenuvawata
redovna 13428.04.2006
37.Imenuvawe ~lenovi na Sovetot naNarodnata banka na RepublikaMakedonija
Vlada redovna 13428.04.2006
33
ODLUKI I IZBORI VO SUDSTVOTO IOBVINITELSTVOTO
2 7 14 13
01020304050607080naroden pravobranitel
vlada
RSS
Pratenik (Kame Petrov)
2
34
01020304050
itna redovna
Po postapka vkupno: 97
itna
redovna
Redenbroj A K T PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.Razre{uvawe na javni obviniteli naosnovnite javni obvinitelstva voSveti Nikole i Tetovo
vlada redovna 11606.12.2005
2.Razre{uvawe zamenik na javniotobvinitel na Osnovnoto javnoobvinitelstvo vo Skopje
vlada redovna 11606.12.2005
3.Imenuvawe zamenici na javniobviniteli na vi{ite javniobvinitelstva vo Skopje i [tip
vlada redovna 11606.12.2005
4.Imenuvawe javni obviniteli naosnovnite javni obvinitelstva voBerovo i [tip
vlada redovna 11606.12.2005
34
5.
Imenuvawe zamenici na javniobviniteli na osnovnite javniobvinitelstva vo Veles, Gostivar,Debar, Kavadarci, Ki~evo, Kumanovoi Skopje
vlada redovna 11606.12.2005
6.Odluka za oglasuvawe izbor nasudii na osnovnite sudovi vo Skopje1 - Skopje i Bitola
Kame Petrov redovna 11606.12.2005
7.Odluka za oglasuvawe izbor nasudija na Apelacioniot sud voBitola
Kame Petrov redovna 11727.12.2005
8. Razre{uvawe na sudija na Vrhovniotsud na Republika Makedonija
RSS redovna 12017.01.2006
9. Razre{uvawe na sudii naApelacioniot sud vo Bitola RSS redovna 120
17.01.2006
10.Razre{uvawe na sudii na Osnovnitesudovi vo Bitola, Ohrid i Skopje 1-Skopje
RSS redovna 12017.01.2006
11.
Odluka za oglasuvawe imenuvawe nazamenici na javnite obviniteli voosnovnite javni obvinitelstva voSveti Nikole i Tetovo
Kame Petrov itna 12017.01.2006
12.
Odluka za oglasuvawe imenuvawe nazamenici na javnite obviniteli voosnovnite javni obvinitelstva voKumanovo, Ohrid, Skopje i [tip
Kame Petrov itna 12017.01.2006
13. Izbor na zamenici na Narodniotpravobranitel
Narodenpravobranitel
redovna 11601.02.2006
14.Predlog za izbor na sudii voapelacionite sudovi vo Skopje,Bitola i [tip
RSS redovna 12207.02.2006
15.
Predlog za izbor na sudii voosnovnite sudovi Strumica,Kumanovo, Ohrid, Skopje 1-Skopje,Tetovo, Kriva Palanka i Prilep
RSS redovna 12207.02.2006
16.Predlog za razre{uvawe na sudiiporotnici vo Apelacioniot sud vo[tip
RSS redovna 12207.02.2006
17. Predlog za izbor na sudii porotnicivo Osnovniot sud vo Gostivar
RSS redovna 12207.02.2006
18.Predlog na odluka za oglasuvaweizbor na sudija na Vrhovniot sud naRepublika Makedonija
Kame Petrov redovna 12207.02.2006
19.Predlog na odluka za oglasuvaweizbor na sudii na Apelacioniot sudvo Bitola
Kame Petrov redovna 12207.02.2006
20.Predlog na odluka za oglasuvaweizbor na sudii na osnovnite sudovivo Skopje 1-Skopje, Ohrid i Bitola
Kame Petrov redovna 12207.02.2006
21. Predlog za izbor na zamenik naNarodniot pravobranitel
Narodenpravobranitel
redovna 12207.02.2006
22.
Predlog za izbor na pretsedatelina osnovnite sudovi vo Berovo,Veles, Gevgelija, Kavadarci,Negotino, Prilep, Radovi{, Resen,Skopje 2 - Skopje, Kriva Palanka,Vinica i Ki~evo
RSS redovna 12422.02.2006
23. Predlog za razre{uvawe na sudii voOsnovniot sud vo Prilep RSS redovna 124
22.02.2006
24.Predlog na odluka za oglasuvaweizbor na sudii na osnovnite sudovivo Ohrid, Bitola, Ko~ani i Veles
Kame Petrov redovna 12422.02.2006
25. Razre{uvawe na sudija na Vrhovniotsud na Republika Makedonija
RSS redovna 12716.03.2006
35
26. Razre{uvawe na sudii naApelacioniot sud vo Skopje
RSS redovna 12716.03.2006
27. Razre{uvawe na sudii na Osnovnitesudovi vo Ko~ani i Strumica RSS redovna 127
16.03.2006
28. Odluka za oglasuvawe izbor nasudii na Osnovniot sud vo Prilep
Kame Petrov redovna 12716.03.2006
29.Odluka za oglasuvawe izbor nasudija na Vrhovniot sud naRepublika Makedonija
Kame Petrov redovna 12822.03.2006
30.Odluka za oglasuvawe izbor nasudii na Apelacioniot sud voSkopje;
Kame Petrov redovna 12822.03.2006
31.Odluka za oglasuvawe izbor nasudii na Osnovnite sudovi voStrumica i Ko~ani
Kame Petrov redovna 12822.03.2006
32. Razre{uvawe na sudija naOsnovniot sud vo Prilep
RSS redovna 12905.04.2006
33. Odluka za oglasuvawe izbor naSudija na Osnovniot sud vo Veles Kame Petrov redovna 129
05.04.2006
34.Imenuvawe na javni obviniteli naosnovnite javni obvinitelstva voSveti Nikole i Tetovo
Vlada redovna 13428.04.2006
35.
Imenuvawe na zamenici na javniteobviniteli na osnovnite javniobvinitelstva vo Kumanovo, Ohrid,Skopje i [tip
Vlada redovna 13428.04.2006
36. Izbor na sudii porotnici voosnovniot sud vo Gevgelija
RSS redovna 13428.04.2006
36
USTAVNI IZMENI
Redenbroj AKT PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.
Utvrduvawe na Predlogot naamandmanite XX, XXI, XXII, XXIII,XXIV, XXV, XXVI, XXVII, XXVIII,XXIX, XXX i XXXI na Ustavot naRepublika Makedonija
Vlada redovna 11407.12.2005
2.
Donesuvawe na amandmanite XX,XXI, XXII, XXIII, XXIV, XXV, XXVI,XXVII, XXVIII, XXIX, XXX i XXXI naUstavot na Republika Makedonija
Vlada redovna 11407.12.2005
3.
Proglasuvawe na amandmanite XX,XXI, XXII, XXIII, XXIV, XXV, XXVI,XXVII, XXVIII, XXIX, XXX i XXXI naUstavot na Republika Makedonija
Vlada redovna 11407.12.2005
AVTENTI^NI TOLKUVAWA
Redenbroj AKT PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.
Avtenti~no tolkuvawe na ~len 66od Zakonot za referendum i drugioblici na neposredno izjasnuvawena gra|anite
ZPK redovna 12813.04.2006
PROGRAMI
Redenbroj AKT PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.
Predlog na programa zaodbele`uvawe godi{nini nazna~ajni nastani i istaknatili~nosti vo 2006 godina
Kiro Doj~inovskiJ. MihajlovskiS. StankovskaAco SpasevskiM.Georgievski
T. K. RozaS. C. Ganka
Hasipi KenanVeliu Fazli
Husein H.
redovna 11601.02.2006
2.Nacionalna programa za razvoj naobrazovanieto vo RepublikaMakedonija 2005-2015 godina
Vlada redovna 12918.04.2006
37
DEKLARACII
Redenbroj AKT PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1. Deklaracija Zemja po merka nadecata
grupa pratenici redovna 11101.11.2005
2.Deklaracija za voveduvawe E-parlament vo Sobranieto naRepublika Makedonija
grupa pratenici redovna 11615.12.2005
3.Deklaracija za izvinuvawe na`rtvite od represijata od re`imotvo periodot od 1945-1990 godina
grupa prateniciLP
redovna 12404.04.2006
NACIONALNA STRATEGIJA
Redenbroj AKT PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.Strategija za upravuvawe so javendolg za period od 2006 do 2008godina
Vlada redovna 12021.03.2006
38
2.4.2. Informacii, izve{tai i drugo
INFORMACII
Redenbroj A K T PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1. Deklaracija Zemja po merka nadecata
grupa pratenici redovna 11101.11.2005
2.Deklaracija za voveduvawe E-parlament vo Sobranieto naRepublika Makedonija
grupa pratenici redovna 11615.12.2005
3.
Deklaracija za izvinuvawe na`rtvite od represijata odre`imot vo periodot od 1945-1990godina
grupa prateniciLP redovna 124
04.04.2006
MISLEWA
Redenbroj A K T PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.
Mislewe na Komitetot za odnosime|u zaednicite poInformacijata odMinisterstvoto za vnatre{niraboti za ostvaruvawe napravoto na dr`avjanstvo prekusproveduvawe na Zakonot zadr`avjanstvoto na RepublikaMakedonija, so sogleduvawe naeventualni pojavi i pre~ki vonegovoto sproveduvawe
Komitet za odnosime|u zaednicite
redovna 12203.03.2006
PLANOVI
Redenbroj A K T PREDLAGA^ POSTAPKA SEDNICA
1.
Finansiski plan naRegulatornata komisija zaenergetika na RepublikaMakedonija za 2006 godina
Regulatornakomisija zaenergetika
redovna 11615.12.2005
2.Nacrt na prostoren planna regionot na slivot narekata Treska
Vladaredovna1 faza
12021.03.2006
3.
Finansiski plan naJavnoto pretprijatieMakedonska radio-televizija za 2006 godina
MRTV redovna 12918.04.2006
39
2.5. AMANDMANI
87
288
494
87
268
128
20
306
60
podneseni usvoeni neusvoeni povle~eni
pratenici
komisii
vlada
predlaga~i podneseni usvoeni neusvoeni povle~eni
Vlada na R.M 87 87 - -
Komisii 288 268 20 -
Pratenici 494 128 306 60
Vkupno 869 483 326 60
40
2.6. PRATENI^KI PRA[AWA
58 78 48
49 67 40
9 11 8
0 50 100 150 200
po
stav
eni
od
gov
or
eni
neo
dgo
vo
ren
i
VKUPNO POSTAVENI PRATENI^KI PRA[AWA
politi~ki sistem ekonomski sistem javni dejnosti
61414
410
9
24
5
0 5 10 15
postaveni
odgovoreni
neodgovoreni
POSTAVENI POME\U DVE SEDNICI
politi~ki sistem ekonomski sistem javni dejnosti
41
PRATENI^KI PRA[AWA POSTAVENI NA SEDNICI
Broj na pratenicikoi postavile pra{awe
23 20 19 62
Sednica broj 121 126 130 Vkupno
Politi~kisistem 15 14 23 52
Ekonomskisistem 25 23 16 64POSTAVENI
Javnidejnosti 16 11 7 34
Vkupno: 56 48 46 150
Politi~kisistem 8 6 12 26
Ekonomskisistem 10 18 10 38
Odgovorenina samatasednica
Javnidejnosti 9 10 3 22
Vkupno: 27 34 25 86
Politi~kisistem 4 7 8 19
Ekonomskisistem 12 2 5 19
Odgovorenivo pismenaforma
Javnidejnosti 5 1 3 9
Vkupno: 21 10 16 47
Politi~kisistem 3 1 3 7
Ekonomskisistem 3 3 1 7
Neodgovorenipra{awa
Javnidejnosti 2 - 1 3
Vkupno: 8 4 5 17
43
3. RABOTNI TELA I KOMITETZA ODNOSI ME\U ZAEDNICITE
3.1 RABOTNI TELA
So Odlukata za osnovawe na postojanirabotni tela na Sobranieto naRepublika Makedonija (“Slu`benvesnik na Republika Makedonija” br.85/2002 i 30/2003) vo Sobranieto naRepublika Makedonija osnovani se 18postojani rabotni tela za razgleduvawena predlozi za donesuvawe na zakoni,nacrti na zakoni, predlozi na zakoni idrugi akti {to gi donesuva Sobranieto,za sledewe na izvr{uvaweto na aktitena Sobranieto, kako i za prou~uvawe ipretresuvawe na drugi pra{awa od
negova nadle`nost. So ovaa odluka seutvrdeni nadle`nostite na rabotnitetela na Sobranieto, {to vo najgolembroj slu~ai pretstavuva ramka zaaktivnostite na rabotnite tela.Sostavot na rabotnite tela e od redotna pratenicite, vo zavisnost od brojotna prateni~kite grupi i brojot napratenicite vo prateni~kite grupi i eutvrden so Odluka na Sobranieto naRepublika Makedonija. Pri toa zna~ajno
e da se potencira deka vo rabotata nakomisiite ~esto pati se pokanuvaat iu~estvuvaat pretstavnici na nau~ni,stru~ni i javni rabotnici, institucii izdru`enija zaradi iznesuvawe namislewa po pra{awata {to serazgleduvaat na sednicata na teloto.Na ovoj na~in se obezbeduva pogolemastru~nost i transparentnost vorabotata na komisiite.Najgolem del od aktivnosta vo rabotatana komisiite e vo funkcija na rabotatana plenarnite sednici na Sobranieto,
{topretstavuvakvaliteten
pridones zapoefikasno i
pokvalitetnorabotewe na
Sobranieto.Isto taka,zna~ajno e da sepotencira dekagolem del odaktivnosta nakomisiite seodnesuva naizvr{uvawe ina drugi rabotiod nadle`nost
na komisiite {to ne se vo funkcija naplenarnite sednici na Sobranieto.Naj~esto toa se aktivnosti povrzani soostvaruvawe na me|unarodna sorabotka,sorabotka so pretstavnici od drugiorgani i institucii.Organizacijata i funkcioniraweto narabotnite tela na Sobranieto euredeno so Delovnikot na Sobranietona Republika Makedonija.
RAZGLEDANI PO OBLASTI:213 zakonski proekti
9279
42
politi~ki sistem ekonomski sistem javnite dejnosti
44
Komisija za ustavnipra{awa
NADLE@NOSTI:
Komisijata ima pretsedatel,
{esnaeset ~lena i nivni zamenici.
Komisijata gi razgleduva
pra{awata {to se odnesuvaat za:
- sproveduvawe na Ustavot;
- predlozi za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Ustavot;
- na~elni pra{awa od ustaven
karakter vo vrska so donesuvaweto i
izvr{uvaweto na zakonite i drugi
propisi i akti i
- drugi pra{awa od ustaven karakter.
Komisijata za ustavni pra{awa e
postojano rabotno telo na Sobranieto
na Republika Makedonija, koe soglasno
utvrdenite nadle`nosti razgleduva
pra{awa {to se odnesuvaat na
sproveduvaweto na Ustavot na
Republika Makedonija i predlozite za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Ustavot.
Na~inot i obemot na rabota na
Komisijata e diktiran i proizleguva od
karakterot i specifi~nosta na
pra{awata {to se vo nejzina
nadle`nost.
Vo izve{tajniot period,
Komisijata odr`a edna sednica na koja
se rasprava{e po Tekstot na predlogot
na amandmanite XX - XXXI na Ustavot
na Republika Makedonija i po
Predlogot za donesuvawe na ustaven
zakon za sproveduvawe na amandmanite
od XX do XXXI na Ustavot na Republika
Makedonija, so Predlog na ustaven
zakon, predlo`eni od Vladata na
Republika Makedonija, a koi se
odnesuvaa na reformite vo
pravosudniot sistem.
Vo ovoj mandaten period se
izvr{eni zna~ajni izmeni vo Ustavot na
Republika Makedonija .
So Amandmanot XIX se utvrdi
mo`nosta i slu~aite vo koi mo`e da se
otstapi od na~eloto na nepovredlivost
na pismata i drugite oblici na
komunikacija, kako preduslov za
preventivno i poefikasno dejstvuvawe
na nadle`nite istra`ni i sudski
organi, {to istovremeno zna~i
sozdavawe ustaven osnov za
usoglasuvawe na na{eto zakonodavstvo
so pravoto na EU vo ovaa oblast.
So amandmanite XX do XXX se
napravija bitni izmeni na postojnite
ustavni re{enija vo oblasta na
pravosudniot sistem. So ovie izmeni se
sozdadoa ustavni pretpostavki za
reforma na pravosudstvoto vo pravec
na jaknewe na negovata nezavisnost i
samostojnost, zgolemuvawe na
efikasnosta i funkcionalnosta, so
po~ituvawe na relevantnite evropski
45
standardi vo sferata na pravdata
utvrdeni vo me|unarodnite dokumenti
od ovaa oblast.
Odr`ani sednici 1
Vkupno razgledani to~ki 2
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i Tekstot naNacrtot na amandmanite XX doXXXIV na Ustavot na RM
2
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
Zakonipo
oblastijavni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)-
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
46
Zakonodavno-pravnakomisija
NADLE@NOSTI:
- usoglasenost na zakonite i drugi akti soUstavot i so pravniot sistem, kako inivnata pravno-tehni~ka obrabotka;- barawa za davawe avtenti~notolkuvawe i izgotvuvawe predlozi naavtenti~no tolkuvawe na zakonite;- utvrduvawe na pre~isten tekst nazakonite i drugi akti ako so zakon,odnosno so drug akt bide ovlastena;- davawe ispravki na gre{ki voobjaveniot tekst na zakon ili na drug akt,vrz osnova na izvorniot tekst nausvoeniot zakon ili drug akt naSobranieto;- drugi pra{awa {to se odnesuvaat nazakonodavno-pravnata dejnost iizgraduvaweto na pravniot sistem voRepublika Makedonija i- razgleduvawe na pra{awata {to seodnesuvaat na usoglasenosta na zakonitena Republika Makedonija sozakonodavstvoto na Evropskata unija.*)
*)Sobranieto na Republika Makedonija nasednicata odr`ana na 6 oktomvri 2005 g.ja donese Odlukata za izmenuvawe idopolnuvawe na Odlukata za osnovawe napostojani rabotni tela na Sobranieto naRepublika Makedonija, so koja ja izbri{aovaa alineja, odnosno nadle`nost.
Zakonodavno-pravnata komisija na
Sobranieto na Republika Makedonija
soglasno nadle`nosta utvrdena vo
Odlukata
za osnovawe na postojani rabotni tela
na Sobranieto na Republika
Makedonija razgleduva predlozi na
akti od site oblasti, odnosno od
ekonomskata, politi~kata i od oblasta
na javnite dejnosti.
Od oblasta na politi~kiot sistem
kako pozna~ajni treba da se istaknat
predlozite na zakonite so koi
prodol`ija reformite vo sudskiot
sistem, raboteweto na organite na
dr`avnata uprava i vo sistemot na
odbranata na Republika Makedonija,
odnosno predlozite na:
-zakonot za izvr{uvawe na sankciite;
-Izborniot zakonik (vo ovoj period
Komisijata go razgleda i predlogot za
donesuvawe i predlogot na ovoj
zakonik, pri {to bea dadeni golem broj
zabele{ki i amandmani koi
pretstavnikot na Vladata gi prifati);
- zakonot za sloboden pristap do
informacii od javen karakter;
-zakonot za Akademijata za obuka na
sudii i javni obviniteli;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
javnite sobiri;
-zakonot za nadvore{ni raboti;
-izmenite i dopolnite na Krivi~niot
zakonik;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
dr`avni slu`benici;
-zakonot za stranci;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
advokaturata;
-zakonot za medijacija;
-izmenite i dopolnite na zakonot za
odbrana;
- zakon za zabrana na razvivawe,
proizvodstvo, skladirawe i upotreba
na hemiski oru`ja;
-zakonot za nadzor nad dr`avnata
granica.
47
Kvalitetna i obemna rasprava
Komisijata vode{e po Tekstot na
Predlogot na Amandmanot XX do XXXIna Ustavot na RM.
Vo raspravata po Tekstot na Predlogot
na amandmanite Komisijata konstatira
deka ovie amandmani se osnova za
reformi vo sudstvoto vo pravec na
stru~no, nezavisno i efikasno sudstvo,
kako i osnov za pobrzo i poefikasno
ostvaruvawe na pravata na gra|anite za
koi prava odlu~uvaat organite na
dr`avnata uprava.
Pokraj ova, Komisijata osobeno
vnimanie posveti i na:
-Predlogot za Akademija za obuka na
sudii i obviniteli; predlozite za
donesuvawe i na predlozite na
izborniot zakonik; na zakonot za
sudovite; Sudskiot sovet na Republika
Makedonija; prekr{ocite i upravnite
sporovi. Vo raspravite po ovie
predlozi za donesuvawe na zakoni i
predlozi na zakoni Komisijata dade
golem broj zabele{ki i amandmani koi
bea prifateni od pretstavnikot na
predlaga~ot.
Od oblasta na ekonomskiot sistem
Komisijata osobeno vnimanie posveti
na prou~uvawe na predlozite za
donesuvawe, odnosno na predlozite na
aktite od ovaa oblast, kako {to se:
- Buxetot na RM za 2006 godina;
- zakonot za izvr{uvawe na Buxetot na
RM za 2006 godina;
-izmenite i dopolnuvawata na Zakonot
za javnite pretprijatija;
-zakonot za reproduktiven materijal od
{umski vidovi drvja;
-zakonot za mineralni surovini;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
lizing;
-zakonot za vozduhoplovstvo;
-zakonot za finansiska policija;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
osnovawe na Makedonska banka za
poddr{ka na razvojot;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
industriska sopstvenost;
-zakonot za seme i saden materijal za
zemjodelski rastenija;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
prevoz vo patniot soobra}aj.
Isto taka, vo ovoj period kako
predlozi na akti po koi na sednicite
na Komisijata se vode{e obemna i
kvalitetna rasprava se:
- zakonot za dano~na postapka;
-zakonot za energetika (vo ovoj period
Komisijata go razgleda i predlogot za
donesuvawe i predlogot na ovoj zakon);
-zakonot za ste~aj;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
danokot na dodadena vrednost i
-zakonot za tutun;
Od oblasta na javnite dejnosti vo ovoj
period Komisijata razgleda golem broj
na predlozi na zakoni i drugi akti, od
koi osobeno treba da se istaknat:
48
-zakonot za sanitarnata i
zdravstvenata inspekcija (vo ovoj
period Komisijata go razgleda i
predlogot za donesuvawe i predlogot
na ovoj zakon);
- izmenite i dopolnite na Zakonot za
zadol`itelno kapitalno finansirano
penzisko osiguruvawe;
- izmenite i dopolnite na Zakonot za
za{tita na decata;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
semejstvoto;
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
osnovnoto i na Zakonot za srednoto
obrazovanie;
-zakonot za Biroto za razvoj na
obrazovanieto;
-zakonot za stru~no obrazovanie i obuka
(vo ovoj period Komisijata go razgleda i
predlogot za donesuvawe i predlogot
na ovoj zakon);
-zakonot za agenciite za privremeni
vrabotuvawa;
-izmenite i dopolnnite na Zakonot za
osiguruvawe vo slu~aj na
nevrabotenost;
-zakonot za mentalno zdravje i
-izmenite i dopolnite na Zakonot za
penziskoto i invalidskoto
osiguruvawe, za koi izmeni i dopolni
na sednicata na Komisijata se vode{e
obemna rasprava.
Odr`ani sednici 13
Vkupno razgledani to~ki 178*
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
od xx-xxxamandman
politi~ki sistem 35
ekonomski sistem 19
Zakonipo
oblastijavni dejnosti -
Podneseni amandmani 216
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)22**
Informacii, izve{tai /
Pra{awa, predlozi /
*)Vo ovoj broj vleguvaat i Predlozite na
zakoni za ratifikuvawe na
me|unarodni dogovori od razni oblasti
i predlozite od pratenici, koi ne se
rasporedeni po razli~ni oblasti.
**)Vo ovoj broj vleguvaat barawata za
avtenti~ni tolkuvawa, pre~istenite
tekstovi na zakoni i ispravkite.
49
Komisija za odbrana ibezbednost
NADLE@NOSTI:
- za za{tita na poredokot utvrden soUstavot; - ostvaruvawe na nadzorot vo domenotna odbranata i bezbednosta;
- odbrana na Republikata i civilnataza{tita; - sorabotka so kolektivni sistemi nabezbednost i odbrana vo kojRepublikata pristapila; - za{tita na `ivotot, li~natasigurnost i imotot na gra|anitezagarantirani so Ustavot; - proizvodstvo,promet, nabavuvawe,poseduvawe i nosewe na oru`je, delovina oru`je i municija; - obezbeduvawe na li~nosti i objekti; - dr`avjanstvo; - oddr`uvawe na javniot red i mir; - javnite sobiri i javnite priredbi; - bezbednost na patniot, vozdu{niot,`elezni~kiot i ezereskiot soobra}aj; - za{tita od prirodni nepogodi iepidemii; - prijavuvawe i odjavuvawe na`iveali{tetoto i prestojuvali{teto; - premin na dr`avnite granici idvi`ewe i prestoj vo grani~niot pojas; - dvi`ewe i prestoj na strancite; - utvrduvawe i re{avawe nagrani~nite incidenti i drugi povredina dr`avnite granici i - drugi pra{awa {to se odnesuvat naodbranata i bezbednosta.
Vo izve{tajniot period
Komisijata za odbrana i bezbednost,
odr`a sedum sednici na koi
rasprava{e za zakonski proekti od
oblasta na odbranata i bezbednosta.
Komisijata za odbrana i
bezbednost vo ovoj period go slede{e
sproveduvaweto na reformite vo
oblasta na odbranata i bezbednosta i
policijata, kako i ostvaruvaweto na
nadzorot nad buxetiraweto. Posebno
vnimanie se posveti na zakonskiot
predlog za izmenuvawe na Zakonot za
odbranata so koj se izvr{i
usoglasuvawe so donesenite zakoni za
za{tita i spasuvawe, za upravuvawe so
krizi i za klasificirani informacii.
Komisijata rasprava{e i po izmenite i
dopolnuvawata na Zakonot za slu`ba vo
Armijata na Republika Makedonija, so
koj se sozdade pravna pretpostavka za
redukcija na personalot na ARM,
strukturni promeni vo formacijata na
Armijata kako i utvrduvawe na pravata
na voenite stare{ini na koi im
prestanuva rabotniot odnos.
Isto taka, se rasprava{e i po
Zakonot za preminuvawe na dr`avnata
granica i dvi`ewe vo grani~niot pojas
so koj se vr{i harmonizacija na
nacionalnoto zakonodavstvo so
me|unarodnite standardi i pravila
kako i so evropskata legistlativa vo
oblasta na nadzorot nad dr`avnata
granica.
Komisijata za odbrana i
bezbednost go poddr`a Predlog zakonot
za stranci so koj makedonskata
legislative vo ovaa oblast se
pribli`i kon standardite na [engen -
dogovorot.
50
Komisijata rasprava{e i po predlogot
za donesuvawe na zakon za zabrana za
razvivawe, proizvodstvo, skladirawe i
upotreba na hemiski oru`ja, so Predlog
na zakon.
Posebno vnimanie Komisijata mu
posveti na Predlogot na Buxetot za
2006 godina na R. Makedonija, pri {to
~lenovite na Komisijata zazedoa stav
da se zapazi na~eloto na javnost i
transparentnost vo postapkata za
donesuvawe na Buxetot i da se
ovozmo`i ostvaruvawe na
parlamentaren nadzor na programite i
namenskoto tro{ewe na buxetskite
sredstva vo oblasta na odbranata, so
dostavuvawe na informacii za
realizacijata, sekoi ~etiri meseci od
strana na Ministerstvoto za odbrana.
Komisijata za odbrana i bezbednost na
odr`a tematska sednica na koja be{e
prezentiran Izve{tajot za
"Transformacijata vo odbranata na
Republika Makedonija" od strana na
zamenikot na Ministerot za odbrana na
R.Makedonija i od Na~alnikot na
General-{tabot na Armijata na
R.Makedonija
Vo izve{tajniot period, Sobranieto na
R. Makedonija, odnosno Komisijata za
odbrana i bezbednost, vo sorabotka so
@enevskiot Centar za demokratska
kontrola na oru`enite sili (DCAF)
organizira{e trkalezna masa na tema:
" Ot~etno razuznavawe - Pravni
standardi i najdobra praktika za
nadzor nad razuznava~kite agencii".
Trkaleznata masa se odr`a na 08 mart
2006 g. vo Sobranieto na R. Makedonija.
Na trkaleznata masa u~estvuvaa
~lenovi na Sobranieto, ~lenovite na
Komisijata za odbrana i bezbednost
kako i koordinatorite na prateni~kite
grupi i drugi pratenici od Sobranieto,
pretstavnici od Ministerstvoto za
vnatre{ni raboti, Ministerstvoto za
odbrana, eksperti od ovaa oblast,
nau~ni rabotnici, me|unarodni
eksperti i profesionalci od organite
od razuznava~kata oblast.
Zakonski proekti razgledani na
sednici na Komisijata:
- Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za odbrana so Predlog na
zakon;
-Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za dr`avjanstvo na R. Makedonija;
-Predlog za donesuvawe na zakon za
zabrana za razvivawe, proizvodstvo,
skladirawe i upotreba na hemiski
oru`ja so Predlog na zakon;
-Predlog na zakon za nadzor nad
dr`avnata granica;
- Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za slu`ba vo Armijata na R.Makedonija
so Predlog na zakon;
- Predlog za donesuvawe na zakon za
izvr{uvawe na Buxetot na RM za 2006
godina, so Predlog na zakon;
-Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za javnite sobiri, so Predlog na zakon;
51
- Predlog za donesuvawe na zakon za
strancite;
-Predlog za donesuvawe zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za oru`je, so Predlog-zakon;
Pozna~ajni me|unarodni sredbi na
~lenovite i pretsedatelot na
Komisijata:
-U~estvo na pretsedatelot na
Komisijata, g-din Esad Rahi} i
pratenikot Ivan Atanasoski na
Konferencijata na tema "Mediteranski
dijalog-Harmonizacija na bezbednosni-
te politiki vo regionot na
mediteranot”. Konferencijata be{e vo
organizacija na Evropskiot Centar za
bezbednosni studii Xorx Mar{al i se
odr`a vo Garmi{-Partenkirhen,
Germanija - 16 - 18 januari 2006 g.
-Sredba na Komisijata so g-dinot Bob
Simons, zamenik pomo{nik generalen
sekretar na NATO za politi~ki
pra{awa i bezbednosna politika - 10
fevruari 2006g.
-Sredba na ~lenovite na Komisijata so
g-|a Viktorija Nulant, ambassador na
SAD vo NATO - 08 mart 2006g.
-Sredba na pretsedatelot na
Komisijata, g-din Esad Rahi} so g-din
Xon Kolston, pomo{nik na generalniot
sekretar na NATO za odbranbena
politika - 16 mart 2006g.
-Sredba na Komisijata za odbrana i
bezbednost so delegacija na Komisijata
za nadvore{ni i evropski pra{awa,
odbrana, sorabotka i imigracija na
Pretstavni!~kiot dom na Parlamentot
na Golemoto Vojvodstvo na Luksemburg,
predvodena od g-din Ben Fajo,
pretsedatel na Komisijata vo Skopje -
21 mart 2006g.
-Poseta na Komisijata za odbrana i
bezbednost na Domot na pratenici na
Pralamentot na Republika ^e{ka vo
ramkite na me|uparlamentarnata
sorabotka , odr`ana vo Skopje -
21-23 mart 2006 g.
-U~estvo na pratenikot Nikola
Apostolovski na Regionalnata
rabotilnica, posvetena na "Vklu~uvawe
na pratenicite od regionot na
Jugoisto~na Evropa vo borbata protiv
organiziraniot kriminal" vo Tirana,
R.Albanija - 10- 12 april 2006g.
-Sredba na Komisijata za odbrana i
bezbednost so N.E. g-din Karel de Giht,
minister za nadvore{ni raboti na
Kralstvoto Belgija i pretsedava~na
OBSE - 26 april 2006g.
-U~estvo na pretsedatelot na
Komisijata za odbrana i bezbednost
Esad Rahi}, na seminarot "Razmena na
informacii za regionalniot mir,
stabilnost i bezbednost" vo
organizacija na Regionalniot centar za
kontrola na vooru`uvawe,
verifikacija i implementacija
(RACVIAC), vo Zagreb - 26-27 april
2006g.
-U~estvo na pratenikot Blagoj Golomeov
na "Idnata uloga na NATO i EU vo
Jugoisto~na Evropa", vo Berlin - 1-5
maj 2006
-Obra}awe na pretsedatelot na
Komisijata za odbrana i bezbednost,
Esad Rahi}, na tretata trilateralna
52
sredba na delegaciite na komisiite za
nadvore{na politika na parlamentite
na R.Albanija, R.Hrvatska i
R.Makedonija, vo Skopje - 12 maj 2006g.
Odr`ani sednici 7
Vkupno razgledani to~ki 10
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem 8
ekonomski sistem -
Zakonipo
oblastijavni dejnosti -
Podneseni amandmani 13
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)-
Informacii, izve{tai 1
Pra{awa, predlozi 1
53
Komisija zapoliti~ki sistem
NADLE@NOST
- funkcionirawe na politi~kiot sistem;- menuvawe na granicite na Republikata;- dr`avnite simboli i nivnata upotreba;- sudstvoto, advokaturata i javnotoobvinitelstvo;- amnestija i pomiluvawe;- sloboda na dvi`eweto i sloboda naizborot na `iveali{teto;- mati~na evidencija i za{tita nali~nite podatoci;- li~ni imiwa, li~ni karti i patniispravi;- popis na naselenieto;- sistemot na javnoto informirawe;- pravo na zdru`uvawe na gra|anite ipoliti~koorganizirawe,izbira~ko pravo i na~in na izbor napratenici, pretsedatelot na RepublikaMakedonija, ~lenovite na sovetite igradona~alnicite;- referendum;- lokalna samouprava;- narodniot pravobranitel;-Makedonskata pravoslavna crkva kako iIslamskata verska zaednica voMakedonija, Katoli~kata crkva,Evangelsko - metodisti~kata crkva,Evrejskata zaednica i drugi verskizaednici i religiozni grupi;- odlikuvawa, priznanija i nagradi;- praznicite na Republika Makedonija;- organizacija na dr`avnata uprava;- pravo na upotreba na jazicite i pismatana zaednicite;- garantirawe na za{titata na etni~kiot,kulturniot, jazi~niot n verskiotidentitet na zaednicite i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat napoliti~kiot sistem i odnosite me|uzaednicite.
Komisijata za politi~ki sistem i
odnosi me|u zaednicite na Sobranieto
na Republika Makedonija soglasno
nadle`nosta utvrdena vo Odlukata za
osnovawe na postojani rabotni tela na
Sobranieto na Republika Makedonija
razgleduva predlozi na akti i drugi
materijali od oblasta na politi~kiot
sistem i odnosite me|u zaednicite.
So ogled na va`nosta na odredni akti i
drugi materijali koi se razgleduvani,
Komisijata sednicite gi odr`uva{e vo
pove}e prodol`enija zaradi stru~en i
kvaliteten pridones od strana na
~lenovite na ovaa Komisija.
Pozna~ajni akti razgledani vo ovoj
period se:
- tekstot na predlogot na amandmanite
na Ustavot na Republika Makedonija od
HH do HHHI;
- zakonot za izvr{uvawe na sankciite;
- Izborniot zakonik - poradi zna~eweto
na ovoj izboren zakonik, Komisijata
pokraj redovnata sednica, oddr`a i
javna rasprava (vo sorabotka so NDI) na
koja u~estvuvaa pretstavnici na
dr`avnite organi, eksperti,
pretstavnici na nevladinite
organizacii,izborna administracija i
sudii koi dadoa svoj pridones so
kvalitetni i stru~ni sugestii vo
izgotvuvawe na novata izborna
regulativa;
- zakonot za sloboden pristap do
informacii od javen karakter;
- zakonot za Akademijata za obuka na
sudii i javni obviniteli;
- izmenite i dopolnite na Zakonot za
javnite sobiri;
- zakon za spre~uvawe na sudir na
interesi;
- izmenite i dopolnite na Krivi~niot
zakonik;
- izmenite i dopolnite na Zakonot za
dr`avni slu`benici;
54
- izmenite i dopolnite na Zakonot za
advokaturata;
- zakonot za medijacija.
Konstruktivna i {iroka rasprava
Komisijata vode{e po Tekstot na
Predlogot na Amandmanite XX do XXXI
na Ustavot na RM. Vo raspravata po
Tekstot na Predlogot na amandmanite
Komisijata konstatira deka ovie
amandmani se osnova za reformi vo
pravosudniot sistem vo pravec na
kvalitetno, nezavisno i efikasno
sudstvo, kako i osnov za pobrzo i
poefikasno ostvaruvawe na pravata na
gra|anite za koi prava odlu~uvaat
organite na dr`avnata uprava.
Pokraj ova, Komisijata osobeno
vnimanie posveti i na zakonite ~ii
odredbi i re{enija pretstavuvaat
implementacija na Amandmanite XX do
XXX na Ustavot na Republika
Makedonija i toa na:
predlog-zakonot za sudovite;
predlog-zakonot za Sudskiot sovet na
Republika Makedonija;
predlog-zakonot prekr{ocite i
predlog-zakonot za upravnite sporovi.
Od oblasta na ekonomskiot sistem
Komisijata vnimanie posveti na
prou~uvawe na :
- Predlog-buxetot na RM za 2006 godina
i
- Predlog-zakonot za ste~aj.
Za odbele`uvawe e i odr`anata
sednica na Komisijata na ~ija sednica
se razgleda Godi{niot izve{taj za
rabota na Narodniot pravobranitel za
2005 godina. Na ovaa sednica ~lenovite
na Komisijata ednoglasno zaklu~ija
Sobranieto na Republika Makedonija
da go razgleda ovoj izve{taj pri {to do
Sobranieto predlo`i soodvetni
zaklu~oci za donesuvawe.
Odr`ani sednici 14
Vkupno razgledani to~ki 40
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
od xx-xxxamandman
politi~ki sistem 33
ekonomski sistem 2
Zakonipo
oblastijavni dejnosti -
Podneseni amandmani 7
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
2
Informacii, izve{tai 1
Pra{awa, predlozi -
55
Komisija zanadvore{na politika
NADLE@NOSTI:
- nadvore{nata politika na RepublikaMakedonija i nejzinite odnosi so drugitedr`avi i me|unarodni organizacii;- politikata so koja se obezbeduva gri`atana Republikata za polo`bata i pravata napripadnicite na makedonskiot narod vososednite zemji i za iselenicite odMakedonija, kako i za kulturnite,ekonomskite i socijalnite prava nagra|anite od Republikata vo stranstvo;- stapuvawe ili istapuvawe od sojuz ilizaednici so drugi dr`avi;- stapuvawe vo ~lenstvo ili istapuvawe od~lenstvo na me|unarodni organizacii;- potreba od zapo~nuvawe pregovori zasklu~uvawe bilateralni i multilateralnime|unarodni dogovori na RepublikaMakedonija, odnosno za platformite naovie pregovori;- ratifikacija na me|unarodni dogovori;- me|unarodna regulativa od oblasta na~ovekovite i gra|anskite prava, slobodi idokumenti na me|unarodni organizacii iasocijacii;- vospostavuvawe na parlamentarnasorabotka na Republikata so drugi dr`avii me|unarodni organizacii;- vospostavuvawe sorabotka so komisiite zanadvore{na politika na parlamentite nadrugi dr`avi;- inicijativi i predlozi za definirawe nastrategijata na nadvore{nata politika naRepublika Makedonija i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat nanadvore{nata politika na RepublikaMakedonija.
1. Vo odnos na aktivnostite koi se
odnesuvaat na procesot na
razgleduvawe na zakonski akti,
Komisijata vo ovoj period odr`a 11
sednici, od koi na 6 sednici bea
razgledani i prepora~ani na
Sobranieto 33 predlozi za donesuvawe
na zakoni za ratifikacija na
me|unarodni dogovori, 1 sednica
posvetena na Predlogot na zakonot za
nadvore{ni raboti, i 4 sednici na koi
bea pretstaveni diplomatskite
platformi na 5 novonaimenuvani
ambasadori na Republika Makedonija.
2.Vo odnos na aktivnostite koi se
odnesuvaat na ostvaruvawena
parlamentarnata sorabotka na
bilateralen i multilateralen plan,
del od aktivnostite se realizirani
nadvor od dr`avata a del vo zemjata,
kako na inicijativa na Komisijata taka
i na inicijativa na stranskite
partneri.
Realizirani se 14 sredbi so
pretstavnici i delegacii na drugi
dr`avi, od koi 2 sredbi delegacija od
Komisija realizira vo stranstvo, na 2
delegacii be{e doma}in, a ostvrai
sredbi so 9 delegacii vo ramkite na
nivnite rabotni poseti na RM, i na 1
Konferencija be{e doma}in.
-soglasno svoite nadle`nosti,
Komisijata gi sledi nastanite na
planot na me|unarodnata politika i
dokolku na bilo koj na~in se odnesuvaat
na Republika Makedonija vo ramkite na
nadvore{no politi~ki plan, svoite
reakcii gi upatuva do pandanite za {to
56
i ja izvestuva javnosta preku
soop{tenija.
-pretsedatelot na Komisijata
u~estvuva{e na 1 Konferencija vo
stranstvo, a bilateralnite kontakti so
svoite kolegi gi ostvaruva i preku
pismena komunikacija.
Odr`ani sednici 11
Vkupno razgledani to~ki 33
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem 14
ekonomski sistem 12
Zakonipo
oblastijavni dejnosti 7
Podneseni amandmani 2
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)1
Informacii, izve{tai 15
Pra{awa, predlozi -
57
Komisija za evropskipra{awa
NADLE@NOSTI:
-usoglasenosta na predlozite zadonesuvawe zakoni, odnosno predlozite nazakoni so zakonodavstvoto na Evropskataunija ;-sledeweto i pottiknuvaweto na procesotna usoglasuvawe na zakonodavstvoto naRepublika Makedonija so zakonodavstvotona Evropskata unija, predlaga merki zaunapreduvawe na postapkite zausoglasuvawe, dava mislewa i predlozi zaaktivnostite na rabotnite tela naSobranieto na ovoj plan;-ispolnuvaweto na obvrskite {toproizleguvaat od spogodbite me|uRepublika Makedonija i Evropskata unija;-sledeweto na aktivnostite na Vladata iorganite na dr`avnata uprava naso~eni konsteknuvawe na ~lenstvo na RepublikaMakedonija vo Evropskata unija i-ostvaruvaweto na programite i drugiteakti na instituciite na Evropskata unija voRepublika Makedonija, vklu~uvaj}i gi iprogramite za finansiska poddr{ka;-redovnoto informirawe na Sobranieto zasite pra{awa svrzani so evropskataintegracija;-pokrenuvaweto i ostvaruvaweto naaktivnostite za informirawe na javnostavo vrska so procesite na evropskataintegracija;-sorabotkata so soodvetnite komisii nadrugite zemji i-razgleduva drugi pra{awa vo vrska soevropskata integracija vo vrska so niv davamislewa i preporaki;
Za izminatiot period (1 noemvri 2005
godina do 30 april 2006 godina)
Komisijata za evropski pra{awa
oddr`a pet sednici i ostvari pove}e
aktivnosti od svojata nadle`nost
Vo izve{tajniot period Komisijata za
evropski pra{awa:
-inicira svikuvawe na Godi{na
sednica na Sobranieto na Republika
Makedonija, posvetena na procesot na
evrointegracijata na Republika
Makedonija, vrz osnova na izgotvena
Informacija od Vladata na RM za
tekot na procesot na pristapuvawe na
Republika Makedonija vo EU, kako i na
Godi{niot izve{taj za rabota na KEP
za 2005 g., soglasno Deklaracijata za
ulogata na Sobranieto na Republika
Makedonija vo procesot za
stabilizacija i asocijacija ;
-rasprava{e po izve{tajot od Vtoriot
sostanok na Me{ovitiot parlamen-
taren komitet RM-EU, odr`an vo
Brisel, na 5 i 6 dekemvri 2005;
-odr`a posebna tematska sednica
posvetena na Informacijata za
sproveduvaweto na Dogovorot me|u
Republika Makedonija i Evropskata
unija za statusot i aktivnostite na
policiskata misija na Evropskata unija
vo Republika Makedonija (EUPOL
"PROKSIMA") za periodot januari -
oktomvri 2005g.
Vrz osnova na site dostaveni
periodi~ni informacii za
sproveduvaweto na Dogovorot me|u RM-
EU za Proksima KEP podgotvi i mu
dostavi na Sobranieto na RM
Dvegodi{en zavr{en izve{taj za
sproveduvawe na Dogovorot za
periodot 15 dekemvri 2003-15
dekemvri 2005g.;
-razgleda tri zakonski predlozi od
aspekt na nivnata usoglasenost so
evropskoto zakonodavstvo;
58
-rasprava{e po predvidenite buxetski
sredstva za evrointegrativnite
procesi vo Buxetot za 2006 godina, pri
{to go pozdravi izdvojuvaweto na
Sekretarijatot za evropski pra{awa,
kako poseben korisnik na buxetski
sredstva i zna~itelnoto zgolemuvawe
na visinata na sredstvata vo odnos na
minatata godina;
-soglasno vospostavenata praktika za
redovno informirawe na Parlamentot
za prioritetite na EU
Pretsedatelstvoto, od sednicata
posvetena na Prioritetite i
programata za rabota na Avstrija so
Evropskata unija ( januari-juni 2006
godina) pretstaveni od Ambasadorot na
Republika Avstrija vo Republika
Makedonija, N.E. Filip Hojos (3
fevruari 2006 g.) mu dostavi na
Sobranieto na Republika Makedonija
izve{taj ;
-rasprava{e i izgotvi izve{taj od
obra}aweto na N.E. Ervan Fuere po
povod prevzemaweto na negovata nova
dol`nost, {ef na Delegacijata na
Evropskata komisija i Specijalen
pretstavnik na Evropskata Unija vo
Republika Makedonija, koj go dostavi do
Sobranieto na Republika Makedonija;
-rasprava{e za slu~ajot "El Masri"i
soglasno nadle`nosta redovno da go
informira Sobranieto na RM za site
pra{awa povrzani so EU, na
pratenicite im gi dostavi: izve{tajot
od raspravata, kako i Rezolucijata na
Evropskiot parlament za navodna
upotreba na evropskite zemji od strana
na CIA za transport i nelegalen
pritvor na lica i Odlukata za
osnovawe privremen komitet za
istra`uvawe na navodnoto koristewe
na evropskite zemji od strana na CIA
za transport i nelegalen pritvor na
lica;
- na veb stranicata na Sobranieto na
Republika Makedonija a`urno se
vneseni izve{taite i dokumentite od
aktivnostite na Komisijata vo funkcija
na informirawe na gra|anite za EU
pra{awata;
-od 3-8.noemvri 2005g. sprovede treta
elektronska anketa na pra{aweto:
"Dali veruvate deka Republika
Makedonija }e dobie pozitivno
mislewe na Pra{alnikot od
Evropskata komisija?", pri {to so "Da"
se izjasnile 272 ispitanika, so "Ne" 21
ispitanika, so "Ne znam " 3 ispitanika
i so"Seedno mi e" 6 ispitanika;
-u~estvuva{e na Podgotvitelniot
sostanok na pretsedatelite na
komisiite za evropski pra{awa na
zemjite ~lenki na EU i na TROJKATA na
KOSAK, pod pretsedatelstvo na
Avstrija, kako aktuelen pretsedava~ so
Unijata, vo funkcija na XXXV
Konferencija na komisiite za
evropski pra{awa na zemjite ~lenki na
Evropskata unija (KOSAK)-20 fevruari
2006 godina vo Viena, Avstrija.
-u~estvuva{e na II Konferencija na
parlamentarnite komisii za evropski
integracii/pra{awa na dr`avite
u~esnici vo Procesot za stabilizacija
i asocijacija vo Jugoisto~na Evropa-
KOSAP;
59
-ostvari bilateralna sredba so
delegacija na Odborot za evropski
integracii vo Narodnoto Sobranie na
Republika Srbija (10 noemvri 2005 g.);
-ostvari sredba so francuskiot
senator g-din Didije Bulo - (29. 11.
2005 g.);
-ostvari sredba so pretsedatelot na
Sobranieto na Republika Crna Gora,
g.Ranko Krivokapi}-(9 mart 2006g.);
-be{e doma}in na vozvratna oficijalna
poseta na delegacija na Komisijata
nadle`na za evropski pra{awa na
Pretstavni~kiot dom na Parlamentot
na GV Luksemburg (20-21 mart 2006 g.);
-ostvari sredbi so prateni~kite grupi
za sorabotka so makedonskiot
parlament na parlamentite na Romanija
(29 mart 2006g.) i Avstrija (4 april
2006g.), na koi bea razmeneti mislewa
i iskustva za evrointegraciskite
procesi od parlamentaren aspekt;
-ostvari sredba so pretsedatelot i
~lenovite na Zaedni~kata komisijata
za nadvore{ni raboti na Republika
Irska ( 25 april 2006 g.);
Odr`ani sednici 5
Vkupno razgledani to~ki 11
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XX doXXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem 2
ekonomski sistem -
Zakonipo
oblastijavni dejnosti 1
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)
Informacii, izve{tai 6
Pra{awa, predlozi 1
60
Komisija za pra{awana izborite iimenuvawata
NADLE@NOSTI:
- podnesuvawe predlozi za izbor iimenuvawe, odnosno razre{uvawe nafunkcioneri koi gn izbira, odnosnoimenuva Sobranieto, ako so zakon,Delovnikot ili drug akt na Sobranieto eopredeleno vakov predlog da podnesuvaKomisijata;- podnesuvawe predlozi za izbori iimenuvawe, odnosno razre{uvawe nafunkcioneri koi gi izbira, odnosnoimenuva Sobranieto, ako so Ustavot, zakon,Delovnikot ili drug akt na Sobranieto ne eopredeleno vakov predlog da podnesuvadrug organ;- predlagawe sostav na postojanite ipovremeni rabotni tela na Sobranieto;- predlagawe sostav na postojanitedelegacii na Sobranieto vo me|unarodniteparlamentarni sobranija i na prateni~kitegrupi na Sobranieto za sorabotka so drugiparlamenti;- predlagawe ~lenovi na upravni organi idrugi tela vo javnite pretprijatija,organizaciite i instituciite koi gi izbira,odnosno imenuva Sobranieto ako soUstavot, zakon ili drug akt ne e opredelenovakov predlog da podnesuva drug organ;- predlagawe ~lenovi na redakciskiotodbor na glasiloto na Sobranieto;- predlagawe imenuvawe i razre{uvawepretstavnici na Republikata vo organitena upravuvaweto i ~lenovn na konkursnikomisii za izbor na individualnirabotovodni organi koi se vo nadle`nostna Sobranieto;- predlagawe sostav na odbori i drugi telana Sobranieto za organizirawe isproveduvawe proslavi na oddelniistoriski nastani od zna~ewe zaRepublikata i na drugi nastani ~ieodbele`uvawe e potrebno, kako i zadodeluvawe na republi~ki nagradi;- davawe mislewe po predlozite za izbor,odnosno imenuvawe nositeli na javnifunkcii koi gi izbira, odnosno gi imenuvaSobranieto, a koi se predlo`eni od drugi
organi;- razgleduvawe predlozi na propisi zaplatite i za drugi primawa na pratenicitei funkcionerite koi gi izbira ili imenuvaSobranieto, kako i na pratenicite ifunkcionerite na koi im prestanalafunkcijata i vo ramkite na zakonskiteovlastuvawa donesuva pobliski propisi zanivno izvr{uvawe;- donesuvawe akti za koi e ovlastena odSobranieto;- donesuvawe poedine~ni re{enija zaplatite i za drugi primawa na pratenicitei funkcionerite koi gi izbira ili imenuvaSobranieto;- donesuvawe akt za odbivawe 5% odplatata za sekoj den otsustvo na pratenikkoj najmalku tri pati otsustvuva od sednicana Sobranieto, odnosno od sednica narabotnoto telo, a za toa ne go izvestilpretsedatelot na Sobranieto, odnosno narabotnoto telo;-ja opredeluva visinata na nadomestokot natro{ocite za u~estvo vo rabotata narabotnite tela od redot na nau~nite istru~nite institucii i asocijacii;- opredeluvawe vo soglasnost so propisite,visinata na dnevnicite, na tro{ocite zaodvoen `ivot, na nadomestokot za godi{enodmor, na selidbenite i drugi tro{oci;- odlu~uvawe po `albi protiv re{enija nageneralniot sekretar na Sobranieto,dokolku so zakon ili drug akt poinaku ne eopredeleno;- davawe ispravki na akti {to gi donesuvai objavuva Komisijata vo "Slu`ben vesnikna Republika Makedonija" i- razgleduvawe i drugi pra{awa {to seodnesuvaat na izborite i imenuvawata.
Komisijata vo ramkite na svojata
nadle`nost i ingerencii koi
proizleguvaat od Delovnikot na
Sobranieto i Odlukata za osnovawe na
rabotni tela, svojata aktivnost ja
ostvaruva preku odr`uvawe na sednici
na koi razgleduva pra{awa {to se
odnesuvaat na izborite i imenuvawata.
Komisijata za pra{awa na
izborite i imenuvawata na Sobranieto
61
na Republika Makedonija za periodot
od noemvri 2005 do maj 2006 godina, ima
odr`ano 9 sednici so 25 to~ki na
dneven red.
Vo funkcija na odr`uvawe na
sednicite, pri svikuvawe na sednicite,
do ~lenovite na Komisijata zaedno so
pokanite be{e dostavuvan i materijal
so priprema na sednicite, odnosno
obrabotka na to~kite na dneven red.
Ova podrazbira i Realizacija na
sednicicite od Komisijata, odnosno
izgotvuvawe na akti za sednica na
Sobranieto itoa:
-predlozi, predlog-odluki, amandmani i
predlog-odluki za izmenuvawe i
dopolnuvawe vkupno 25.
Pri utvrduvawe na Predlog-
odlukite, pretsedatelot na Komisijata
ostvaruva{e sorabotka so
koordinatorite na prateni~kite grupi,
so organite na dr`avnata uprava,
javnite slu`bi, nau~nite institucii i
zdru`enija na gra|ani.
Isto taka nadle`nost na
Komisijata e i da podnesuva predlozi
za izbori i imenuvawe,odnosno
razre{uvawe na funkcioneri koi gi
izbira odnosno imenuva Sobranieto.
Soglasno ova, Komisijata gi utvrdi
slednive predlozi:
-Predlog za razre{uvawe na Glaven
dr`aven revizor;
-Predlog za imenuvawe na Glaven
dr`aven revizor;
-Predlog za izbor na ~lenovi na
Sovetot za radiodifuzija;
-Predlog za imenuvawe na ~lenovi na
MRT;
-Predlog lista na kandidati za
pretsedatel, zamenik i ~lenovi na DIK
i
-Predlog za izbor na pretsedatel,
zamenik i ~lenovi na DIK.
Do Komisijata preku arhivskata
kniga ima pristignato od noemvri 2005
do maj 2006 vkupno 50
akti, dopisi i barawa, i istite se
realizirani.
Komisijata donesuva poedina~ni
Re{enija za plati i drugi primawa na
pratenicite i funkcionerite koi gi
izbira i imenuva Sobranieto na
Republika Makedonija. Isto taka
soglasno propisite ja opredeluva
visinata za nadomest za odvoen `ivot,
nadomest za prevoz i apana`a na
izbrani i imenuvani lica i izgotvuva
Re{enija po istite.
Takvi Re{enija koi se dostaveni do
Komisijata i potpi{ani od od
pretsedatelot na Komisijata ima
vkupno 30.
Drugi aktivnosti na Komisijata:
-priem, i klasifikacija na prijavite
po oglasot za JO na OJO, vo Sveti
Nikole i Tetovo, za koi be{e donesena
odluka na Sobranieto na 28.4.2006 so
pismo potpi{ano od generalniot
sekretar i dostaveni vo rok do Vladata
za natamo{na postapka, prijavi po
oglasi za zamenici na JO na OJO vo
Kumanovo, Ohrid, Skopje i [tip, za koi
be{e donesena odluka na Sobranieto na
28.04.2006 so pismo potpi{ano od
62
generalniot sekretar i dostaveni vo
rok do Vladata za natamo{na postapka.
Odr`ani sednici 9
Vkupno razgledani to~ki 25
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
Zakonipo
oblastijavni dejnosti -
Podneseni amandmani 1
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)84
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
63
Postojanaanketna komisijaza za{tita naslobodite i pravata nagra|aninot
NADLE@NOSTI:
Soglasno so Odlukata zaosnovawe na postojani rabotni tela naSobranieto na Republika Makedonija,Postojanata anketna komisija za za{titana slobodite i pravata na gra|aninot imapretsedatel, osum ~lena i nivnizamenici, a razgleduva:
-na~elni pra{awa, predlozi imislewa vo vrska so ostvaruvaweto naodredbite na Ustavot, zakoni i drugipropisi i akti od zna~ewe zaostvaruvawe i za{tita na slobodite ipravata na gra|aninot; -uka`uvawe na potrebata oddonesuvawe na zakoni i drugi propisi iakti zaradi pocelosna za{tita naslobodite i pravata na gra|aninot; -sledewe, razgleduvawe ianalizirawe na ostvaruvaweto naratificiranite me|unarodni akti koi jareguliraat za{titata na slobodite ipravata na gra|aninot; -razgleduvawe na dopisite nagra|anite i zazemawe stavovi po istite; -sorabotuva so nau~ni i stru~niorganizacii od oblasta na za{titata naslobodite i pravata na gra|anite; -sorabotuvawe so soodvetnistranski i me|unarodni tela od oblastana za{titata na slobodite i pravata nagra|anite i -drugi pra{awa {to se odnesuvaatna za{titata na slobodite i pravata nagra|aninot. Komisijata ne mo`e da vr{iistra`ni ili drugi sudski funkcii.
Naodite na Komisijata se osnovaza poveduvawe postapka za utvrduvawe naodgovornost na nositelite na javnitefunkcii.
1. Vo izve{tajniot period Postojanata
anketna komisija za za{tita na
slobodite i pravata na gra|aninot
odr`a tri sednici na koi rasprava{e
za: Modalitetite za ostvaruvawe na
~ovekovite prava na decata begalci i
drugite gra|ani proterani po
zavr{uvaweto na gra|anskata vojna vo
1949 godina vo Grcija, za Predlog-
Deklaracijata za izvinuvawe na
`rtvite od represijata od re`imot vo
periodot od 1945 do 1990 godina, se
razgledaa i pretstavki na gra|ani vo
vrska so postapuvawe na policijata,
kako i Izve{tajot za rabotata na
Narodniot pravobranitel za 2005
godina. Zaedni~ki zaklu~ok pri
razgleduvaweto na Godi{niot izve{taj
za rabotata na narodniot
pravobranitel e deka e zgolemen brojot
na pretstavkite do narodniot
pravobranitel a so toa i doverbata na
gra|anite vo samata institucija, i toa
deka ovoj izve{taj e najdobar i
najpregleden od site dosega{ni
izve{tai za rabotata na narodniot
pravobranitel.
Zakonski proekti razgledani na
sednicite na Komisijata:
Vo izve{tajniot period
Komisijata ne razgleduva{e zakonski
predlozi. Na dneven red na odr`anite
64
sednici bea razgledani: Modaliteti za
ostvaruvawe na ~ovekovite prava na
decata begalci i drugite gra|ani
proterani po zavr{uvaweto na
gra|anskata vojna vo 1949 godina vo
Grcija, i Predlog Deklaracijata za
izvinuvawe na `rtvite od represijata
od re`imot vo periodot od 1945 do 1990
godina.
Izve{tai razgledani na sednicite
na Komisijata:
Godi{en izve{taj za rabotata na
Narodniot pravobranitel vo 2005
godina;
Pretstavki razgledani na sednicite na
Komisijata:
Edna pretstavka od g-din Anastasieski
Risto od Ohrid vo vrska so
pre~ekoruvawe na policiskite
ovlastuvawa.
Prestavka od Zdru`enieto na begalci
od egejskiot del na Makedonija za
grupnata povreda na pravata na
Makedoncite proterani od Egejskiot
del na Makedonija po gra|anskata vojna
vo 1949 godina.
Drugi to~ki razgledani na sednicite na
Komisijata:
Upateni pretstavki do Komisijata
Pretstavki - do Postojanata anketna
komisija za za{tita na slobodite i
pravata na gra|aninot vo izve{tajniot
period se podneseni vkupno 46
pretstavki od gra|ani, zdru`enija na
gra|ani, organizacii za ~ovekovi prava
i drugi pravni lica.. Na razgovor
primeni se 23 podnositeli na
prestavki, na 11 im e dadena pomo{ pri
sostavuvawe pretstavka do Komisijata,
a na onie koi trebale da se obratat i
do drug nadle`en organ im e dadeno
soodvetno upatstvo kako da postapat.
Po odnos na ostanatite podneseni
pretstavki e pobarana: informacija od
nadle`en organ; daden sovet da se
so~eka postapuvaweto na nadle`en
organ odnosno Narodniot
pravobranitel; delumno postapuvawe i
sledewe na celosnoto barawe izneseno
vo pretstavkata i sli~no.
Pozna~ajni sredbi na ~lenovi na
Komisijata na me|unaroden plan
Pretsedatelot na Postojanata anketna
komisija za za{tita na slobodite i
pravata na gra|aninot u~estvuva{e na
sredba so pretstavnici na Vremenata
komisija na Evropskiot parlament za
nelegalno zatvorawe i transver na
zatvorenici vo Evropa na Republika
Makedonija.
Odr`ani sednici 3
Vkupno razgledani to~ki 4
Izmeni na Ustavot -
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
Zakoni
po
oblastijavni ni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)2
Informacii, izve{tai 1
Pra{awa, predlozi 1
65
Komisija za nadzor nadrabotata na Upravataza bezbednost ikontrarazuznavawe iAgencijata zarazuznavawe
NADLE@NOSTI:
- po~ituvawe na pravata i slobodite,utvrdeni so Ustavot i zakoni od strana naUpravata za bezbednost ikontrarazuznavawe i Agencijata zarazuznavawe na gra|anite, pretprijatijata idrugi pravni lica;- zakonitosta vo sproveduvawe naovlastuvawata na Upravata za bezbednost ikontrarazuznavawe i Agencijata zarazuznavawe od aspekt na pre~ekoruvawena ovlastuvawata. prezemawe neovlastenipostapki, zloupotreba i drugi negativnostivo raboteweto, sprotivno na nivnite pravautvrdeni so zakon;- metodite i sredstvata {to gi koristatUpravata za bezbednost ikontrarazuznavawe i Agencijata zarazuznavawe od aspekt na zakonitosta ipo~ituvaweto na pravata na gra|aninot idrugi subjekti;- materijalnata, kadrovskata i tehni~kataopremenost na Upravata za bezbednost ikontrarazuznavawe i Agencijata zarazuznavawe i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat naUpravata za bezbednost ikontrarazuznavawe i Agencijata zarazuznavawe.
Poradi otsustvo na pretsedatelot na
Komisijata za nadzor nad rabotata na
Upravata za bezbednost i
kontrarazuznavawe i Agencijata za
razuznavawe, g. Qube Bo{koski, vo
podolg vremenski period Komisijata ne
realizira aktivnosti od delokrugot na
svoite nadle`nosti vo izve{tajniot
period od 1 noemvri 2005 godina do 31
april 2006 godina.
66
Komisija zafinansirawe i buxet
NADLE@NOSTI:
- sistemot na finansirawe;- Buxetot na Republikata;- danocite, taksite, pridonesite i drugijavni dava~ki na gra|anite i pravnitelica;- carinskiot sistem;monetarno-kreditniot, bankarskiot idevizniot sistem;- platniot promet i revizijata;- zaemite i kreditite;- javnite nabavki;- sistemot na osiguruvawe;- sopstvenosta i drugi imotno-pravniodnosi;- stokovnite rezervi;- igrite na sre}a i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat nafinansiraweto.
Vo periodot od 1 noemvri 2005 godina
do 30 april 2006 godina Komisijata
odr`ala 8 sednici so vkupno 23 to~ki
na dneven red. Iako pri utvrduvawe na
dnevniot red bea staveni 3 predlozi na
zakoni za koi predlaga~i bile
pratenici, istite ne se razgledani
poradi nemawe na mislewe od Vladata
na Republika Makedonija.
Od vkupniot broj na razgledani
to~ki 21 se zakoni i site se od oblasta
na ekonomskiot sistem. Pokraj zakoni,
vo ovoj period Komisijata go razgleda
Buxetot na Republika Makedonija za
2006 godina i Strategijata za
upravuvawe so javen dolg za period od
2006 do 2008 godina. Komisijata nema
podneseno amandmani.
Va`no e da se napomene deka od
vkupniot broj na razgledani zakoni, 16
se po skratena postapka.
Imaj}i go predvid faktot deka po
najgolem del od ovie predlozi na
zakoni Komisijata vo tekot na
raspravata ima{e brojni zabele{ki i
sugestii, potrebno e vo idnina Vladata
da gi uva`uva predlozite na Komisijata
{to e mo`no pove}e, predlo`enite
zakoni da gi izgotvuva i dostavuva kako
predlozi za donesuvawe, odnosno
istite da se razgleduvaat vo
Sobranieto vo redovna postapka. So toa
}e se obezbedi pocelosna i
poanaliti~ka rasprava po predlozite, a
Vladata }e mo`e da gi vgraduva vo
predlozite na zakonite i na toj na~in
}e se izbegne za zna~ajni pra{awa
sekoga{ da se intervenira samo so
amandmani.
Vo ovoj period Komisijata osobeno
vnimanie posveti na razgleduvaweto na
Predlogot na Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina so
propratnite zakoni za negovo kreirawe
i izvr{uvawe.
So ogled na toa {to ovaa Komisija e
nadle`na za razgleduvawe na Buxetot,
po navedenite to~ki se vode{e mo{ne
67
obemna rasprava vo koja bea izneseni
brojni predlozi, zabele{ki i sugestii
koi predlaga~ot treba da gi ima vo
predvid pri izgotvuvawe na Buxetot
odnosno Rebalansot na Buxetot vo
naredniot period.
Bidej}i monetarno-kreditniot,
bankarskiot i devizniot sistem e del
od nadle`nosta na Komisijata, taa
vode{e rasprava i po Predlogot na
zakonot za izmenuvawe i dopolnuvawe
na Zakonot za osnovawe na Makedonska
banka za poddr{ka na razvojot.
Predlo`eniov zakon pretstavuva
operacionalizacija na Ekonomskata
programa na Vladata na Republika
Makedonija za 2005 godina, vo koja kako
edna od osnovnite prioriteti e
pottiknuvaweto i razvojot na malite i
srednite pretprijatija. Zaradi
institucionalna i finansiska
poddr{ka na malite i srednite
pretprijatija se predlaga formirawe
na Garanten fond vo ramkite na
Makedonska banka za poddr{ka na
razvojot. Ovaa banka poradi svojata
infrastruktura i kadrovska
opremenost e vo mo`nost da ja
realizira osnovnata cel zaradi koja se
osnova Garantniot fond, a toa e
izdavawe garancii na bankite i drugi
finansiski institucii od Republika
Makedonija za odobreni investicioni
krediti na mikro, mali i sredni
trgovski dru{tva, trgovci poedinci i
zanaet~ii.
Od dano~nata oblast Komisijata go
razgleda Predlogot na zakon za dano~na
postapka. So nego se sozdava
edinstvena osnova za op{to dano~no
pravo i dano~na upravna postapka.
Komisijata isto taka go razgleda i
Predlogot za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Zakonot za danokot na
dodadena vrednost. So ovoj zakon se
vr{i usoglasuvawe so odredbite na
noviot Carinski zakon koj po~na da se
primenuva od 1 januari 2006 godina, koi
vo glavno se odnesuvaat na dano~ni
osloboduvawa koi proizleguvaat od
osloboduvawata na pla}awe na uvozni
dava~ki utvrdeni vo carinskiot zakon.
Kako najzna~ajno osloboduvawe
predvideno so ovoj zakon e
osloboduvaweto od pla}awe na DDV pri
uvoz na dobra koi se stavaat vo
carinska postapka za oblagoroduvawe
spored sistemot na odlo`eno pla}awe.
Komisijata ja razgleda i Strategijata
za upravuvawe so javen dolg koja e
izgotvena soglasno Zakonot za javen
dolg. So nea se utvrduva visinata na
javniot dolg i na dr`avnite garancii,
maksimalniot iznos na novoto
zadol`uvawe i novo izdadenite
garancii vo tekovnata godina,
sostojbata na javniot dolg i na
dr`avnite garancii na krajot na
godinata, strukturata na javniot dolg i
na dr`avnite garancii, kako i na~inite
na servisirawe i upravuvawe so javniot
dolg.
Vo analiziraniov period Komisijata
razgleduva{e i predlozi na zakoni za
zadol`uvawe na Republika Makedonija,
odnosno za davawe na garancija za
zadol`uvawe kaj me|unarodni
68
finansiski institucii i drugi zakoni
od dano~nata i finansiskata oblast.
Odr`uvaweto na sednicite vo odnos
na kvorumot se odviva bez problemi,
bidej}i so Delovnikot na Sobranieto na
Republika Makedonija, kako i so
Odlukata za osnovawe na postojani
rabotni tela na Sobranieto na
Republika Makedonija e predvideno
pokraj pretsedatelot na komisijata i
brojot na ~lenovite da ima i nivni
zamenici. Ova re{enie se poka`a kako
mnogu uspe{no, taka {to ovozmo`i
sednicite na Komisijata sekoga{ da se
odr`uvaat vo zaka`aniot termin, {to
pretstavuva uslov za a`urno i
ekonomi~no rabotewe kako za
Komisijata taka i za Sobranieto.
Edinstveno, vo tekot na rabotata
Komisijata se soo~uva{e so
nenavremeno dostavuvawe na mislewa
od strana na Vladata za zakoni i drugi
akti ~ii predlaga~i se pratenici ili
drugi ovlasteni predlaga~i. Toa bi
mo`elo da se nadmine so toa {to
Vladata bi gi dostavuvala mislewata
vo rokot opredelen so Delovnikot na
Sobranieto na Republika Makedonija.
Ova e potrebno bidej}i mislewata na
Vladata se relevantni za rasprava po
zakonite i drugite akti vo Komisijata,
osobeno ako se ima predvid faktot {to
ovie zakoni naj~esto predviduvaat
zafa}awe na finansiski sredstva od
Buxetot na Republika Makedonija.
Povremeno, kako problem od tehni~ki
aspekt bi mo`elo da se istakne
nedovolniot broj na sali za odr`uvawe
na sednicite na komisiite osobeno vo
denovi koga pove}e komisii imaat
zaka`ano sednici.
Odr`ani sednici 8
Vkupno razgledani to~ki 23
Izmeni na Ustavot -
politi~ki sistem -
ekonomski sistem 21
Zakoni
po
oblastijavni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)1
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
69
Komisija zaekonomski pra{awa
NADLE@NOSTI:
- proizvodstvo i trgovija;- mineralni surovini i energetika;- turizam, ugostitelstvo i zanaet~istvo;- nadvore{no-trgovsko rabotewe,- stranski vlo`uvawa;- sopstveni~ka transformacija;merki protiv monopolska polo`ba i mono-polsko odnesuvawe na pazarot;- za{tita na potro{uva~ite;- javni pretprijatija;- koncesii;- pobrz razvoj na stopanski nedovolnorazvienite podra~ja;- statistika i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat naekonomskiot sistem.
Vo izve{tajniot period
Komisijata za ekonomski pra{awa
odr`a sedum sednici na koi bea
razgledani vkupno 15 to~ki na dneven
red od oblasta na ekonomskiot sistem.
Na edna sednica na Komisijata be{e
organizirana trkalezna masa vo
funkcija na donesuvaweto na noviot
zakon za mineralni surovini. Vo
izve{tajniot period Komisijata odr`a
edna rabotna sredba po barawe na
Zanaet~iskata komora Koblenc.
Komisijata za ekonomski pra{awa vo
ovoj period razgleda sedum zakoni vo
skratena postapka, tri Predlozi za
donesuvawe na zakoni, dva Predlozi na
zakoni, go razgleda Finansiskiot plan
na Regulatornata Komisija za
energetika na Republika Makedonija za
2005 godina i Predlogot na odlukata za
davawe soglasnost na utvrdenata
stapka na nadomest od vkupniot prihod
na dru{tvata koi vr{at energetska
dejnost za finansirawe na raboteweto
na Regulatornata komisija za
energetika na Republika Makedonija za
2006 godina.
Komisijata go razgleda Predlogot na
buxetot na Republika Makedonija za
2006 godina.
Vo izminatiot period Komisijata za
ekonomski pra{awa ne podnese
amandmani.
Site aktivnosti na Komisijata za
ekonomski pra{awa se realiziraat vo
ramkite na nejzinite nadle`nosti.
Za site razgledani to~ki od
sednicite na Komisijata se izgotveni
posebni izve{tai, kako i zapisnici od
sekoja sednica.
Site odr`ani sednici na Komisijata
za ekonomski pra{awa se javni so {to
na javnosta i e dadena mo`nost za
otvoren pristap kon raspravata od
Komisijata po odredena to~ka od
dnevniot red.
Vo izminatiot period Komisijata za
ekonomski pra{awa aktivnostite gi
naso~i vo razgleduvawe na zakoni od
ekonomskiot sistem.
Komisijata go razgleda Predlogot na
odlukata za davawe soglasnost na
utvrdenata stapka na nadomest od
vkupniot prihod na dru{tvata koi
vr{at energetska dejnost za
finansirawe na raboteweto na
Regulatornata komisija za energetika
na RM za 2006 godina, kako i Predlogot
70
na finansiskiot plan na Regulatornata
Komisija za energetika na Republika
Makedonija za 2006 godina. So
predlo`enata odluka se predviduva{e
nadomestot za finansirawe na
raboteweto na Regulatornata Komisija
za energetika za 2006 godina da
iznesuva 0,053% od vkupniot prihod na
dru{tvata koi vr{at energetska dejnost
ostvaren vo 2005 godina i e pod
predvideniot zakonski maksimum od
0,1%. Predvideniot nadomest za
finansirawe na raboteweto na
Regulatornata komisija za energetika
za 2006 godina e so ist procent na
zafa}awe kako i stapkata na
izdvojuvawe za 2005 godina.
Osobeno zna~ajna e raspravata po
Predlogot na Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina. Vo
raspravata be{e uka`ano na potrebata
od pogolemi kapitalni investicii koi
imaat tretman na razvojna komponenta,
no treba da se ima predvid deka okolu
70% od vkupniot buxet za 2006 godina
}e se tro{i za plati, naemnini i
nadomestoci kako i za socijalni
transferi. Za delot na nadvore{no
trgovskata razmena be{e oceneto deka
zadovolitelni i realni se proekciite
za 2006 godina za o~ekuvano
zgolemuvawe na izvozot na stoki od
7,6%. Za Predlogot na Buxetot za 2006
godina be{e izneseno deka e
transparenten i so realni razvojni
perspektivi. Vo vkupnite programi za
ekonomski razvoj na Vladata na
Republika Makedonija okolu 58,51% se
planiraa rashodi za sferata na
ekonomskiot razvoj. Sporedeno so
Buxetot za 2005 godina, e planiran
porast na brojot na mali i sredni
pretprijatija za 5% vo Programata za
poddr{ka i razvoj na malite i sredni
pretprijatija, za 20% se zgolemuva
u~estvoto na pretpriema~ite.
Komisijata dade poddr{ka na
programite za zgolemuvawe na
stranskite investicii vo dr`avata pri
{to istovremeno se uka`a na potrebata
na pogolemo vlo`uvawe vo promocijata
na mo`nostite za privlekuvawe na
stranskite investicii. Potrebno e da
se razmisli za novi ~ekori vo
gradeweto na makroekonomskata
politika so cel da se sozdade povolna
biznis klima za stranskite investitori
so {to }e se postigne zna~itelen
ekonomski efekt na dr`avata. Treba da
se razmisluva za gradewe na strategija
za razvoj na zemjodelstvoto vo
dr`avata.
Komisijata go razgleda i go poddr`a
Predlogot na zakonot za ste~aj.
Predlo`eniot zakon ima{e za cel
obezbeduvawe na sigurnost na pazarot i
promovirawe na ekonomska stabilnost
i razvoj na dr`avata kako i
usoglasuvawe na zakonodavstvoto na
Republika Makedonija so evropskoto
zakonodavstvo vo oblasta na
nesolventnosta na stopanskite subjekti
{to pretstavuva uslov pri procesot na
pristapuvawe kon Evropskata unija.
Komisijata detalno go razgleda
Predlogot za donesuvawe na zakon za
mineralnite surovini. Predlo`eniot
71
zakon ima{e za cel usoglasuvawe so
zakonodavstvoto na Evropskata Unija i
poednostavuvawe na postapkata za
dobivawe mo`nosti za vr{ewe na
geolo{kite istra`uvawa i
eksploatacija na mineralni surovini.
So predlo`eniot zakon se predviduv{e
donesuvawe na Nacionalna programa za
razvoj i planirawe vo oblasta na
mineralnite surovini so cel da se
ostvarat nasokite i celite za
usoglaseno vr{ewe na osnovni
geolo{ki istra`uvawa na mineralni
surovini, eksploatacija i nivno
odr`livo iskoristuvawe. Vo
raspravata po predlo`eniot zakon bea
izneseni zna~itelen broj na zabele{ki,
predlozi i sugestii.
Posle usvojuvaweto na Predlogot za
donesuvawe na zakon za mineralnite
surovini od strana na Sobranieto na
Republika Makedonija, Komisijata za
ekonomski pra{awa po sopstvena
inicijativa organizira{e - Trkalezna
masa vo funkcija na donesuvaweto na
noviot zakon za mineralni surovini. Na
sednicata bea pokaneti pretstavnici
od Sojuzot na rudarski i geolo{ki
in`eneri, profesori od Rudarsko-
geolo{ki fakultet vo [tip, ~lenovi od
Makedonskoto geolo{ko dru{tvo,
geolozi, pretstavnici od
Ministerstvoto za ekonomija i
stopanstvenici od zemjata. Komisijata
soglasno zaklu~okot od trkaleznata
masa, go dostavi izve{tajot do Vladata
na Republika Makedonija i
Ministerstvoto za ekonomija. Vo
izve{tajot na Komisijata se sodr`ani
zna~itelen broj na zabele{ki, predlozi
i sugestii koi bea izneseni od strana
na ekspertite i stopanstvenicite kako
i od strana na ~lenovite na Komisijata
i drugi pratenici koi prisustvuvaa na
trkaleznata masa. Komisijata za
ekonomski pra{awa u{te edna{ go dade
svojot aktiven pridones vo nasoka na
podobruvawe na tekstot na odredbite
od Predlogot na zakonot za
mineralnite surovini {to se u{te e vo
podgotovka.
Komisijata osobeno vnimanie i
obemna rasprava ostvari po Predlogot
za donesuvawe na zakon za energetika.
Predlo`eniot zakon ima{e za cel
realizacija na utvrdenata politika na
Vladata na Republika Makedonija za
reforma i sozdavawe na efikasen i
konkurenten elektroenergetski sektor,
kontinuirano odr`uvawe na uslovite
za sigurno, bezbedno i kvalitetno
snabduvawe na site potro{uva~i so
energija i energenti, i podobruvawe na
investicionata klima za izgradba na
novi energetski kapaciteti. Vo
raspravata na Komisijata be{e
izneseno deka predlo`eniot zakon }e
obezbedi zgolemuvawe na energetskata
efikasnost, razvoj i mo`nosti za
privlekuvawe na investicii vo
elektroenergetskiot sektor na
dr`avata. Vo delot od zakonot koj go
definira pazarot na elektri~na
energija i pazarot na priroden gas,
podgotveni se kvalitetni re{enija koi
vo celost gi preciziraat terminite i gi
ureduvaat pravata, nadle`nostite i
obvrskite na proizvoditelot na
72
elektri~na energija i priroden gas, ja
ureduvaat dejnosta i upravuvaweto so
elektroenergetskiot sektor, odnosno
sistemot za prenos na priroden gas. Vo
raspravata na Komisija be{e uka`ano
deka e potrebno da se ispitaat
mo`nostite za koristewe na novi
izvori na energija, da se investira vo
hidropotencijalot so cel postignuvawe
na pogolemo nivo na iskoristenost.
Treba da se razgledaat mo`nostite za
intenzivirawe na rabotite za
otvarawe na rudnikot Brod-Gneotino
imaj}i predvid deka za ovoj proekt se
potrebni zna~itelni finansiski
sredstva koi mo`e da se obezbedat
preku komercijalni krediti.
Isto taka Komisijata za ekonomski
pra{awa go razgleda i Predlogot na
zakonot za energetika i pozitivno go
oceni prifa}aweto na golem del od
zabele{kite koi bea izneseni na
sednicata na Komisijata za ekonomski
pra{awa na koja se razgleduva{e
Predlogot za donesuvawe na zakon za
energetika. Na ovaa sednica na
Komisijata vo raspravata be{e
izneseno deka energetskiot sektor vo
dr`avata ima potreba od poseriozen
pristap i so ogled na sostojbite i
aktivnostite koi }e pretstojat vo
naredniot period potrebno e da se
formira posebno ministerstvo za
energetika i rudarstvo.
Me|unarodna aktivnost
Komisijata za ekonomski pra{awa
odr`a rabotna sredba na 24 mart 2006
godina po barawe na Zanaet~iskata
komora Koblenc i istata be{e
organizirana vo tekot na posetata na
Republika Makedonija od strana na
Generalniot izvr{en direktor dr. Karl
Jurgen Vilbert vo ramkite na
nekolkugodi{niot partnerski proekt
finansiran od strana na Sojuznoto
ministerstvo za stopanska sorabotka i
razvoj BMZ preku Fondacijata SEQUA.
Na sredbata prisustvuvaa i
pretstavnici od Zanaet~iskata komora
Koblenc vo Makedonija, i
Zanaet~iskite komori na gradot Skopje
i Gostivar. Celta na odr`uvaweto na
rabotna sredba so ~lenovite na
Komisijata za ekonomski pra{awa be{e
zakonskata regulativa od oblasta na
zanaet~istvoto, Zakonot za vr{ewe na
zanaet~iska dejnost i dosega{nite
iskustva od negovata implemantacija,
kako i predlozi za izmenuvawe i
dopolnuvawe na odredbite od Zakonot.
Odr`ani sednici 7
Vkupno razgledani to~ki 15
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem -
ekonomski sistem 12
Zakonipo
oblastijavni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)2
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
73
Komisija zazemjodelstvo,{umarstvo ivodostopanstvo
NADLE@NOSTI:
- zemjodelskoto zemji{te, pasi{tata idrugi prirodni bogatstva i prirodnisili;-arondacijata, komasacijata imelioracijata;-sto~arstvoto,poljodelstvoto,ovo{tar-stvoto i lozarstvoto:- lovot i ribolovot;- `ivotinskiot i rastitelniot svet;- veterinarno zdravstvo i za{tita narastenijata;- premerot i katastarot na zemji{teto;- upotrebata i koristeweto na vodite iodobruvaweto na re`imot na vodite;- hidromeliorativnite sistemi i hidro-meteorolo{kite raboti i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat nazemjodelstvoto, {umarstvoto ivodostopanstvoto.
Sednici na Komisijata
Komisijata za zemjodelstvo,
{umarstvo i vodostopanstvo na
Sobranieto na Republika Makedonija za
periodot od 01 noemvri 2005 do 30
april 2006 godina ima odr`ano sedum
sednici na koi se razgledani 12 to~ki
na dneven red. Vo izve{tajniot period
Komisijata razgleda: dva zakoni vo
skratena postapka, dva Predlozi za
donesuvawe na zakoni i dva Predlozi
na zakoni kako i Predlogot na buxetot
na Republika Makedonija za 2006
godina. Komisijata razgleda ~etiri
Informacii podneseni od pratenici, i
edna to~ka Predlozi i pra{awa.
Vo izve{tajniot period Komisijata
podnese tri amandmani.
Za site razgledani to~ki od
sednicite na Komisijata izgotveni se
posebni izve{tai, kako i zapisnici od
sekoja sednica.
Komisijata za zemjodelstvo,
{umarstvo i vodostopanstvo na
sednicite razgleduva predlozi za
donesuvawe na zakoni koi se vo ramkite
na nejzinite nadle`nosti i od oblasta
na zemjodelstvoto, {umarstvoto i
vodostopanstvoto. Site aktivnosti na
Komisijata za zemjodelstvo, {umarstvo
i vodostopanstvo se realiziraat
soglasno nadle`nostite utvrdeni vo
Odlukata za osnovawe na rabotni tela
na Sobranieto na Republika
Makedonija.
Raboteweto na Komisijata za
zemjodelstvo, {umarstvo i
vodostopanstvo se karakterizira so
redovno odr`uvawe na sednicite vo
predvidenite termini. ^lenovite na
Komisijata sorabotuvaat i aktivno
u~estvuvaat vo diskusiite za koi se
prethodno dobro podgotveni.
Komisijata za zemjodelstvo,
{umarstvo i vodostopanstvo vo
izve{tajniot period ostvari
me|unarodna aktivnost i uspe{na
sorabotka so Komisijata za
zemjodelstvo i {umarstvo na Narodnoto
Sobranie na Republika Bugarija.
74
Komisijata osobeno vnimanie posveti
vo raspravata pri razgleduvaweto na
Buxetot na Republika Makedonija za
2006 godina pri {to uka`a deka
predvidenite sredstva za razdelot
Ministerstvo za zemjodelstvo,
{umarstvo i vodostopanstvo ne se
dovolni i ima potreba od obezbeduvawe
na pogolemi sredstva osobeno za
Programata za pottiknuvawe i razvoj na
zemjodelstvoto. Preku zgolemuvawe na
sredstvata za direktna buxetska
poddr{ka na zemjodelstvoto vo
dr`avata }e se pridonese za
ostvaruvawe na zna~itelen porast na
bruto op{testveniot proizvod. Vo
raspravata na Komisijata be{e
potencirana va`nosta na Proektot
Ju`no Vardarska dolina pri {to se
uka`a na potrebata od celosna
realizacija na podproektite so cel da
se obezbedi celosno navodnuvawe na
zemjodelskite povr{ini. Isto taka
Komisijata uka`a na potrebata od
zgolemuvawe na sredstvata vo razdelot
Ministerstvo za `ivotna sredina i
prostorno planirawe za Proektot za
Dojranskoto ezero.
Osobeno zna~ajna e raspravata po
Predlogot na zakonot za tutun i
tutunski proizvodi so koj se vr{i
ureduvawe na primarnoto tutunsko
proizvodstvo,finansiraweto,otkupot,
obrabotkata na tutunot, prometot na
fermentiraniot tutun kako i
proizvodstvoto i prometot na
tutunskite proizvodi. So ovoj zakon za
prv pat se regulira direktnata
buxetska poddr{ka na primarnoto
tutunsko proizvodstvo vo dr`avata.
Zna~ajna e raspravata na Komisijata
po Informacijata za neodr`livata
ekonomska i socijalna polo`ba na
proizvoditelite na grozje od rekoltata
2005 godina, podnesena od pratenicite:
Marjan \or~ev, Mihajlo \eorgievski,
Van~o Stamenkov, Adnan ]ahil i Eftim
Manev, i Informacijata za najnovite
nastani vo op{tina Kavadarci poradi
otkupenoto, a neisplatenoto grozje,
podnesena od pratenikot Stojan Andov.
Bidej}i dvete informacii kako i
zaklu~ocite predlo`eni od
pratenicite se odnesuva na sostojbite i
nastanite vo vrska so grozjeto od
rekoltata 2005 godina Komisijata na
ista sednica gi razgleda dvete
informacii i donese zaedni~ki
zaklu~oci.Komisijata za zemjodelstvo,
{umarstvo i vodostopanstvo zaklu~i i
mu predlo`i na Sobranieto na
Republika Makedonija soglasno ~lenot
74 stav 2 od Delovnikot na Sobranieto
na Republika Makedonija, na 124-ta
sednica da se vodi edinstven pretres
po dvete informacii.
Me|unarodna aktivnost
Delegacija sostavena od ~lenovi na
Komisijata za zemjodelstvo,{umarstvo i
vodostopanstvo vo periodot od 2 do 5
noemvri 2005 godina prestojuva{e vo
poseta na Narodnoto Sobranie na
Republika Bugarija. Delegacijata
ostvari sredbi so: g. Vasil Kalinov
75
pretsedatel na Komisijata za
zemjodelstvo i {umarstvo na Narodnoto
Sobranie na Republika Bugarija i so
~lenovite na Komisijata, so g-|a
Kamelija Metodieva Kasabova, zamenik
na pretsedatelot na Narodnoto
Sobranie na Republika Bugarija, so g-|a
Margarita Paneva pretsedatel na
Parlamentarnata grupa na Narodnoto
Sobranie na Republika Bugarija za
sorabotka so Sobranieto na Republika
Makedonija, g.Dimitar Pej~ev zamenik
na ministerot za zemjodelstvo i
{umarstvo, g. Nino Ninov, rektor na
Univerzitetot za {umarstvo, g. Asen
Manov Drumev izvr{en direktor na
Dr`avniot fond za zemjodelstvo, g.
Hristo Mihajlov pretsedatel na Sojuzot
na lovcite i ribolovcite vo Republika
Bugarija, i g-|a Rosica Goranova,
Izvr{en direktor na Nacionalnata
Agencija za loza i vino na Republika
Bugarija. Zaedni~ka ocenka na
pretsedatelite na soodvetnite komisii
be{e deka sredbata na nivo na
parlamentarni komisii pretstavuva
isklu~itelna mo`nost za prenesuvawe
na iskustva i zbogatuvawe na
soznanijata od zemjodelskata oblast, za
razvojnite aspekti i reformskite
procesi, poddr{kata na zemjodelstvoto,
kako i iskustvata vo usoglasuvaweto na
nacionalnite zakonodavstva so
zakonodavstvoto na Evropskata unija.
Vo ovaa smisla sredbata be{e oceneta
kako va`en ~ekor kon idnata sorabotka
me|u soodvetnite komisii i parlamenti
na dvete sosedni dr`avi osobeno
poradi potrebata od zajaknuvawe na
regionalnata sorabotka na Republika
Makedonija i Republika Bugarija vo
pravec na ostvaruvawe na zaedni~kata
cel - celosna integracija vo Evropskata
unija.
Odr`ani sednici 7
Vkupno razgledani to~ki 12
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem -
ekonomski sistem 12
Zakonipo
oblastijavni dejnosti -
Podneseni amandmani 3
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)6
Informacii, izve{tai 4
Pra{awa, predlozi 1
76
Komisija za transport,vrski i ekologija
NADLE@NOSTI:
- patniot, `elezni~kiot, re~niot,ezerskiot, vozdu{niot, po{tensko-telegrafskiot, telefonskiot iradiosoobra}ajot;- `i~arite i ski-liftovite;- sistemite na telekomunikacii iradiodifuzniot sistem;- izgradbata na investicionite objekti vooblasta na transportot itelekomunikaciite;- prostornoto i urbanisti~kotoplanirawe;- ureduvaweto na grade`noto zemji{te;- stanbenoto i komunalnotostopanisuvawe;- za{titata i unapreduvaweto na`ivotnata sredina, prirodata, vozduhot,zemjata i vodite od zagaduvawe;- obezbeduvawe uslovi za zdrava `ivotnasredina:- spre~uvawe na {tetnata bu~ava;- za{titata od jonizira~ko zra~ewe idrugi {tetni dejstva po `ivotot izdravjeto na lu|eto i posebnite merki nasigurnost pri upotreba na nuklearnaenergija i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat natransportot,vrskite, urbanizmot iekologijata.
Vo tekot na izve{tajniot period,
Komisijata razgleda golem broj na
predlozi za donesuvawe i predlozi na
zakoni akti i toa :
- Predlogot na zakon za
vozduhoplovstvo;
- Predlogot za donesuvawe na zakon po
itna postapka za izmenuvawe i
dopolnuvawe na Zakonot za premer,
katastar i zapi{uvawe na pravata od
nedvi`nostite so Predlog na zakon;
- Predlog na Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina;
-Predlogot za donesuvawe na zakon za
grade`ni proizvodi so Predlog na
zakon;
- Predlogot za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na zakonot
za javni pati{ta so Predlog na zakon;
- Predlogot za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za radiodifuzna dejnost, so Predlog na
zakon;
- Predlogot za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za snabduvawe so voda za piewe i
odveduvawe na urbani vodi, so Predlog
na zakon;
- Predlogot za donesuvawe na zakon za
proglasuvawe na lokalitetot ,,Markovi
Kuli" za spoomenik na prirodata, so
Predlog na zakon;
- Predlogot za donesuvawe na zakon za
progalsuvawe na lokalitetot
77
,,Smolarski Vodopad" za spomenik na
prirodata, so Predlog na zakon;
Potrebno e da se naglasi deka
Komisijata osobeno vnimanie posveti
na Predlogot na zakon za
vozduhoplovstvo. Imaj}i go predvid
negovoto zna~ewe za ureduvawe na
rabotite i nadle`nite subjekti od
oblasta na vozduhopolvstvoto,
Komisijata vo obemna i konstruktivna
rasprava na dve posebni sednici
podnese golem broj su{tinski
zabele{ki i amandmani zaradi
podobruvawe i precizirawe na
odredbite na ovoj zakon.
Imaj}i ja predvid potrebata od
operacionalizacija na odredbite na
Zakonot za radiodifuzna dejnost
(konkretno ~lenot 119 od ovoj Zakon),
kako i ekolo{kite problemi so koi se
soo~uva Republika Makedonija,
Komisijata razgleduvaj}i go Predlog-
buxetot na Republika Makedonija za
2006 godina, predlo`i amandmani za
obezbeduvawe na potrebni sredstva za
ovie nameni vo Buxetot na Republika
Makedonija.
Isto taka, od strana na Komisijata
bea razgledani predlozi za donesuvawe
na zakoni za ratifikacija na
me|unarodni dogovori za pra{awa od
nadle`nost na Komisijata i toa:
- Predlogot za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Spogodbata za redoven
vozdu{en soobra}aj me|u Vladata na
Republika Makedonija i Sovetot na
Ministri na Bosna i Hercegovina, so
Predlog na zakon;
- Predlogot za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Dogovorot Vladata na
Republika Makedonija i Kabinetot na
ministri na Ukraina za sorabotka vo
oblasta na `elezni~kiot transport, so
Predlog na zakon;
- Predlogot za donesuvawe na zakon za
ratifikacija na Spogodbata za
povremen me|unaroden prevoz na
patnici so avtobus (INTERBUS -
Spogodba), so Predlog na zakon.
Komisijata razgleda i drugi akti od
svojata nadle`nost, kako {to se :
- Predlogot na Odlukata za odobruvawe
na Finansiskiot plan na Javnoto
pretprijatie Makedonska radio-
televizija za redovni i investicioni
aktivnosti za radioprogramite
nameneti za sosednite zemji i Evropa
na stranski jazik za 2006 godina;
- Predlogot na Odlukata za odbruvawe
na Finansiskiot plan na Javnoto
pretprijatie Makedonska radio-
televizija za redovni i investicioni
aktivnosti za informirawe na
isselenicite i gra|anite na Republika
Makedonija koi `iveaat vo stranstvo za
2006 godina.
- Predlogot na Odlukata za odbruvawe
na Finansiskiot plan na Javnoto
pretprijatie Makedonska radio-
televizija za redovni i investicioni
aktivnosti na satelitskiot
radioprogramski servis namenet za
iselenicite i gra|anite na Republika
Makedonija koi `iveaat vo stranstvo za
2006 godina;
78
- Predlogot na Odlukata za odobruvawe
na Finansiskiot plan na Javnoto
pretprijatie Makedonska radio-
televizija za redovni i investicioni
aktivnosti na programskiot servis
namenet za emituvawe na aktivnostite
na Sobranieto na Republika
Makedonija za 2006 godina;
- Nacrt-prostorniot plan na regionot na
slivot na rekata Treska.
Odr`ani sednici 5
Vkupno razgledani to~ki 19
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem -
ekonomski sistem 1
Zakonipo
oblastijavni dejnosti 11
Podneseni amandmani 27
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)6
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
79
Komisija zaobrazovanie, naukai sport
NADLE@NOSTI:
- sistemot i organizacijata napredu~ili{noto vospituvawe iobrazovanie, osnovnoto, srednoto ivisokoto obrazovanie;- pravoto na nastava na jazicite nazaednicite vo oblasta na vospituvawetoi obrazovanieto;- sistemot i organizacijata na nau~no-istra`uva~kata dejnost;- sozdavawe, primena i vrednuvawe napronajdocite, patentite i drugiinventivni aktivnosti {to proizleguvaatod nau~noto, umetni~koto ili drug vidintelektualno tvore{tvo;- informatikata, nau~niot itehnolo{kiot razvoj i tehni~katakultura;- organizacija, razvoj i funkcionirawe nainformacioniot sistem vo Republikata;- obrazovanneto na mladite, u~eni~kiot istudentskiot standard;- pottiknuvawe na intelektualnoto,kulturnoto i nau~noto tvore{tvo namladite;- edukacija za preventivna za{tita namladite od bolestite na zavisnost i odSIDA;- razvoj i unapreduvawe na fizi~katakultura;- razvojot na vrvniot sport i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat naobrazovanieto, naukata, mladite isportot.
Komisijata za obrazovanie, nauka
i sport na Sobranieto na Republika
Makedonija, vo periodot od noemvri
2005 do maj 2006 godina rabote{e na
sednici na Komisijata, a soglasno so
svoite nadle`nosti ostvari i drugi
aktivnosti svrzani so obrazovanieto,
naukata i sportot
- Sednici na Komisijata
Vo periodot noemvri 2005 maj
2006godinaa, Komisijata odr`a osum
sednici. Na dneven red na sednicite
bea 16 to~ki, od koi 12 zakonski
proekti i Predlogot na buxetot na
Republika Makedonija za 2006 godina.
Komisijata odr`a tri sednici
posveteni na aktuelni temi od
oblasta na obrazovanieto.
- Sednici posveteni na zakonski
predlozi
Predmet na komisiska rasprava
bea slednive predlozi na zakoni
- Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe na Zakonot za osnovnoto
obrazovanie, so Predlog na zakon (vo
dva navrati);
- Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe na Zakonot za srednoto
obrazovanie, so Predlog na zakon (vo
dva navrati);
- Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe na Zakonot za visokoto
obrazovanie, so Predlog na zakon;
80
-Predlog na zakon za u~ebnicite za
osnovnoto i srednoto obrazovanie
(predlaga~: pratenik Slavica Grkovska)
- Predlog na zakon za Biroto za razvoj
na obrazovanieto
- Predlog za donesuvawe na zakon za
stru~no obrazovanie i obuka i Predlog
na zakon za stru~no obrazovanie
Tematski sednici
Komisijata odr`a tri tematski
sednici, posveteni na temi svrzani so
pretstojnite reformi i
modernizacijata na obrazovanieto vo
Republika Makedonija.
Vnimanieto na Komisijata be{e svrteno
na Izve{tajot za napredokot na
Proektot za modernizacija na
obrazovanieto (januari - juni 2005
godina) i Rezimeto na sprovedenite
aktivnosti vo ramkite na Proektot za
modernizacija na obrazovanieto i na
Predlogot na nacionalnata programa za
razvoj na obrazovanieto vo Republika
Makedonija 2005-2015.
Komisijata odr`a i terenska javna
rasprava vo [tip, na tema "Pristapot i
u~estvoto na Romite vo osnovnoto
obrazovanie". ~lenovite na KOmisijata
imaa mo`nost da gi isslu{aat
stavovite na roditeli na u~enicite
Romi, profesori i direktori na
u~ili{ta vo koi se obrazovaat Romite,
kako i iskustavata na socijalni
rabotnici, psiholozi i nevladini
organizacii koi rabotat na
obrazovanieto na Romite. So ovaa
sednica, Komisijata se vklu~i i go dade
svojot pridones vo ramkite na
"Dekadata na Romite".
Sredbi i razgovori so pretstavnici
na institucii i gra|ani
Vo ramkite na ovie aktivnosti,
pretsedatolot i i ~lenovi na
Komisijata ostvarija sredbi so
pretstavnici na
- Sredbi i razgovori so eksperti od
oblasta na obrazovanieto organizirani
preku Gra|anskata asocijacija MOST
- Sredba so u~enici od osnovnite
u~ili{ta vo Republika Makedonija,
organizirana preku Prvata detska
ambasada "Me|a{i";
- u~estvo na Trkaleznata masa i
debatite po povod donesuvaweto na
Zakonot za sponzorstva i donacii vo
javnite dejnosti;
- razgovori so pretstavnici od Kolexot
"Jahja Kemal" - Skopje
Me|unarodna aktivnost:
- Na pokana na gradona~alnikot na
Izmir i na direktorot na Kolexot
"Jahja Kemal" od Skopje, delegacija na
Komisijata od 11 do 16 april
prestojuva{e vo Republika Turcija,
kade ostvari brojni sredni i razgovori
so pretstavnici na obrazovni
institucii vo Izmir i Istanbul;
- sredba so prviot sekretar za razvojna
sorabotka na Ambasadata na Kralstvoto
Holandija vo Republika Makedonija,
Gvido Tielman;
81
- sredba i razgovori so ministerot za
obrazovanie i nauka na Republika
Bugarija, Daniel Vl~ev.
Odr`ani sednici 8
Vkupno razgledani to~ki 16
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
Zakonipo
oblastijavni dejnosti 12
Podneseni amandmani 21
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)-
Informacii, izve{tai 3
Pra{awa, predlozi -
82
Komisija zakultura
NADLE@NOSTI:
- organizacijata, razvojot iunapreduvaweto na kulturata;- za{tita na prirodnoto i kulturnotonasledstvo vo Republika Makedonija;- zbogatuvawe na istoriskoto iumetni~koto tvore{tvo;- afirmirawe i za{tita na vrvnikulturni vrednosti;- afirmacija i za{tita na avtorstvoto iavtorskoto pravo;- dejnosti za za{tita i koristewe nadvi`no i nedvi`no kulturno bogatstvo;- izdava~ka dejnost i bibliotekarstvo;- spomeni~no odbele`uvawe i za{tita naspomenicite na kulturata;- upotreba i za{tita na makedonskiotjazik;- informirawe, kulturni i drugi dejnostizaradi izrazuvawe na identitetot iosobenostite na zaednicite;- opredeluvawe godi{nini na nastani ili~nosti od posebno zna~ewe za dr`avno-pravniot razvoj na Republikata,afirmacija na istoriskoto i kulturnotonasledstvo i neguvawe na op{tocivilizaciskite vrednosti;- na~inot i formite na odbele`uvawe nazna~ajni nastani i li~nosti;- aktivnostite na posebni odboriformirani za oddelni odbele`uvawa i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat nakulturata i odbele`uvaweto godi{ninina zna~ajni nastani i li~nosti.
Soglasno so Delovnikot na
Sobranieto na Republika Makedonija,
Komisijata za kultura svojata aktivnost
ja ostvaruva preku odr`uvawe redovni
sednici.
Vo izve{tajniot period
Komisijata odr`a edna sednica i toa:
Trieset i ~etvrtata sednica na
Komisijata za kultura na Sobranieto na
Republika Makedonija, odr`ana na den
30 mart 2005 godina so dneven red:
-Predlog na zakonot za ustanovite.
So Zakonot za ustanovi }e se
obezbedi edinstveno regulirawe na
pravnata polo`ba na ustanovite,
statusnite pra{awa, osnovawe, dejnost,
organizacija, upravuvawe, nadzor,
prestanok na ustanovite i dr. Voedno,
ovoj zakon e dosta zna~aen bidej}i gi
ureduva pra{awata {to se odnesuvaat
na oblicite na organizirawe i vr{ewe
na dejnostite vo oblasta na
obrazovanieto, naukata, kulturata,
zdravstvoto i drugi dejnosti od javen
interes.
Komisijata na tekstot na
Predlogot na zakonot za ustanovi
predlo`i amandman. So amandmanot se
dava mo`nost za pokvalitetno re{enie
pri utvrduvaweto na statusot na javni
ustanovi na nivo na op{tina, odnosno
na Grad Skopje, odnosno utvrduvaweto
da bide na predlog na posebna Komisija
83
vo ramkite na nadle`noto
ministerstvo, sostavena od eksperti vo
soodvetnata dejnost.
Odr`ani sednici 1
Vkupno razgledani to~ki 1
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
Zakonipo
oblastijavni dejnosti 1
Podneseni amandmani 1
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)-
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
84
Komisija zazdravstvo
NADLE@NOSTI:
- zdravstvenata za{tita na naselenieto;- zdravstvenoto osiguruvawe;- za{titata na naselenieto od zaraznibolesti, od {tetno vlijanie na gasovite,jonizira~kite zra~ewa i bu~avata,zagadenosta na vozduhot, vodata,zemji{teto i `ivotnite proizvodi;- za{tita od bolestite na zavisnost i odSIDA;- higiensko-epidemiolo{kata sostojba;-proizvodstvoto, prometot isnabduvaweto so lekovi, pomo{nitelekoviti sredstva i medicinskitepomagala , medicinska oprema,sanitetski uredi i materijali, otrovi iopojni drogi;-sanitarniot i zdravstveniot nadzor-drugi pra{awa {to se odnesuvaat nazdravstvoto.
Soglasno delovni~kite odredbi
Komisijata za zdravstvo svojata
aktivnost ja ostvaruva preku
odr`uvawe na sednici. Za ovoj period
Komisijata odr`a sedum sednici i
toa:
1 dekemvri 2005 godina
-Predlog za donesuvawe Zakon za
sanitarnata i zdravstvenata
inspekcija.
13 dekemvri 2005 godina
-Predlog na Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina;
23 dekemvri 2005 godina
-Nasoki vo razvojniot proces na
Nacionalnata zdravstvena strategija
od Komisijata za zdravstvo na
Sobranieto na Republika Makedonija.
21 fevruari 2006 godina
- Nacrt-verzija na Zdravstvenata
strategija na Republika Makedonija za
periodot 2006-2015 godina;
13 mart 2006 godina
-Prdlogot za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe na Zakonot za
zdravstvenoto osiguruvawe, so Predlog
na zakon.
26 mart 2006 godina
- Predlog za donesuvawe na zakon za
izmenuvawe na Zakonot za
zdravstvenoto osiguruvawe, so Predlog
na zakon.
21 april 2006 godina
1.Predlog na zakon za sanitarnata i
zdravstvenata inspekcija
2.Predlog za donesuvawe na zakon za
mentalno zdravje, so Predlog na zakon.
Komisijata ima podneseno 3
amandmani.
85
Za ovoj period za odbele`uvawe e
raspravata po Nacrt-zdravstvenata
strategija na Republika Makedonija za
periodot od 2006 do 2015 godina na koja
u~estvuvaa pretstavnici od
Lekarskata, Stomatolo{kata i
Farmacevtskata komora, Makedonskoto
lekarsko dru{tvo, sindikatot za
zdravstvo pri Klini~ki centar i drugi
asocijacii od oblasta na zdravstvoto.
Odr`ani sednici 7
Vkupno razgledani to~ki 8
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
Zakonipo
oblastijavni dejnosti 5
Podneseni amandmani 3
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)-
Informacii, izve{tai 2
Pra{awa, predlozi -
86
Komisija za trud isocijalna politika
NADLE@NOSTI:
- rabotnite odnosi i za za{titata narabotnicite na rabota;- pravoto na {trajk;- vrabotuvawe i prava vo slu~aj nanevrabotenost;;- za{tita na `enata na rabota i za{titana maj~instvoto;- platite i `ivotniot standard;- socijalnata politika i socijalnatasigurnost na gra|anite;- sistemot, organizacijata, razvojot iunapreduvaweto na socijalnata za{tita iza{titata na decata;- populacionata politika, brakot isemejstvoto;- sistemot na penziskoto i invalidskotoosiguruvawe;- bore~ko-invalidskata za{tita i za{ti-tata na voenite invalidi i licataprogonuvani i zatvorani za ideite nasamobitnosta na makedonskiot narod inegovata dr`avnost i- drugi pra{awa {to se odnesuvaat natrudot i socijalnata politika.
Vo izve{tajniot period od 1
noemvri 2005 godina, do 30 april 2006
godina, Komisijata za trud i socijalna
politika odr`a 5 (pet) sednici.
Dvanaesettata sednica e odr`ana na 1
dekemvri 2005 godina, Trinaesetata
sednica na 15 dekemvri 2005 godina, a
^etirinaesetata sednica na 30 januari
2006 godina.
Trite gore navedeni sednici bea
svikani po ovlastuvawe na
pretsedatelot na Sobranieto na
Republika Makedonija d-r Qup~o
Jordanovski.
Imeno, soglasno ~len 116, stav 4
od Delovnikot na Sobranieto na
Republika Makedonija so sednicite
rakovode{e i pretsedava{e
pratenikot vo Sobranieto na Republika
Makedonija, ~lenot na Komisijata za
trud i socijalna politika g-|a Marija
Kojzekliska. Ova so ogled na faktot
deka pratenicite od prateni~kata
grupa na DPA se izjasnile deka nema da
u~estvuvaat vo natamo{nata rabota na
Sobranieto na Republika Makedonija, a
pretsedatelot i zamenik pretsedatelot
na Komisijata za trud i socijalna
politika se pratenicite od DPA, g-din
Eljaz Halimi i g-din Ru`di Mato{i.
Na Dvanaesettata sednica
odr`ana na 1 dekemvri 2005 godina,
Komisijata gi razgleda i usvoi:
- Predlog za donesuvawe na Zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za zadol`itelno kapitalno
finansirano penzisko osigiruvawe, so
predlog na zakon i
- Predlog za donesuvawe na Zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
87
za za{tita na decata, so Predlog na
zakon.
Na Trinaesettata sednica na
Komisijata za trud i socijalna
politika, odr`ana na 15 dekemvri
2005 godina, Komisijata gi razgleda:
-Predlog-Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina so buxeti za
2006 godina na:
Fondot na penziskoto i invalidskoto
osiguruvawe na Makedonija
Fondot za zdravstveno osiguruvawe na
Makedonija
Agencijata za vrabotuvawe naRepublika Makedonija.
- Predlog za donesuvawe na Zakon za
dopolnuvawe na Zakonot za
vrabotuvawe na invalidni lica, so
Predlog na zakon.
Po tekstovite na gorenavedenite
zakoni, Komisijata za trud i socijalna
politika ne predlo`i amandman.
Na ^etirinaesettata sednica
odr`ana na 30 januari 2006 godina,
Komisijata gi razlgeda i usvoi
slednite to~ki:
-Predlog za donesuvawe na Zakon za
ednakvi mo`nosti na `enite i ma`ite.
-Predlog za donesuvawe na Zakon za
za{tita na pravata i dostoinstvata na
licata so hendikep.
Bidej}i pratenicite od prateni~kata
grupa na DPA se izjasnija deka }e
u~estvuvaa vo natamo{nata rabota na
Sobranieto na Republika Makedonija,
sednicite na Komisijata se zaka`uvaa
od pretsedatelot na Komisijata Iljaz
Halimi i toa Petnaesettata i
[esnaesettata sednica
Na Petnaesettata sednica odr`ana na
16 fevruari 2006 godina, e predlo`en
sledniot dneven red:
- Predlog za donesuvawe Zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za semejstvo, so Predlog zakon.
- Predlog za donesuvawe na Zakon za
za{tita od nasilstvo vo semejstvoto.
Na [esnaesettata sednica odr`ana
na 9 mart 2006 godina, bea utvrdeni
slednite to~ki:
- Predlog za donesuvawe na Zakon za
izmenuvawe na Zakonot za vrabotuvawe
i osiguruvawe vo slu~aj na
nevrabotenost, so Predlog na zakon.
- Predlog za donesuvawe na Zakon za
obe{tetuvawe na politi~kite
zatvorenici i na nivnite semejstva vo
Republika Makedonija vo periodot od
1946 do 1991 godina, so Predlog na
zakon.
- Predlog za donesuvawe na Zakon za
izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot
za posebnite prava na pripadnicite na
bezbednosnite sili na Republika
Makedonija i na ~lenovite na nivnite
semejstva, so Predlog na zakon.
Petnaesettata i [esnaesettata
sednica na Komisijata, bea prekinuvani
88
poradi toa {to pretsedatelot na
Komisijata sednicite se obide da gi
vodi na albanski jazik, a
Sedumnaesettata sednica se prekina
poradi istata pri~ina, i poradi
nemawe kvorum.
Odr`ani sednici 3
Vkupno razgledani to~ki 6
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
Zakonipo
oblastijavni dejnosti 5
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka 1
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)-
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
89
Komisija zadelovni~ki imandatno-imunitetnipra{awa
NADLE@NOSTI:
- sproveduvawe na Delovnikot naSobranieto i na delovnicite narabotnite tela i dava mislewe zarazre{uvawe na sporni pra{awa;- inicijativi za izmenuvawe naDelovnikot na Sobranieto i delovnicitena rabotnite tela;- predlagawe na donesuvawe, odnosnoizmenuvawe i dopolnuvawe naDelovnikot na Sobranieto;- izve{taite na Dr`avnata izbornakomisija za pratenici od listata nakandidati koi stanale pratenici zaostatokot od mandatot;- osnovite za prestanok i odzemawe namandatot na pratenik i za toa naSobranieto mu podnesuva izve{taj;- imunitetot na pratenicite, sudiiteijavniot obvinitel i negovite zamenici i- drugi pra{awa vo vrska so Delovnikot imandatno-imunitetnite prava.
* Vo ovoj period ne se oddr`a nitu edna
sednica na ovaa komisija
Odr`ani sednici -
Vkupno razgledani to~ki -
Izmeni na Ustavot:
Predlog kon pristapuvawe zaizmeni na Ustavot i tekstot naNacrtot na Amandmanite od XXdo XXXIV na Ustavot na RM
-
politi~ki sistem -
ekonomski sistem -
Zakonipo
oblastijavni dejnosti -
Podneseni amandmani -
Buxet, rebalans, zavr{na s-ka -
Drugi akti
(odluki, deklaracii, programi)-
Informacii, izve{tai -
Pra{awa, predlozi -
Barawe za davawe mislewe zaprimena na delovnikot
-
Verifikacija na mandat -
90
ODR@ANI SEDNICI I RAZGLEDANI AKTI
Zakoni po oblasti
Komisija za
Od
r`an
i se
dni
ci
Vk
upn
o r
azgl
ed
an
i t
o~
ki
Izm
eni
na
Ust
avot
Pol
iti~
kisi
ste
m
Eko
nom
ski
sist
em
Javn
i d
ejno
sti
Pod
nese
ni a
man
dm
ani
Bux
et,
reba
lan
s,za
vr{
na s
-ka
Dru
gi a
kti
(od
luk
i,d
ekl
ara
cii,
pro
gram
i)
In
fo
rm
ac
ii
, i
zve{
tai
,
Pra
{aw
a pr
edl
ozi
ustavni pra{awa 1 2 - - - - - - - - -
Zakonodavno-pravna komisija 13 178 2 35 19 - 216 1 22 - -
odbrana i bezbednost 7 10 - 8 - - 13 1 - 1 -
politi~ki sistem i odnosime|u zaednicite
14 40 1 33 2 - 7 1 2 1 -
nadvore{na politika 11 33 - 14 12 7 2 - 1 15 -
evropski pra{awa 5 11 - 2 - 1 - 1 - 6 1
pra{awa na izborite iimenuvawata
9 25 - - - - 1 - 84 - -
Postojana anketna komisija zaza{tita na slobodite ipravata na gra|aninot
3 4 - - - - - - 2 1 1
nadzor nad rabotata naUpravata za bezbednost ikontrarazuznavawe i na
Agencijata za razuznavawe
- - - - - - - - - - -
finansirawe i buxet 8 23 - - 21 - - 1 1 - -
ekonomski pra{awa 7 15 - - 12 - - 1 2 - -
zemjodelstvo,{umarstvo ivodostopanstvo 7 12 - - 12 - 3 1 6 4 1
transport, vrski i ekologoja 5 19 - - 1 11 27 1 6 - -
nauka, obrazovanie i sport 8 16 - - - 12 21 1 - 3 -
kultura 1 1 - - - 1 1 - - - -
zdravstvo 7 8 - - - 5 3 1 - 2 -
trud i socijalna politika 3 6 - - - 5 - 1 - - -
delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa - - - - - - - - - - -
Vkupno: 109 403 3 92 79 42 294 11 126 33 3
91
3.2. KOMITET ZAODNOSI ME\UZAEDNICITE
NADLE@NOSTI;
Komitetot razgleduva pra{awa ododnosite me|u zaednicite voRepublikata , a osobeno:-go sledi obezbeduvaweto na pravata napripadnicite na zaednicite koi ne se vomnozinstvo vo Republikata utvrdeni soUstavot i zakoni;-razgleduva na~elni pra{awa odoblasta na odnosite me|u zaednicite iizvr{uvaweto na zakonite i drugitepropisi i op{ti akti od ovaa oblast;-uka`uva na potrebata za donesuvawezakoni i drugi propisi i op{ti akti sokoi se ureduvaat odnosite me|uzaednicite;-razgleduva predlozi na zakoni i nadrugi propisi i op{ti akti {to gidonesuva Sobranieto od oblasta naodnosite me|u zaednicite;-ostvaruvaweto na pravoto na upotrebana jazikot i pismoto na zaednicite koine se vo mnozinstvo voRepublikata, utvrdeno so Ustavot izakon;-ostvaruvaweto na pravoto na nastavana jazikot na zaednicite koi ne se vomnozinstvo vo Republikata vo oblastana obrazovanieto, utvrdeno so Ustavot izakon i ostvaruvaweto na pravoto naizrazuvawe na identitetot iosobenostite na zaednicite koi ne semnozinstvo vo Republikata vo oblastana kulturata, informiraweto,izdava~kata dejnost i vo drugi oblasti,utvrdeno so Ustavot i zakon.
Soglasno so Amandmanot XII na Ustavot
na Republika Makedonija , Sobranieto
na Republika Makedonija osnova
Komitet za odnosi me|u zaednicite.
Komitetot go so~inuvaat 19 ~lena od
koi sedum ~lena se od redot na
pratenicite vo Sobranieto, Makedonci
i Albanci i po eden ~len od redot na
pratenicite Turci, Vlasi, Romi, Srbi i
Bo{waci.Sobranieto gi izbira
~lenovite na Komitetot.
Komitetot razgleduva pra{awa od
odnosite me|u zaednicite vo
Republikata i dava mislewa i
predlozi za nivno re{avawe.
Sobranieto e dol`no da gi razgleduva
mislewata i predlozite na Komitetot i
da donese odluka vo vrska so niv.
Obemot na rabotata na Komitetot
proizleguva od negovata specifi~na
nadle`nost utvrdena so Odlukata za
osnovawe na Komitetot za odnosi me|u
zaednicite ("Slu`ben vesnik na RM"br.
85/2005 ).
Komitetot za odnosi me|u
zaednicite vo ovoj period odr`a dve
sednici na vkupno {est sredbi, so
ogled na faktot deka zaradi
serioznosta na dnevnite redovi, ovie
sednici imaa po tri prodol`enija.
Na svojata osma sednica Komitetot
ja donese Programata za rabota na
Komitetot za 2005 godina. Vo
Programata se vneseni site predlozi i
barawa od ~lenovite na Komitetot i e
predvidena rasprava po 13 temi so
odnapred opredeleni termini za nivno
razgleduvawe.Po raspravata po
izve{tajot, Komitetot donese Mislewe
koe go dostavi do Sobranieto na
Republika Makedonija.
Vo funkcija na realizacija na
Programata dosega e vodeno rasprava po
nekolku zakoni i informacii.
Na Edinaesettata sednica na
Komitetot odr`ana na 25 oktomvri 2005
92
godina i prodol`enijata odr`ani na 12
dekemvri 2005 godina i 12 januari 2006
godina se vode{e rasprava za
Informacijata od Ministerstvoto za
vnatre{ni raboti za ostvaruvawe na
pravoto na dr`avjanstvo preku
sproveduvawe na Zakonot za
dr`avjanstvoto na Republika
Makedonija so sogleduvawe za
eventualni pojavi i pre~ki vo negovoto
sproveduvawe.Komitetot vrz osnova na
~len 1 stavovi 4 i 5 od Amandmanot 12
na Ustavot na Republika Makedonija
donese Mislewe i go dostavi na
Sobranieto.Sobranieto vrz osnova na
pretresot na Misleweto donese
Zaklu~ok koj zaedno so Misleweto go
dostavi na Vladata na Republika
Makedonija i Ministerstvoto za
vnatre{ni raboti.
Dvanaesettata sednica na
Komitetot treba{e da se odr`i na 17
fevruari 2006 godina so cel da se
razgleduva Predlogot za donesuvawe na
Izborniot zakonik od aspekt na
efektivna za{tita na pravata na
pripadnicite na zaednicite koi ne se
mnozinstvo vo Republikata. Na
sednicata bea pokaneti brojni eksperti
od oblasta na izbornoto zakonodavstvo,
me|utoa zaradi odr`uvawe na
sobraniska sednica, Komitetot ja
odlo`i raspravata po ovaa to~ka.
Za odbele`uvawe e Trinaesettata
sednica odr`ana na 17, 20 i 21 mart
ovaa godina so vkupno tri prodol`enija
na koja se razgleduva{e Godi{niot
izve{taj za rabota na Narodniot
pravobranitel vo 2005 godina.Po
raspravata po Izve{tajot, Komitetot
donese Mislewe koe go dostavi do
Sobranieto na Republika Makedonija.
Sednicite na Komitetot konstantno
se odr`uvaat vo Sala 2 vo zgradata na
Sobranieto so zadol`itelno steno-
grafirawe na tekot na sednicite, kako
i simultan prevod od albanski na
makedonski jazik.
Dinamikata na rabotewe na
Komitetot i razgleduvawe na oddelni
temi od Programata zavisi isklu~ivo
od Vladata i nadle`nite minister-
stva vo smisla na toa koga }e bidat
izgotveni i dostaveni baranite
informacii.
93
4. PRETSEDATEL I POTPRETSEDATELI
4.1. PRETSEDATEL
Pretsedatelot na Sobranieto na
Republika Makedonija d-r Qup~o
Jordanovski izvr{uvaj}i ja ovaa
funkcija vo periodot noemvri 2003
godina - april 2006 godina prodol`i
svoeto primarno vnimanie da go
naso~uva kon toa, Sobranieto uspe{no i
najefikasno da ja ostvaruva svojata
osnovna funkcija na nositel na
zakonodavnata vlast na Republika
Makedonija.
Vo toj pogled zaklu~no so mesec
april 2006 godina , vo tekovniot
mandat na ovoj sobraniski sostav
odr`ani se vkupno 134 sednici, od toa
devedeset i tri gi svikal a na
devedeset i dve im pretsedaval d-r
Qup~o Jordanovski, po negoviot izbor
za pretsedatel na Sobranieto, na 18
noemvri 2003 godina.
Isto taka, zna~ajno e da se
istakne deka Sobranieto na Republika
Makedonija vo ovoj period od svoeto
rabotewe poka`a zavidna efikasnost i
od vkupno 93 sednici svikani i
odr`ani vo periodot noemvri 2003 -
april 2006 godina, nedovr{eni se 12
sednici na Sobranieto.
Gri`ej}i se za primenata na
Delovnikot i vo davaweto pojasnuvawe
vo vrska so negovata primena,
pretsedatelot e eden od glavnite
inicijatori za otpo~nuvawe na
postapkata za komparativni
sogleduvawa a potoa i izgotvuvawa na
nov delovnik, so koj }e se zgolemi
efikasnosta vo raboteweto na
Sobranieto.
Vo ostvaruvaweto na negovite
brojni so Ustavot i so Delovnikot
utvrdeni nadle`nosti kako pozna~ajni
mo`at da se istaknat:
konstantnata potreba za ispituvaweto
i ocenuvaweto na urednosta za
predlozite za donesuvawe na zakoni i
za raspi{uvawe na referendum, kako i
planiraweto na dinamikata na
sednicite na Sobranieto spored
zna~eweto, karakterot i vremeto na
podnesuvaweto na predlozite na akti i
drugi materijali;
Gri`ata za usoglasuvawe na
aktivnostite na Sobranieto so
pretsedatelot na Republikata i so
Vladata;
Prodol`uvaweto na praksata za
sorabotka so koordinatorite na
prateni~kite grupi po pra{awa za
unapreduvawe i poefikasno rabotewe
na Sobranieto;
Gri`ata za ostvaruvaweto na
pravata na pratenicite i za
obezbeduvawe uslovi za nivnata
rabota.
Isto taka, Pretsedatelot
prifa}a brojni pokrovitelstva od
strana za oddelni proslavi i na
nastani od zna~ewe i na nastani od
94
zna~ewe za Republikata i
opredeluva{e pretstavnici na
Sobranieto na tie proslavi, kako i
pretstavnici na Sobranieto za drugi
nastani vo zemjata i vo stranstvo.
- So naglasen interes i
intenzitet pretsedatelot ja sledi
rabotata na Slu`bata na Sobranieto i
se gri`i za unapreduvawe na nejzinata
rabota i za sozdavawe uslovi za
nejzino posovremeno i poefikasno
rabotewe, so primena na sovremenata
informati~ka tehnologija, za {to se
koristeni iskustvata od Parlamentite
od pove}e dr`avi.
- Sobranieto na Republika
Makedonija, pokraj negovata primarna
zakonodavna funkcija prodol`i da
bide i zna~aen subjekt i participient
vo ostvaruvawe na interesite na
na{ata dr`ava vo nadvore{nata
politika i odnosite so stranstvo na
bilateralen i multilateralen plan.
- Pretsedatelot na Sobranieto
vo ovoj period ostvari i izvonredno
dinami~na me|unarodnata sorabotka so
parlamentarnite, diplomatsko-
konzularnite i drugi pretstavnici na
stranski dr`avi, na me|unarodni
organizacii kako i so drugi vidni
stranski li~nosti.
- Pretsedatelot zaedno so
potpretsedatelite odlu~uva za priem
na delegacii na parlamentite na drugi
dr`avi i na pretstavnici na drugi
organi i organizacii od stranstvo i za
ispra}awe postojani i vremeni
delegacii vo stranstvo i gi koordinira
aktivnostite na Sobranieto, na
rabotnite tela, kako i na delegaciite,
prateni~kite grupi za sorabotka so
drugi parlamenti, me{oviti rabotni
grupi i pratenici vo ostvaruvaweto na
me|unarodnata sorabotka.
Vo delot na me|unarodnata
sorabotka {to ja ostvari pretsedatelot
vo izminatiot period mo`e da se
konstatira izvonredno golemiot broj
sredbi i kontakti, za koi kus osvrt i
pregled se dava vo izve{tajot.
Vo procesot na natamo{nata
demokratizacija na na{eto op{testvo
vo smisla na demistifikacija na
institucijata na vlasta vo koja spored
Ustavot eden od stolbovite e
zakonodavniot dom - Sobranieto, se
poka`a izvonredno zna~aen stavot na
Sobranieto, odnosno incijativata na
pretsedatelot d-r Jordanovski, za
voveduvawe na tn "Denovi na
Sobranieto", koi tradicionalno se
odr`uvaat edna{ godi{no vo mesec maj.
Iako dosega samo dve godini se
realiziraat "Denovite na Sobranieto",
ogromnata posetenost od strana na deca
u~enici, studenti i gra|ani od site
vozrasti, ja afirmiraa i potvrdija
opravdanosta na otvoraweto na
Sobranieto kako pretstavni~ki dom na
gra|anite i kako zna~ajna demokratska
pridobivka.
95
Pregled na nadvore{no-politi~ki bilateralni aktivnosti na pretsedatelot naSobranieto na Republika Makedonija Qup~o Jordanovski
(noemvri 2005 - april 2006)
U~estvo na promocija na makedonskata parlamentarna baza na podatoci za sledewena slu~ai vo organizacija na NDI (Skopje, 02 noemvri 2005);
Sredba so direktorot na Nacionalniot demokratski institut Kris Hen{ou, (03noemvri 2005);
Sredba so Liana Dumitresku, pratenik so makedonsko poteklo vo Romanskiotparlament (11 noemvri 2005);
Sredba so Delegacija na germanskiot Bundestag, predvodena od Ernst Burgbaher, popovod Me|unarodnata Bundespraksa (11 noemvri 2005)
Pro{talna sredba so Mehmet Ta{er, turski ambasador vo RM (17 noemvri 2005);
Sredba so Jerker Torngren, {ef na proekt "E-Vlada" (17 noemvri 2005);
Sredba so Keti Stermer, sovetnik vo USAID (18 noemvri 2005);
Sredba so francuskiot senator Didie Bulo, (30 noemvri 2005);
Sredba so Xon Oliver, avstraliski ambasador vo RM (02 dekemvri 2005);
Sredba so [vedskata ambasadorka, g-|a Ulrika Kronenberg - Mosberg (05 dekemvri2005);
Intervju za nacionalna bugarska televizija (05 dekemvri 2005);
Protokolarni sredbi so novite ambasadori na Ukraina g.Vitalij Moskalenko, naHrvatska, g.Ivan Kujunxi} i na Saudiska Arabija, g. Abdula S. Alhamdan (06dekemvri 2005);
Rabotna ve~era so delegacija na Komisijata za nadvore{na politika na SekineskiotNaroden Kongres na NR Kina, predvodena od Jang Guoliang (10 dekemvri 2005);
Sredba so Keti Stermer, sovetnik vo USAID ( 12 dekemvri 2005);
Sredba so Danski ambasador, g. Gunar Ortman ( 13 dekemvri 2005);
Sredba so Kanadski ambasador, g. Robert MekDugal ( 13 dekemvri 2005);
Sredba so novonazna~eniot turski ambasador vo RM, Taner Karaka{( 23 dekemvri2005);
Sredba so Delegacija od SCG pretvodena od Ranko Krivokapi}, pretsedatel naCrnogorskoto sobranie ( 24 dekemvri 2005);
Sredba so direktorot na Nacionalniot demokratski institut Kris Hen{ou (06januari 2006)
Sredba so Vladimir Serga, IT menaxer, na HDAC (16 januari 2006)
96
Sredba so Veronik Bi`on Bare, ambasadorka na Republika Francija (18 januari2006)
Sredba so uspe{ni bugarski biznismeni (19 januari 2006)
Sredba so direktorot na Nacionalniot demokratski institut Kris Hen{ou (24januari 2006)
Sredba so ambasadorkata na Holandija g-|a Frederik de Man (27 januari 2006)
Sredba so ambasadorot na Republika Italija, , g. Xorxo Marini (27 januari 2006)
Sredba so turskiot ambasador vo RM, Taner Karaka{ ( 01 fevruari 2006);
Pro{talna sredba Frode Mauring, direktorot na UNDP ( 08 fevruari 2006);
Sredba so Xilien Milovanovi}, ambasador na SAD( 09 fevruari 2006);
Sredba so Agim Veliu, minister za obrazovanie, nauka i tehnologija na Kosovo( 15fevruari 2006);
Sredba so delegacija od Parlamentot na Bosna i Hercegovina, predvodena odpretsedatelot na Pretstavni~kiot dom, Nikola [piri} i od pretsedatelot naDomot na narodite, Mustafa Pamuk ( 16 fevruari 2006);
Sredba so Vladimir Voronin, pretsedatel na Moldova ( 21 fevruari 2006);
Sredba so ministerot za nadvore{ni raboti na Estonija, Urmas Paet ( 23 fevruari2006);
Sredba so Hrvatskiot ambasador, Ivan Kujunxi} po povod godi{ninata naZaednicata na Hrvatite ( 28 fevruari 2006);
Sredba so Britanski ambasador, Robert ^aterton Dikson (01 mart 2006)
Sredba so Ministerot za obrazovanie na R. Albanija, Genc Polo (03 mart 2006)
Sredba so Ranko Krivokapi}, pretsedatel na Sobranieto na Crna Gora (09 mart2006)
Tet-a-tet Sredba so Ranko Krivokapi}, pretsedatel na Sobranieto na Crna Gora (10mart 2006)
Sredba so Komisijata za nadvore{ni i evropski pra{awa na Pretstavni~kiot dom naParlamentot na Luksemburg, predvodena od pretsedatelot Ben Fajo (21 mart 2006)
Sredba so Jan Vidim, pretsedatel na Komisijata za odbrana i bezbednost na Domotna pratenici na Parlamentot na Republika ^e{ka (22 mart 2006)
Sredba so Xorx Vujinovi~, amerikanski senator (25 mart 2006)
Sredba so Novonazna~eniot ambasador na Al`ir vo RM, g. Abdelhamid Senu~iBereksi (28 mart 2006)
Sredba so Novonazna~eniot ambasador na Maroko vo RM, g. El Gailani Dlimi (28mart 2006)
97
Sredba so Delegacija na Parlamentot na Republika Romanija, predvodena od LianaDumitresku (28 mart 2006)
Sredba so Ambasadorkata na Holandija, g-|a Frederik de Man (29 mart 2006)
Sredba so delegacija na Parlament na Republika Avstrija, predvodena od UlrikeLuna~ek, pretsedatel na Grupata za prijatelstvo so RM (03 april 2006)
Sredba so Britanski ambasador, Robert ^aterton Dikson (11 april 2006)
Sredba so bugarskiot minister za vnatre{ni raboti, Rumen Petkov (21 april 2006)
98
Pregled na nadvore{no-politi~kite multilateralniaktivnosti na pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija
(noemvri 2005 - april 2006 )
Sredba so ambasadorot g. Karlos Pai{, {ef na Misijata na OBSE i g- |a AnxelaBarxelini (2 noemvri 2005 g.)
Sredba so {efot na Oddelenieto za razvoj na mediumite na Misijata na OBSE g-|aSali Brauton, (noemvri 2005);
Sredba so ambasadorot g. Ervan Fuere, specijalen pretstavnik na EU i {ef nadelegacijata na EK (9 noemvri 2005);
Sredba so evrokomesarot za pro{iruvawe na EU g.Oli Ren, (10 noemvri 2005 g.);
Sredba so generalnit sekretar na Sovet na Evropa g.Teri Dejvis (14 noemvri 2005 g.);
Sredba so politi~kiot sovetnik na NATO misijata g-|a Timi Evans, (18 noemvri 2005g.);
Sredba so pretsedatelot na Sobranieto na ZEU g. Stev Goris (22 noemvri 2005 g.);
Parlamentarna rabotna ve~era so pretstavnicite na Fondacijata Fridrih Ebert (24noemvri 2005 g.);
Sredba so zamenik gensek na NATO g. Alesandro Minuto Rico, (28 noemvri 2005 g.);
Sredba so {efot na Oddelenieto za razvoj na mediumite na na Misijata na OBSE g-|aSali Brauton, (15 dekemvri 2005 g.);
Priem po povod dobivaweto status na zemja kandidat za EU (18 dekemvri 2005 g.);
Sredba so politi~kiot sovetnik na NATO misijata g-|a Timi Evans, (18 januari 2005g.);
Sredba so sovetnikot vo Svetska banka i pretstavnik za Makedonija i BiH g. MirzaHajri}, (25 januari 2005 g.);
Sredba so ambasadorot g. Karlos Pai{, {ef na Misijata na OBSE i so pretstavnikotna OBSE g.Sebastijan Dvorak (26 januari 2005 g.);
U~estvo na regionalen Seminar za parlamentarna demokratija i evropskiintegracii vo Qubqana (2-4 fevruari.2006 g.);
Sredba so so {efot na Oddelenieto za razvoj na mediumite na na Misijata na OBSE g-|a Sali Brauton, (6. fevruari 2006 g.);
Sredba so ambasadorot g.Ervan Fuere, specijalen pretstavnik na EU i {ef nadelegacijata na EK (13 fevruari 2006 g.);
Sredba so porane{en ~len na Me|unarodna krizna grupa vo RM g-|a Brenda Pearson,(15 fevruari 2006 g.);
99
Protokolarna sredba so pretsedatelot na Evropskata komisija g. Hoze Manuel Barozo(17. fevruari 2006 g.);
Sredba so so {efot na Oddelenieto za razvoj na mediumite na Misijata na OBSE g-|aSali Brauton, ( 21 fevruari 2006 g.);
Sredba so ambasador na SAD vo NATO g-|a Viktorija Nuland, (8 mart.2006 g.);
Sredba so ambasadorot g.Ervan Fuere, specijalen pretstavnik na EU i {ef nadelegacijata na EK (9 mart 2006 g.);
Sredba so vd direktor na UNDP, g. Norimasi [imomura, (24 mart 2006 g.);
Sredba so pretstavnikot na Paktot za stabilnost vo JIE g-|a Petra Bles(27 mart 2006 g.);
Poseta na Misijata na RM pri NATO vo Brisel i sredba so ambasadorot na SAD voNATO, g-|a Viktorija Nuland, (31 mart 2006 g.);
Sredba so pretstavnicite na me|unarodniot Lajons klub (1 april 2006 g.)
Sredbi so pretsedatelot na Evropskiot parlament, g. Hozep Borel Fontejes,protokolarna, tet-a-tet sredba i pres konferencija (10 -11
Sredba so ~lenovite na Vremenata komisija na Evropskiot parlament za nelegalnozatvarawe i transfer na zatvorenici vo Evropa, predvodena od g-|a Silvia Kaufman(28 april 2006 g.);
100
4.2. POTPRETSEDATELI
g. Slobodan Najdovski
Sredbi so stranski delegacii vo
Skopje
- Delegacija na Narodniot kongres na
Narodna Republika Kina (09.12.2005
Skopje)
-Pre~ek na Pretsedatelot na Moldova
g-din Vladimir Voronin(21.02.2006
Skopje)
-Priem na pretstavnici na
Frankofonite( 21.03.2006 Skopje)
-Priem na delegacija na parlamentot na
Republika Romanija (28.03.2006 Skopje)
-Delegacija na Evropskiot parlament
predvodena od Pretsedatelot na
Evropskiot parlament g- din Hoze
Borel Fontejes (10.04.2006 Skopje)
Sredbi so ambasadori i drugi
diplomatski prestavnici
- Stef Goris , ~len na Belgiskoto
Nacionalno Sobranie i Pretsedatel na
Sobranieto na ZEU(21.11.2005 Skopje ).
-Sredba so Ambasadorot na Kuba g-din
Gerardo Suarez Alvarez(08.12.2005
Skopje)
-Sredba so Ambasadorot na Latvija g-|a
Maija Manika (08.12.2005 Skopje)
U~estvo na konferencii
-Prisustvo na 10 godini na Republika
Makedonija vo Sovetot na Evropa
(14.11.2005 Skopje)
-Prisustvo na Kongres na IFLRY
(26.11.2005 Skopje)
-Nacionalna konferencija
"Siroma{tija i intelektualna
popre~enost vo Republika Makedonija"
(06.12.2005 Skopje)
-Prisustvo na balkanskata rasprava na
zanaet~iskata komora od Koblenc
Republika Germanija na
tema"Refleksija na diskusijata za
zanaet~istvo i negovite organizacii vo
Germanija (12-14.12.2005 Germanija)
-Zanaet~iska komora Skopje
konferencija "Idninata na
zanaet~istvoto na balkanot i na Evrpa
(23.03.2006 Skopje)
Petta konferencija na parlamentite na
PSJIE, pro{irena so u~estvoto na
pretsedatelite na komisiite za
nadvore{na politika i evropski
pra{awa. (16-18.03.2006 Atina R.Grcija)
101
-Na pokana na Amerikanskiot
Pretstavni~ki dom- Komisija za ravoj
na novite demokrati od 17 do 23 april
2006 g. vo Lensing,En Arbor Detroit
pretstojuva{e delegacijata na
Sobranieto na RM predvodena od
potpretsedatelot Slobodan Najdovski.
Vo programata bea vklu~eni pove}e
sodr`ini za zapoznavawe na na{ite
pretstavnici so demokratskite procesi
i na~inot na nivno funkcionirawe na
praktikata na dr`avno nivo(Mi~igen)i
lokalno nivo. (17-23.04.2006 SAD)
g. G'zim Ostreni
Sredbi so stranski delegacii vo
Skopje
• Sredba so Generalot Blis - NATO
(09.noemvri.2005 )
• Sredba so Didie Bulo (30 noemvri
2005)
• Sredba so politi~kiot sovetnik na
OBSE g. Andreas (05.april.2006)
• Sredba so ambasadorot na Peru
(25.april.2006)
• Sredba so komisijata za nadvore{ni
raboti na Irska (25.april.2006)
102
U~estvo na konferencii
• Pokana za nau~na tribina od
univerzitetot Kiril i Metodij i
institut za odbranbeni i mirovni
studii (11.noemvri.2006)
• U~estvo na trkalezna masa na tema
sponzorirawe vo kulturata,sportot
i obrazovanieto i naukata vo
Republika Makedonija (05.
dekemvri.2006)
• Sredba so studenti od
univerzitetot Kiril i Metodij
(06.dekemvri.2006)
• U~estvo na manifestacijata 600
godini od ra|awe na Skender beg vo
Ulcin(08.dekemvri.2006)
• Trkalezna masa organizirana od
[bajcarskata ambasada i PER od
SAD (12.dekemvri.2006)
• U~estvo na dodeluvawe na
nagradata Mito Haxi Basilev
Jasmin 921.dekemvri.2006)
• Promocija na general{tabot na ARM
(26.dekemvri.2006)
• Pokana od odbojkarskata federacija
na manifestacijata Odbojkar na
godinata (31.januari.2006)
* Pokana od SO@M na nacionalnata
konferencija " @enite Romki toa go
mo`at" (14.fevruari.2006 )
Pokana na sve~enost den na Bataqonot
Volci (01.mart.2006)
Pokana od UNDP na predavawa na
Maria Luis Silva (24.mart.2006)
103
5. ME\UNARODNA SORABOTKA
5.1. Multilateralna sorabotka
PARLAMENTARNO SOBRANIE NA
SOVETOT NA EVROPA
[ef na delegacijata:
Igor Ivanovski - od 22 juni 2005
godina;
(d-r Eleonora Petrova-Mitevska -
do 26 maj 2005 godina)
^lenovi:
Rafis Aliti, Zoran Krstevski
zamenici na ~lenovi:
Andrej @ernovski, Ganka
Samoilovska-Cvetanova, Xevdet
Nasufi
Postojaniot komitet na
Parlamentarnoto sobranie na Sovetot
na Evropa (PS na SE) odr`a sednica na
25 noemvri 2005 godina vo Bukure{t,
Romanija. Na sednicata u~estuva{e
Nikola Todorovski, dr`aven sovetnik
za me|unarodna sorabotka vo
Sobranieto na Republika Makedonija.
Komisiite za delovnik i imuniteti,
za politi~ki pra{awa i za socijalni,
zdravstveni i semejni pra{awa na
Parlamentarnoto sobranie na Sovetot
na Evropa (PS na SE), odr`aa redovni
sednici na 12, 14 i 16 dekemvri 2005
godina vo Pariz, Republika Francija.
Na sednicata na Komisijata za
delovnik i imuniteti na PS na SE
Parlamentarnata sorabotka na Sobranieto na Republika Makedonija se bazira na
ustavnite i zakonskite re{enija so koi se definiraat nadle`nostite na parla-
mentot za ovaa oblast:
Parlamentarnata diplomatija e naso~ena kon:
- natamo{no pribli`uvawe na zamjata kon evropskite i evroatlantskitestrukturi;
- jaknewe na odnosite so zemjite koi se strate{ki va`ni za nadvore{natapolitika na Republika Makedonija;
- razvivawe na regionalnata sorabotka i stabilnost vo Jugoisto~na Evropa
104
u~estvuva{e pratenikot . Boris
Kondarko, pretsedatel na Komisijata za
delovni~ki i mandatno-imunitetni
pra{awa na Sobranieto na Republika
Makedonija.
Na sednicite na komisiite za
politi~ki pra{awa i za socijalni,
zdravstveni i semejni pra{awa na PS
na SE, u~estvuva{e g. Andrej
@ernovski, zamenik ~len na
Delegacijata na Sobranieto na
Republika Makedonija vo PS na SE,
Na Prviot del na Redovnata sesija
na Parlamentarnoto sobranie na
Sovetot na Evropa, {to se odr`a od 23
do 27 januari 2006 godina vo Strazbur,
Republika Francija u~estvuva{e
Delegacijata na Sobranieto na
Republika Makedonija vo
Parlamentarnoto sobranie na Sovetot
na Evropa vo sostav: {efot na
Delegacijata g. Igor Ivanovski, ~lenot
na Delegacijata g. Zoran Krstevski i
zamenikot na ~lenot na Delegacijata g.
Andrej @ernovski, vo pridru`ba na g.
Nikola Todorovski, sekretar na
Delegacijata i Marija Stefanova
kosekretar na Delegacijata.
Vo Pariz, Francija na 13 i 14 mart
2006 godina bea odr`ani sostanoci na
dve komisii na Parlamentarnoto
sobranie na Sovetot na Evropa:
Komisijata za pravni pra{awa i
~ovekovi prava i Komisijata za
politi~ki pra{awa. Na sesijata
u~estvuvaa {efot na Delegacijata Igor
Ivanovski i Marija Stefanova
kosekretar na Delegacijata.
Na Vtoriot del na Redovnata sesija
na Parlamentarnoto sobranie na
Sovetot na Evropa, {to se odr`a od 10
do 13 april 2006 godina vo Strazburg,
Republika Francija u~estvuva{e
Delegacijata na Sobranieto na
Republika Makedonija vo
Parlamentarnoto Sobranie na Sovetot
na Evropa vo sostav: {efot na
Delegacijata g. Igor Ivanovski, ~lenovi
na Delegacijata g. Zoran Krstevski i
Rafiz Aliti i zamenikot na ~lenot na
Delegacijata g. Andrej @ernovski, vo
pridru`ba na g. Nikola Todorovski,
sekretar na Delegacijata i Marija
Stefanova kosekretar na Delegacijata.
PARLAMENTARNO SOBRANIE NA
OBSE
[ef na Delegacijata:
\or|i Trendafilov
^lenovi:
Blagoj Golomeov, Huseinxevat
Huseini
Na Zimskata sesija na
Parlamentarnoto sobranie na OBSE,
{to se odr`a na 23 i 24 fevruari 2006
godina vo Viena, Avstrija u~estvuva{e
pratenikot Blagoj Golomeov, ~len na
Delegacijata, vo pridru`ba na Biljana
Ognenovska, sekretar na Delegacijata.
105
INTERPARLAMENTARNA UNIJA
[ef na delegacijata:
d-r Qup~o Jordanovski
^lenovi:
Karolina Ristova, ^edomir
Kraqevski, Angelka Peeva-Lauren~i} i
Ismet Ramadani.
Vo ovoj period nema{e u~estvo na
Delegacijata na Sobranieto na
Republika Makedonija na aktivnostite
na IPU.
PARLAMENTARNA DIMENZIJA NA
CEI
[ef na delegacijata:
Ana Andova (od 18 maj 2005 godina)
Trifun Kostovski (do 20 april 2005
godina)
^lenovi:
Sa{o Doh~ev i Zamir Dika
Vo ovoj period nema{e u~estvo na
Delegacijata na Sobranieto na
Republika Makedonija na aktivnostite
na IPU.
PARLAMENTARNO SOBRANIE NA
NATO
[ef na delegacijata:
Teuta Arifi
^lenovi:
Esad Rahi} i Slobodan ^a{ule
Na 61 Godi{no zasedanie na
Parlamentarnoto sobranie na NATO,
{to se odr`a od 11 do 15 noemvri 2005
godina vo Kopenhagen, Danska,
u~estvuvaa pratenicite: Esad Rahi}, V,
D. {ef na Delegacijata, Slobodan
^a{ule, ~len na Delegacijata, vo
pridru`ba na Lidija Karakam~eva,
sekretar na Delegacijata.
Pratenicite Esad Rahi} i Slobodan
^a{ule zaedno so ostanatite ~lenovi
na Komisijata za civilna dimenzija na
odbranata na PS na NATO go poseti
Ha{kiot tribunal za porane{na
Jugoslavija na 28 fevruari 2006 godina.
Na ROS-ROT seminarot {to se odr`a od
24 do 26 april 2006 godina vo Tirana,
Albanija u~estvuva{e pratenikot
Slobodan ^a{ule, ~len na Delegacija i
Lidija Karakam~eva, sekretar na
Delegacijata.
106
Delegacija na Sekcijata na
Sobranieto na Republika Makedonija
vo Parlamentarnoto sobranie na
Frankofonijata
[ef na Delegacijata:
Slavica Stankovska
^lenovi:
Nelko Stojanoski, Huseinxevat
Huseini i Iljaz Halimi.
Od 17 do 19 januari 2006 godina vo
Toronto, Kanada se odr`a sostanok na
Izvr{niot komitet na mre`ata na `eni
parlamentarki na Parlamentarnoto
sobranie na Frankofonijata na koja
u~estvuva{e pratenikot Slavica
Stankovska, pretsedatel na Sekcijata
na Sobranieto na Republika
Makedonija vo PSF i ~len na
Izvr{niot komitet vo pridru`ba na
Biljana Ognenovska, izvr{en sekretar
na Sekcijata.
Od 14 do 16 mart 2006 godina vo
Delemon, [vajcarskata Konfederacija
se odr`a sednica na Komisijata za
sorabotka i razvoj na PSF na koja
u~estvuva{e pratenikot Nelko
Stojanovski, ~len na Komisijata vo
pridru`ba na Biljana Ognenovska,
izvr{en sekretar na Sekcijata.
Od 21 do 22 mart 2006 godina vo
Antanarivo, Madagaskar se odr`a
sednica na Komisijata za obrazovanie,
komunikacii i kulturni pra{awa na
koja u~estvuvaa pratenicite Slavica
Stankovska, pretsedatel na Sekcijata i
i Huseinxevad Xuseini, ~len na
Komisijata.
Me{ovit parlamentaren komitet na
EU i Republika Makedonija
Pretsedatel na delegacijata:
Andrej @ernovski
Potpretsedateli:
Teuta Arifi, Slobodan ^a{ule
^lenovi:
Jani Makraduli, Blagorodna
Mingova-Krepieva, Cvetanka Ivanova,
Ivan Anastasovski, Adnan Ja{ari, Ejup
Rustemi, Liljana Ivanovska, Ne`det
Mustafa, Ganka Samoilovska-
Cvetanova, Zoran Krstevski, Zamir
Dika i Marjan \or~ev.
Na 5 i 6 dekemvri 2006 godina vo
Brisel, Belgija se odr`a vtoriot
sostanok na Me{ovitot parlamentaren
komitet RM-EU. Na sostanokot
u~estvuvaa pratenicite: Andrej
@ernovski, kopretsedatel, Slobodan
^a{ule, potpretsedatel na
Delegacijata, Jani Makraduli, Jusuf
Arifi, Ned`ed Mustafa, Marjan \or~ev
i Cvetanka Ivanova, ~lenovi na
Delegacijatakako i Lidija Karakam~eva
i Marija Stefanova, od Sektorot za
me|unarodna sorabotka.
Na 27 mart 2006 godina vo Brisel,
Belgija, Andrej @ernovski,
107
kopresedatel na MPK RM-EU,
u~estuva{e na panel diskusija vo
Evropskiot parlament na tema "Vizniot
re`im na EU vo Zapadniot Balkan -
generacija vo izolacija".
SOBRANIE
NA ZAPADNOEVROPSKATA UNIJA
^lenovi:
Kenan Hasipi i Zoran Krstevski
Na 21 i 22 noemvri 2005 godina,
pretsedatelot na Sobranieto na
Zapadnoevropskata unija, Inter-
parlamentarno evropsko sobranie za
bezbednost i odbrana, g. Stef Goris,
ostvari poseta na Republika
Makedonija.
Na vtoriot del od 51-to Redovnata
sesija na Sobranieto na ZEU, {to se
odr`a od 5 do 7 dekemvri 2005 godina,
{to se odr`a vo Pariz, Republika
Francija, u~estvuvaa pratenicite
]enan Hasipi i Zoran Krstevski,
~lenovi na Delegacijata, vo pridru`ba
na Biljana Ognenovska, sekretar na
Delegacijata.
Na sednicata na Komisijata za odbrana
na SZEU, {to se odr`a od 20 do 22
fevruari 2006 godina u~estuvaat
pratenicite: ]enan Hasipi i Zoran
Krstevski, ~lenovi na Delegacijata, vo
pridru`ba na Liman Avdiu, sekretar na
Delegacijata.
Na sednicata na Komisijata za
politi~ki pra{awa na SZEU, {to se
odr`a na 28 april 2006 godina
u~estuva{e pratenikot Zoran
Krstevski, ~len na Delegacijata.
PAKT ZA STABILNOST
Vo ovoj period nema{e u~estvo
na nastani organizirani od Paktot za
stabilnost.
DRUGA MULTILATERALNA
SORABOTKA
Vo ramkite na TAIEX proektot na
8 i 9 dekemvri 2005 godina vo Solun,
Grcija se odr`a seminar na tema
"Evropskoto pravo i politikite na EU
vo borbata so ilegalnata migracija,
migracijata na rabotnata sila,
trgovijata so lu|e, azilot, i borbata
protiv organiziraniot kriminal. Na
seminarot u~estuvaa pratenicite:
Ristana Lal~evska i Jana}e Vitanovski
108
5.2 Bilateralna sorabotka
AKTIVNOSTI NA PRATENI^KITE GRUPI NA SOBRANIETO NA REPUBLIKAMAKEDONIJA ZA SORABOTKA SO PARLAMENTI NA ODDELNI DR@AVI
Na 10 mart 2006 godina, Prateni~kata grupa za sorabotka so parlamentot na Srvija
i Crna Gora ostvari sredba so g. Ranko Krivokapi}, pretsedatel na Sobranieto na
Republika Crna Gora.
Na pokana na Cvetle Janeska, pretsedal na Pretani~kata grupa za sorabotka so
Parlamentot na Republika Romanija, od 26 do 29 mart 2006 godina, vo oficijalna
poseta na Republika Makedonija prestojuva{e ~etiri~lena Delegacija na
parlamenarnata grupa za prijatelstvo so Republika Makedonija. Delegacijata ja
predvode{e Liana Dumitresku, presedatel na Grupata.
Na pokana na Slovene~kiot parlament, Delegacija na Prateni~kata grupa na
Sobranieto na Republika Makedonija za sorabotka so Parlamentot na Republika
Slovenija ostvari oficijalna poseta na Republika Slovenija od 4 do 7 april 2006
godina. Delegacijata be{e vo sostav: Mihajlo Georgievski, pretsedatel na
Prateni~kata grupa, Cvetle Janeska i Eftim Manev ~lenovi na Prateni~kata grupa, vo
pridru`ba na Rexep Prekopuca, sekretar na Prateni~kata grupa.
Na pokana na Vesna Borozan, pretsedal na Pratani~kata grupa za sorabotka so
Parlamentot na Avstrija, od 3 do 5 april 2006 godina, vo oficijalna poseta na
Republika Makedonija prestojuva{e ~etiri~lena Delegacija na parlamenarnata grupa
na Avstriskiot parlament za prijatelstvo so Republika Makedonija. Delegacijata ja
predvode{e g-|a Ulrike Luna~ek, presedatel na Grupata za prijatelstvo.
109
6. Aktivnost na klubot na`enite pratenici
@enskiot prateni~ki klub e Proekt na Paktot za stabilnost-Centar za rodova
ednakvost (PzS GTF), {to opfa}a pove}e zemji od regionot (Bosna i Hergecovina, Crna
Gora, Albanija i Republika Makedonija).
Na 10.11.2005 god. Klubot na `eni-prateni~ki odr`a sednica na koja se
razgleduva{e tekstot na Zakonot za za{tita od diskriminacija.
Po obemnata diskusija i zabele{ki prateni~kite definiraa deka ima potreba
od donesuvawe na vakov zakon, no ne treba da se donesuva po itna postapka, tuku da gi
pomine site fazi, so javni raspravi, tribini, trkalezni masi na koi }e se slu{nat
zabele{ki po tekstot. Site tie aktivnosti bi bile finansirani od NDI-Makedonija.
Na sednicata be{e donesen sledniot zaklu~ok: Pokraj Klubot na `eni-
prateni~ki vo izgotvuvawe na zakonot da se vklu~i i Lobi grupata na licata so
popre~enosti vo Sobranieto na RM, Komitetot za odnosi so zaednicite, potoa
pretstavnici od Komisijata za trud i socijalna politika, Komisijata za kultura,
Komisija za obrazovanie, Anketnata komisija za ~ovekovi prava, koi bi zastanale zad
tekstot na zakonot.
Na 14.11.2005 god., pretstavni~ki od Klubot na `eni-prateni~ki imaa sredba so
g-|a En-(Ana) Dejvis, sopruga na generalniot sekretar na Sovetot na Evropa, koj be{e vo
oficijalna poseta na Republika Makedonija.
Koordinatorkata na Klubot na `eni-prateni~ki, Blagorodna Mingova Krepieva, ja
zapozna gostinkata so rabotata i sostavot na Klubot na `eni-prateni~ki.
Gospo|a En Dejvis vo svoeto obra}awe gi spodeli so prateni~kite iskustvata od
nejzinata dolgogodi{na rabota.
Na 06.12.2005 god., pretstavni~ki od Klubot na `eni-prateni~ki imaa sredba so
g-|a Hong Vei Gao, pretstavnik na Kancelarijata na UNICEF vo Makedonija.
G-|a Hong Vei Gao, vo podolg razgovor so prateni~kite, be{a zapoznata so
implementacija na Deklaracijata Zemja po merka na decata.
Klubot na `eni-prateni~ki na 06.12.2005 god., odr`a rabotna sredba
organizacija na Kancelarijata na NDI za Makedonija, koja be{e naslovena -
Nadvore{na komunikacija.
Pred parlamentarkite, za komunikacijata so mediumite i izbira~ite,
prezentacija odr`a g-|a [eri Vulf, programski direktor na kancelarijata na NDI vo
Romanija i sovetnik na pretsedatelot na Romanija.
Na rabotnata sredba interaktivno bea obraboteni slednite temi: organizacija na
sostanoci so javnosta; rabota so masovni mediumi; pres-konferencii; podgotovka i
pojavuvawe na televizija; nastap na radio; izbegnuvawe na gre{ki; javen nastap;
govori.
110
Klubot na `eni-prateni~ki na 07.12.2005 god., vo sorabotka so kancelarijata na
NDI vo Makedonija, odr`a rabotna sesija so soslu{uvawe za pra{awata vo vrska so
pojavnite oblici na diskriminacija i za{titata od nea.
Pokraj parlamentarkite, od Sobranieto na Republika Makedonija, na brifingot za
politikite i praksata na pojavnite oblici na diskriminacija vo na{eto op{testvo
u~estvo zedoa i pretstavnicite na: Kancelarijata na Narodniot pravobranitel,
Makedonskoto `ensko lobi, Polio Plus, Zaedni~ki vrednosti, MASSO, Institutot
otvoreno op{testvo i dr.
Govorej}i za pojavnite oblici na diskriminacija kaj nas, akcentot kaj site
u~esnici be{e staven kolku i kade vo postojnite zakonski re{enija se obrabotuva ova
pra{awe, kako se tretira i sankcionira. Takviot pristap dovede do zaklu~ok deka e
neophodno da se pristapi kon podgotovka na zakon koj isklu~ivo }e gi definira,
regulira i sankcionira ovie pra{awa.
Klubot na prateni~ki ve}e ima formirano rabotna grupa za podgotovka na ovoj
zakon, no oceni deka vo negovata podgotovka treba da se vklu~at i ostanatite komisii
vo Sobranieto na Republika Makedonija: Lobi grupata na licata so popre~enosti vo
Sobranieto na RM, Komitetot za odnosi so zaednicite, Komisijata za trud i socijalna
politika, Komisijata za kultura, Komisijata za obrazovanie, Anketnata komisija za
~ovekovi prava.
Na 25.01.2006 godina, vo Wujork, SAD, g-|a Blagorodna Mingova Krepieva,
koordinator na Klubot na prateni~ki be{e pretstavnik na oficijalnata delegacija na
Republika Makedonija, koja u~estvuva{e na odbranata na Izve{tajot na Republika
Makedonija po Konvencijata za eliminirawe na deskriminacijata protiv `enata na
Obedineti nacii.
Na 31.01.2006 godina prateni~kite od Sobranieto na Republika Makedonija se
sretnaa so prateni~ki od Parlamentot na Republika Bugarija, pretstavni~ki na NDI-
Bugarija i pretstavnici na NDI-Makedonija, pri{to odr`aa sredba naslovena
Jaknewe na `enskoto zakonodavno i izborno u~estvo - me|unarodna
parlamentarna razmena.
Od 23 do 26 fevruari 2006 godina, vo Saraevo, se odr`a Vtorata regionalna
(jugoisto~na Evropa) rabotilnica za parlamentarki, vo organizacija na Regionalniot
centar za rodova ednakvost pri Paktot za stabilnost (STABILITY PACT-GTF), na tema
"Do`ivotno u~ewe", kade prisustvuvaa dve pretstavni~ki od Klubot na `eni-
prateni~ki.
Na 08. mart 2006 godina, Sojuzot na organizaciite na `enite na Makedonija
(SO@M), organizira nastan vo zakonodavniot dom na dr\avata vo koj se donesuvaat
klu~ni odluki za zaednicata. Vo sala 2 vo Sobranieto na Republika Makedonija se
odr`a sednica koja ja vodea i so koja zasedavaa `enite od site etni~ki zaednici vo
111
Makedonija. Klubot na `eni-prateni~ki aktivno u~estvuva~e vo podgotovkite i
realizacija na samiot nastan.
Klubot na `eni-prateni~ki na 15.03.2006 godina odr`a tribina na tema
"Do`ivotno u~ewe - prdizvik i potreba na `enite vo Republika Makedonija", na koja
aktivno u~estvo zedoa pretstavnici od Ministerstvoto za obrazovanie,
Ministerstvoto za trud i socijalna politika, Dr`aven zavod za statistika, Stopanska
komora na Republika Makedonija, Agencija za vrabotuvawe, NDI-Makedonija ,
nevladiniot sektor.
Na 16.03.2006 god., Klubot na `eni-prateni~ki odr`a sednica na koja go
razgleduva{e Izborniot zakonik od rodov aspekt. Na sednicata donesoa zaklu~ok da
podnesat amandman od grupa pratenici.
Amandmanot glasi: Vo ~lenot 64 stav 5 zborovite "na sekoe treto mesto }e bide
kandidat od pomalku zastapeniot pol" se zamenuvaat so zborovite "na sekoi tri mesta
na listat najmalku edno mesto mu pripa|a na pomalku zastapeniot pol".
Obrazlo`enieto za ovoj amandman e deka so nego se ovozmo`uva soodvetna zastapenost
na obata pola, soglasno preporakite na Komisijata za eliminirawe na site oblici na
diskriminacija vrz `enata pri OON so koi, se obvrzuva Republika Makedonija vo
sostavot na zakonodavniot dom da ostvari u~estvo na `enite so najmalku 30%.
Amandmanot be{e prifaten.
Od 31.03 do 02.04.2006 g., Regionalniot centar za rodova ednakvost pri Paktot
za stabilnost (STABILITY PACT-GTF), organizira vo Budva, S i CG konferencija na
tema "Strategija za namaluvawe na siroma{tijata", na koja u~estvuva pretstavni~ki od
parlamentite od Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora i Republika Makedonija.
Na konferencijata se doneseni slednite zaklu~oci i preporaki: parlamentite treba
redovno da raspravaat za sproveduvawe na Strategijata za namaluvawe na
siroma{tijata; parlamentite treba da deluvaat i niz poedini zakoni, koi imaat
vlijanie vrz formirawe na strukturata na buxetot; xender-mehanizmite na izvr{nata
i na zakonodavnata vlast na site nivoa poradi svojata specifi~na uloga treba da se
stavat vo funkcija na aktivna borba protiv siroma{tijata; pretstavni~kite od
parlamentite dadoa akcent na op{testvenite i institucionalnite reformi kako
preduslov za ostvaruvawe na Strategijata za namaluvawe na siroma{tijata, pred se vo
sudstvoto, berzata za vrabotuvawe, finansiskiot sektor, niz dijalog so socijalnite
partneri.
Na 05 april 2006 god., vo Domot na ARM, a po povod 08 april - Svetskiot den na
Romite, vo presret na Parlamentarnite izbori 2006 god., be{e organizirana sredba na
tema "Izbrani `eni Romki vo Parlamentot", pod mototo "I jas mo`am vo
Parlamentot". Na sredbata prisustvuvaa golem broj pretstavni~ki od Klubot na
parlamentarki.
112
113
7. SLU@BA NA SOBRANIETO
Stru~nite i drugite raboti na
Slu`bata na Sobranieto na Republika
Makedonija, {to gi izvr{uva za
potrebite na Sobranieto, rabotnite
tela i pratenicite, se regulirani so
~len 238 od Delovnikot za rabotata na
Sobranieto, a organizacijata i na~inot
na funkcionirawe se utvrdeni so
Pravilnikot za vnatre{na organizacija
i delokrug i so Pravilnikot za
sistematizacija na rabotnite mesta vo
Slu`bata.
Slu`bata na Sobranieto permane-
ntno e vklu~ena vo obezbeduvawe na
stru~na pomo{ na pratenicite vo
izvr{uvaweto na nivnite prateni~ki
obvrski, prvenstveno preku izgotvu-
vawe na predlozi na zakon i, amandmani
po zakoni, informacii i mislewa,
obezbeduvawe na dopolnitelni materi-
jali, dokumenti i podatoci za oddelni
temi {to se postavuvaat na dneven red
na sednicite i rabotni tela, kako i pri
sorabotkata na Sobranieto so
me|unarodni institucii.
So Slu`bata rakovodi generalniot sek-
retar Aleksandar Novakoski a negovi
zamenici se: Roksa Georgievska i Felek
Kasami
114
4235
63
31
010203040506070
1 2 3 4
VKUPNO: 171
1-Rakovodni dr`avni slu`benici
2-Stru~ni dr`avni slu`benici
3-Stru~no-administrativnidr`avni slu`benici
4- Rabotnici koi ne se dr`avnislu`benici
Pregled na sektorite vo Slu`bata na Sobranieto
Dr`avni slu`benici
naziv na sektorot
vkupen brojna
vrabotenivo sektor
rako-vodni stru~ni
stru~no-adminis-trativni
rabotnicikoi ne sedr`avni
slu`benici
Kabinet na pretsedatelot naSobranieto 5 3 1 1 -
Sektor na generalniot sekretar 25 7 14 4 -
Sektor za zakonodavstvo 6 4 1 1 -
Sektor za sednici na Sobranieto 9 5 2 2 -
Sektor za rabotni tela naSobranieto 15 5 10 - -
Sektor za istra`uvawe i analiza 4 3 1 - -
Sektor za me|unarodna sorabotka naSobranieto 4 3 1 - -
Sektor za dokumentacija,biblioteka i informatika 17 5 4 8 -
Sektor za finansisko-materijalnorabotewe 10 1 - 9 -
Sektor za administrativni i op{tiraboti. 76 6 1 38 31
VKUPNO: 171 42 35 63 31
115
17
42
3
145
2
209
328
5
1
250
53
235
3
187
66
54
68
222
43
3
4
30
13
111
0 50 100 150 200 250 300 350
107 sednica
111 sednica
113 sednica
114 sednica
115 sednica
116 sednica
117 sednica
118 sednica
119 sednica
120 sednica
121 sednica
122 sednica
123 sednica
124 sednica
125 sednica
126 sednica
127 sednica
128 sednica
129 sednica
130 sednica
131 sednica
132 sednica
133 sednica
134 sednica
stenogram (str.)stenogram (str.)
stenogram (str.)
VK
UP
NO
:20
94st
ran
ic
i s
ten
ogr
amsk
i b
ele{
ki
116
Pregled na zavedeni akti vo Delovodnikot na pisarnicata i arhivata
2727
20
5286
400
1000
2000
3000
4000
5000
6000
osnovni broevi podbroevi
obi~ni strogo doverlivi
Pregled na isprateni akti i pratki od pisarnicata i arhivata
19413
54147453
92996
74764696
Isprateni obi~ni akti i pratki prekupo{ta
Isprateni i primeni prepora~ani akti Ipretki
Isprateni EMS pratki
isprateni telegrami
primeni prepora~ani pratki
primeni pratki od doverliv karakter
interna dostava po kniga
dostaveno na raka
117
Pregled na dostaveni akti za objavuvawe vo"Slu`ben vesnik na Republika Makedonija
738
67
87
29
101
83
509
18
0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500
Zakoni
ratifikacii
odluki
ostanati akti
VKUPNO: 196 akti i 1435 stranici
Broj na akti
Broj na stranici
118
IZMNO@ENI MATERIJALI
Vkupno izmno`eni: A4 format: 803.090 kopii
A3 format: 1.444.647kopii
147576
113685
130916
155619
141985
232955
234625
270272
140386
217863
245249
23683
0 50000 100000 150000 200000 250000 300000
noemvri 2005
dekemvri 2005
januari 2006
fevruari 2006
mart 2006
april 2006
A3 format
A4 format
119
8. PRILOZI
Prilog 1
Pregled na odr`ani sednici
Odr`ana naRedenbroj
Sednica na Sobranieto naRepublika Makedonija data den ~as (od -do)
1. Sto i sedma sednica 21.11.2005 -ponedelnik 15,00 -16,55
2. Sto i edinaesetta sednica
01.11.200504.11.200508.11.200509.11.2005
-vtornik-petok-vtornik-sreda
11,00 -12,3511,00 -15,4511,00 -16,0511,00 -16,15
3. Sto i trinaesetta sednica 10.11.2005 -~etvrtok 16,15 -16,35
4. Sto i ~etirinaesetta sednica
24.11.200525.11.200529.11.200502.12.200507.12.2005
-~etvrtok-petok-vtornik-petok-sreda
11,15 -17,2511,00 -17,2511,00 -17,5011,00-18,0011,00-13,50
5. Sto i petnaesetta sednica 21.11.2005 -ponedelnik 11,00 -11,15
6. Sto i {esnaesetta sednica
06.12.200507.12.200508.12.200509.12.200513.12.200515.12.200516.12.200501.02.200604.04.2006
-vtornik-sreda-~etvrtok-petok-vtornik-~etvrtok-petok-sreda-vtornik
11,00-17,5511,00-13,5011,35-16,5511,10-16,0011,00-18,0014,00-16,2511,00-17,3011,00-16,4011,00-15,35
7. Sto i sedumnaesetta sednica
20.12.200521.12.200522.12.200523.12.200526.12.200527.12.200528.12.200529.12.200527.01.200631.01.2006
-vtornik-sreda-~etvrtok-petok-ponedelnik-vtornik-sreda-~etvrtok-petok-vtornik
11,00-18,0511,00-18,0015,00-18,0011,00-17,1511,00-17,4511,00-18,0011,00-17,5511,08-13,3011,00-17,1011,00-15,30
8. Sto i osumnaesetta sednica 22.12.2005 -~etvrtok 12,06-12,33
9. Sto i devetnaesetta sednica 29.12.2005 -~etvrtok 11,00-11,08
10. Sto i dvaesetta sednica
17.01.200618.01.200619.01.200620.01.200624.01.200625.01.200621.03.2006
-vtornik-sreda-~etvrtok-petok-vtornik-sreda-vtornik
11,00-18,0011,00-18,0013,00-18,0011,00-15,4511,00-16,5511,00-18,1011,00-17,00
120
11. Sto dvaeset i prva sednica pp 26.01.2006 -~etvrtok 11,05-18,00
12. Sto dvaeset i vtora sednica
07.02.200608.02.200609.02.200610.02.200603.03.200607.03.200614.03.2006
vtornik-sreda-~etvrtok-petok-petok-vtornik-vtornik
11,00-17,5511,00-18,0011,00-18,0011,05-17,0511,00-16,3011,00-17,3511,00-14,45
13. Sto dvaeset i treta sednica 17.02.2006 -petok 18,20-18,40
14. Sto dvaeset i ~etvrta sednica
22.02.200624.02.200601.03.200602.03.200614.03.200615.03.200615.03.200604.04.2006
-sreda-petok-sreda-~etvrtok-vtornik-sreda-sreda-vtornik
11,00-17,5011,00-17,1011,00-16,3011,00-17,1015,50-17,5011,00-12,4015,00-18,0015,35-16,35
15. Sto dvaeset i petta sednica15.02.200617.02.200621.02.2006
-sreda-petok-vtornik
11,00-15,3011,00-16,2013,05-18,05
16. Sto dvaeset i {esta sednica 23.02.2006 -~etvrtok 11,05-18,00
17. Sto dvaeset i sedma sednica 16.03.200620.03.2006
-~etvrtok-ponedelnik
11,00-17,0511,00-18,00
18. Sto dvaeset i osma sednica
22.03.200623.03.200624.03.200627.03.200627.03.200628.03.200629.03.200631.03.200613.04.200605.05.2006
-sreda-~etvrtok-petok-ponedelnik-ponedelnik-vtornik-sreda-petok~etvrtok-petok
11,00-18,0011,00-17,1511,00-17,2511,00-11,4013,00-18,0011,00-18,0011,00-18,2515,00-16,0011,00-18,0012,30-12,40
19. Sto dvaeset i devetta sednica
05.04.200606.04.200610.04.200612.04.200618.04.2006
-sreda-~etvrtok-ponedelnik-sreda-vtornik
11,00-16,2511,00-16,2515,00-18,0011,00-18,0011,00-13,25
20. Sto triesetta sednica p*p* 30.03.2006 -~etvrtok 11,00-17,10
21. Sto trieset i prva sednica 31.03.2006 -petok 16,00-16,20
22. Sto trieset i vtora sednica 10.04.2006 -ponedelnik 12,05-12,35
23. Sto trieset i treta sednica 14.04.2006 -petok 11,00-18,45
24. Sto trieset i ~etvrta sednica 28.04.2006 -petok 11,00-15,40
121
Prilog 2
Usvoeni dnevni redovi na sednicite
Sto i sedma sednica 21.11.2005 (ponedelnik)
1. Predlog za razre{uvawe na sudija vo Osnovniot sud Skopje 1 - Skopje;2. Predlog za imenuvawe viceguverner na Narodnata banka na Republika
Makedonija;3. Predlog za imenuvawe ~len na Regulatornata komisija za energetika na
Republika Makedonija;4. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudii na apelacionite sudovi vo
Bitola, Skopje i [tip;5. Predlog na odluka za izbor na sudii na osnovnite sudovi vo Kumanovo, Ohrid,
Skopje i Skopje i Tetovo;6. Predlog na zakon za dopolnuvawe na Krivi~niot zakonik;7. Predlog na zakon za revizija;8. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Republika
Makedonija i Bosna i Hercegovina za socijalno osiguruvawe, so Predlog nazakon;
9. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot za statusot iaktivnostite na Regionalniot centar na Regionalnata inicijativa za migracii,azil i begalci MARRI so sedi{te vo Skopje, so Predlog na zakon;
10. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dopolnitelniot protokolza Kaznenata konvencija za korupcija, so Predlog na zakon;
11. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata za privilegii iimuniteti na Me|unarodniot krivi~en sud, so Predlog na zakon;
12. Predlog za donesuvawe na zakon za dopolnuvawe na Zakonot za osnovnotoobrazovanie, so Predlog na Zakon;
13. Predlog za donesuvawe na zakon za Upravata za javni prihodi, so Predlog nazakon;
14. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za Carinskatauprava, so Predlog na zakon;
15. Predlog za donesuvawe na zakon za zadol`uvawe na Republika Makedonija sozaem kaj Me|unarodnata banka za obnova i razvoj - Svetskata banka po Dogovorza zaem za Proektot za reforma na delovnoto okru`uvawe i institucionalnozajaknuvawe, so Predlog na zakon;
16. Predlog za donesuvawe na zakon za dano~na postapka;17. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
smetkovodstvo za buxetite i buxetskite korisnici, so Predlog na zakon;18. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
dr`avnite slu`benici, so Predlog na zakon;19. Predlog na zakon za referendum i drugi oblici na neposredno izjasnuvawe na
gra|anite;20. Predlog za donesuvawe na zakon za izvr{uvawe na sankciite;21. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
`ivotnata sredina, so Predlog na zakon;22. Predlog na zakon za vozduhoplovstvo;23. Nacionalna strategija za razvoj na informati~ko op{testvo;24. Predlog za donesuvawe na zakon za kontrola na izvoz na stoki i tehnologii so
dvojna upotreba, so Predlog na zakon;25. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za tehni~kata
inspekcija, so Predlog na zakon;26. Predlog za donesuvawe na zakon za ste~aj;
122
27. Predlog za donesuvawe na zakon za edno{alterskiot sistem i za vodewe natrgovskiot registar i registar na drugi pravni lica, so Predlog na zakon;
28. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za zadrugite, soPredlog na zakon;
29. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zatrgovskite dru{tva, so Predlog na zakon;
30. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za stopanskitekomori, so Predlog na zakon;
31. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za kulturata, soPredlog na zakon;
32. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zapremer, katastar i zapi{uvawe na pravata na nedvi`nostite, so Predlog nazakon;
33. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonotza zdravstvenata za{tita, so Predlog na zakon;
34. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zazdravstvenoto osiguruvawe, so Predlog na zakon;
35. Predlog na zakon za pratenicite;36. Predlog na zakon za izmenuvawe na Zakonot za plata i drugite nadomestoci na
pratenicite vo Sobranieto na Republika Makedonija;37. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za penziskoto i
invalidskoto osiguruvawe, so Predlog na zakon;38. Predlog za donesuvawe na zakon za osnovawe na dr`aven univerzitet "Goce
Del~ev" vo [tip, so Predlog na zakon;39. Predlog za donesuvawe na Zakon za amnestija, so Predlog na zakon.
Sto i edinaesetta sednica 01.11.2005 (vtornik)
1. Verifikacija na mandat na pratenik vo Sobranieto na Republika Makedonija;2. Predlog za izbor na pretsedatel na Apelacioniot sud vo [tip;3. Predlog za izbor na sudii vo apelacionite sudovi vo Skopje i Bitola;4. Predlog za izbor na sudii vo osnovnite sudovi vo Bitola, Gevgelija, Skopje 1-
Skopje, Skopje 2-Skopje, Strumica i Tetovo.5. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudija na Vrhovniot sud na Republika
Makedonija;6. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudii na osnovnite sudovi vo
Prilep, Kumanovo, Kriva Palanka i Ohrid;7. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata za trgovija so
civilni vozduhoplovi, so Predlog na zakon;8. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata na
Republika Makedonija i Vladata na Republika Belorusija za odbegnuvawe nadvojnoto odano~uvawe i za{tita od fiskalna evazija po odnos na danokot oddohod i danokot na kapital, so Predlog na zakon;
9. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|uMakedonskata Vlada i [panskata Vlada za odbegnuvawe na dvojnotoodano~uvawe i za{tita od fiskalna evazija po odnos na danokot na dohod idanokot na kapital, so Predlog na zakon;
10. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Konvencijata zaukradenite ili nezakonski izvezeni kulturni dobra, so Predlog na zakon;
11. Predlog na zakon za hartii od vrednost;12. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
administrativnite taksi, so Predlog na zakon;13. Predlog za donesuvawe na zakon za policija;14. Predlog za donesuvawe na zakon za filmskiot fond na Republika
Makedonija;15. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za vodnite
zaednici, so Predlog na zakon;
123
16. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot zavodostopanstvata, so Predlog na zakon;
17. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~len 9 to~ka 1 od Zakonot zadenacionalizacija, podneseno od pratenikot Riste Bislimovski;
18. Predlog na deklaracija Zemja po merka na decata;19. Predlog na zakon za radiodifuznata dejnost;
Sto i trinaesetta sednica 10.11.2005 (~etvrtok)
-Na ovaa sednica na Sobranieto }e se obrati komesarot za pro{iruvawe naEvropskata Unija g. Oli Ren.
Sto i ~etirinaesetta sednica 24.11.2005 (~etvrtok)
1. Utvrduvawe na Predlogot na amandmanite XX, XXI, XXII, XXIII, XXIV, XXV, XXVI,XXVII, XXVIII, XXIX, XXX i XXXI na Ustavot na Republika Makedonija;
2. Donesuvawe na amandmanite XX, XXI, XXII, XXIII, XXIV, XXV, XXVI, XXVII, XXVIII,XXIX, XXX i XXXI na Ustavot na Republika Makedonija;
3. Proglasuvawe na amandmanite XX, XXI, XXII, XXIII, XXIV, XXV, XXVI, XXVII, XXVIII,XXIX, XXX i XXXI na Ustavot na Republika Makedonija;
4. Predlog za doensuvawe na ustaven zakon za sproveduvawe na amandmanite odXX do XXXI na Ustavot na Republika Makedonija, so Predlog na ustaven zakon;
Sto i petnaesetta sednica 21.11.2005 (ponedelnik)
1. Predlog na odluka za ispra}awe na edinici na Armijata na RepublikaMakedonija za u~estvo vo mirovnata operacija vo Irak;
2. Predlog za donesuvawe na zakon za zadol`uvawe na Republika Makedonija sozaem kaj Me|unarodnata banka za obnova i razvoj - Svetska banka po Dogovor zaPrviot programski zaem za razvojni politiki - PDPL 1, so Predlog na zakon.
Sto i {esnaesetta sednica 06.12.2005 (vtornik)
1. Predlog na odluka za preraspredelba na sredstvata me|u buxetskite korisnici;2. Predlog za razre{uvawe na glaven dr`aven revizor na Dr`avniot zavod za
revizija;3. Predlog za izbor na glaven dr`aven revizor na Dr`avniot zavod za revizija;4. Predlog za razre{uvawe na javni obviniteli na osnovnite javni obvinitelstva
vo Sveti Nikole i Tetovo;5. Predlog za razre{uvawe zamenik na javniot obvinitel na Osnovnoto javno
obvinitelstvo vo Skopje;6. Predlog za imenuvawe zamenici na javni obviniteli na vi{ite javni
obvinitelstva vo Skopje i [tip;7. Predlog za imenuvawe javni obviniteli na osnovnite javni obvinitelstva vo
Berovo i [tip;8. Predlog za imenuvawe zamenici na javni obviniteli na osnovnite javni
obvinitelstva vo Veles, Gostivar, Debar, Kavadarci, Ki~evo, Kumanovo iSkopje;
9. Predlog za izbor na zamenici na Narodniot pravobranitel;10. Predlog za imenuvawe na zamenik na direktorot na Direkcijata za za{tita na
li~nite podatoci;11. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedateli,
zamenici na pretsedatelite, ~lenovi i nivni zamenici na komisiite naSobranieto na Republika Makedonija;
12. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za osnovawe na prateni~ki grupina Sobranieto na Republika Makedonija za bilateralna parlamentarnasorabotka;
124
13. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudii na osnovnite sudovi vo Skopje1 - Skopje i Bitola;
14. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata me|u Vladatana Republika Makedonija i Kabinetot na ministri na Ukraina za sorabotka vooblasta na informiraweto, so Predlog na zakon;
15. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Vladata naRepublika Makedonija i Kabinetot na ministri na Ukraina za sorabotka vooblasta na `elezni~kiot transport, so Predlog na zakon;
16. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata za redovenvozdu{en soobra}aj pome|u Vladata na Republika Makedonija i Sovetot naministri na Bosna i Hercegovina, so Predlog na zakon;
17. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata za kulturna,obrazovna i nau~na sorabotka me|u Makedonskata Vlada i [panskata Vlada, soPredlog na zakon;
18. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|uMakedonskata Vlada i [panskata Vlada za unapreduvawe i recipro~na za{titana investicii, so Predlog na zakon;
19. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot pome|u Vladatana Republika Makedonija i Vladata na Republika Ungarija za obrazovna, nau~nai kulturna sorabotka, so Predlog na zakon;
20. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Protokolot za sorabotkame|u Republika Makedonija i Republika Turcija, so Predlog na zakon;
21. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot za ekonomska,komercijalna i tehni~ka sorabotka me|u Vladata na Republika Makedonija iVladata na Dr`avata Katar, so Predlog na zakon;
22. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata me|u Vladatana Republika Makedonija i Vladata na Ruskata Federacija za sorabotka vooblasta na karantinot i za{titata na rastenijata, so Predlog na zakon;
23. Predlog na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za preobrazba naElektrostopanstvo na Makedonija, Akcionersko dru{tvo za proizvodstvo,prenos i distribucija na elektri~na energija, vo dr`avna sopstvenost;
24. Predlog na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za premer, katastari zapi{uvawe na pravata na nedvi`nostite;
25. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zajavnite nabavki, so Predlog na zakon;
26. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zaosnovawe na Makedonska banka za poddr{ka na razvojot, so Predlog na zakon;
27. Predlog za donesuvawe na zakon za dopolnuvawe na Zakonot za Centralenregistar, so Predlog na zakon;
28. Predlog za donesuvawe na zakon za garancija na Republika Makedonija naobvrskite po Dogovorot za zaem, namenet za Proektot za reformi na`eleznicata, koj }e se sklu~i pome|u JP Makedonski `eleznici iMe|unarodnata banka za obnova i razvoj, so Predlog na zakon;
29. Predlog na zakon za izmenuvawe na Zakonot za socijalna za{tita;30. Predlog na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za zdravstvenata
za{tita;31. Predlog na odluka za davawe soglasnost na utvrdenata stapka na nadomest od
vkupniot prihod na dru{tvata koi vr{at energetska dejnost za finansirawe naraboteweto na Regulatornata komisija za energetika na Republika Makedonijaza 2006 godina;
32. Predlog na finansiski plan na Regulatornata komisija za energetika naRepublika Makedonija za 2006 godina;
33. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zaodbrana, so Predlog na zakon;
34. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zaslu`ba vo Armijata na Republika Makedonija, so Predlog na zakon;
35. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zajavni pretprijatija, so Predlog na zakon;
125
36. Predlog za donesuvawe na zakon za zadol`uvawe na Republika Makedonija kajVladata na Republika Italija za realizacija na vtorata faza od Programata zaracionalizacija na upravuvaweto i modernizacija na biomedicinskatatehnologija vo zdravstveniot sektor, so Predlog na zakon;
37. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zazadol`itelno kapitalno finansirano penzisko osiguruvawe, so Predlog nazakon;
38. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zaza{tita na decata, so Predlog na zakon;
39. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za osnovnotoobrazovanie, so Predlog na zakon;
40. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za srednotoobrazovanie, so Predlog na zakon;
41. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za visokotoobrazovanie, so Predlog na zakon;
42. Predlog za donesuvawe na zakon za sanitarnata i zdravstvenata inspekcija;43. Predlog za donesuvawe na zakon za reproduktiven materijal od {umski vidovi
drvja;44. Predlog na deklaracija za voveduvawe E-parlament vo Sobranieto na
Republika Makedonija;45. Predlog na programa za odbele`uvawe godi{nini na zna~ajni nastani i
istaknati li~nosti vo 2006 godina;46. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za osnovawe na Anketna komisija
za ispituvawe na pri~inite i posledicite od ste~ajot na Eksport-Import bankavrz Buxetot na Republika Makedonija;
47. Predlog na zakon za u~ebnicite za osnovnoto i srednoto obrazovanie;48. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
vodite, so Predlog na zakon;49. Predlog za donesuvawe na zakon za zemjodelstvo;50. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za danokot na
dodadena vrednost, so Predlog na zakon;51. Predlog za donesuvawe na zakon za ograni~uvawe na potro{uva~kata na
tutunski proizvodi, so Predlog na zakon;52. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~len 77, a vo vrska so odredbite na
Glava V "Realizacija na zalogot" od Zakonot za dogovoren zalog, podneseno odpratenicite Slavica Grkovska i Angel Dimitrov;
53. Informacija za {tetnite posledici po lozarstvoto i vinarstvoto vo RepublikaMakedonija predizvikani so blokadata na vinarskata vizba "Tikve{" A.D.Kavadarci
Sto i sedumnaesetta sednica 20.12.2005 (vtornik)
1. Predlog na odluka za preraspredelba na sredstvata me|u buxetskite korisnici;2. Predlog za donesuvawe na zakon za dopolnuvawe na Zakonot za vrabotuvawe na
invalidni lica, so Predlog na zakon;3. Predlog na Buxet na Republika Makedonija za 2006 godina;4. Predlog za donesuvawe na zakon za izvr{uvawe na Buxetot na Republika
Makedonija za 2006 godina, so Predlog na zakon;5. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudija na Apelacioniot sud vo
Bitola;6. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedateli,
zamenici na pretsedatelite, ~lenovi i nivni zamenici na komisiite naSobranieto na Republika Makedonija;
7. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedatel,zamenik na pretsedatelot, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata za pra{awana izborite i imenuvawata na Sobranieto na Republika Makedonija;
126
8. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za razre{uvawe, izbor iimenuvawe na ~lenovi na Upravniot odbor na Makedonskata radiotelevizija;
9. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zadanokot na dobivka, so Predlog na zakon;
10. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zapersonalniot danok na dohod, so Predlog na zakon;
11. Predlog na zakon za izmenuvawe na Zakonot za ustanovite;12. Predlog na odluka za odobruvawe na Finansiskiot plan na javnoto pretprijatie
Makedonska radio-televizija za redovni i investicioni aktivnosti na radioprogramite nameneti za sosednite zemji i Evropa na stranski jazik, za 2006godina;
13. Predlog na odluka za odobruvawe na Finansiskiot plan na javnoto pretprijatieMakedonska radio-televizija za redovni i investicioni aktivnosti na radioprogramite nameneti za informirawe na iselenicite i gra|anite na RepublikaMakedonija koi `iveat vo stranstvo, za 2006 godina;
14. Predlog na odluka za odobruvawe na Finansiskiot plan na javnoto pretprijatieMakedonska radio-televizija za redovni i investicioni aktivnosti nasatelitskiot radio programski servis namenet za iselenicite i gra|anite naRepublika Makedonija koi `iveat vo stranstvo, za 2006 godina;
15. Predlog na odluka za odobruvawe na Finansiskiot plan na javnoto pretprijatieMakedonska radio-televizija za redovni i investicioni aktivnosti nasatelitskiot televiziski programski servis namenet za iselenicite igra|anite na Republika Makedonija koi `iveat vo stranstvo, za 2006 godina;
16. Predlog na odluka za odobruvawe na Finansiskiot plan na javnoto pretprijatieMakedonska radio-televizija za redovni i investicioni aktivnosti naSobraniskiot kanal vo 2006 godina;
17. Predlog na zakon za izvr{uvawe na sankciite;18. Predlog na zakon za vozduhoplovstvo;19. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
za{tita na prirodata, so Predlog na zakon;20. Predlog za donesuvawe na zakon za mineralnite surovini;21. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenot 75 od Zakonot za javnite
nabavki, podneseno od pratenikot, Silvana Boneva;22. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenot 77 stav 1 alineja 1 od
Zakonot za javnite nabavki, podneseno od pratenikot, Silvana Boneva;23. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenot 19 stav 1 i ~lenot 20 od
Zakonot za platite i drugite nadomestoci na pratenicite na Sobranieto naRepublika Makedonija i drugite izbrani i imenuvani lica vo Republikata,podneseno od Narodniot pravobranitel;
24. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na odredbite na ~lenovite od 203 do235 i na ~lenot 269 od Zakonot za rabotnite odnosi, podneseno od pratenikot,Riste Bislimovski;
25. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Krivi~niot zakonik, soPredlog na zakon;
26. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za posebnite pravana pripadnicite na bezbednosnite sili na Republika Makedonija i na~lenovite na nivnite semejstva, so Predlog na zakon;
27. Predlog na deklaracija za vra}awe na nadle`nosta na Republika Makedonijaza slu~aite protiv koi Me|unarodniot krivi~en sud za porane{na Jugoslavijaima povedeno postapka.
Sto i osumnaesetta sednica 22.12.2005 (~etvrtok)
-Na ovaa sednica Pretsedatelot na Republika Makedonija Branko Crvenkovski }e muse obrati na Sobranieto na Republika Makedonija.
127
Sto i devetnaesetta sednica 29.12.2005 (~etvrtok)
1.Predlog za donesuvawe po itna postapka na zakon za izmenuvawe na Zakonot zadomuvawe, so Predlog na zakon.
Sto i dvaesetta sednica 17.01.2006 (vtornik)
1. Predlog na odluka za ispra}awe na edinica na Armijata na RepublikaMakedonija za u~estvo vo mirovnata operacija vo Avganistan;
2. Predlog na odluka za ispra}awe na edinici na Armijata na RepublikaMakedonija za u~estvo vo mirovnata operacija vo Avganistan;
3. Predlog za razre{uvawe na sudija na Vrhovniot sud na Republika Makedonija;4. Predlog za razre{uvawe na sudii na Apelacioniot sud vo Bitola;5. Predlozi za razre{uvawe na sudii na Osnovnite sudovi vo Bitola, Ohrid i
Skopje 1-Skopje;6. Predlog na odluka za oglasuvawe imenuvawe na zamenici na javnite obviniteli
vo osnovnite javni obvinitelstva vo Sveti Nikole i Tetovo;7. Predlog na odluka za oglasuvawe imenuvawe na zamenici na javnite obviniteli
vo osnovnite javni obvinitelstva vo Kumanovo, Ohrid, Skopje i [tip;8. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Republika
Makedonija i Bosna i Hercegovina za pravna pomo{ vo gra|anskite i krivi~nitepredmeti, so Predlog na zakon;
9. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Privremeniot Dogovor zaslobodna trgovija me|u Republika Makedonija i UNMIK, so Predlog na zakon;
10. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata pome|uVladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Moldova za vzaemnapomo{ vo carinskite raboti, so Predlog na zakon;
11. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata za povremenme|unaroden prevoz na patnici so avtobus ("INTERBUS-spogodba"), so Predlogna zakon;
12. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata me|u Vladatana Republika Makedonija i Vladata na Republika Bugarija za razmena i zaemnaza{tita na klasificirani informacii, so Predlog na zakon;
13. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Konvencijata za nuklearnabezbednost, so Predlog na zakon;
14. Predlog za donesuvawe na Izboren zakonik;15. Predlog na zakon za sloboden pristap do informacii od javen karakter;16. Predlog na zakon za Akademija za obuka na sudii i obviniteli;17. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
garancija na Republika Makedonija po dogovorite za zaemi po proektot HEC"Kozjak" so Kineskata banka i firmata CWE ( China International Water& ElectricCorp ), so Predlog na zakon;
18. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zagarancija na Republika Makedonija po Dogovorot za zaem po Proektot zapodobruvawe na energetskiot sistem od Me|unarodnata banka za obnova irazvoj, so Predlog na zakon;
19. Predlog za donesuvawe na zakon za garancija na Republika Makedonija poDogovorot za zaem sklu~en me|u Evropskata banka za obnova i razvoj i JPElektrostopanstvo na Makedonija za realizacija na Proektot za sektorenergetika, so Predlog na zakon;
20. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zaplatniot promet, so Predlog na zakon;
21. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zalizing, so Predlog na zakon;
22. Predlog na zakon za dano~na postapka;23. Strategija za upravuvawe so javen dolg za period od 2006 do 2008 godina;
128
24. Predlog za donesuvawe na zakon za me|unarodna trgovska arbitra`a naRepublika Makedonija, so Predlog na zakon;
25. Predlog za donesuvawe na zakon za energetika;26. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
industriskata sopstvenost, so Predlog na zakon;27. Predlog za donesuvawe na zakon za grade`ni proizvodi, so Predlog na zakon;28. Nacrt na prostoren plan na regionot na slivot na rekata Treska;29. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~len 96 od Zakonot za lokalnata
samouprava , podneseno od gradona~alnikot na op{tina [tip;30. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
teritorijalnata organizacija na lokalnata samouprava vo RepublikaMakedonija, so Predlog na zakon;
31. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Krivi~niot zakonik, soPredlog na zakon;
32. Predlog za donesuvawe na zakon za dopolnuvawe na Zakonot za preobrazba naElektrostopanstvo na Makedonija Akcionersko dru{tvo za proizvodstvo,prenos i distribucija na elektri~na energija vo dr`avna sopstvenost, soPredlog na zakon.
Sto dvaeset i prva sednica 26.01.2006 (~etvrtok)
-Na ovaa sednica na Sobranieto na Republika Makedonija }e bidat postavuvaniprateni~ki pra{awa.
Sto dvaeset i vtora sednica 07.02.2006 (vtornik)
1. Predlog za izbor na sudii vo apelacionite sudovi vo Skopje, Bitola i [tip;2. Predlog za izbor na sudii vo osnovnite sudovi Strumica, Kumanovo, Ohrid,
Skopje 1-Skopje, Tetovo, Kriva Palanka i Prilep;3. Predlog za razre{uvawe na sudii porotnici vo Apelacioniot sud vo [tip;4. Predlog za izbor na sudii porotnici vo Osnovniot sud vo Gostivar;5. Predlog na odluka za osnivawe na Sovet na Sobraniskiot kanal;6. Predlog na odluka za izbor na ~lenovi i nivni zamenici na Sovetot na
Sobraniskiot kanal;7. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za osnivawe na prateni~ki grupi
na Sobranieto na Republika Makedonija za bilateralna parlamentarna zasorabotka;
8. Predlog na odluka za razre{uvawe i imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi naOdborot za dodeluvawe na nagradata "Kliment Ohridski";
9. Predlog na odluka za razre{uvawe i imenuvawe na pretsedatel i ~lenovi naOdborot za dodeluvawe na nagradata "11 Oktomvri";
10. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudija na Vrhovniot sud na RepublikaMakedonija;
11. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudii na Apelacioniot sud voBitola;
12. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudii na osnovnite sudovi vo Skopje1-Skopje, Ohrid i Bitola;
13. Predlog za izbor na zamenik na Narodniot pravobranitel;14. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
javnite sobiri, so Predlog na zakon;15. Informacija za sostojbata so otkupot na tutunot od rekoltata 2005 godina;16. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Republika
Makedonija i [vajcarskata Konfederacija za policiska sorabotka vo borbataprotiv kriminalot, so Predlog na zakon
129
17. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Spogodbata me|u Vladatana Republika Makedonija i Sovetot na ministri na Republika Albanija zazaemna za{tita na klasificirani informacii, so Predlog na zakon;
18. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|uMakedonskata Vlada i Kralstvoto Holandija za socijalno osiguruvawe, soPredlog na zakon;
19. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u RepublikaMakedonija i ^e{ka Republika za socijalno osiguruvawe, so Predlog na zakon;
20. Mislewe na Komitetot za odnosi me|u zaednicite po Informacijata odMinisterstvoto za vnatre{ni raboti za ostvaruvawe na pravoto nadr`avjanstvo preku sproveduvawe na Zakonot za dr`avjanstvoto na RepublikaMakedonija, so sogleduvawe na eventualni pojavi i pre~ki vo negovotosproveduvawe;
21. Predlog za donesuvawe na zakon za za{tita na pravata i dostoinstvoto nalicata so hendikep;
22. Predlog za donesuvawe na zakon za ednakvi mo`nosti na `enite i ma`ite;23. Predlog za donesuvawe na zakon za Dr`aven pazaren inspektorat;24. Predlog na zakon za ste~aj;25. Predlog za donesuvawe na zakon za bezbednost na proizvodite, so Predlog na
zakon;26. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
za{tita na topografijata na integralnite kola, so Predlog na zakon;27. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
danokot na dodadena vrednost, so Predlog na zakon;28. Predlog na zakon za strancite;29. Predlog za donesuvawe na zakon za nadzor na dr`avnata granica;30. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenot 97 stav 1 i 2 od Zakonot za
rabotnite odnosi, a vo vrska so ~len 6 od Zakonot za personalniot danok nadohod, podneseno od gradona~alnikot na op{tina Resen;
31. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenovite 64, 65 i 66 od Zakonot zagradewe, podneseno od gradona~alnikot na op{tina Brvenica;
32. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenot 179 stav 2 od Zakonot zasemejstvoto, podneseno od pratenikot Vesna Borozan;
33. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenot 17 od Zakonot za penziskotoi invalidskoto osiguruvawe, a vo vrska so ~lenot 30 od Zakonot za izmenuvawei dopolnuvawe na Zakonot za penziskoto i invalidskoto osiguruvawe,podneseno od pratenikot Angel Dimitrov.
Sto dvaeset i treta sednica 17.02.2006 (petok)
-Na ovaa sednica na Sobranieto na Republika Makedonija mu se obrati pretsedatelotna Evropskata komisija g-din @oze Manuel Barozo.
Sto dvaeset i ~etvrta sednica 22.02.2006 (sreda)
1. Predlog za izbor na pretsedateli na osnovnite sudovi vo Berovo, Veles,Gevgelija, Kavadarci, Negotino, Prilep, Radovi{, Resen, Skopje 2 - Skopje,Kriva Palanka, Vinica i Ki~evo;
2. Predlog za razre{uvawe na sudii vo Osnovniot sud vo Prilep;3. Predlog na odluka za upatuvawe na javen povik do ovlastenite predlaga~i za
dostavuvawe predlog na kandidati za ~lenovi na Sovetot na Makedonskataradio-televizija;
4. Predlog na odluka za upatuvawe na javen povik do ovlastenite predlaga~i zadostavuvawe predlog na kandidati za ~lenovi na Sovetot za radiodifuzija;
5. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudii na osnovnite sudovi vo Ohrid,Bitola, Ko~ani i Veles;
6. Predlog za donesuvawe na zakon za Sudskiot sovet na Republika Makedonija;7. Predlog za donesuvawe na zakon za sudovite;
130
8. Predlog za donesuvawe na zakon za prekr{ocite;9. Predlog za donesuvawe na zakon za upravnite sporovi;10. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Konvencijata za privremen
uvoz (Istanbulska konvencija), so Predlog na zakon;11. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u Republika
Makedonija i Bosna i Hercegovina za ureduvawe na me|usebnite imotno-pravniodnosi, so Predlog na zakon;
12. Predlog za donesuvawe na zakon za donacii i za sponzorstva vo javnitedejnosti;
13. Predlog na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za sudski taksi;14. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za javnite pati{ta,
so Predlog na zakon;15. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
snabduvawe so voda za piewe i odveduvawe na urbani otpadni vodi, so Predlogna zakon;
16. Predlog za donesuvawe na zakon za finansiska policija;17. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
semejstvo, so Predlog na zakon;18. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenot 62 od Zakonot za Gradot
Skopje, podneseno od gradona~alnikot na op{tina Kisela Voda;19. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenot 5 od Zakonot za isplata na
platite vo Republika Makedonija, podneseno od pratenikot Angel Dimitrov;20. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenot 121, stav 1, alineja 1 od
Zakonot za gradewe, podneseno od gradona~alnikot na op{tina Ohrid;21. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za sredno
obrazovanie, so Predlog na zakon;22. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
radiodifuzna dejnost, so Predlog na zakon;23. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za transformacija
na pretprijatijata so op{testven kapital, so Predlog na zakon;24. Predlog za donesuvawe na zakon za za{tita od nasilstvo vo semejstvoto;25. Predlog na deklaracija za izvinuvawe na `rtvite od represijata od re`imot vo
periodot od 1945-1990 godina;26. Informacija za neodr`livata ekonomska i socijalna polo`ba na
proizvoditelite na grozje - rekolta 2005 godina;27. Informacija za najnovite nastani vo op{tinata Kavadarci poradi otkupenoto a
neisplateno grozje.
Sto dvaeset i petta sednica 15.02.2006 (sreda)
1. Predlog na zakon za tutun i tutunski proizvodi.
Sto dvaeset i {esta sednica 23.02.2006 (~etvrtok)
-Na ovaa sednica na Sobranieto na Republika Makedonija }e bidat postavuvaniprateni~ki pra{awa.
Sto dvaeset i sedma sednica 16.03.2006 (~etvrtok)
1. Predlog za razre{uvawe na sudija na Vrhovniot sud na Republika Makedonija;2. Predlozi za razre{uvawe na sudii na Apelacioniot sud vo Skopje;3. Predlozi za razre{uvawe na sudii na Osnovnite sudovi vo Ko~ani i Strumica;4. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudii na Osnovniot sud vo Prilep;5. Predlog za donesuvawe na Zakon za ratifikacija na Dogovorot za sorabotka vo
oblasta na turizmot me|u Vladata na Republika Makedonija i Sovetot naministri na Republuka Albanija, so Predlog na zakon;
131
6. Predlog za donesuvawe na Zakon za ratifikacija na Spogodbata me|u Vladatana Republika Makedonija i Sovetot na ministri na Republuka Albanija zaotvarawe niov me|unaroden paten grani~en premin me|u dvete zemji Trebi{te-Xepi{te, so Predlog na zakon;
7. Predlog za donesuvawe na Zakon za proglasuvawe na lokalitetot "Smolarskivodopadi" za spomenik na prirodata, so Predlog na zakon;
8. Predlog za donesuvawe na Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zaosnovno obrazovanie, so Predlog na zakon;
9. Predlog za donesuvawe na Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zasrednoto obrazovanie, so Predlog na zakon;
10. Predlog na zakon za Biroto za razvoj na obrazovanieto;11. Predlog za donesuvawe na zakon za stru~no obrazovanie i obuka;12. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za vrabotuvawe i
osiguruvawe vo slu~aj na nevrabotenost , so Predlog na zakon;13. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za Vladata na
Republika Makedonija, so Predlog na zakon;14. Predlog za donesuvawe na Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
Sudskiot buxet, so Predlog na zakon;15. Predlog za donesuvawe na Zakon za popis na zemjodelstvoto vo Republika
Makedonija, so Predlog na zakon;16. Predlog za donesuvawe na zakon za spre~uvawe na sudir na interesi;17. Predlog za donesuvawe na zakon za garancija na Republika Makedonija na
obvrskite po Dogovorot za zaem, namenet za proektot za AD MEPSO, koj }e sesklu~i pome|u AD MEPSO- Prenos na elektri~na energija i upravuvawe soelektroenergetskiot sistem, vo dr`avna sopstvenost Me|unarodnata banka zaobnova i razvoj, so Predlog na zakon;
18. Predlog na zakon za semenski i saden materijal za zemjodelskite rastenija;19. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~lenovite od 10 i 11 od Zakonot za
transformacija na Javnoto pretprijatie "Makedonski `eleznici" - C.O.Skopje,podneseno od pratenikot Tito Petkovski;
20. Predlog za donesuvawe na Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zaodbrana, so Predlog na zakon;
21. Predlog za donesuvawe na Zakon za dopolnuvawe na Zakonot za teritorijalnataorganizacija na lokalnata samouprava vo Republika Makedonija, so Predlog nazakon;
22. Predlog za donesuvawe na Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zadr`avjanstvo na Republika Makedonija, so Predlog na zakon;
23. Predlog za donesuvawe na Zakon za izmenuvawe na Zakonot za zdravstvenotoosiguruvawe, so Predlog na zakon;
24. Godi{en izve{taj na rabotata na Narodniot pravobranitel za 2005 godina;25. Predlog za donesuvawe na Zakon za obe{tetuvawe na politi~kite zatvorenici
i na nivnite semejstva vo Republika Makedonija vo periodot od 1946 do 1991godina, so Predlog na zakon;
26. Predlog za donesuvawe na Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot zaposebni prava na pripadnicite na bezbednosnite sili na Republika Makedonijai na ~lenovite na nivnite semejstva, so Predlog na zakon.
Sto dvaeset i osma sednica 22.03.2006 (sreda)
1. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudija na Vrhovniot sud na RepublikaMakedonija;
2. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudii na Apelacioniot sud vo Skopje;3. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na sudii na Osnovnite sudovi vo
Strumica i Ko~ani;4. Predlog na odluka za dopolnuvawe na Odlukata za izbor na ~lenovi i nivni
zamenici na Sovetot na Sobraniskiot kanal;5. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedateli,
zamenici na pretsedatelite, ~lenovi i nivni zamenici na komisiite naSobranieto na Republika Makedonija;
132
6. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na pretsedateli,zamenici na pretsedatelite, ~lenovi i nivni zamenici na Komisijata zadelovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa na Sobranieto na RepublikaMakedonija;
7. Predlog na odluka za izmenuvawe na Odlukata za izbor na ~lenovi naKomitetot za odnosi me|u zaednicite;
8. Predlog na izboren zakonik;9. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Krivi~niot
zakonik, so Predlog na zakon;10. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
dr`avni slu`benici, so Predlog na zakon;11. Predlog na zakon za nadvore{ni raboti;12. Predlog na avtenti~no tolkuvawe na ~len 66 od Zakonot za referendum i drugi
oblici na neposredno izjasnuvawe na gra|anite;13. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Zakonot za vrabotuvawe i
osiguruvawe vo slu~aj na nevrabotenost, so Predlog na zakon;14. Predlog za donesuvawe na zakon za dopolnuvawe na Zakonoty za penzisko-
invalidsko osiguruvawe, so Predlog na zakon;15. Predlog na zakon za dopolnuvawe na Zakonot za lokalna samouprava.
Sto dvaeset i devetta sednica 05.04.2006 (sreda)
1. Predlog za razre{uvawe na sudija na Osnovniot sud vo Prilep;2. Predlog na odluka za oglasuvawe izbor na Sudija na Osnovniot sud vo Veles;3. Predlog na zakon za donacii i za sponzorstva na javnite dejnosti;4. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot za slobodna
trgovija me|u Republika Makedonija i Srbija i Crna Gora, so Predlog na zakon;5. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
oru`je, so Predlog na zakon;6. Predlog za donesuvawe na zakon za agenciite za privremeno vrabotuvawe, so
Predlog na zakon;7. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
vrabotuvawe i osiguruvawe vo slu~aj na nevrabotenost, so Predlog na zakon;8. Predlog za donesuvawe na zakon za prestanuvawe na va`eweto na Zakonot za
banki za mikrofinansirawe, so Predlog na zakon;9. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
izvr{uvawe, so Predlog na zakon;10. Predlog za donesuvawe na zakon za proglasuvawe na lokalitetot "Markovi
Kuli" za spomenik na prirodata, so Predlog na zakon;11. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~len 135 stav 3 od Zakonot za
zdravstvena za{tita, podneseno od pretsedatelot na Sovetot na op{tinataVeles;
12. Predlog na nacionalna programa za razvoj na obrazovanieto vo RepublikaMakedonija 2005-2015 godina;
13. Finansiski plan na Javnoto pretprijatie Makedonska radio-televizija za 2006godina;
14. Predlog na odluka za odobruvawe na Godi{niot plan na Agencijata zaelektronski komunikacii za 2006 godina;
15. Predlog za donesuvawe na zakon za dopolnuvawe na Zakonot za personalendanok na dohod, so Predlog na zakon;
16. Predlozi za izbor na ~lenovi na Sovetot za radiodifuzija;17. Predlog za donesuvawe na zakon za dr`avni nagradi, so Predlog na zakon;18. Predlog na odluka za proglasuvawe na ni{tovna Odlukata na Komisijata za
delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa na Sobranieto na RepublikaMakedonija so koja se odobruva izrekuvawe na merka pritvor na pratenikot naSobranieto na Republika Makedonija Qube Bo{kovski;
133
19. Godi{en izve{taj na Dr`avnata komisija za spre~uvawe na korupcijatavo 2005godina;
20. Interpelacija za rabotata na ministerot za zdravstvo, gospodin Vlado Dimov.
Sto triesetta sednica 30.03.2006 (~etvrtok)
- Na ovaa sednica na Sobranieto na Republika Makedonija }e bidat postavuvaniprateni~ki pra{awa.
Sto trieset i prva sednica 31.03.2006 (petok)
1. Predlog na Odluka za oglasuvawe izbor na pretsedatel, zamenik i ~lenovi naDr`avnata izborna komisija.
Sto trieset i vtora sednica 10.04.2006 (ponedelnik)
-Obra}awe na Sobranieto na Republika Makedonija na pretsedatelot na Evropskiotparlament Hoze Borel Fontejes
Sto trieset i treta sednica 14.04.2006 (petok)
1. Predlog na odluka za izbor na pretsedatel, zamenik i ~lenovi na Dr`avnataizborna komisija.
Sto trieset i ~etvrta sednica 28.04.2006 (petok)
1. Predlog za imenuvawe na pretsedatel, zamenik na pretsedatelot i ~lenovina Komisijata za za{tita na pravoto za sloboden pristap do informaciiteod javen karakter;
2. Predlog za imenuvawe ~lenovi na Sovetot na Narodnata banka naRepublika Makedonija;
3. Predlog za imenuvawe na javni obviniteli na osnovnite javniobvinitelstva vo Sveti Nikole i Tetovo;
4. Predlog za imenuvawe na zamenici na javnite obviniteli na osnovnitejavni obvinitelstva vo Kumanovo, Ohrid, Skopje i [tip;
5. Predlog za izbor na sudii porotnici vo osnovniot sud vo Gevgelija;6. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u
Republika Makedonija i za socijalno osiguruvawe, so Predlog na zakon;7. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|u
Vladata na Republika Makedonija i Vladata na Republika Francija zasorabotka vo oblasta na vnatre{nata bezbednost, so Predlog na zakon;
8. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|uRepublika Makedonija i Bosna i Hercegovina za ekstradicija, so Predlogna zakon;
9. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot me|uRepublika Makedonija i Bosna i Hercegovina zame|usebno izvr{uvawe nasudskite odluki vo krivi~nite predmeti, so Predlog na zakon;
10. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Konvencijata zaza{tita na nematerijalnoto kulturno nasledstvo , so Predlog na zakon;
11. Predlog za donesuvawe na zakon za zadol`uvawe na Akcionerskoto dru{tvo zaproizvodstvo na elektri~na energija "Elektrani" od Makedonija, vo dr`avnasopstvenost, Skopje kaj "Kreditna banka za obnova" od Frankfurt na Majna SRGermanija, za nabavka na oprema za povr{inski kop na jaglen Brod Gneotino od
134
firmata "MAN Takraf Ferdertehnik" Gmbh od Lajpcig SR Germanija, so Perdlogna zakon;
12. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot za pristapuvawena Republika Makedonija kon Centralnoevropskiot Dogovor (CEFTA) , soPredlog na zakon;
13. Predlog za donesuvawe na zakon za ratifikacija na Dogovorot za osnivawe naenergetska zaednica , so Predlog na zakon;
14. Predlog na zakon za sudovite;15. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
odbrana, so Predlog na zakon;16. Predlog na zakon za upravnite sporovi;17. Predlog na zakon za prekr{ocite;18. Predlog za donesuvawe na zakon za za medijacija, so Predlog na zakon;19. Predlog na zakon za Sudskiot sovet na Republika Makedonija;20. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
advokatura, so Predlog na zakon;21. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe na Krivi~niot zakonik, so
Predlog na zakon;22. Predlog na zakon za energetika;23. Predlog na zakon za pottiknuvawe na vrabotuvawe;24. Predlog na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za dr`avnata
pomo{;25. Predlog na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za za{tita na
konkurencijata;26. Predlog na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za premer, katastar
i zapi{uvawe na pravata na nedvi`nostite;27. Predlog za donesuvawe na zakon za zabrana na razvivawe, proizvodstvo,
skladirawe i upotreba na hemiski oru`ja, so Predlog na zakon;28. Predlog na zakon za nadzor na dr`avnata granica;29. Predlog na zakon za stru~no obrazovanie i obuka;30. Predlog za donesuvawe na zakon za visokoto obrazovanie;31. Predlog na zakon za sanitarna i zdravstvena inspekcija;32. Predlog za donesuvawe na zakon za mentalno zdravje, so Predlog na zakon;33. Zakon za dopolnuvawe na zakonot za penzisko i invalidsko osiguruvawe;34. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
penzisko i invalidsko osiguruvawe, so Predlog na zakon;35. Predlog za donesuvawe na zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe na Zakonot za
prevoz vo patniot soobra}aj, so Predlog na zakon;36. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na odredbite na ~lenovite 55,56 i 58
od Zakonot za domuvawe, podneseno od pratenicite Ivan Anastasovski i JusufArifi;
37. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~len 39, a vo vrska so ~len 30 odZakonot za ste~aj, podneseno od pratenikot Jana}e Vitanovski;
38. Barawe za davawe avtenti~no tolkuvawe na ~len 104, stav 2 od Zakonot zarabotni odnosi, podneseno od pratenikot Slave Arsoski;
39. Finansiski plan na Sovetot za radiodifuzija za 2006 godina;40. Predlog za donesuvawe na zakon za prestanuvawe na va`eweto na Zakonot za
pravata na pretsedatelot na Republika Makedonija i ~lenovite na negovotosemejstvo po prestanuvaweto na funkcijata, so Predlog na zakon.
135
Prilog 3DONESENI ZAKONI
Redenbroj
akt predlaga~ postapkabroj na
sednica -data
1. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zavodnite zaednici Vlada skratena 111
01.11.2005
2. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zavodostopanstvata
Vlada skratena 11101.11.2005
3. Zakon za radiodifuzna dejnost Vlada redovna 11109.11.2005
4.
Zakon za zadol`uvawe na RepublikaMakedonija so zaem kaj Me|unarodnatabanka za obnova i razvoj - Svetska bankapo Dogovor za Prviot programski zaem zarazvojni politiki - PDPL 1
Vlada itna 11521.11.2005
5. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zapenzisko i invalidsko osiguruvawe
grupapratenici skratena 107
21.11.2005
6.Ustaven zakon za sproveduvawe naamandmanite od XX do XXXI na Ustavot naRepublika Makedonija
Vlada skratena 11407.12.2005
7.
Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za preobrazba naElektrostopanstvo na Makedonija,Akcionersko dru{tvo za proizvodstvo,prenos i distribucija na elektri~naenergija, vo dr`avna sopstvenost
Vlada itna 11609.12.2005
8.Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za premer, katastar izapi{uvawe na pravata na nedvi`nostite
Vlada itna 11609.12.2005
9. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za javnite nabavki
Vlada skratena 11609.12.2005
10.Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za osnovawe na Makedonskabanka za poddr{ka na razvojot
Vlada skratena 11609.12.2005
11. Zakon za dopolnuvawe na Zakonot zaCentralen registar
Vlada skratena 11609.12.2005
12.
Zakon za garancija na RepublikaMakedonija na obvrskite po Dogovorot zazaem, namenet za Proektot za reformi na`eleznicata, koj }e se sklu~i pome|u JPMakedonski `eleznici i Me|unarodnatabanka za obnova i razvoj
Vlada skratena 11609.12.2005
13. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zasocijalna za{tita
Vlada itna 11613.12.2005
14. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za zdravstvenata za{tita
Vlada itna 11613.12.2005
15.Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za slu`ba vo Armijata naRepublika Makedonija
Vlada skratena 11615.12.2005
16.
Zakon za zadol`uvawe na RepublikaMakedonija kaj Vladata na RepublikaItalija za realizacija na vtorata fazaod Programata za racionalizacija naupravuvaweto i modernizacija nabiomedicinskata tehnologija vozdravstveniot sektor
Vlada skratena 11615.12.2005
136
17.Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za zadol`itelno kapitalnofinansirano penzisko osiguruvawe
Vlada skratena 11616.12.2005
18. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zaosnovnoto obrazovanie
Vlada skratena 11616.12.2005
19. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zasrednoto obrazovanie
Vlada skratena 11616.12.2005
20. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zavisokoto obrazovanie
Vlada skratena 11616.12.2005
21. Zakon za dopolnuvawe na Zakonot zavrabotuvawe na invalidni lica Vlada skratena 117
20.12.2005
22. Buxet na Republika Makedonija za 2006godina Vlada redovna
11726.12.2005
23. Zakon za izvr{uvawe na Buxetot naRepublika Makedonija za 2006 godina
Vlada redovna 11727.12.2005
24. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za danokot na dobivka
Vlada itna 11727.12.2005
25. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za personalniot danok na dohod
Vlada itna 11728.12.2005
26. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zaustanovite Vlada itna 117
28.12.2005
27. Zakon za izvr{uvawe na sankciite Vlada redovna 11728.12.2005
28.Zakon za izmenuvawe na Zakonot zadomuvawe Vlada itna 119
29.12.2005
29. Zakon za sloboden pristap doinformacii od javen karakter Vlada redovna 120
25.01.2006
30. Zakon za Akademija za obuka na sudii iobviniteli Vlada redovna 120
25.01.2006
31.
Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za garancija na RepublikaMakedonija po dogovorite za zaemi poproektot HEC "Kozjak" so Kineskatabanka i firmata CWE ( China InternationalWater& Electric Corp)
Vlada skratena 12025.01.2006
32.
Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za garancija na RepublikaMakedonija po Dogovorot za zaem poProektot za podobruvawe na energetskiotsistem od Me|unarodnata banka za obnovai razvoj
Vlada skratena 12025.01.2006
33.
Zakon za garancija na RepublikaMakedonija po Dogovorot za zaem sklu~enme|u Evropskata banka za obnova i razvoji JP Elektrostopanstvo na Makedonija zarealizacija na Proektot za sektorenergetika
Vlada skratena 12025.01.2006
34. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za platniot promet Vlada skratena 120
25.01.2006
35. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za lizing
Vlada skratena 12025.01.2006
36. Zakon za dano~na postapka Vlada redovna 12025.01.2006
37. Zakon za vozduhoplovstvo Vlada redovna 11727.01.2006
38. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za za{tita na prirodata
Vlada skratena 11731.01.2006
39. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za javnite sobiri
SlavicaGrkovska
Adnan Ja{ariKenan HasipiR. T. Karevska
skratena 12209.02.2006
137
40. Zakon za tutun i tutunski proizvodi Vlada itna 12521.02.2006
41. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za sudski taksi
Vlada itna 12401.03.2006
42. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zajavnite pati{ta
Vlada skratena 12402.03.2006
43.Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za snabduvawe so voda za piewei odveduvawe na urbani otpadni vodi
Vlada skratena 12402.03.2006
44. Zakon za ste~aj Vlada redovna 12214.03.2006
45. Zakon za bezbednost na proizvodite Vlada skratena 12214.03.2006
46.Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za za{tita na topografijata naintegralnite kola
Vlada skratena 12214.03.2006
47. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za danokot na dodadena vrednost Vlada skratena 122
14.03.2006
48. Zakon za strancite Vlada redovna 12214.03.2006
49. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za semejstvo
Vlada skratena 12414.03.2006
50.Zakon za izmenuvawe na Zakonot zatransformacija na pretprijatijata soop{testven kapital
KireGe{takovski
skratena 12415.03.2006
51.Zakon za proglasuvawe na lokalitetot"Smolarski vodopadi" za spomenik naprirodata
Vlada skratena 12716.03.2006
52. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za osnovno obrazovanie
Vlada skratena 12716.03.2006
53. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za srednoto obrazovanie
Vlada skratena 12716.03.2006
54. Zakon za Biroto za razvoj naobrazovanieto
Vlada redovna 12720.03.2006
55. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zaVladata na Republika Makedonija Vlada skratena 127
20.03.2006
56. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za Sudskiot buxet
Vlada skratena 12720.03.2006
57. Zakon za popis na zemjodelstvoto voRepublika Makedonija
Vlada skratena 12720.03.2006
58.
Zakon za garancija na RepublikaMakedonija na obvrskite po Dogovorot zazaem, namenet za proektot za AD MEPSO,koj }e se sklu~i pome|u AD MEPSO -Prenos na elektri~na energija iupravuvawe so elektro energetskiotsistem, vo dr`avna sopstvenostMe|unarodnata banka za obnova i razvoj
Vlada skratena 12720.03.2006
59. Zakon za izmenuvawe na Zakonot zazdravstvenoto osiguruvawe
grupapratenici
SDSM i DUIskratena 127
20.03.2006
60. Zakon za me|unarodna trgovska arbitra`ana Republika Makedonija
Vlada skratena 12021.03.2006
61. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za industriskata sopstvenost Vlada skratena 120
21.03.2006
62. Zakon za grade`ni proizvodi Vlada skratena 12021.03.2006
63. Izboren zakonik Vlada redovna 12829.03.2006
64. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za vodite
grupapratenici
skratena 11604.04.2006
138
65. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za javni pretprijatija
Vlada skratena 11604.04.2006
66. Zakon za donacii i za sponzorstva najavnite dejnosti
Grupa od 85pratenici
redovna 12905.04.2006
67. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za oru`je
Vlada skratena 12906.04.2006
68. Zakon za agenciite za privremenovrabotuvawe Vlada skratena 129
10.04.2006
69. Zakon za proglasuvawe na lokalitetot"Markovi Kuli" za spomenik na prirodata
Vlada skratena 12910.04.2006
70.Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za vrabotuvawe i osiguruvawe voslu~aj na nevrabotenost
Vlada skratena 12912.04.2006
71. Zakon za prestanuvawe na va`eweto naZakonot za banki za mikrofinansirawe
Vlada skratena 12912.04.2006
72. Zakon za izmenuvawe i dopolnuvawe naZakonot za izvr{uvawe
Vlada skratena 12912.04.2006
73. Zakon za dopolnuvawe na Zakonoty zapenzisko-invalidsko osiguruvawe
VMRO-NarodnaPartija
skratena 12813.04.2006
74. Zakon za dopolnuvawe na Zakonot zapersonalen danok na dohod
ApostolovskiNikolaIvanovaCvetanka
\or|iev DraganAnastasovski
IvanAndova Ana
skratena 12918.04.2006
75. Zakon za dr`avni nagradi grupa od 8pratenici
skratena 12918.04.2006
139
Prilog 4
Me|unarodni aktivnosti
Datum Me|unarodnaorganizacija Nastan Mesto na
odr`uvawe
NOEMVRI 2005
3-5 PD na CEISednica na ParlamentarnotoSobranie na CEI
Bratislava,RepublikaSlova~ka
11-15 PS na NATO 61 Godi{na sesija na PS na NATO Kopenhagen, Danska
21 SZEUPoseta na Republika Makedonijaod strana na pretsedatelot naSZEU, g. Stef Goris
Skopje, RepublikaMakedonija
25 PS na SE Postojan komitet na PS na SE Bukure{t, Romanija
DEKEMVRI 2005
12 PS na SESednica na Komisijata zadelovnik i imuniteti
Pariz, RepublikaFrancija
13 PS na SESednica na Komisijata zapoliti~ki pra{awa
Pariz, RepublikaFrancija
14 PS na SESednica na Komisijata zasocijalni, zdravstveni i semejnipra{awa
Pariz, RepublikaFrancija
5-7 SZEU Vtoriot del od 51 sesija na SZEUPariz, RepublikaFrancija
5-6 MPK RM-EU Vtora sredba na MPK RM-EU Brisel, Belgija
8-9 TAIEX
Seminar za" Evropskoto pravo ipolitikite na EU vo borbata soilegalnata migracija, migracijatana rabotnata sila, trgovija solu|e, azil i borba protivorganiziraniot kriminal"
Solun, RepublikaGrcija
JANUARI 2006
17-19 PSFSednica na Izvr{niot komitet naMre`ata na `eni-parlamentarki naPSF
Toronto, Kanada
23-27 PS na SEPrv del na Redovnata sesija 2006godina na PS na SE
Strazbur,RepublikaFrancija
140
FEVRUARI 2006
9-10DanskiParlament
U~estvo na sostanok naGeneralni sekretari na parlamentite
Kopenhagen,Danska
20-22 SZEU Sednica na komisijata za odbranaViena, RepublikaAvstrija
23-24 PS na OBSE Zimska sesija na PS na OBSEViena, RepublikaAvstrija
27-1mart PS na NATO
Poseta na Ha{kiot tribunal naKomisijata za civilna dimenzija naodbranata
Hag, Holandija
MART 2006
13-14 PS na SESednica na Komisijata za pravnipra{awa i ~ovekovi prava iKomisijata za politi~ki pra{awa
Pariz, RepublikaFrancija
14-16 PSFSednica na Komisijata za sorabotka irazvoj
Delemon,[vajcarskaKonfederacija
21-22 PSFSednica na Komisijata zaobrazovanie, komunikacii i kulturnipra{awa
Antananarivo,Madagaskar
23 MPK RM-EU
U~estvo na panel diskusija voEvropskiot parlament na tema"Vizniot re`im na EU vo ZapadniotBalkan: Generacija vo izolacija"
Brisel, Belgija
26-29 Bilaterala
Poseta na Republika Makedonija naDelegacija na Parlamentarnata grupaza romansko-makedonsko prijatelstvona Parlamentot na Romanija
Skopje, Ohrid,RepublikaMakedonija
APRIL 2006
3-5Bilaterala
Poseta na Republika Makedonija naDelegacija na Prateni~ka grupa naparlamentot na Republika Avstrija zasorabotka so prateni~kata grupa naSobranieto na Republika Makedonija
Skopje,RepublikaMakedonija
4-7 Bilaterala
Poseta na Delegacija na Prateni~katagrupa na Sobranieto na RepublikaMakedonija za sorabotka soParlamentot na Republika Slovenijana Dr`avniot zbor na RepublikaSlovenija
Qubqana,RepublikaSlovenija
5-8 TAEIXPoseta na Finskiot Parlament odvrabotenite vo Sobranieto naRepublika Makedonija
Helsinki,Finska
24-26 PS na NATO 62 ROS-ROT seminar Tirana, Albanija
28 SZEUSednica na Komisijata za politi~kipra{awa
St.Peterzburg,Rusija
141
Objasnuvawe na kratenkite:
PS na SE - Parlamentarno sobranie na Sovet na Evropa;PS na NATO - Parlamentarno sobranie na NATO;PS na OBSE - Parlamentarno sobranie na Organizacijata za bezbednost isorabotka vo Evropa;IPU - Interparlamentarna Unija;PD na CEI - Parlamentarno sobranie na Centralnoevropskata inicijativa;SZEU - Sobranie na Zapadnoevropskata unija;
PSF - Parlamentarno sobranie na Frankofonija MPK - Me{ovit parlamentaren komitet Republika Makedonija-EU PzS - Pakt za stabilnost STO - Svetska trgovska organizacija EP - Evropski parlament PS JIE - Proces za sprabotka vo Jugoisto~na Evropa
ECPRD - Evropski centar za parlamentarno istra`uvawe idokumentacija
142
Prilog 5
INTEGRALNI IZVE[TAI ZA AKTIVNOSTITENA PARLAMENTARNITE GRUPI I DELEGACII
143
144
SODR@INA
1. PARLAMENTARNO SOBRANIE NA SOVET NA EVROPA 147
INFORMACIJA za sednicata na Postojaniot komitet na PS naSovetot na Evropa(Bukure{t, Romanija 25 noemvri 2005 godina )
147
INFORMACIJA za u~estvoto na sednicite na Komisijata za delovniki imuniteti, na Komisijata za politi~ki pra{awa i na Komisijata zasocijalni, zdravstveni i semejni pra{awa na Parlamentarnoto sobraniena Sovetot na Evropa, odr`ani na 12, 14 i 16 dekemvri 2005 godinavo Pariz, Republika Francija
155
IZVE[TAJ za u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija voParlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa na Prviot del na redovnata sesija naParlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa za 2006 godina, odr`ana od 23 do 27januari 2006 godina vo Strazbur, Republika Francija
163
IZVE[TAJ za u~estvo na sostanocite na Komisijata za pravni pra{awai ~ovekovi prava i Komisijata za politi~ki pra{awa odr`ani na 13 i 14mart 2006 godina vo Pariz, Francija
171
2. PARLAMENTARNO SOBRANIE NA OBSE 177
IZVE[TAJ od Pettata zimska sesija na Parlamentarnoto sobranie naOBSE, odr`ana na 23 i 24 fevruari 2006 godina vo Viena, Avstrija
177
3. PARLAMENTARNO SOBRANIE NA NATO187
IZVE[TAJ za u~estvo na Delegacijata na Sobranieto na RepublikaMakedonija na 51-to godi{noto zasedanie na parlamentarnoto sobraniena NATO Kopenhagen, Danska, 11-16 noemvri 2005 godina
187
IZVE[TAJ za u~estvo na Delegacijata na Sobranieto na RepublikaMakedonija na 62-ot ROS-ROT seminar Albanija, Tirana, 24-26 april2006 godina
193
4. PARLAMENTARNO SOBRANIE NA FRANKOFONIJA201
IZVE[TAJ od sednicata na Izvr{niot komitet na Mre`ata na `eniparlamentarki na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata,odr`ana od 17 do 19 januari 2006 godina vo Toronto, Kanada
201
IZVE[TAJ od sednicata na Komisijata za sorabotka i razvoj na PSF,odr`ana od 14 do 16 mart 2006 godina vo Delemon, Kanton Jura,[vajcarska Konfederacija
207
145
5. SOBRANIE NA ZAPADNOEVROPSKA UNIJA213
IZVE[TAJ za u~estvoto na Pedeset i prvata sednica naSobranieto naZapadnoevropskata unija (vtor del), odr`ana od 5 do 7 dekemvri 2005godina vo Pariz, Republika Francija
213
IZVE[TAJ za u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na RepublikaMakedonija vo SZEU na sednicata na komisijata za odbrana,odr`ana od20 do 22 fevruari 2006 godina vo Viena i Grac, Republika Avstrija
221
6. BILATERALA 225
INFORMACIJA za posetata na Republika Makedonija na g. StefGoris, pretsedatel na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija,Interparlamentarno evropsko sobranie za bezbednost i odbrana,ostvarena na 21 i 22 noemvri 2005 godina
225
INFORMACIJA za sredbata na ~lenovite na prateni~kata grupa naSobranieto na Republika Makedonija za sorabotka so Parlamentot naSrbija i Crna Gora so Ranko Krivokapi}, pretsedatel na Sobranieto naRepublika Crna Gora
233
IZVE[TAJ od posetata na Delegacijata na Parlamentarnata grupa naParlamentot na Romanija za prijatelstvo so Republika Makedonija, naSobranieto na Republika Makedonija od 26 do 29 mart 2006 godina
237
INFORMACIJAod posetata na Republika Makedonija na Delegacija naGrupata za prijatelstvo so Republika Makedonija na Parlamentot naRepublika Avstrija 03 - 05 april 2006 godina
241
IZVE[TAJ od posetata na Delegacija na Prateni~kata grupa naSobranieto na Republika Makedonija za sorabotka so Parlamentot naRepublika Slovenija, na Dr`avniot zbor na Republika Slovenija od 04do 07 april 2006 godina
249
IZVE[TAJ od studiskiot prestoj na dr`avni slu`benici odSobranieto na Republika Makedonija na Parlamentot na RepublikaFinska (6-7 april 2006 godina)
253
7. MULTILATERALA 265
IZVE[TAJ od sostanokot na generalnite sekretari na parlamentite nazemjite ~lenki na EU, zemjite pristapni~ki i zemjite kandidati za~lenstvo vo EU {to se odr`a na 10 fevruari 2006 godinavo Kopenhagen,Danska
265
146
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonijavo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa
Informacijaza sednicata na Postojaniot komitet na PS na Sovetot na Evropa
(Bukure{t, Romanija 25 noemvri 2005 godina )
Skopje, noemvri 2005 godina
147
148
Postojaniot komitet na PS na Sovetot na Evropa, na 25 noemvri 2005 godina,odr`a sednica vo "Meriot hotelot" vo Bukure{t, Romanija. So sednicatarakovode{e pretsedatelot na PS na SE Rene Van der Linden, a svoi obra}awaimaa generalniot sekretar na Sovetot na Evropa Teri Dejvis, pretsedatelot naParlamentot na Romanija Nikolae Vakaroju i ministerot za nadvore{ni raboti naRomanija Mihai-Rizvan Ungureanu, vo funkcija na romanskoto pretsedatelstvo soKomitetot na minstrite na Sovetot na Evropa. Na sednicata prisustvuva{esekretarot na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija NikolaTodorovski.
1. Ministerot za nadvore{ni raboti Mihai-Rizvan Ungureanu izrazizadovolstvo {to za prv pat otkako vo 1993 stana ~len na Sovetot na Evropa Romanijapretsedava so Ministerskiot komitet. Od strana na Romanija mandatot }e bideupotreben za natamo{no unapreduvawe na vrednostite na Sovetot na Evropa i zapodobruvawe na efikasnosta na organizacijata, kako i za revitalizacija izasiluvawe na nejzinoto mesto i uloga vo kontekst na aktuelnata evropska politi~kadebata. Akcentot }e bide staven na ostvaruvaweto na dokumentite usvoeni na Tretiotsamit vo Var{ava. Vo toj kontekst }e bide prodol`eno so aktivnostite koi treba daobezbedat efikasnost na sistemot ustanoven so Evropskata konvencija za ~ovekoviprava i osnovni slobodi (EK^POS); da gi zasilat partnerskite odnosi me|u Sovetot naEvropa i drugite organizaci, a posebno EU; da bidat konsolidirani demokratskitevrednosti vo Evropa vo onie oblasti kaj {to se u{te ne se celosno implementirani;da se obezbedi site zemji ~lenki celosno da gi ispolnuvaat principite na Sovetot naEvropa za demokratija, ~ovekovi prava i vladeewe na pravoto.
Odgovaraj}i na postavenite pra{awa, romanskiot minister zboruva{e zao~ekuvaweto Romanija i Bugarija, koi tesno me|usebno sorabotuvaat, da se priklu~atna EU vo porano najaveniot rok; za neosnovanosta na {pekulaciite deka kaj nivpostojat tajni logori povrzani so CIA; dinami~niot razvoj na stopanskata sorabotkaso Turcija; borbata protiv korupcijata i krijum~areweto na lu|e, i za ekolo{kataza{tita na deltata na rekata Dunav. Posebno vnimanie posveti na aktivnostite koiod nivna strana se prezemaat vo vrska so Memorandumot za razbirawe me|u Sovetotna Evropa i EU (podgotven vo li~no svojstvo od @an - Klod Junker), koj treba dasozdade pretpostavki za podobruvawe na sorabotkata me|u dvete organizacii,vklu~uvaj}i ja i nivnata parlamentarna dimenzija.
2. Po povod Me|unarodniot den za eliminacija na nasilstvoto nad `enitePostojaniot komitet na PS na SE, na po~etokot na sednicata vo Bukure{t, usvoiposebna izjava. Vo izjavata se dava {iroka poddr{ka na evropskata kampawainicirana od SE za borba protiv nasilstvoto nad `enite, vklu~uvaj}i go nasilstvotovo semejstvoto .Od nacionalnite parlamenti na dr`avite ~lenki se o~ekuva poddr{kavo aktivnostite za prevencija i kaznuvawe na nasilstvoto i obezbeduvawe napogolema pomo{ na `rtvite1.
3. Centralno vnimanie na sednicata be{e posveteno na pra{aweto na postoewe natajni zatvoreni~ki kampovi i nehuman tretman vo zemjite ~lenki na Sovetot naEvropa, vo vrska so {to e prifatena inicijativata na {efot na {vajcarskatadelegacija i pretsedatel na Komisijata za pravni pra{awa i ~ovekovi prava DikMarti, za razgleduvawe na ova pra{awe. Vo obrazlo`enieto na pratenikot Marti eizneseno deka se u{te ne se raspolaga so dokazi za postoewe na takvi centri, no imaindikacii deka se primenuvaat antiteroristi~ki merki koi se nespoivi sostandardite za ~ovekovi prava na SE, osobeno onie sodr`ani vo Evropskatakonvencija za ~ovekovite prava i osnovni slobodi i Evropskata konvencija zaprevencija od tortura.
Spored {vajcarskiot pratenik Marti, pra{aweto e otvoreno vrz osnova na napisitevo me|unarodniot pe~at vo koj se izneseni obvinuvawata protiv CIA deka go {irisistemot na tajni zatvori od tipot na "Gvantanamo" vo zemjite na Centralna i Isto~naEvropa, kako {to se Polska i Romanija. Vo negoviot izve{taj se spomnuva lista od 31
1Integralniot tekst na izjavata e daden vo prilog na Izve{tajot
149
avionski let upotreben od strana na CIA za transport na zatvorenici vo "borbataprotiv terorizmot", pri {to se spomnuvaat aerodromite vo [panija, Kipar, Albanija,Velika Britanija, [vedska i [vajcarija. Vo Italija i Germanija se vr{eni vonpravnisoslu{uvawa i transport na zatvorenici vo Gvantanamo, Avganistan i drugizatvoreni~ki centri. Vo toj kontekst spomenat e i slu~ajot na germanskiot dr`avjaninod libansko poteklo Kaled Ali-Masri koj po gre{ka bil uapsen vo Makedonija itransportiran i dr`an vo zatvor vo Kabul. Uka`ano e i na indikaciite za postoewena tajni, nelegalni zatvoreni~ki centri na teritorijata na Ruskata Federacija.Izrazena e celosna nesoglasnot borbata protiv terorizmot da se vodi so primena nateroristi~ki metodi i kr{ewe na soodvetnite konvencii na SE.
Na sednicata na Postojaniot komitet se prifateni predlozite na Komisijata zapravni pra{awa i ~ovekovi prava {vajcarskiot pratenik Marti da gi istra`irelevantnite podatoci i za taa cel, dokolku smeta deka e potrebno, da gi posetiPolska i Romanija, a generalniot sekretar na SE e povikan da upati pra{alnik do 45zemji ~lenki na SE koi ja ratifikuvale EK^POS.
4. Vo svoeto izlagawe na sednicata na Postojaniot komitet generalniot sekretarna SE Teri Dejvis informira{e deka otvoril formalna istraga2 vo vrska soizvestuvawata deka osomni~enite teroristi se zatvoraat vo tajni zatvori ilitransportiraat od zemjite ~lenki, so mo`no involvirawe na stranski izvestitelniagencii. Vakva procedura e primenuvana samo koga se vo pra{awe isklu~itelnoseriozni naru{uvawa na Evropskata konvencija za ~ovekovi prava i osnovni slobodi iod nejzinoto vleguvawe vo sila 1953 godina, toa sega se pravi po osmi pat. Sporedodredbite na ~lenot 52 na EK^POS do 45 zemji ~lenki {to ja ratifikuvale e upatenpismen pra{alnik na koj treba da bide odgovoreno vo rok od tri meseca - do 21fevruari 2006 godina.
5. Postojaniot komitet go usvoi predlogot na Biroto na PS na SE Predlog -preporakata za vremenoto ime na Republika Makedonija vo Sovetot na Evropapodnesena od Elonora Petrova-Mitevska i drugi pratenici (Doc.10538) da bideupatena za konsultacija i natamo{no razgleduvawe od strana na Komisijata zapoliti~ki pra{awa. Pritoa e informirano deka na sednicite na Biroto od 6 juni i 7oktomvri ova pra{awe bilo odlo`eno zaradi usvojuvawe na Ive{tajot za razvoj napoliti~kata situacija vo Makedonija (juni) i zaradi dobivawe informacii od stranana {efovite na makedonskata i gr~kata delegacija za pregovorite vo Obediniteitenacii (oktomvri). Predlogot e prifaten bez diskusija i se o~ekuva da biderazgleduvan na dekemvriskata sesija na Politi~kata komisija vo Pariz.
6. Prifaten e predlogot na Biroto dvete predlog rezolucii za nacionalnitemalcinstva vo Srbija, za zagri`uva~kata situacija vo pokrainata Vojvodina(Dok.10715) i za povredite na ~ovekovite prava na romanskoto etni~ko malcinstvo voSrbija (Dok. 10726) da se zemat predvid pri podgotovkata na izve{tajot za Srbija iCrna Gora na Monitoring komisijata. Me|utoa, pritoa nema da bidat razgleduvani samoobvrskite i zalo`bite prezemeni pri priemot, tuku i pra{aweto na polo`bata namalcinstvata, zaradi {to e pobarano izve{tajot da bide prosleden i so mislewa nakomisiite za pravni i politi~ki pra{awa.
7. Vo vrska so predlog - rezoluciite za slobodata na religiskite i drugi ~ovekovprava na nemuslimanskite malcinstva vo Turcija (Dok.10714) i za povredi napravata na turskoto nacionalno malcinstvo vo Zapadna Trakija, Grcija (Dok.10715) odlu~eno e da se konsultira Komisijata za pravni pra{awa i ~ovekovi prava zamo`nosta ovie pra{awa da bidat razgleduvani kako edinstven izve{taj. Treba da senapomene deka turskata, a osobeno gr~kata delegacija bea zasileni i so logisti~katapoddr{ka od nivnite ambasadi vo Bukure{t i nadle`nite resori na nivniteministerstva od Atina i Ankara. Za odbele`uvawe e deka na sednicata be{edistribuiran, bez oznaki na PS na SE, Izve{tajot za fakt fajding posetta na~lenovite na Biroto Elza Papadimitriu i Murat Mer~an, koi se i {efovi na nivnitedelegacii na ostrovite Imvros i Tendos ( vo blizina na Istanbul) naseleni sopripadnicite na gr~koto malcinstvo.
2 Oficijalna izjava na generalniot sekretar Teri Dejvis vo prilog na Izve{tajot
150
Vo Izve{tajot, vo vid na zapisnik, se iznesuvaat vpe~atocite za posetata naspomenatite ostrovi na koi vo ruinirana sostojba se nao|aat pove}e stotini crkvi idrugi kulturno-istoriski spomenici. Informirano e i za ostvarenite sredbi sopripadnicite na gr~koto malcinstvo koi se `alat na nepravilnostite vo vrska soostvaruvaweto na pravoto na sopstvenosta i na za~uvuvaweto na svojot identitet.Posebno se zabele`uva deka so noviot turski zakon za katastar, posle mart 2006godina, postoi opasnost sopstvenosta na imotite na pripadnicite na gr~kotomalcinstvo da bide registrirana kako dr`avno zemji{te, osobeno koga stanuva zbor zaiselenicite od Turcija. Istovremeno se poso~uvaat i slu~aite na nedoslednosta voprimenata na zakonot za za{tita na kulturnosto nasledstvo vo odnos na gr~kitespomenici na kulturata. Vo vrska so ovie pra{awa se informira za podgotvenosta nag. Mer~an da prezeme legislativna inicijativa za razre{uvawe na ovie pra{awasoglasno so EK^POS.
Stanuva zbor za prva zaedni~ka aktivnost na parlamentarna osnova me|u dvetezemji vo oblasta na za{tita na ~ovekovite prava koja e pozdravena na sednicata naPostojaniot komitet. Prepora~ano e da se prodol`i so nastojuvaweto za iznao|awe nazaemno prifatlivi re{enija vo ~ustvitelenata sfera na za{titata na ~ovekoviprava. Pritoa treba da se ima predvid deka Grcija i Turcija spa|aat vo redot na malbroj na zemji ~lenki na SE koi se u{te ne ja potpi{ale, odnosno ratifikuvaleEvropskata konvencija za za{tita na malcinskite prava, poradi {to se kritikuvanivo pove}e priliki.
8. Prestojot vo Bukure{t be{e iskoristen i za predavawe na pokanata3 na {efot naDelegacijata Igor Ivanovski upateno do pretsedatelot na Komisijata za ednakvimo`nosti na `enite i ma`ite romanskiot pratenik Minedora Kliveti za odr`uvawena sednica vo Republika Makedonija vo prvata polovina na 2006 godina.Predlo`eno e sednicata da ima dva dela: prviot posveten na tekovnata rabota naKomisijata i vtoriot kako islu{uvawe ili rabotilnica na tema "Zakonodavstvoto vozemjite ~lenki na SE od oblasta na promoviraweto na ednakvosta na polovite".Pokanata e primena so zadovolstvo, a za da moe`e da vleze vo predlog-kalendarot zaidnata godina za nea }e se odlu~uva ve}e na pretstojnata dekemvriska sednicata naKomisijata vo Pariz.
9. Na sednicata se razgleduvani i usvoeni i izve{taite za nabquduvawe naizborite vo Azerbejxan, otstranuvawe na poslednite delovi na `eleznata zavesa voEvropa, evropskite vodni pati{ta so fokus na proektot Dunav-Odra-Elba,aktivnostite na Visokiot komesar na Obedinetite nacii za begalci, privatnotomenaxirawe so kulturnata sopstvenost, regrupirawe na zemjodelstvoto i {umarstvotovo Centralna i Isto~na Evropa, mehanizmite za obezbeduvawe na `enskataparticipacija vo procesot na odlu~uvawe i transparentnosta na rabotata naKomitetot na ministrite.
* * * * *
Na sednicata na Postojaniot komitet vo Bukure{t na dneven red bea pove}epra{awa koi na direkten ili indirekten na~in bea od osoben interes za Delegacijatana Sobranieto na Republika Makedonija. Pred se tuka stanuva zbor za kone~notostavawe vo procedura na predlog - preporakata so koja od brojni avtoritetni irespektabilni ~lenovi na PS na SE se bara da bide bri{an prefiksot predustavnoto ime na Republika Makedonija, pri negovata upotreba vo site priliki vo SE.So ova i formalno zapo~nuva razgleduvawe na ovoj "problem vo semejstvoto" kojspored predlog-preporakata e nesoglasen so temelnite principi i vrednosti nasamata organizacija. Vo odnos na centralnoto razgleduvano pra{awe nehumaniot i neadekvatentretman na licata obvineti za terorizam i nivnot transport i dr`awe vo tajninelegalni zatvori izrazena e zagri`enost poradi suzbivaweto na terorizmot sometodi so koi se povreduvaat temelnite konvencii i principi na SE. Vo taa smisla seo~ekuva navremen odgovor na pra{alnikot upaten od strana na generalniot sekretar
3 Pokanata za sedincata e dadena vo prilog na Izve{atajot
151
na SE, pri {to treba da se ima predvid deka iako na marginalen na~in sepak iRepublika Makedonija be{e edna od spomenatite dr`avi. Pokanata za odr`uvawe na sednicata na Komisijata za ednakvi mo`nosti nama`ite i `enite e predadena na pretsedatelot na Komisijata romanskata prateni~kaMinodora Kliveti i od nejzina strana e uka`ano deka }e se zalo`i taa da bideprifatena i vklu~ena vo predlog-kalendarot za idnata godina. Vnimanie zaslu`uva i odnesuvaweto na gr~kata delegacija vo PS na SE voodnos na pra{aweto za za{titata na nacionalnite malcinstva. Grcija spa|a me|u oniezemji ~lenki na SE koi se pod zasilena opservacija zaradi (ne)po~ituvaweto na~ovekovite prava, vklu~uvaj}i gi i malcinskite i pritisok za pristapuvawe konsoodvetnite konvencii na SE. Istovremeno i taa sama nastojuva da gi polzuvapridobivkite na SE na planot na za{titata na gr~koto malcinstvo (ovoj pat voTurcija, a vo nekoi drugi priliki i vo Albanija). Gotovnosta na Grcija i Turcija dasorabotuvaat vo ova slo`eno pra{awe, koe sodr`i bilateralni i multilateralnidimenzii, a osobeno aktivnata uloga na dvata ~lena na Biroto, koi se {efovi nanivnite nacionalni delegacii, be{e posebno pozdravena. Prisustvoto na sednicata na Postojaniot komitet vo Bukure{t ja potvrduvapotrebata kontinuirano da se sledat aktivnostite, tendenciite i procesite vo koi einvolvirana i Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija. Na toj na~inu{te koga se vr{i koncepirawe i operacionalizacija na pra{awata koi se od na{neposreden interes mo`e da bide izgraduvan aktiven odnos pri nivnoto razgleduvawevo PS na SE, negovite komisii i drugi rabotni tela.
152
PRILOG 1
Soop{tenie na Postojaniot komitet za odbele`uvawe naMe|unarodniot den za eliminacija na nasilstvoto protiv `enite
Bukure{t, 25 noemvri 2005
Iljadnici `eni vo Evropa sekojdnevno se soo~uvaat so fizi~ko, seksualno ipsihi~ko nasilstvo. Sekoj den edna od pet `eni na na{iot kontinent e `rtva nadoma{no nasilstvo. Ovoj problem e prisuten vo site zemji ~lenki na Sovetot naEvropa i gi opfa}a site socio-profesionalni kategorii. Premnogu `rtvi stradaat bezdrugite da znaat za toa i premnogu krivi~ni dela ostanuvaat nekazneti.
Denes, na ovoj Me|unaroden den za eliminacija na nasilstvoto vrz `enite,Sobranieto ja osuduva ovaa mnogu ~esta forma na nasilstvo vrz `enite vo Evropa vonivnite domovi. Stepenot i ra{irenost na doma{noto zlostavuvawe vo Evropa, {topretstavuva serizono kr{ewe na ~ovekovite prava, bara izmeni na zakonite iodnesuvaweto.
Parlamentarnoto sobranie odlu~i da i dade sesrdna poddr{ka napanevropskata kampawa za borba protiv nasilstvoto vrz `enite, vklu~uvaj}i go idoma{noto nasilstvo, koja Sovetot na Evropa }e ja sprovede vo tekot na 2006-2007godina. Sobranieto }e se obide da gi alarmira nacionalnite parlamenti na 46-tezemji ~lenki i javnosta voop{to za potrebata od prezemawe aktivnosti za spre~uvawei kaznuvawe na doma{noto nasilstvo i za ozbebeduvawe na pogolema pomo{ za`rtvite. Sobranieto planira da raboti zaedno so lokalnite vlasti i nevladiniteorganizacii za da se osiguri uspe{na kampawa.
PRILOG 2
153
Izve{tai za nelegalen pritvor i tajni letovi vo zemjite ~lenki naSovetot na Evropa - Generalniot sekretar ja aktivira procedurata
spored ~lenot 52 na Evropskata konvencija za ~ovekovi prava
Strazbur, 23 noemvri 2005.
Teri Dejvis, generalniot sekretar na Sovetot na Evropa deneska goinformira{e Komitetot na ministri na ovaa organizacija za negovata odluka daotvori oficijalna istraga za neodamne{nite izve{tai koi sugeriraat deka licaosomni~eni za terorizam bile tajno dr`ani vo pritvor ili transportirani prekupove}e zemji ~lenki na Sovetot na Evropa so mo`no vklu~uvawe na stranski agencii.
"So ogled na mnogu serioznata priroda na ovie izve{tai, odgovorot na Evropatreba da odi podaleku od politi~ki izjavi i istragi. Poradi toa odlu~iv da giupotrebam moite pravni ovlastuvawa spored ~lenot 52 na Evropskata konvencija za~ovekovi prava i formalno da pobaram informacii od site 45 vladi na zemjitepotpisni~ki na Konvencijata4. Ova e osmi pat kako se koristi ovaa procedura otkakoKonvencijata vleze vo sila vo 1953 godina. Mojata cel e da se otkrie {to, dokolkune{to, se slu~ilo, kako se slu~ilo i koj bil vklu~en. Toa treba da ni ovozmo`i dadoznaeme ne{to pove}e za na~inite na koi vladite go osiguruvaat po~ituvaweto naKonvencijata vo kontekst na borbata protiv terorizmot i, dokolku e potrebno, da sepredlo`at natamo{ni merki za spre~uvawe na idni naru{uvawa."
Vo pismoto upateno na 21 noemvri 2005 godina od vladite se bara da obezbedat,do 21 fevruari 2006 godina, objasnuvawe za na~inot na koj nivnite doma{ni zakoni jaosiguruvaat efektivnata implementacija na Konvencijata vo pogled na slednivekonkretni pra{awa:* na~inot na koj doma{nite zakonodavsta osiguruvaat deka dejstvuvaweto nafunkcioneri na stranski agencii vo ramki na nivna jurisdikcija se predmet naadekvatni kontroli;* na~inot na koj nivnite doma{ni zakonodavstva osiguruvaat deka postojat adekvatnimerki da se spre~i nelegalno li{uvawe od sloboda na nekoe lice vo ramki na nivnajurisdikcija, bez ogled dali ova li{uvawe od sloboda e povrzano so nekoja aktivnostili se raboti za nedejstvuvaweto za koe direktno e vinovna dr`avata potpisnik ilidali taa dr`ava im pomagala na agenti od druga dr`ava {to rezultiralo so vakvoli{uvawe od sloboda, vklu~uvaj}i i pomo{ vo transportirawe so avion ili na drugna~in na lica li{eni od sloboda na vakov na~in;*na~inot na koj nivnite doma{i zakonodavstva obezbeduvaat adekvatna reakcija nakakvi bilo nepo~ituvawa na pravata na licata od Konvencijata vo ramkite na nivnajuridikcija, osobeno vo kontekst na li{uvawe od sloboda, kako rezultat naodnesuvawe na funkcioneri na stranski agencii. Osobeno, objasnuvawe za mo`nosta zaprezemawe na efektivni istra`ni dejstva koi se brzi, nezavisni i sposobni dadovedat do identifikacija i sankcionirawe na licata odgovorni za nelegalni akti,vklu~uvaj}i i na lica odgovorni za pomo{ vo vr{eweto na vakvi akti i isplata naadekvatna kompenzacija na `rtvite.
Vo kontekst na ovie objasnuvawa se bara objasnuvawe dali vo periodot od 1januari 2002 godina do denes nekoj javen funkcioner ili drugo lice koe dejstvuva vooficijalno svojstvo bile vklu~eni na bilo koj na~in - so aktivnosti ili sonedejstvuvawe - vo nelegalno li{uvawe od sloboda na bilo koe lice ili votransportirawe na lice dodeka toa e li{eno od sloboda, vklu~uvaj}i i slu~ai kogali{uvaweto od sloboda se slu~ilo od strana na ili po nagovor na nekoja stranskaagencija. Treba da se dadat informacii i dali e vo tek ili ve}e zavr{ila nekojaoficijalna istraga.
4 Monako, kako 46-ta zemja ~lenka na Sovetot na Evropa se u{te ne ja ratifikuvala Evropskatakonvencija za ~ovekovi prava, no se o~ekuva toa da go stori naskoro.
154
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonijavo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa
INFORMACIJA
za u~estvoto na sednicite na Komisijata za delovnik i imuniteti,na Komisijata za politi~ki pra{awa i na Komisijata za socijalni, zdravstveni isemejni pra{awa na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, odr`ani na
12, 14 i 16 dekemvri 2005 godinavo Pariz, Republika Francija
Skopje, dekemvri 2005 godina
155
156
Komisiite za delovnik i imuniteti, za politi~ki pra{awa i za socijalni,zdravstveni i semejni pra{awa na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot naEvropa (PS na SE), odr`aa redovni sednici na 12, 14 i 16 dekemvri 2005 godina voPariz, Republika Francija.
Na sednicata na Komisijata za delovnik i imuniteti na PS na SE, {to seodr`a na 16 dekemvri 2005 godina vo Nacionalnoto sobranie na FrancuskataRepublika, na pokana od g. Andreas Gros, pretsedatel na Komisijata, u~estvuva{eg. Boris Kondarko, pretsedatel na Komisijata za delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa na Sobranieto na Republika Makedonija.
Na sednicite na komisiite za politi~ki pra{awa i za socijalni, zdravstvenii semejni pra{awa na PS na SE, odr`ani na 14 i 16 dekemvri 2005 godina vokancelarijata na Sovetot na Evropa vo Pariz, u~estvuva{e g. Andrej @ernovski,zamenik ~len na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo PS naSE, zamenik ~len na Komisijata za politi~ki pra{awa i ~len na Komisijata zasocijalni, zdravstveni i semejni pra{awa na PS na SE.
Na sednicite na komisiite, pratenicite gi pridru`uva{e g-|a BiljanaOgnenovska, sovetnik za multilateralna sorabotka vo Sobranieto na RepublikaMakedonija.
* * * * *
So sednicata na Komisijata za delovnik i imuniteti na Parlamentarnotosobranie na Sovetot na Evropa, odr`ana na 12 dekemvri 2005 godina, pretsedava{epretsedatelot na Komisijata g. Andreas Gros, pratenik od [vajcarija. Na po~etokot odsednicata pretsedatelot g. Gros go pozdravi u~estvoto na g. Boris Kondarko,pretsedatel na Komisijata za delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa naSobranieto na Republika Makedonija na ovaa sednica. Komisijata za delovnik i imuniteti na PS na SE go usvoi zapisnikot odsednicata, odr`ana na 4 i 5 oktomvri vo Strazbur, Francija. Komisijata rasprava{e i go usvoi Predlogot na rezolucijata po izve{tajot"Vnesuvawe vo delovnikot na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa nanovo pravilo za sorabotkata so Evropskiot parlament", podnesen od g. Erol Aslan^ebe~i od Turcija. Komisijata, isto taka odlu~i ovoj izve{taj da go prezentira nasednicata na Postojaniot komitet na PS na SE, {to }e se odr`i na 17 mart 2006 godinavo Pariz. So ovoj predlog na rezolucija se predlaga vo Delovnikot na Parlamentarnotosobranie na Sovetot na Evropa da se vmetne novo pravilo, po ~lenot 61 odDelovnikot, koe se odnesuva na sorabotkata so Evropskiot parlament. Komisijata diskutira{e i po izve{tajot "Istitucionalnata ramnote`a voSovetot na Evropa". Vo vrska so ovoj izve{taj, na ~lenovite na Komisijata im seobrati generalniot sekretar na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropag. Bruno Haler. Komisijata odlu~i za nov izvestitel za ovoj izve{taj da go nazna~ig. Peter [ider, pratenik od Avstrija i porane{en pretsedatel na Parlamentarnotosobranie na Sovetot na Evropa. Gospodinot [ider }e go zameni porane{niotizvestitel g. Holovati od Ukraina, koj vo me|uvreme bil izbran za minister za pravdavo Vladata na Ukraina.
^lenovite na Komisijata odlu~ija vo izve{tajot "Istitucionalnata ramnote`avo Sovetot na Evropa" da go integriraat i izve{tajot "Transparentnosta na rabotatana Komitetot na ministri" na izvestitelot g. Jonas ^ekuolis od Litvanija. Komisijatago zadol`i g. [ider da podgotvi a`uriran izve{taj i istiot da go prezentira nasledniot sostanok na Komisijata.
Izvestitelot g-|a Ana Katarina Mendoza od Portugalija go prezentira{ememorandumot "Inkorporirawe na principite na ednakvost vo vnatre{nata rabota imehanizmite za odlu~uvawe na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa". Porazmenata na mislewa, be{e odlu~eno na slednata sednica na Komisijataizvestitelot da podnese revidiran memorandum, vo koj }e bidat vlku~enizabele{kite od diskusiite. Istovremeno, ~lenovite na Komisijata ja nazna~ija g-|a
157
Mendoza za izvestitel za misleweto "Mehanizmi za promovirawe na rodovataednakvost vo praktikata i u~estvoto na `enite vo procesot na odlu~uvawe".Komisijata diskutira{e i po revidiraniot izve{taj "Tolkuvawe na ~lenot 15 odOp{tiot dogovor za privilegii i imuniteti na Sovetot na Evropa", podnesen od g.Erik Jurgens od Holandija. ^lenovite go usvoija Predlogot na rezolucijata po ovojizve{taj, po {to be{e odlu~eno izve{tajot da bide dostaven za razgleduvawe nasednicata na Postojaniot komitet, {to }e se odr`i na 17 mart 2005 godina vo Pariz.
Na sednicata be{e odobren memorandumot "Procedurata za donesuvawe naodluki od strana na komisiite, koi se odnesuvaat na kandidatite za izborite {to giorganizira sobranieto", podnesen od pretsedatelot na Komisijata, g. Gros. Ovojmemoramdum }e bide upaten za razgleduvawe do Biroto na Sobranieto. Komisijata zadelovnik i imuniteti ja izrazi svojata podgotvenost da podgotvi izve{taj zaeventualnata izmena na Delovnikot na Parlamentarnoto sobranie, dokolku Biroto toago pobara.Vo dnevniot red na sednicata bea vklu~eni i to~kite "Obvrskata za novite ~lenovi naSobranieto da dadat ili potpi{at sve~ena deklaracija, so koja se obrzuvaat dapristapat kon celite i osnovnite principi na Sovetot na Evropa" i "Proceduralnitepravila za pravata i obrvskite na opozicijata vo demokraktskite parlamenti". Soogled na toa deka izvestitelot g. Karim van Overmier od Belgija ne be{e prisuten nasednicata, be{e odlu~eno ovie izve{tai i predlozite na rezoluciite da bidatrazgledani na slednata sednica na Komisijata.
Komisijata odlu~i svojata sledna sednica da ja odr`i vo ramkite na prviot delod redovnata Godi{na sednica na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa,{to }e se odr`i vo periodot od 23 do 27 januari 2006 godina.
Sednicata na Komisijata za politi~ki pra{awa se odr`a na 14 dekemvri2005 godina vo Pariz, a so nea pretsedava{e pretsedatelot na Komisijata g.Abdulkadir Ate{, pratenik od Turcija. Komisijata gi usvoi zapisnicite od sednicite,odr`ani na 3, 4 i 6 oktomvri 2005 godina, vo ramkite na ~etvrtiot del na redovnataGodi{na sednica na PS na SE, kako i sednicata odr`ana na 24 oktomvri 2005 godinavo Otava, Kanada. Pretsedatelot g. Ate{ gi informira{e ~lenovite na Komisijata zaodlukite doneseni na sednicite na Biroto na Sobranieto, odr`ani na 25 noemvri i 12dekemvri 2005 godina, kako i za rezultatite od 115 sesija na Komitetot na ministrite,odnosno za zaklu~ocite na Portugalskoto pretsedatelstvo i prioritetite naRomanskoto pretsedatelstvo so Sovetot na Evropa.
Najgolemo vnimanie na sednicata predizvika izve{tajot "Potrebata zame|unarodna osuda na zlodelata na komunisti~kite re`imi", podnesen od g. GoranLindblad, pratenik od [vedska. Pretsedatelot na Komisijata go prezentira{epismoto upateno do pretsedatelot na PS na SE, g. Rene Van der Linden, potpi{ano od65 komunisti~ki, rabotni~ki i levi~arski partii od Evropa, Azija, Afrika i LatinskaAmerika (me|u koi i Komunisti~kata partija na Makedonija), vo koe se bara da seprestane so politi~kata provokacija i da se povle~e ovoj izve{taj.
Na diskusijata po izve{tajot, kako i po Predlogot na rezolucijata i Predlogotna preporkata be{e posveten celiot pretpladneven del od sednicata. Po op{irnatadiskusija, koja be{e sledena od mediumite i vo koja bea izneseni mnogusprotivstaveni mislewa, ~lenovite na Komisijata odlu~ija da go odobrat izve{tajotso izmenet naslov: "Potrebata za me|unarodna osuda na zlodelata na totalitarnitekomunisti~ki re`imi"5. Otkako bea izglasani golem broj na amandmani, Komisijata giusvoi Predlogot na rezolucijata i Predlogot na preporakata po ovoj izve{taj.
Opse`na diskusija se vode{e i po izve{tajot "Osuda na veli~eweto iopravduvaweto na nacizmot", podnesen od g. Mihail Margelov od Rusija. Komisijataodlu~i da go izmeni naslovot na izve{tajot vo "Borba protiv voskresnuvaweto nanacisti~kata ideologija", po {to be{e usvoen izve{tajot i Predlogot na rezolucijataso amandamnite.
5 Originalniot naslov na izve{tajot be{e "Potrebata za me|unarodna osuda na zlodelata nakomunizmot". Po diskusijata na sednicata, odr`ana na 12 septemvri 2005 godina naslovot be{eizmenet vo "Potrebata za me|unarodna osuda na zlodelata na komunisti~kite re`imi".
158
^lenovite na Komisijata go razgledaa i usvoija Predlogot na izve{tajot"Parlametarnata dimenzija na Obedinetite nacii", podnesen od g-|a Tana Zulieta,pratenik od Italija, kako i Predlogot na rezolucijata so amandmanite.
Vo vrska so predlogot na izve{tajot "Sostojbata vo Belorusija", podnesen od g.Azim Molazade od Azerbejxan, na ~lenovite na Komisijata im se obrati g. AndresHerkel, pratenik od Estonija i pretsedatel na Potkomisijata za Belorusija, kojinformira{e za negovoto u~estvo na sednicata na Biroto na Delegacijata za odnosi soBelorusija na Evropskiot parlament. Komisijata go razgleda Preliminarniot predlogna izve{tajot i odlu~i da go pokani g. Milinkevi~, edinstveniot opoziciski kandidatna pretsedatelskite izbori vo Belorusija, da se obrati pred ~lenovite na Komisijatana sednicata {to }e se odr`i vo ramkite na prviot del od redovnata Godi{na sesijana PS na SE, {to }e se odr`i vo januari 2005 godina.
Izvestitelot g. @oao Mota Amaral, pratenik od Prtugalija, go prezentira{ememorandumot "Podobruvawe na vidlivosta na Sovetot na Evropa", pri {toinformira{e za negovata poseta na Strazbur, realizirana na 16 i 17 noemvri 2005godina, po {to slede{e diskusija za memorandumot. Be{e odlu~eno da bide izgotvenizve{taj na ovaa tema, koj bi bil prezentiran pred Sobranieto na vtoriot del odGodi{nata sesija, {to }e se odr`i vo april 2006 godina.
Izvestitelot g. Matias Eorsi, pratenik od Ungarija go prezentira{ememorandumot "Sostojbata vo Kipar". Imaj}i go predvid otsustvoto na kiparskatadelegacija, ~lenovite odlu~ija ovoj memorandum da bide razgledan na slednatasednica na Komisijata.
Na sednicata se diskutira{e i za politi~kata sostojba vo ^e~enskataRepublika. Na ~lenovite na Komisijata im se obrati g. Konstantin Kosa~ev, pratenikod Rusija i potpretsedatel na ad hok komitetot za organizirawe na Trkalezna masa napoliti~kata sostojba vo ^e~enskata Republika vrz osnova na Rezolucijata 1402 (2004),koj informira{e za sednicata na ovoj ad hok komitet, {to se odr`ala na 13 dekemvri2005 godina vo Pariz.
Gospodinot Andrej Vieloviejski, pratenik od Polska informira{e zaotpo~nuvaweto na "Forumot za idninata na demokratijata", odnosno za prviotsostanok na Forumot, odr`an na 3 i 4 noemvri 2005 godina vo Var{ava, Polska.
Vo ramkite na to~kata za idnite aktivnosti se diskutira{e za pove}e pra{awaod nadle`nost na Komisijata. Be{e razgledan dokumentot za prioritetite naKomisijata za 2006 godina, podgotven od pretsedatelot na Komisijata, po {to be{eodlu~eno istiot da se dostavi do Biroto na Sobranieto.
Komisijata odlu~uva{e i za nazna~uvawe na izvestiteli za ~etiri izve{tai iedno mislewe. Za izvestiteli na izve{tajot "Tekovnata sostojba na Kosovo" beaprijaveni ~etvorica ~lenovi na Komisijata: g. Miko Elo od Finska, g. Zolt Nemet odUngarija, g-|a Elza Papadimitriu od Grcija i lordot Rasel Xonston od VelikaBritanija. Po povlekuvaweto na g. Elo i g. Nemet, slede{e diskusija vo vrska sonazna~uvaweto na eden od preostanatite kandidati za izvestitel. Vo raspravata sevklu~i i g. Andrej @ernovski, koj mu izrazi poddr{ka na lordot Rasel Xonston.Komisijata go nazna~i lordot Rasel Xonston od Velika Britanija za izvestitel naizve{tajot "Tekovnata sostojba na Kosovo".
Za izvestitel na izve{tajot "Evropskite muslimanski zaednici konfrontiraniso ekstremizam" be{e nazna~en senatorot Daniel Gule od Francija, koj be{eedinstven kandidat za izvestitel na ovoj izve{taj.Komisijata go odlo`i nazna~uvaweto na izvestiteli za izve{taite "Zacvrstuvawe nadijalogot me|u Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa i nacionalniteparlamenti" i "Mo`nostite za sorabotka me|u Sovetot na Evropa i Liban", a gonazna~i g. Peter [ider za izvestitel po misleweto "Navodnite tajni zatvori vozemjite ~lenki na Sovetot na Evropa".
Vo ramkite na ovaa to~ka se diskutira{e i za baraweto za preporaka"Vremenoto ime na Republika Makedonija vo Sovetot na Evropa", podnesen od g-|aEleonora Petrova-Mitevska i drugi, vo koe se prepora~uva da bide izostavenprefiksot pred ustavnoto ime na Republika Makedonija i takvoto ozna~uvawe da bideusvoeno i koristeno za site potrebi vo Sovetot na Evropa.
Pretsedatelot g. Abdulkadir Ate{, informira{e deka ~lenovite na Biroto naSobranieto ne uspeale da donesat odluka vo vrska so ova barawe na sostanokot
159
odr`an vo Bukure{t, po {to bilo odlu~eno predlogot da se prati za mislewe voKomisijata za politi~ki pra{awa. Istovremeno, toj uka`a deka g-|a ElzaPapadimutriu, pratenik od Grcija pismeno pobarala razgleduvaweto na ova pra{aweda bide odlo`eno, bidej}i taa ne e vo mo`nost da prisustvuva na sednicata.Istaknuvaj}i deka ova barawe e podneseno pred pove}e od {est meseca, g. Ate{ ocenideka e krajno vreme da se donese odluka za idninata na ovaa preporaka.
Gospodinot g. Jonas ^ekuolis, pratenik od Litvanija go poddr`a baraweto zapreporaka, istaknuvaj}i deka 27 ~lena na Parlamentarnoto sobranie go potpi{ale ovabarawe, a barem desettina od niv se prisutni na sednicata. Toj oceni deka treba dase prepora~a izgotvuvawe na izve{taj za ova pra{awe vo koj }e bide sodr`an iPredlogot na preporakata. Gospodinot @oao Mota Amaral od Portugalija oceni dekaParlamentarnoto sobranie treba da ja razgleda ovaa preporaka i istakna deka trebada se po~ituva pravoto na gra|anite da ja narekuvaat svojata zemja kako {to sakaat.Baraweto go poddr`a i g. Goran Limbald od [vedska.
Gospodininot Andrej @ernovski naglasi deka treba da se sogleda kakov estavot na ~lenovite na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa vo vrska soimeto na Republika Makedonija deset godini po priemot na zemjata vo Sovetot naEvropa.Toj istakna deka deset godini pretstavuvaat period na vreme koe go nadminuvavoobi~aenoto zna~ewe na zborot "vremeno" sodr`an vo Rezolucijata (95) 23 naKomitetot na ministrite na Sovetot na Evropa za referencata so koja se odbegnuvaupotrebata na ustavnoto ime na Republika Makedonija vo Sovetot na Evropa.Gospodinot @ernovski, isto taka podvle~e deka oznakata "jugoslovenska" denes ve}ene se upotrebuva za koj bilo entitet i deka e neopravdano natamo{noto nejzinove{ta~ko zadr`uvawe i nametnuvawe na koja bilo porane{na jugoslovenska republika.
Povikuvaj}i se na dokumentot od sednicata na Sovetot na ministri na Sovetotna Evropa, odr`ana na 6 dekemvri 2005 godina, vo koj se istaknuva deka RepublikaMakedonija vlegla vo zna~ajna faza od svojata evropska integracija, g. @ernovskioceni deka Komisijata treba da dade pozitivno mislewe za baraweto za preporaka.
Gospodinot Qubi{a Jova{evi} pobara razgleduvaweto na baraweto zapreporaka da se odlo`i za druga sednica, po {to se prejde na glasawe, vo koe samo dva~lena na Komisijata se izjasnija protiv.Komisijata za politi~ki pra{awa odlu~i da mu prepora~a na Biroto da go upatibaraweto do Komisijata, za izgotvuvawe na izve{taj za "Vremenoto ime na RepublikaMakedonija vo Sovetot na Evropa".
^lenovite na Komisijata ja razgledaa pokanata za odr`uvawe na sednica voTurcija vo 2006 godina i odlu~ija slednata sednica da bide odr`ana vo ramkite naprviot del od redovnata Godi{na sednica na Parlamentarnoto sobranie na Sovetotna Evropa, {to }e se odr`i vo januari 2006 godina vo Strazbur.
So sednicata na Komisijata za socijalni, zdravstveni i semejni pra{awana Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, {to se odr`a na 16 dekemvri2005 godina, pretsedava{e pretsedatelot na Komisijata g. Marsel Glesner, pratenikod Lukseburg.
Po usvojuvaweto na zapisnikot od sednicata na Komisijata odr`ana na 14 i 15noemvri 2005 godina vo Istanbul, ~lenovite na Komisijata preminaa na razgleduvawena izve{tajot "Priznavawe i nadzor na surogacijata, kako alternativa nasterilitetot", podnesen od izvestitelot g. Majk Henkok, pratenik od VelikaBritanija. Vo ramkite na dolgata i na momenti `estoka rasprava, golem broj napratenici, me|u koi i izvestitelot, go ocenija izve{tajot kako kontroverzen.Surogacijata e legalna samo vo tri zemji na Sovetot na Evropa (Grcija, Rusija i VelikaBritanija), nelegalna vo 12 zemji ~lenki na SE, a vo pove}eto zemji ova pra{awe ne epravno regulirano. Na Predlogot na rezolucijata bea podneseni nad 30 pismeniamandmani. Od strana na Germanskata delegacija be{e pobarano Parlamentarnotosobranie da ne go razgleduva ovoj izve{taj, {to vo diskusijata be{e poddr`ano odpove}e ~lenovi na Komisijata.
Po glasaweto, vo koe 19 ~lena go poddr`aa germanskiot predlog, a samo edenbe{e protiv, Komisijata go zadol`i pretsedatelot g. Glesner da pobara od Biroto naSobranieto to~kata "Priznavawe i nadzor na surogacijata kako alternativa nasterilitetot" da bide simnata od predlogot na dnevniot red na prviot del odredovnata Godi{na sednica na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, {to
160
}e se odr`i vo periodot od 23 do 27 januari 2006 godina. Istovremeno, Komisijataodlu~i da ne bara obnovuvawe na rokot na validnosta na ovoj izve{taj, koj istekuva na31 dekemvri 2005 godina.
Vo ramkite na diskusijata po preliminarniot predlog na izve{tajot"Siroma{tijata i borbata protiv korupcijata vo zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa",na ~lenovite na Komisijata im se obrati g-|a Ketrin Vulard, pretstavnik na"Transparency International", po {to slede{e razmena na mislewa na ovaa tema.Komisijata odlu~i ovaa to~ka povtorno da ja razgleda na svojata sledna sednica.
^lenovite na Komisijata go razgledaa dokumentot za prioritetite naKomisijata za 2006 godina, koj }e bide upaten do pretsedatelot na PS na SE.Na ~lenovite im se obrati i g. Andrea Rigoni, pratenik od Italija, koj informira{eza rezultatite od Konferencijata za paliativna nega, organizirana od Direktoratotna Sovetot na Evropa za socijalna kohezija i Ministerstvoto za zdravstvo na Srbija,na 20 i 21 oktomvri 2005 godina vo Belgrad.
Komisijata gi nazna~i slednive izvestiteli: g. Valter Rister, pratenik odGermanija, za izve{tajot "Predlog na rezolucija za socijalnata dimenzija na Evropa",g-|a Katrin Fotrie, pratenik od Monako za misleweto za "Predlog na preporaka zafeminizacijata i siroma{tijata" i g-|a Helena Bargolc, pratenik od [vedska zamisleweto za "Predlog na preporaka za implementacija na pravni i drugi alatkikorisni za borbata protiv nasilstvoto i drugite formi na eksploatacija izloupotreba na decata".
Be{e odlu~eno slednite sednici na Komisijata za socijalni, zdravstveni isemejni pra{awa da se odr`at vo ramkite na prviot i na vtoriot del od redovnataGodi{na sednica na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, {to }e seodr`at vo januari i vo april 2006 godina vo Strazbur, potoa na 15 mart vo Pariz i na18 i 19 maj vo Stokholm.
* * * * *
So u~estvoto na pratenicite od Sobranieto na Republika Makedonija, nasednicite na komisiite na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa sepotvrduva kontinuitet na sorabotkata so ova me|unarodno sobranie i interesot zanatamo{no aktivno participirawe vo evropskite organizacii i institucii.
Osobeno zna~ajno be{e u~estvoto na sednicata na Komisijata za politi~kipra{awa, kade {to se odlu~uva{e za idninata na baraweto za preporaka za"Vremenoto ime na Republika Makedonija vo Sovetot na Evropa". Pratenikot g. Andrej@ernovski dade aktiven pridones vo usvojuvaweto na pozitivnoto mislewe za ovabarawe od strana na Komisijata. Ova pra{awe povtorno }e bide razgleduvano odBiroto na Sobranieto, od koe se o~ekuva baraweto da go upati do soodvetnatakomisija za izgotvuvawe na izve{taj i predlog na preporaka.U~estvoto na g. Boris Kondarko, pretsedatel na Komisijata za delovni~ki i mandatno-imunitetni pra{awa na Sobranieto na Republika Makedonija na sednicata naKomisijata za delovnik i imuniteti na PS na SE be{e inicirano od pretsedatelot naSobranieto na Republika Makedonija, d-r Qup~o Jordanovski, vo funkcija napodgotovka na pretstojnoto donesuvawe i usvojuvawe na tekstot na noviot delovnik naSobranieto. Od osobeno zna~ewe za aktivnosta na Sobranieto vo prilagoduvaweto nazakonite na Republika Makedonija so pravoto na EU be{e to~kata za "Vnesuvawe vodelovnikot na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa na novo pravilo zasorabotkata so Evropskiot parlament", koja be{e razgleduvana na sednicata na ovaaKomisija.
161
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonijavo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija voParlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa na Prviot del na redovnata
sesija na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa za 2006 godina,odr`ana od 23 do 27 januari 2006 godina
vo Strazbur, Republika Francija
Skopje, fevruari 2006
162
163
Vo Strazbur, Francija od 23 do 27 januari 2006 godina be{e odr`an Prviotdel na redovnata sesija za 2006 godina na Parlamentarnoto sobranie na Sovetotna Evropa. Na sesijata u~estvuvaa: {efot na Delegacijata g. Igor Ivanovski,~lenot na Delegacijata g. Zoran Krstevski i zamenikot na ~lenot na Delegacijata g.Andrej @ernovski, vo pridru`ba na g. Nikola Todorovski, sekretar naDelegacijata i Marija Stefanova kosekretar na Delegacijata.
Vo tekot na sesijata svoe obra}awe imaa: pretsedatelot na Vladata naRepublika Bugarija Sergej Stani{ev, pretsedatelot na Romanija Trajan Basesku,pretsedatelot na Generalnoto sobranie na ON Jan Elijason, pretsedatelot naSenatot na Meksiko Enrike Xekson Ramirez, generalniot sekretar na Sovetot naEvropa g.Teri Dejvis i ministerot za nadvore{ni raboti na Romanija vo funkcijana pretsedava~ na Ministerskiot komitet na Sovetot na Evropa.
Na sednicata, po urgentna procedura se rasprava{e za navodnite tajnizatvori vo zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa, a temi na rasprava bea ipotrebata za me|unarodna osuda na zlostorstvata na totalitaristi~kitekomunisti~ki re`imi, konceptot na "nacijata", parlamentarnata dimezija naObedinetite nacii, preispituvawe na akreditacijata na Azerbejxan vo Sovetot naEvropa po parlamentarnite izbori i drugi pra{awa.
1. Januarskata sesija, kako {to e i voobi~aeno zapo~na so izbor na pretsedatel ipotpretsedateli na Parlamentarnoto sobranie i konstituiraweto na rabotnite tela.Holandskiot parlamentarec Rene Van der Linden be{e izbran po vtorpat za mandat odedna godina (so pravo da bide izbran u{te edna{ slednata godina).
[efot na na{ata Delegacija Igor Ivanovski be{e izbran za eden odpotpretsedateli na Parlamentarnoto sobranie {to se slu~uva za prv pat od kakoRepublika Makedonija stana polnopraven ~len na Sovetot na Evropa vo 1995 godina.∗
Pretsedatelot zaedno so potpretsedatelite, pretsedatelite na politi~kite grupi ina komisiite na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa go so~inuvaatBiroto - najva`noto izvr{no telo na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa.Vo funkcija na potpretsedatel g. Igor Ivanovski ve}e na 24 januari ja vode{esednicata za evropskiot pridones za podobruvawe na koristeweto na vodite, aizvestitel vo ime na Komisijata za ekologija, zemjodelstvo i lokalni i regionalnipra{awa be{e gr~kiot pratenik Elza Dimitriu (Evropski narodni partii).Pri konstituiraweto na komisiite g-|a Ganka Samoilova Cvetanovska be{e povtornoizbrana za vtor pretsedatel na Komisijata za delovnik i imunitet.
2. Po urgentna postapka be{e razgleduvano pra{aweto za navodnite tajnizatvori vo zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa koe so negovata najava predizvikaogromen interes kaj stranskite mediumi {to se prenese i kaj nas. Na sednicata za ovapra{awe se vode{e preliminarna debata vrz osnova na Informativniot memorandum2
na izvestitelot g. Dik Marti ([vajcarija LDR). Na prestojnata aprilska sesija naParlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, po dopolnuvawata od strana nanacionalnite delegacii, se o~ekuva da bide podnesen izve{taj za ova pra{awe sopredlog na rezolucija, odnosno preporaka, koi }e bidat predmet na rasprava iusvojuvawe.
Istovremeno od strana na generalniot sekretar na Sovetot na Evropa g. TeriDejvis e upateno barawe do vladite na zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa da dadatinformacii za ova pra{awe najdocna do 21 fevruari 2006 godina, imaj}i predviddeka stanuva zbor za navodno seriozna povreda na Evropskata konvencija za~ovekovite prava.
1Spored pravilata 14. 2 i 3 od Delovnikot na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa20 potpretsedateli se biraat so mandat od edna godina vrz osnova na sistemot na rotirawe.Dokolku zemjata ne nominira pretstavnik, nejzinoto mesto ostanuva uprazneto, {to ovoj pat toase slu~i so Gruzija.2 AS/Jur (2006) 03 http://assembly.coe.int
164
Vo tekot na januarskata sesija na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot naEvropa vo Strazbur {efot na Delegacijata g. Igor Ivanovski ostvari sredba so g. DikMarti. So ogled deka vo nekoi diskusii na plenarnata sesija be{e spomnat i vojavnost poznatiot slu~aj El Masri, bea dadeni dopolnitelni objasnuvawa deka voMakedonija ne postojat kakvi bilo centri za nelegalno zatvorawe nitu aktivnostisvrzani so transport na lica vo sorabotka so stranski razuznava~ki slu`bi.Zamoleno e do dobivaweto na oficijalna informacija od nadle`nite vlasti vo rokotpredviden od Sovetot na Evropa da ne se davaat izjavi imaj}i predvid deka tie vojavnosta mo`at da predizvikaat dezinformacii i {pekulacii. Dik Marti kategori~noizjavi deka nitu vo negovoto izlagawe na plenarnata sednica nitu vo tekstot naInformativniot memorandum ne ja obvinil Republika Makedonija, kako ni koja bilodruga evropska dr`ava. Pritoa go spomna slu~ajot na kidnapiraweto na dvajcatateroristi od strana na stranska razuznava~ka slu`ba od eden aerodrom vo Italija,bez znaewe na intalijanskite vlasti.
Kako izvestitel na Komisijata za pravni pra{awa i ~ovekovi prava g. Martio~ekuva {to e mo`no poskoro da dobie pismen odgovor na pokrenatoto pra{awe i odstrana na Delegacijata vo ime na Sobranieto na Republika Makedonija.
3. Edna od centralnite temi be{e posvetena na potrebata za me|unarodnaosuda na zlodelata na totalitarnite komunisti~ki re`imi za {to Izve{taj odstrana na Politi~kata komisija podnese izvestitelot g. Goran Lindblad ([vedska,Grupa na evropski narodni partii).
Spored Izve{tajot totalitarnite komunisti~ki re`imi koi vladeeja voCentralna i Isto~na Evropa vo minatiot vek i koi se sé u{te na vlast vo nekolkudr`avi vo svetot, se bez isklu~ok, karakteristi~ni po masivnoto kr{ewa na~ovekovite prava. Ovie krivi~ni dela vklu~uvaa ubistva, ekzekucii, zatvorawe vokoncentracioni kampovi, izgladnuvawe, deportacii, tortura, ropstvo i drugi formina masoven teror. Od strana na izvestitelot i Komisijata se osuduvaat ovie povredina ~ovekovite prava i se povikuvaat dr`avite ~lenki, koi sé u{te toa ne go storile,da ja preispitaat istorijata na komunizmot i nivnata sopstvena istorija i jasno da sedistanciraat od izvr{enite zlodela na totalitaristi~kite komunisti~ki re`imi,dodeka na `rtvite treba da im bide dadeno razbirawe i satisfakcija za stradawata.
Raspravata predizvika kontroverzii i sprotistavuvawa me|u pratenicitepretstavnici na levite i desnite partii vo Parlamentarnoto sobranie, a predpalatata na Sovetot na Evropa bea odr`ani i demonstracii, predvodeni odprotivnicite na vlasta na KP Kina. Pretstavnicite na levite partii vo odnos napredlo`enite dokumenti iznesoa niza zabele{ki i barawe dokumentite da bidatvrateni i doraboteni so ogled deka stavaat znak na ednakvost me|u zlostorstvata nakomunizmot i nacizmot, zanemaruvaj}i gi pritoa `rtvite na komunistite vo borbataprotiv fa{izmot, a vo sebe nosat i opasnost od vozobnovuvawe na "neomakartizmot"vo odnos na pripadnost kon komunisti~kite partii. Od druga strana, pak pripadnicitena desnite partii uka`uvaa deka Evropa ne mo`e da odi ponatamu ako ne zazeme jasenstav sprema zlostorstvata vo minato kako biten preduslov za vistinska demokratija.
Po pove}e ~asovna rasprava i glasawe, predlo`enata Rezolucija3 be{e usvoena,so prosto mnozinstvo, no ne i predlogot na Preporakata. Predlogot na preporakata sokoja od dr`avite ~lenki e barano da bidat prezemeni merki za na~inot na koj bi biloizvr{eno preispituvawe na komunisti~koto minato ne be{e usvoena poradi toa {to nego dobi propi{anoto dvotretinsko mnozinstvo neophodno za ovoj vid dokument.
Imaj}i gi predvid statutarnite i delovni~ki odredbi na Parlamentarnotosobranie na Sovetot na Evropa spored koi vo diskusiite i glasaweto na plenarnitesednici i vo komisiite, pratenicite gi zastapuvaat partiskite i li~nite stavovi, voovaa kontroverzna rasprava pratenicite od na{ata Delegacija u~estvuvaa soglasno sopluralniot partiski sostav na Delegacijata.Zaradi zna~eweto na ova pra{awe usvoenata Rezolucija se prilo`uva na ovoj izve{tajso cel zapoznavawe na Sobranieto na Republika Makedonija i nadle`nite sobraniskii vladini tela.
3 Vo prolog e daden integralniot tekst na Rezolucijata.
165
4. Vo svoeto obra}awe pretsedatelot na Vladata na Republika Bugarija,g. Sergej Stani{ev, se zadr`a na aktivnata uloga na Bugarija vo procesot nademokratskite reformi i evropskata integracija na regionot na Zapaden Balkan, kakoi vo razvojot na dobrososedskite odnosi, sorabotkata i solidarnosta so zemjite voregionot. Vo toj kontekst uka`a na klu~noto zna~ewe na predizvikot na iznao|awe feri trajno re{enie na kosovskoto pra{awe, koe }e obezbedi politi~ka stabilnost,regionalna integracija i ekonomski prosperitet.
Bugarskiot premier g. Sergej Stani{ev go naglasi cvrstoto uveruvawe dekaEvropskiot sud za ~ovekovi prava, kako vistinska panevropska institucija, treba daima vitalna uloga vo razvojot na novata institucionalna arhitektura na Evropa.Pritoa, toj istakna deka Bugarija postojano gi poddr`uva site merki so cel da seza~uva i unapredi efikasnosta na sudot.
Kako naglasena karakteristika na sovremena Bugarija toj uka`a na uspe{niotmodel na me|ueti~kite odnosi koj e cvrsto vtemelen vo Bugarija. Ovoj model se zasnovana principite na dobrovolno integrirawe na malcinstvata vo civilnoto op{testvo ina za{tita na etni~kiot, verskiot i lingvisti~kiot identitet na licata pripadnicina malcinstvata.
Vo vremeto rezervirano za pra{awa do g. Sergej Stani{ev, g. Andrej @ernovskiupati pra{awe dali vo vrska so Koridorot 8 koj e vraten na listata na prioritetnikoridori na EU, Republika Bugarija - kako zemja koja se priklu~uva kon EU i RepublikaMakedonija - kako zemja kandidat, mo`at zaedni~ki da nastapat pred evropskitepartneri za ovoj va`en proekt. Gospodinot Stani{ev se soglasi so vakvata potreba nakoja treba da se pristapi so seta serioznost i re~e deka politi~kite lideri nazemjite opfateni so Koridorot ~esto razgovaraat za ova pra{awa, no ne e napravenodovolno za privlekuvawe na me|unarodnite finansiski institucii, mo`ni donatori idrugi zainteresirani strani. Od nivna strana tie rabotat na implementacija na siteaspekti na Koridorot - `eleznicata, AMBO proektot, kako i eventualniot naftovodme|u Burgas i Valona. Op{to zemeno, spored nego, kolku pove}e ima transportnikoridori i naftovodi vo regionot i vo Evropa, tolku e pogolema i na{ata stabilnost.
Koristej}i ja mo`nosta za dopolnitelno pra{awe, dadena od pretsedatelot naParlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa Van der Linden, Andrej @ernovskiupati pra{awe dali Republika Bugarija kone~no }e ja prifati odlukata naEvropskiot sud za ~ovekovi prava za registrirawe na organizacijata na makedonskotomalcinstvo "Omo Ilinden". Vo odgovorot g. Stani{ev re~e deka Bugarija vo celost none i avtomatski, }e gi ispolni odlukite na Evropskiot sud, podvlekuvaj}i dekabugarskiot Ustav dava polno pravo za izjasnuvawe na nacionalniot identitet na sekojpoedinec, vkluvaj}i gi i ne{to pove}e od 5.000 poedinci koi se deklarirale deka seMakedonci5.
5. Na sednicata na Politi~kata komisija vrz osnova na sogalsnosta na Birotona Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa se razgleduva{e i pra{aweto nanazna~uvawe na izvestitel za pra{aweto na vremenoto ime na RepublikaMakedonija vo Sovetot na Evropa. [efot na Gr~kata delegacija g-|a ElzaPapadimitriu (Evropski narodni partii) insistira{e ova pra{awe da bide odlo`enoso ogled deka postoi pozitiven napredok vo odnosite na dvete zemji. Toa od strana napretsedatelot na Vladata g. Bu~kovski bilo prezentirano na posledniot sostanok naSobranieto na ZEU i vo komunikacija so nivniot pretsedatel na Vladata g.Karamanlis. Vo konsultaciite me|u dvete vladi i vo ON vo Wujork so posredstvo na g.Metju Nimic se bara zaemno prifatlivo re{enie. Pritoa, taa potencira{e dekaBiroto po raspravata za polti~kata situacija vo Republika Makedonija na sostanokotvo Lisabon vo letoto 2005 godina ne se baralo da se prezemaat natamo{ni ~ekori.
Pretsedatelot na Polti~kata komisija, turskiot pratenik g. Ate{, ostroreagira{e, objasnuvaj}i deka stanuva zbor za neto~na interpretacija na stavot naBiroto vo vrska so {to Politi~kata komisija na svojata prethodna sednicaraspravala i odlu~ila da se opredeli izvestitel. Zemaj}i zbor vo raspravata, {efotna Delegacijata Igor Ivanovski se zalo`i da bide sledena zapo~natata postapka za
5 Integralniot tekst na pra{aweto i odgovorot e daden vo prilog na Izve{tajot, sporedstanogramot od sednicata, odr`ana na 24 januari 2006 vo 15.00 ~asot - AS (2006) CR 3
166
rasprava za ova pra{awe bez dopolnitelni odlo`uvawa. Pritoa ja povtori gotovnostana Republika Makedonija na bilateralno nivo vo ramkite na ON da se prodol`idijalogot vo vrska so razlikite za upotrebata na ustavnoto ime na RepublikaMakedonija. No, naglasi deka vrz osnov na principite i zalo`bite na Sovetot naEvropa treba da se izbri{e prefiksot pred ustavnoto ime i pritoa gi povtoriargumentite od predlogot na Preporakata za vremenoto ime na Republika Makedonijavo Sovetot na Evropa, br 10538.
Predlogot da se prodol`i so postapkata be{e prifaten od golemo mnozinstvona prisutnite ~lenovi na Politi~kata komisija. Vo ovaa smisla se o~ekuvaprodol`uvawe na raspravata na prestojnite sostanoci vo tekot na ovaa godina.
6. Po parlamentarnite izbori odr`ani vo Azerbejxan, so ogled na kritikite zaseriozni prekr{uvawa na standardite na Sovetot na Evropa i na OBSE zasproveduvawe na izborite, se vode{e rasprava za prifa}awe na akreditacijata naAzerbejxan vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa. Raspravata za ovapra{awe e oceneta kako mo`nost da bide upaten jasen signal za potrebata zaza~uvuvawe na demokratskite standardi kako vo odnos na demokratijata i narodot naAzerbejxan, taka i za samiot Sovet na Evropa.
Na plenarnata sednica na Sobranieto e odlu~eno da se pobara od Biroto dabide nadgleduvano povtoruvaweto na izborite vo pove}e izborni edinici, zaka`aniza 13 maj 2006 godina i da i se nalo`i na Komisijata za monitoring da prodol`iodblisku da ja sledi sostojbata vo zemjata. Odlu~eno e na junskata sesija naParlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa povtorno da se rasparava zaakreditacijata i eventualnoto zamrznuvawe na statusot na Azerbejxan vo Sovetot naEvropa
7. Vo vreme koga Obedinetite nacii se soo~uvaat so te{kotiite zapostignuvawe na dogovor za reformi na Organizacijata, vo Parlamentarnoto sobraniena Sovetot na Evropa ne slu~ajno se razgleduva{e pra{aweto na parlamentarnatadimenzija vo aktivnostite na ON. Vo izve{tajot na italijanskiot pratenik g-|a Tawade Zilueta i vo usvoenata Rezolucija se istaknuva deka celiot sistem na Obedinetitenacii mora da bide transparenten i odgovoren pred op{testvoto i da im se dobli`ina lu|eto na koi treba da im slu`i. Kako prv ~ekor treba da bide zgolemenoto u~estvona parlamentarcite koi gi pretstavuvaat narodite vo svetot vo aktivnostite na ON.Toa podrazbira vospostavuvawe na parlamentarni komiteti so konsultativnafunkcija, za eden ili pove}e organi na Generalnoto sobranie. Dokolku toa se poka`ekako uspe{no, mo`no e da bide inspiracija za vospostavuvawe i na celosnoParlamentarno sobranie na ON, zasnovano na nacionalni delegacii so konsultativnafunkcija vo odnos na planarnite sesii na Generalnoto sobranie na ON.
Pretsedatelot na tekovnata 60-ta sednica na Generalnoto sobranie na ON g. JanElijason, vo svoeto izlagawe naglasi deka reformite koi se na dneven red vosvetskata organizacija se za toa da gi napravat ON porelevantni za narodite nasvetot, vo soo~uvaweto so globalnite problemi i vo nadminuvaweto na razlikite vosvetot. Parlamentarcite, spored nego, mo`at da odigraat zna~ajna uloga voostvaruvaweto na mileniumskite razvojni celi na ON predvideni da se realiziraatdo 2015 godina.
8. Na sesijata be{e razgledan i Izve{tajot na romanskiot pratenik \er| Frundaza konceptot na "nacija" koj zaradi svojata kontroverznost be{e podolgo vremerazgleduvan, odnosno vra}an na povtorno razgleduvawe vo komisiite naParlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa. Spored Izve{tajot sekoj treba daima pravo da se definira kako ~len na koja bilo nacija vo kulturna smisla na zborot,bez ogled na dr`avjanstvoto. Ponatamu, site dr`avi ~lenki na Sovetot na Evropatreba da odbegnuvaat da se opredelat so ekskluzivno etni~ki obele`ja i treba dastorat se {to e vo nivnata mo`nost za za{tita na malcinstvata vo sopstvenite zemji iza spodeluvawe na etni~ko-kulturnite vrski so delovite na sopstveniot narod koikako malcinstva `iveat vo sosedstvoto.
167
Vo usvoenata Preporaka se povikuva Komitetot na ministrite da gi prezemeneophodnite merki za prodol`uvawe na sorabotkata so Evropskata unija vo pogled napostignuvawe na zaedni~ka politika vo odnos na za{titata na nacionalnitemalcinstva.
* * * * *
Me|unarodnite organizaci od svetskata, preku transatlantskite i evropskite,do regionalnite se nao|aat vo period na preispituvawe na svoeto mesto i uloga. Nadneven red se promenite vo institucionalna struktura, utvrduvaweto na me|usebniteodnosi i sorabotkata, redefinirawe i redizajnirawe na celite, principite izalo`bite vrz koi se sozdadeni niza me|unarodni organizacii. Nezaobikoliv segmentvo prilagoduvaweto na promenite i koncepiraweto na sovremenata idna uloga name|unarodnite organizacii e parlamentarnata dimenzija na nivnata aktivnost.Zaradi svojata prirodna povrazanost so gra|anite, kako niven glas i reprezent, tokmuovaa dimenzija mo`e da ima zna~ajna uloga vo nadminuvaweto na demokratskiot jaz iodvoenosta na mno{tvoto na ovie supranacionalni strukturi vo odnos na realnitepotrebi, mo`nosti i interesi na narodite i gra|anite. Vo tek se zna~ajni, ponekoga{`ol~ni i razo~aruva~ki polemiki preku koi se preispituvaat sopstvenite koncepciii vizii (neuspe{noto reformirawe na ON, zastojot vo usvojuvaweto na Evropskiotustav itn.) Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, kako najstara i najbrojnaevropska organizacija e edna od javnite areni vo koi se preispituva {to Evropanavistina saka i {to mo`e da pravi, osobeno koga se vo pra{awe demokratskiot razvoji ~ovekovite prava.
Vo toj kontekst se razgleduva implementacijata na dokumentite na Tretiotsamit na Sovetot na Evropa i na Akcioniot plan koi sé u{te ne se prosledeni sosoodvetna realizacija; se razgleduvaat odnosite so EU vrz osnova na posebenmemorandum za razbirawe i pove}e drugi nacrti na dokumenti; se doizgraduvaatodnosite so OBSE koi istovremeno se i kooperativni i konkurentni, osobeno koga e vopra{awe nadgleduvaweto na izborite; se stavaat pod evropska ideolo{ka lupapra{awata kako {to se nelegalnite i neusoglasenite so evropskite konvenciipostapki vo borbata protiv terorizmot, me|unarodnata osuda na totalitarnitekomunisti~ki re`imi i na vozobnovuvaweto na nacisti~kata ideologija (vonedostatok na op{to prifatlivata definicija na nacionalnite malcinstva);osovremenuvaweto na konceptot na "nacijata" i na relaciite so delovite na naroditekoi kako nacionalni malcinstva `iveat vo sosednite zemji i sekako se nadgleduvaatobvrskite na zemjite ~lenki prezemeni so priemot vo ~lenstvo ili so pristapuvawekon konvenciite na Sovetot na Evropa, zaradi {to vo tek e preispituvawe na statusotna Azerbejxan i se u{te e zamrznata procedurata za priem na Belorusija za ~lenstvo.Ovie pra{awa se predmet na intenzivna razmena na mislewa na plenarnite sesii i naformalnite i neformalnite sostanoci, kakov {to be{e prviot sostanok napretsedatelot na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa so {efovite nadelegaciite. Tie se prosledeni i so zgolemeniot senzibilitet na mediumitestranskite, a se pove}e i doma{nite.
Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa i negovite rabotni tela seprostor na koj i malite zemji mo`at da gi sledat, navremeno da gi prepoznavat i daparticipiraat vo sovremenite politi~ki trendovi. Prisustvoto i aktivnoto u~estvona ovaa me|unarodna scena ovozmo`uva na prepoznatliva, komparativna osnova da seafirmiraat i prezenitiraat sopstvenite dostigawa, no i da se sozdava kriti~ka ievropski naso~ena svest vo odnos na ona {to doprva treba da bide napraveno. Pritoane treba da se zanemari deka analizite, procenite i stavovite na Sovetot na Evropavo odnos na oddelni zemji se vo postojana cirkulacija, preto~uvawe i osmoza tokmu soevropskite i evroatlantskite organizacii koi se na{a strate{ka cel EU i NATO.
Delegacijata vo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa vo ovoj momentima i zasilen prostor na svoeto dejstvuvawe so ogled deka za prv pat od svoetodesetgodi{no ~lenstvo nejzin pretstavnik zazema i pozicija na potpretsedatel naSobranieto. Vrz osnova na taa funkcija, kako ~len na najvisokiot i najzna~aenizvr{en organ na Parlamentarnoto sobranie - Biroto e vo mo`nost neposredno da gi
168
izrazuva i {titi interesite na na{ata zemja za pra{awata vo nadle`nosta naSovetot na Evropa. Na ova nivo na odlu~uvawe vo ramkite na Parlamentarnotosobranie na Sovetot na Evropa dosega, za niza pra{awa, moravme da dejstvuvame prekuposrednici i poddr`uva~i. Celosno iskoristuvawe na ovaa mo`nost otvora prostor zadovr{uvawe na procesot na postmonitoring dijalogot (koj voobi~aeno prethode{e naunapreduvaweto na statusot vo procesot na priklu~uvawe kon EU), za pokrenuvawe napra{awata kakvo {to e upotreba na ustavnoto ime vo Sovetot na Evropa i niza drugi.Pozicijata vo rakovodeweto so oddelni sednici i vo drugi aktivnosti svrzani sopretstavuvaweto na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa treba da bidesfatena i kako svoeviden test za kapacitetot za rakovodewe so ovaa organizacija vofunkcija na podgotovki za pretstojnoto pretsedatelstvo so Ministerskiot komitet,koga po sistemot na rotacija po nekoja godina Republika Makedonija za prv pat }e japrezeme taa funkcija. Na evropska scena treba da ja nadminuvame ulogata na lokalenakter, koj samo o~ekuva da dobiva poddr{ka i pomo{ i da gi demonstriramepodgotvenosta, posvetenosta i sposobnosta da pridonesuvame vo razre{uvaweto nazaedni~kite predizvici. Is~ekori vo toj pravec se i nastapite na najvisokitedr`avni funkcioneri na plenarnite sesii na Parlamentarnoto sobranie na Sovetotna Evropa, kako i organizirawe na sednici na oddelni komisiii vo RepublikaMakedonija, zaradi {to vo tekot na januarskata sesija e pokrenata soodvetnainicijativa za takvi aktivnosti vo pretstojniot period.
169
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika Makedonijavo Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa
IZVE[TAJ
za u~estvo na sostanocite na Komisijata za pravni pra{awa i~ovekovi prava i Komisijata za politi~ki pra{awa
odr`ani na 13 i 14 mart 2006 godina vo Pariz, Francija
Skopje, april 2006
170
171
172
Vo Pariz, Francija na 13 i 14 mart 2006 godina bea odr`ani sostanoci na dvekomisii na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa: Komisijata za pravnipra{awa i ~ovekovi prava i Komisijata za politi~ki pra{awa Na sesijatau~estvuvaa {efot na Delegacijata Igor Ivanovski i Marija Stefanova kosekretarna Delegacijata.
Komisija za pravni pra{awa i ~ovekovi prava
Na sostanokot na Komisijata za pravni pra{awa i ~ovekovi prava serazgleduva{e Nacrtot na izve{tajot na izvestitelot Aleksandar Arabaxiev, BugarijaSocijalisti~ka grupa, za ^ovekovite prava na pripadnicite na vooru`enite sili ibe{e usvoena Nacrt na rezolucijata so koja Komisijata za pravni pra{awa i ~ovekoviprava izrazi `elba Parlamentarnoto sobranie u{te edna{ da mu se obrati naKomitetot na ministri i na zemjite ~lenki vo vrska so unapreduvaweto napo~ituvaweto na pravata na pitomcite i efektivnata implementacija na pravniteisntrumenti, koi postojat na evropsko nivo. Pripadnicite na vooru`enite sili,pitomci, volonteri ili vojnici od kariera, moraat da gi u`ivaat site prava i slobodikako i ostanatite gra|ani. Zatoa Parlamentarnoto sobranie mora da go pro{iriobemot na svoite preporaki so cel da gi pokrie site koi se na voena slu`ba vo Evropabez ogled na nivniot status, osobeno onamu kade {to e vo pra{awe pravnata za{titana nivnite prava. Ona {to e va`no e zaedni~ki principi da se koristat kako ramka zavooru`nite sili vo Evropa i da se definiraat zaedni~ki pravila, prava i obvrskikoi moraat da bidat vklu~eni vo regulativata za voeniot personal. Ovaa neophodnostnalo`i akcija od strana na Komitetot na ministri i zapo~nuvawe na rabota na novapreporaka.
Komisijata gi razgleduva{e Programata za rabota i prioritetite za 2006godina na Parlamentarnoto Sobranie izgotveni od Biroto na Sobranieto i usvoidopolnet memorandum na ovaa tema, imaj}i gi predvid novite predizvici vo oblastiteza koi taa e nadle`na. Glavnite oblasti na koi }e se fokusira rabotata vo 2006godina se promoviraweto na zaedni~ki fundamentalni vrednosti: ~ovekovi prava,vladeewe na pravoto i demokratijata, zajaknuvawe na bezbednosta na evropskitegra|ani, gradewe na pohumana Evropa, pottiknuvawe na sorabotkata so drugiteme|unarodni i evropski organizacii i institucii, implementacija na Akcioniot plan itransparenten i efikasen Sovet na Evropa.
Kako to~ka na dnevniot red be{e i Izve{tajot za So~uvuvaweto izajaknuvaweto na vode~kata uloga na Sovetot na Evropa i vo odnos na Evropskataunija vo postavuvaweto na osnovnite pravni standardi vo Evropa podnesen odholandskiot pratenik Erik Jurgens. (Grupa na socijalisti~ki partii). Na ovaa tema bearazmeneti mislewa so dvajcata prisutni pratenici od Evropskiot parlament zapredlogot za osnovawe vo ramkite na Evropskata unija na Agencijata zafundamentalni prava. Imeno, na sostanokot na Evropskiot sovet odr`an na 12 i 13dekemvri 2003 godina, pretstavnicite na zemjite ~lenki na EU naglasuvaj}i java`nosta na sobirawe i analiza na podatoci za ~ovekovite prava so cel zadefinirawe na evropskata politika vo ovaa oblast, se soglasija da go pro{iratmandatot na postojniot Evropski monitoring centar za rasizam i ksenofobija i toj daprerasne vo Agencija za fundamentalni prava. ^lenovite na Komisijata izrazijazagri`enost poradi seriozniot rizik od duplirawe na aktivnostite na Sovetot naEvropa. Be{e naglaseno deka Sovetot na Evropa vo svoeto 55-godi{no postoewe imarazvieno {irok spektar od specijalizirani mehanizmi za za{tita na ~ovekoviteprava i geografski gi pokriva site zemji vo Evropa, so isklu~ok edinstveno naBelorusija. Ponatamu, faktot {to site evropski dr`avi nema da mo`at da u~estvuvaatvo Agencijata }e sozdade rizik na sozdavawe na linii na podelba i dvojni standardivo za{titata na ~ovekovite prava vo Evropa. Pretstavnicite na Evropskiotparlament g-|a Kinga Gal, vo svojstvo na izvestitel na Komisijata za gra|anskislobodi, pravda i vnatre{ni raboti i g. ^en Ozdemir od Komisijata za nadvore{na
173
politika, objasnija deka Agencijata }e odbezbeduva informacii i podatoci zapra{awa vrzani so fundamentalnite prava i }e obezbeduva garancii za principiteizneseni vo ~lenovite 6 i 7 od Dogovorot za Evropskata unija i Povelbata zafundamentalni prava na Evropskata unija kako {to e donesena vo Nica na 7 dekemvri2000 godina. Za da se unapredi sega{nata sostojba so ~ovekovite prava vo EU potrebnoe telo koe }e mo`e da gi poddr`uva aktivnostite na instituciite t.e. Evropskiotombudsman, Kontrolorot za za{tita na evropskite podatoci i Sudot na pravdata naEvropskata zaednica. Pozicijata na Agencijata treba da se zajakne so jasen dogovorme|u Sovetot na Evropa i Evropskata zaednica za da se izbegne duplirawe i za dabide Agencijata efikasna. Agencijata, isto taka }e ima pravna osnova koja }e iovozmo`i da sobira podatoci za treti dr`avi koga e vo pra{awe sproveduvaweto napolitikata na EU. Celta na sostanokot be{e razmenata na mislewa me|u ~lenovite naKomisijata i evropratenicite i pridonesot na Parlamentarnoto sobranie na Sovetotna Evropa vo postapkata na konsultacii za osnovawe na Agencija za fundamentalniprava.
Vo vrska so navodnite tajni zatvori vo zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa,na sostanokot generalniot sekretar na Sovetot na Evropa g. Teri Dejvis goprezentira{e Izve{tajot za iskoristuvawe na negovite ovlastuvawa spored ~lenot52 od Evropskata konvencija za ~ovekovi prava. Imeno, postojat izve{tai koisugeriraat deka poedinci, osobeno lica za koi postoi somnevawe deka se involviranivo teroristi~ki dela, bile apseni ili pritvorani ili bile transportirani dodekabile li{eni od sloboda, od ili na inicijativa na stranski agencii, so aktivna ilipasivna sorabotka na dr`avite strani na Konvencijata ili od dr`avi strani na nivnasopstvena inicijativa, bez vakvoto li{uvawe od sloboda da bide priznato.Izve{tajot na generalniot sekretar gi sodr`i rezultatite i analiza na odgovorite napra{alnikot dostaven do zemjite ~lenki na Sovetot na Evropa (Dokument SG/Inf(2006)5). Najserioznite problemi spored odgovorite na pra{alnikot se odnesuvaat nasposobnosta nadle`nite vlasti da otkrijat nelegalni aktivnosti na li{uvawe odsloboda ili transport na pritvoreni lica i da prezemat re{itelna akcija protiv niv.Isto taka, Izve{tajot izrazuva seriozna zagri`enost deka nekoi zemji ~lenki neodgovorile ili nepotpolno odgovorile na pra{aweto broj 4 (Dali od 1 januari 2002godina nekoj dr`aven slu`benik bil vme{an, preku akcija ili propust vo vakvoli{uvawe od sloboda ili transport na pritvorenici, dali oficijalnata istraga e votek ili e zavr{ena?). Na sostanokot izvestitelot Dik Marti informira{e dekaIzve{tajot za navodnite tajni pritvori vo zemjite ~lenki na Sovetot ne Evropa }e goprezentira na redovnata junska sesija na Parlamentarnoto sobranie na Sovetot naEvropa.
Komisija za politi~ki pra{awa
Na sostanokot na Komisijata za politi~ki pra{awa, isto taka bearazgleduvani prioritetite za 2006 godina i predlozite na Biroto. Na sostanokotbe{e dodadena u{te edna to~ka: iznao|aweto na zaedni~ki odgovor na novitepredizvici na demokratijata.
Izvestitelot Mihail Margelov zboruva{e za sostojbata na Bliskiot Istok irazvojot na nastanite po izborite vo Palestinskiot zakonodaven sovet.Parlamentarnoto Sobranie na Sovetot na Evropa odbliksu ja sledi sostojbata voregionot, a osobeno Komisijata za politi~ki pra{awa nastojuva da pridonese zadijalogot na parlamentarno nivo me|u dvete strani vo konfliktot. Sobranieto japovika Komisijata za politi~ki pra{awa da ja razgleda mo`nosta da go iskoristiPotkomitetot za Bliskiot Istok, kako tripartiten forum za parlamentarcite odKnesetot, Palestinskiot zakonodaven sovet i Parlamentarnoto Sobranie da sednat naednakva osnova so pravo da zboruvaat i da podnesuvaat predlozi za idnata agenda irabota na Potkomitetot. Izvestitelot predlo`i da go prezentira Izve{tajot zasostojbata na Bliskiot Istok po parlamentarnite izbori vo Palestinskiotzakonodaven sovet za vreme na Vtoriot del na sesijata vo april.
174
Na sostanokot, isto taka, se zboruva{e za zajaknuvaweto na aktuelnosta naSovetot na Evropa i dobli`uvaweto na principite za koi toj se zalaga do gra|anite.Izvestitelot g. @oao Bosko Mota Amaral vo svojata Nacrt na rezolucija istakna dekapreduslov za toa e mandatot i nadle`nostite na Sovetot na Evropa da bidat jasni. NaTretiot samit na {efovite na dr`avi i vladi na Sovetot i Evropa vo Var{ava vo2005 godina jasno bea identifikuvani prioritetite na Sovetot na Evropa vonarednite godini. Sobranieto smeta deka izgotvuvaweto na Strategijata zakomunikacija e sledniot iten i neophoden ~ekor da se dobli`i Sovetot na Evropa dosvoite 800 milioni gra|ani. Instrumentite za postignuvawe na ovaa cel se: podobraorganizacija i spodeluvawe informacii me|u razli~nite sektori na Organizacijata,poprofesionalen odnos kon komunikacijata, podobro iskoristuvawe na postojniteresursi i podbro upravuvawe i efikasnost. Vo Nacrtot na preporakata izvestitelotmu prepora~a na Sovetot na ministri da predvidi osnovawe na punktovi zainformacii za Sovetot na Evropa vo sekoja zemja ~lenka ako e neophodno vopartnerstvo so nacionalnite, regionalnite i lokalnite vlasti, univerziteti ilidrugi me|unarodni institucii. Na ovaa tema bea razmeneti mislewa so g-|a SedaPimpanskaja, direktor na komunikacii i istra`uvawe na Sovetot na Evropa.
Komisijata go razgleda i Nacrtot na izve{tajot na tema Evropskitemuslimanski zaednici soo~eni so ekstremizam, na izvestitelot g. Daniel Gule, vosvetlinata na nastanite koga vo glavnite evropski gradovi poedinci odmuslimanskite zaednici, rodeni, vospituvani i obrazuvani vo evropskite razvienidemokratii, mo`at da bidat inspirirani od ekstremni tolkuvawa na religijata daizvr{at teroristi~ki dela. Vo Nacrtot be{e naglasena potrebata da se kreirapolitika koja }e se odnesuva na problemot na otu|uvawe i radikalizacija vrz osnovana tesna sorabotka so zasegnatite zaednici vo soglasnost so vrednostite nademokratijata, vladeeweto na pravoto i ~ovekovite prava.
Ostanati temi za koi se rasprava{e bea sostojbata vo Kazahstan, sostojbata vorepublikite na Centralna Azija, sostojbata vo Belorusija i konfliktot vo NagornoKarabah i raspravata na OBSE na Konferencijata vo Minsk.
Na krajot na sostanokot bea nazna~uvani izvestiteli za izve{tai i za mislewana pove}e temi. Na g. Pedro Agramunt, [panija, koj be{e i edinstveniot prijaven mube{e dovereno da izgotvi Izve{taj za vremenoto ime na Republika Makedonija voSovetot na Evropa. Izve{tajot treba da bide zavr{en vo 2008 godina.
* * * * *
Prisustvoto na sostanocite be{e vo funkcija na podgotovka za rabotata naredovnata aprilska sesija na PS na SE za pove}e pra{awa, kako odlukata zaformirawe na Agencija za fundamentalni prava i drugi pra{awa povrzani soaktuelnite odnosi me|u Sovetot na Evropa i Evropskata unija.
Imaj}i predvid deka vo vrska so Izve{tajot na generalniot sekretar g. TeriDejvis e upateno barawe Republika Makedonija da podnese dopolnitelni informacii,potrebno e i ponatamu ova pra{awe vnimatelno da se sledi. Kako {to be{e spomnato,za ova pra{awe }e se rasprava na redovnata junska sesija.
175
176
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na RepublikaMakedonija vo PS na OBSE
IZVE[TAJ
od Pettata zimska sesija na Parlamentarnoto sobranie na OBSE, odr`ana na 23 i 24 fevruari 2006 godina
vo Viena, Avstrija
Skopje, mart 2006 godina
177
178
Parlamentarnoto sobranie na Organizacijata za bezbednost i sorabotka voEvropa (PS na OBSE), ja odr`a svojata redovna Zimska sesija na 23 i 24 fevruari2006 godina vo Viena, Avstrija. Vo ramkite na Pettata zimska sesija bea odr`ani:sednica na Postojaniot komitet na PS na OBSE, oddelni sednici na Postojanatakomisija za politi~ki pra{awa i bezbednost, Postojanata komisija za ekonomskipra{awa, nauka, tehnologija i `ivotna sredina i Postojanata komisija zademokratija, ~ovekovi prava i humanitarni pra{awa, zaedni~ka sednica na tritepostojani komisii, kako i Specijalna debata na tema: "Svetskata kriza vo odnos naslobodata na izrazuvawe i po~ituvaweto na religioznite veruvawa".
Na Pettata zimska sesija na Parlamentarnoto sobranie na OBSE u~estvuva{ed-r Blagoj Golomeov, ~len na Delegacijata vo Parlamentarnoto sobranie na OBSE,kako i g-|a Biljana Ognenovska, sekretar na Delegacijata.
Na sesijata, na koja u~estvuvaa nad 250 parlamentarci od 55 zemji ~lenki naOBSE i zemji partneri bea razgledani brojni pra{awa od nadle`nost na ovaaorganizacija, od aspekt na bezbednosta i sorabotkata vo Evropa.
SVE^ENO OTVORAWE NA ZIMSKATA SESIJA
Na sve~enoto otvorawe na Pettata zimska sesija na Parlamentarnoto sobraniena OBSE govorea: g. Alsi Hejstings, pretsedatel na PS na OBSE, d-r Hajnc Fi{er,pretsedatel na Avstrija i g. Karel de Gut, minister za nadvore{ni raboti na Belgija ipretsedava~ so OBSE.
Kongresmenot g. Alsi Hejstings, pretsedatel na Parlamentarnoto sobranie naOBSE vo svoeto obra}awe se zadr`a na novite zakani po bezbednosta i globalnitepredizvici, kako i na na~inite za spravuvawe so istite preku prodlabo~uvawe namultilateralnata sorabotka. Toj se osvrna na tekovnata svetska kriza vo vrska soslobodata na govorot i po~ituvaweto na religioznite veruvawa, podvlekuvaj}i japresudnata uloga na mediumite vo kreiraweto na socijalnite percepcii. Istovremeno,toj uka`a deka pravoto na sloboda na izrazuvawe treba da se praktikuva nadostoinstven i odgovoren na~in. Pretsedatelot g. Hejstings se osvrna i na skore{natatransnacionalna energetska kriza, nuklearnite aktivnosti na Iran i borbata protivsiroma{tijata, kako na~in za podobruvawe na bezbednosta i stabilnosta.
Pretsedatelot na Avstrija d-r Hajnc Fi{er im posaka dobredojde na u~esnicitena Pettata zimska sesija na Parlamentarnoto sobranie na OBSE i izrazi zadovolstvood golemiot broj prisutni pratenici, so {to ova zasedanie pretstavuva najgolemadosega odr`ana Zimska sesija. Toj ja naglasi zna~ajnata uloga na Parlamentarnotosobranie na OBSE vo unapreduvaweto i prodlabo~uvaweto na aktvinostite i celitena OBSE.
Na pratenicite im se obrati i g. Karel de Gut, minister za nadvore{ni rabotina Belgija i pretsedava~ so OBSE. Toj informira{e za prioritetite na belgiskotopretsedavawe so OBSE, pri {to se zadr`a na procesot na reformi vo ramkite naorganizacijata. Pritoa, toj go podvle~e zna~eweto na aktivnostite na OBSE vorazre{uvaweto na konflikti i nabquduvaweto na izbori. Ministerot de Gut naglasideka e potrebno OBSE da prerasne vo dinami~na organizacija na idninata, za {to epotrebna silna svest za zaedni~kata cel od strana na site zemji ~lenki. Toj, istotaka, oceni deka Parlamentarnoto sobranie ima vitalna uloga vo garantiraweto nademokratskata priroda na OBSE. Po izlagaweto, pretsedava~ot so OBSE odgovara{ena brojni pra{awa od pratenicite vo vrska so trgovijata so lu|e i `eni,nepo~ituvaweto na me|unarodnite dogovori od strana na Iran, nabquduvaweto naizbori i sl.
SEDNICA NA POSTOJANIOT KOMITET NA PS NA OBSE
Postojaniot komitet na Parlamentarnoto sobranie na OBSE, vo koj ~lenuvaat{efovite na delegaciite vo PS na OBSE, odr`a sednica na 23 fevruari 2006 godina.Na sednicata bea razgledani tekovnite i idnite aktivnosti na Parlamentarnotosobranie.
179
Pretsedatelot g. Alsi Hejstings dade izve{taj za aktivnostite {to girealiziral od poslednata sednica na Postojaniot komitet, odr`ana vo oktomvri 2005godina vo Sveti Stefan, Crna Gora, vo ramkite na Esenskite sostanoci naParlamentarnoto sobranie na OBSE. Toj informira{e za ostvarenite oficijalniposeti na Kazahstan, Uzbekistan, Ermenija, Gruzija i Belgija, za sredbata soDr`avniot sekretar na Soedinetite Amerikanski Dr`avi, g-|a Kondoliza Rajs, kako iza u~estvoto i obra}aweto na Ministerskiot sovet na OBSE, odr`an na 5 i 6 dekemvri2005 godina, vo Qubqana. Kongresmenot Hejstings, isto taka informira{e dekapretsedava~ot so OBSE, g. Karel de Gut go nazna~il za specijalen koordinator namisiite za nabquduvawe na pretsedatelskite izbori vo Belorusija i naparlamentarnite izbori vo Ukraina, {to }e se odr`at naredniot mesec.
Blagajnikot na Parlamentarnoto sobranie, senatorot Xeri Graf{tajn dadepregled na finasiskata sostojba na organizacijata pri {to oceni deka me|unarodniotsekretarijat uspe{no rakovodi so buxetot, odr`uvaj}i najvisoki standardi natransparentnost, odgovornost i efikasnost. Toj se zablagodari na Danskiot parlamentza nivniot finansiski pridones so koj se pla}a kirijata na kancelariite naSekretarijatot vo Kopenhagen, kako i na vladite vo Avstrija i Germanija, koiobezbeduvaat finansiska poddr{ka za Kancelarijata za vrski vo Viena. SenatorotGraf{tajn informira{e deka dosega se pristignati okolu 74% od sredstvata od~lenarinite na parlamentite ~lenki za periodot 2005/2006 godina i izrazi nade`deka naskoro }e pristigne i ostanatiot del od sredstvata.
Generalniot sekretar na Parlamentarnoto sobranie na OBSE, g. SpenserOliver, podnese izve{taj za rabotata na me|unarodniot sekretarijat, pri {to sezadr`a na podgotovkite za Godi{nata sesija na PS na OBSE, {to }e se odr`i vo juli2006 godina vo Brisel, Belgija. Toj informira{e i za sostanokot na Pro{irenoto birona Parlamentarnoto sobranie, {to se odr`al na 4 dekemvri 2005 godina.
Na Postojaniot komitet mu bea prezentirani izve{taite za aktivnostite na ad-hok komitetite za Moldavija i za Abhazija, kako i na specijalnite pretstavnici zakonfliktot vo Nagorno Karabak i za borbata protiv trgovijata so lu|e.
Na sednicata se diskutira{e i za nabquduvaweto na parlamentarnite izborivo Azerbejxan, kade {to timot na nabquduva~i od Parlamentarnoto sobranie na OBSEbe{e predvoden od pretsedatelot na Sobranieto, g. Alsi Hejstings, kako i zanabquduvaweto na pretsedatelskite izbori vo Kazahstan, kade {to lider na timotbe{e g. Brus Xorx, porane{en pretsedatel na PS na OBSE.
Vo vrska so parlamentarnite izbori vo Azerbejxan, odr`ani na 6 noemvri 2005godina, be{e istaknato deka istite ne bile sprovedeni vo soglasnost some|unarodnite standardi za demokratski i fer izbori.
Istoto be{e konstatirano i za pretsedatelskite izbori vo Kazahstan, odr`anina 4 dekemvri 2004 godina. Gospodinot Brus Xorx istakna deka iako bile zabele`aniodredeni podobruvawa vo odnos na prethodnite izbori, sepak i ovoj pat ne bileispolneti brojni zalo`bi na OBSE i standardite na Sovetot na Evropa zademokratski izbori. Toj istakna deka od Kazahstan se o~ekuvalo mnogu pove}e, soogled na toa deka zemjata ima podneseno kandidatura za pretsedavawe so OBSE. Istotaka, toj izrazi zagri`enost {to Me|unarodnata misija za nabquduvawe na izborite(sostavena od pretstavnici na PS na OBSE, kancelarijata na OBSE za demokratskiinstitucii i ~ovekovi prava - ODIHR, PS na Sovetot na Evropa i Evropskiotparlament), od edna strana i Misijata za nabquduvawe na izborite na Zaednicata nanezavisni dr`avi (ZND) od druga strana, izlegle so sosema sprotivna ocena naizborite. Imeno, spored ZND ovie pretsedatelski izbori bile fer i demokratski, somali propusti na odredeni glasa~ki mesta. Gospodinot Brus Xorx uka`a deka vo vrskaso ovaa nadquduva~ka misija pratenicite na OBSE bile mnogu kritikuvani inarekuvani "agenti na stranski slu`bi" od strana na pretstavnicite na ZND.
Postojaniot komitet go razgleduva{e predlogot na amandmanite na Delovnikotna PS na OBSE, koj bil ednoglasno usvoen na sednicata na Potkomitetot za Pravilana procedurata, odr`ana na 29 i 30 fevruari 2006 godina vo Brisel, Belgija. Voopse`nata debata, vo koja u~estvuvaa golem broj na pratenici, najgolemi zabele{kibea iska`ani vo vrska so amandmanot na Praviloto 13 od Delovnikot. Vo ovoj predlogna amandman, so koj se regulira odr`uvaweto na Esenskite sostanoci na PS na OBSE,ne se spomnuva Mediteranskiot forum, koj redovno se odr`uva vo ramkite na ovie
180
sostanoci. Od strana na diskutantite, isto taka be{e uka`ano deka na zemjite-partneri na OBSE treba da im bide ovozmo`eno dokolku se zainteresirani, da giorganiziraat Esenskite sostanoci, a ne kako {to e predvideno vo predlogot naamandmanot, istite da se odr`uvaat samo vo zemjite ~lenki na organizacijata. Soogled na toa deka ne be{e postignat konsenzus za utvrduvawe na amandmanite naDelovnikot, be{e odlu~eno Potkomitetot za Pravila na procedurata da prodol`i sosvojata rabota so cel da predlo`i amandmani koi bi go dobile potrebniot konsenzusna slednata sednica na Postojaniot komitet, {to }e se odr`i vo ramkite naGodi{nata sesija na PS na OBSE.
[efovite na delegaciite vo Parlamentarnoto sobranie na OBSE, isto takadiskutiraa za pretstojnite sostanoci na Sobranieto. Be{e odlu~eno slednite Esenskisostanoci (Konferencija, Sednica na Postojaniot komitet i Mediteranskiot forum)da se odr`at na Malta (to~niot datum }e bide dopolnitelno utvrden). Postojaniotkomitet be{e informiran deka od pretsedatelot na Parlamentot na Andora e dobienaoficijalna pokana slednata Regionalna ekonomska konfrencija na PS na OBSE da seodr`i naprolet 2007 godina vo Andora.
Postojaniot komitet ja nazna~i g-|a Sesilia Vigstom, potpretsedatel na Tretatapostojana komisija na PS na OBSE, za v.d. pretsedatel na ovaa komisija do izborot nanov pretsedatel vo juli 2006 godina, so ogled deka pretsedatelot g-|a Klaudia Nolteve}e ne e ~len na parlament.
SEDNICI NA POSTOJANITE KOMISII
Prvata postojana komisija za politi~ki pra{awa i bezbednost, odr`a sednicana 23 fevruari 2006 godina. So sednicata pretsedava{e g. Goran Lenmarker,pretsedatel na Komisijata. Na ~lenovite na Komisijata im se obrati ambasadorotRolf Ekeus, visok komesar na OBSE za nacionalni malcinstva, koj informira{e zatekovnata studija za "novi malcinstva", koja se sproveduva vrz osnova na preporakitena Parlamentarnoto sobranie na OBSE. Ambasadorot Verner Vnent, {ef na Misijatana OBSE na Kosovo, isto taka se obrati na sednicata na Komisijata i informira{e zasostojbata na Kosovo i vo regionot, pri {to ja naglasi zna~ajnata uloga na OBSE ipridonesot {to mo`at da go dadat pratenicite preku promocija na dijalog vobalkanskiot region. Gospodinot Volvgang Grosruk, izvestitel na Prvata komisija gi obrazlo`isvoite nameri vo izve{tajot i rezolucijata za pretstojnata Godi{na sesija da jaanalizira sostojbata na Balkanot, a osobeno misiite na OBSE vo regionot.Predvideno e, vo funkcija na podgotovkata na izve{tajot i predlogot na rezolucijata,vo narednite meseci g. Grosruk da gi poseti zemjite od regionot, me|u koi i RepublikaMakedonija. Kongresmenot Benxamin Karden, pretsedatel na Vtorata postojana komisija zaekonomski pra{awa, nauka, tehnologija i `ivotna sredina, pretsedava{e so sednicatana Komisijata {to se odr`a na 23 fervuari 2006 godina. Na sednicata svoe obra}aweima{e g. Bernar Snoj, koordinator na OBSE za ekonomski i ekolo{ki pra{awa, kojinformira{e za aktivnostite na negovata Kancelarija za borba protiv korupcijata ipromocija na pretpriemni{tvoto me|u malite pretprijatija ~ii sopstvenici se `eniili pripadnici na malcinstvata. Gospodinot Rolan Blum, izvestitel na Komisijata, giprezentira{e temite koi }e gi razraboti vo negoviot izve{taj za Godi{nata sesija naParlamentarnoto sobranie na OBSE. Na ~lenovite na komisijata, isto taka im se obratija g. Stjuard Gilman,rakovoditel na Oddelenieto za borba protiv korupcijata na Kancelarijata naObedinetite nacii za droga i kriminal i g. Simeon Antulas, diplomatski sovetnik naMe|unarodniot komitet na Crveniot krst. So sednicata na Tretata postojana komisija za demokratija, ~ovekovi prava ihumanitarni pra{awa, {to se odr`a na 24 fevruari 2006 godina pretsedava{e g-|aSesilia Vigstom, v.d. pretsedatel na Komisijata. Na sednicata se diskutira{e zazna~eweto na slobodnite i demokratskite izbori, koi ja odrazuvaat voljata nagra|anite. Direktorot na OBSE-ODIHR, g. Kristijan Strohal informira{e zaaktivnostite vo poleto na nabquduvaweto na izbori, pri {to go istakna zna~ajniotpridones na Parlamentarnoto sobranie na OBSE na ovoj plan, kako so direktno
181
u~estvo vo nabquduvaweto na izborite, taka i preku debati i rezolucii.Pretstavnikot na OBSE za sloboda na mediumite g. Miklo{ Harasti, isto takainformira{e za negovite aktivnosti povrzani so izborite, pri {to obrazlo`i {topretstavuva povolna mediumska sredina za izbori. Izvestitelot na Tretata komisija g-|a An-Mari Lizin dade pregled na osnovnitetemi koi planira da gi vklu~i vo izve{tajot za Godi{nata sesija: nabquduvawe naizbori, parlamentaren nadzor na bezbednosnite strukturi i zlodela na ~esta. Zaedni~kata sednica na trite postojani komisii se odr`a na 24 fevruari 2006godina. Na ovaa sednica, so koja pretsedava{e pretsedatelot na Parlamentarnotosobranie na OBSE, kongresmenot g. Ajsi Hejstings, izve{taj podnese g-|a ToneTingsgard, specijalen pretstavnik na PS na OBSE za rodovi pra{awa. Izve{taipodnesoa i pretsedatelite na trite komisii, koi informiraa za rabotata nakomisiite i rezultatite od odr`anite sednici.
Vo soglasnost so vospostavenata praktika, na ~lenovite na Parlamentarnotosobranie na OBSE im se obrati generalniot sekretar na OBSE, ambasadorot g. MarkPerin d Bri{ambo, koj informira{e za aktivnostite na OBSE i odgovara{e napra{awata postaveni od pratenicite.
SPECIJALNA DEBATA NA TEMA "SVETSKATA KRIZA VO ODNOS NA SLOBODATA NA IZRAZUVAWE I PO^ITUVAWETO NA
RELIGIOZNITE VERUVAWA"
Vo ramkite na Zimskata sesija na Parlamentarnoto sobranie na OBSE, na 24fevruari 2006 godina se odr`a debata na tema "Svetskata kriza vo odnos naslobodata na izrazuvawe i po~ituvaweto na religioznite veruvawa". Vovednoizlagawe za debatata podnese g. Miklo{ Harasti, pretstavnikot na OBSE za slobodana mediumite, koj podvle~e deka slobodata na izrazuvawe e stolb na demokratijata,no istovremeno gi povika novinarite odgovorno da ja izvr{uvaat svojata rabota.
Debatata, vo koja u~estvuvaa pedesetmina pratenici od delegaciite ~lenovi naParlamentarnoto sobranie na OBSE, kako i od Mediteranskite zemji-partneri,pretstavuva{e vistinski primer na parlamentaren dijalog i parlamentarnadiplomatija. U~esnicite vo debatata podednakvo gi osudija neopravdanite nasilstva{to proizlegoa kako reakcija na objavuvaweto na karikaturite na prorokot Muhamed ipovikaa na odgovorno praktikuvawe na slobodata na izrazuvaweto. Be{e naglasenodeka namesto da se izvr{uvaat nasilstva, lu|eto treba da se obratat do sudovite zada gi kaznat navredite na religijata i povredite na religioznite ~uvstva.Istovremeno, be{e oceneto deka ovaa kriza ne pretstavuva sudir me|u civilizaciite,nitu pak sudir me|u Istok i Zapad, tuku sudir me|u radikalite na dvete strani.
Vo tekot na debatata stana zbor i za ulogata na mediumite vo demokratskiteop{testva, principot na sekularizam, zna~eweto na obrazovanieto za tolerancijata,me|ureligiskiot dijalog, potrebata za borba protiv site formi na ekstremizam i sl.
* * * * *
Pettata zimska sesija na Parlamentarnoto sobranie na OBSE vo celost giispolni svoite postaveni celi: interakcija so vladinata dimenzija na OBSE, sledewena odlukite {to Parlamentarnoto sobranie gi donese na Godi{nata sesija odr`ana vojuli 2005 godina vo Va{ington i ovozmo`uvawe na dijalog i me|usebno vlijanie za temii pra{awa vo vrska so aktivnostite na OBSE.
Vo tekot na Zimskata sesija ~lenot na Delegacijata na Sobranieto na RepublikaMakedonija, g. Blagoj Golomeov ostvari sredbi i kontakti so pratenici od pove}ezemji, me|u koi i so ~lenot na Bugarskata delegacija i porane{en pretsedava~ naOBSE, g. Solomon Pasi, koj pobara poddr{ka za negovata kandidatura za pretsedatelna PS na OBSE, na izborite {to }e se odr`at vo ramkite na Godi{nata sesija naSobranieto vo juli 2006 godina.
182
Ocena e deka u~estvoto na Esenskite sostanoci na PS na OBSE ja potvrdiopravdanosta od zasileno prisustvo na makedonskite parlamentarni delegacii name|unarodnite sredbi i nastani na koi e potrebna afirmacija na RepublikaMakedonija. So zgolemeno prisustvo, kontakti i pozitivno gradewe na odnosite seovozmo`uva pogolem probiv i podobruvawe na imixot na zemjata vo stranstvo.
183
PRILOG 1
Soop{tenie na Postojaniot komitet za odbele`uvawe naMe|unarodniot den za eliminacija na nasilstvoto protiv `enite
Bukure{t, 25 noemvri 2005
Iljadnici `eni vo Evropa sekojdnevno se soo~uvaat so fizi~ko, seksualno iprihi~ko nasilstvo. Sekoj den edna od pet `eni na na{iot kontinent e `rtva nadoma{no nasilstvo. Ovoj problem e prisuten vo site zemji ~lenki na Sovetot naEvropa i gi opfa}a site socio-profesionalni kategorii. Premnogu `rtvi stradaat bezdrugite da znaat za toa i premnogu krivi~ni dela ostanuvaat nekazneti.
Denes, na ovoj Me|unaroden den za eliminacija na nasilstvoto vrz `enite,Sobranieto ja osuduva ovaa mnogu ~esta forma na nasilstvo vrz `enite vo Evropa vonivnite domovi. Stepenot i ra{irenost na doma{noto zlostavuvawe vo Evropa, {topretstavuva serizono kr{ewe na ~ovekovite prava, bara izmeni na zakonite iodnesuvaweto.
Parlamentarnoto sobranie odlu~i da i dade sesrdna poddr{ka napanevropskata kampawa za borba protiv nasilstvoto vrz `enite, vklu~uvaj}i go idoma{noto nasilstvo, koja Sovetot na Evropa }e ja sprovede vo tekot na 2006-2007godina. Sobranieto }e se obide da gi alarmira nacionalnite parlamenti na 46-tezemji ~lenki i javnosta voop{to za potrebata od prezemawe aktivnosti za spre~uvawei kaznuvawe na doma{oto nasilstvo i za ozbebeduvawe na pogolema pomo{ za `rtvite.Sobranieto planira da raboti zaedno so lokalnite vlasti i nevladinite organizaciiza da se osiguri uspe{na kampawa.
184
PRILOG 2Izve{tai za nelegalen pritvor i tajni letovi vo zemjite ~lenki naSovetot na Evropa - Generalniot sekretar ja aktivira procedurata
spored ~len 52 na Evropskata konvencija za ~ovekovi prava
Strazbur, 23 noemvri 2005.
Teri Dejvis, generalniot sekretar na Sovetot na Evropa deneska goinformira{e Komitetot na ministri na ovaa organizacija za negovata odluka daotvori oficijalna istraga za neodamne{nite izve{tai koi sugeriraat deka licaosomni~eni za terorizam bile tajno dr`eni vo pritvor ili transportirani prekupove}e zemji ~lenki na Sovetot na Evropa so mo`no vklu~uvawe na stranski agencii.
"So ogled na mnogu serioznata priroda na ovie izve{tai, odgovorot na Evropatreba da odi podaleku od politi~ki izjavi i istragi. Poradi toa odlu~iv da giupotrebam moite pravni ovlastuvawa spored ~len 52 na Evropskata konvencija za~ovekovi prava i formalno da pobaram informacii od site 45 vladi na zemjitepotpisni~ki na Konvencijata6. Ova e osmi pat kako se koristi ovaa procedura otkakoKonvencijata vleze vo sila vo 1953 godina. Mojata cel e da se otkrie {to, dokolkune{to, se slu~ilo, kako se slu~ilo i koj bil vklu~en. Toa treba da n& ovozmo`i dadoznaeme ne{to pove}e za na~inite na koi vladite go osiguruvaat po~ituvaweto naKonvencijata vo kontekst na borbata protiv terorizmot i, dokolku e potrebno, da sepredlo`at natamo{ni merki za spre~uvawe na idni naru{uvawa."
Vo pismoto upateno na 21 noemvri 2005 godina od vladite se bara da obezbedat,do 21 fevruari 2006 godina, ovjasnuvawe za na~inot na koj nivnite doma{ni zakoni jaosiguruvaat efektivnata implementacija na Konvencijata vo pogled na slednitekonkretni pra{awa:* na~inot na koj doma{nite zakonodavsta osiguruvaat deka deluvaweto nafunkcioneri na stranski agencii vo ramki na nivna juridikcija se predmet naadekvatni kontroli;* na~inot na koj nivnite doma{ni zakonodavstva osiguruvaat deka postojat adekvatnimerki da se spre~i nelegalno li{uvawe od sloboda na nekoe lice vo ramki na nivnajurisdikcija, bez ogled dali ova li{uvawe od sloboda e povrzano so nekoja aktivnostili se raboti za nedeluvawe za koe direktno e vinovna dr`avata potpisnik ili dalitaa dr`ava im pomagala na agenti od druga dr`ava {to rezultiralo so vakvoli{uvawe od sloboda, vklu~uvaj}i i pomo{ vo transportirawe so avion ili na drugna~in na lica li{eni od sloboda na vakov na~in;*na~inot na koj nivnite doma{i zakonodavstva obezbeduvaat adekvatna reakcija nabilo kakvi nepo~ituvawa na pravata na licata od Konvencijata vo ramki na nivnajuridikcija, osobeno vo kontekst na li{uvawe od sloboda, kako rezultat naodnesuvawe na funkcioneri na stranski agencii. Osobeno, objasnuvawe za mo`nosta zaprezemawe na efektivni istra`ni dejstva koi se brzi, nezavisni i sposobni dadovedat do identifikacija i sankcionirawe na licata odgovorni za nelegalni akti,vklu~uvaj}i i na lica odgovorni za pomo{ vo vr{eweto na vakvi akti i isplata naadekvatna kompenzacija na `rtvite.
Vo kontekst na ovie objasnuvawa se bara objasnuvawe dali vo periodot od 1januari 2002 godina do denes nekoj javen funkcioner ili drugo lica koe deluva vooficijalno svojstvo bile vklu~eni na bilo koj na~in - so aktivnosti ili sonedeluvawe - vo nelegalno li{uvawe od sloboda na bilo koe lice ili votransportirawe na lice dodeka e toa li{eno od sloboda, vklu~uvaj}i i slu~ai kogali{uvaweto od sloboda se slu~ilo od srtana na ili po nagovor na nekoja stranskaagencija. Treba da se dadat informacii i dali e vo tek ili ve}e zavr{ila nekojaoficijalna istraga.
6 Monako, kako 46-ta zemja ~lenka na Sovetot na Evropa se u{te ne ja ratifikuvala Evropskatakonvencija za ~ovekovi prava, no se o~ekuva toa da go stori naskoro.
185
186
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na RepublikaMakedonija vo PS na NATO
IZVE[TAJ
za u~estvo na Delegacijata na Sobranieto naRepublika Makedonija na 51-to godi{no zasedanie na
Parlamentarnoto sobranie na NATO
Kopenhagen, Danska, 11-16 noemvri 2005 godina
Skopje, dekemvri 2005 godina
187
188
Vo rabotata na 51-to Godi{no zasedanie na Parlamentarnoto sobranie naNATO, koe se odr`a od 11 do 16 noemvri 2005 godina, vo Kopenhagen, Danskau~estvuva{e Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo PS na NATOvo sostav na pratenicite: Esad Rahi} (SDSM), vd {ef na Delegacijata, Slobodan^a{ule, ~len na Delegacijata (VMRO-DPMNE) i Lidija Karakam~eva, sekretar naDelegacijata.
Vo ovoj izve{taj se prika`ani: aktivnostite na komisiite na Parlamentarnotosobranie na NATO i u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na RepublikaMakedonija vo nivnata rabota, kako i diskusiite na plenarnoto zasedanie. Vorabotata na zasedanieto u~estuvaa okolu 300 parlamentarci od Severna Amerika iEvropa Glaven akcent na 51-to Godi{no zasedanie na Parlamentarnoto sobranie naNATO be{e staven na obezbeduvawe na ulogata i zna~eweto na NATO, operaciite naNATO nadvor od svojata teritorija i aktuelnite misii, nejzinata idna uloga vo"postkonfliktnite" operacii, progresot na Pra{kite obvrski za zgolemuvawe nakapacitetite, bezbednostnata sorabotka me|u NATO i EU, regionalnite pra{awa,vklu~itelno Persiskiot Zaliv, Kavkazot, Balkanot, Centralna Azija, potoa civilnataza{tita, nedostigot na sredstva kako izvor na konflikti, klimatskite promeni naArtikot, vlijanieto od porastot na kineskata ekonomija.
Komisijata za civilna dimenzija na bezbednosta gi razgleda slednive izve{tai:"NATO i Kazahstan" podnesen od generalniot izvestitel Vitalino Kanas(Portugalija), Malcinstvata vo Ju`en Kavkaz: faktor na nestabilnost, podnesen odizvestitelot Bert Midel (Holandija), Hemiskoto, biolo{koto, radiolo{koto inuklearnoto otkrivawe: tehnolo{ki pregled, podnesen od specijalniot izvestitelLordot Xopling.
Komisijata za odbrana i bezbednost svojata rabota ja fokusira{e na sledniveizve{tai:
Operaciite na NATO nadvor od svojata teritorija" podnesen od generalniotizvestitel Xulio Miranda Kalha (Portugalija), "Nezavr{enata uloga na NATO zabalkanskata bezbednost" podnesen od izvestitelot Xon Smit (Obedinetoto Kralstvo),"Progresot na Pra{kite obvrski za gradewe na kapacitetite" podnesen odizvestitelot Xon [imkus (SAD), kako i izve{tajot "Nezavr{enata uloga na NATO zabalkanskata bezbednost", podnesen od Vahit Erdem (Turcija).Vahit Erdem, pretsedava~ so Potkomitetot za idnite bezbednosni i odbranbenikapaciteti vo pretstavuvaweto na izve{tajot go potencira{e golemoto zna~ewe nabalkanskiot region za evropskata bezbednost, kako i va`nosta od prodol`uvawe napregovorite za statusot na Kosovo. Go kritikuva{e nedostigot od progres za mnogupra{awa vo Kosovo i gi potseti pratenicite od potrebata za postojano me|unarodnoanga`irawe.
Gr~kiot pratenik Andreas Loverdos pobara vo izve{tajot da ne se upotrebuvaterminot Makedonija, za {to g. Erdem re~e deka Postojaniot komitet na PS na NATOodlu~il vo site dokumenti na NATO da se prodol`i da se upotrebuva konstrukcijata"PJR Makedonija"
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija upati nekolku zabele{kikoi se odnesuvaat na podobruvawe i doprecizirawe na tekstot na izve{tajot, a koibea prifateni od g. Erdem.
Esad Rahi}, v. d. {ef na Delegacijata, uka`a deka izve{tajot dava realna ikorektna slika za sostojbite vo regionot i vo zemjata. Toj posebno se zadr`a naimplementacijata na standardite za ~lenstvo vo Unijata i prodlabo~uvawe naodnosite so Alijansata i nejzinite ~lenki. Neodamne{nite izjavi deka RepublikaMakedonija mo`e da o~ekuva pokana za priklu~uvawe kon NATO ne podocna od 2008godina predizvika razo~aranost kaj gra|anite, sekako ne i obeshrabruvawe. Rahi}poso~i deka vo zemjata }e se napravat ekstra napori da se implemetiraat zapo~natitereformi doma, da se podobri sorabotkata so partnerite vo regionot i da se podobrikolektivnata bezbednost na operaciite na Alijansata vo stranstvo. Toj giinformira{e pratenicite za neodamne{nata preporaka na Evropskata komisija doSovetot na zemjata da i se dodeli status na zemja kandidat.
189
Vo vrska so Akcioniot plan za ~lenstvo vo NATO, Rahi} poso~i deka zemjata gopodgotvuva sedmiot ciklus na Nacionalnata godi{na pograma za ~lenstvo vo NATO.Posebno se zadr`a na implementacijata na ustavnite amandmani, zakoni i drugaregulativa koja proizleguva od Ohridskiot ramkoven dogovor, vklu~itelno ipravi~nata zastapenost na etni~kite zaednici. Nedovr{enite reformi vopravosudstvoto treba da se implementiraat do 2007 godina. Vo vrska so zajaknuvawetona borbata protiv organiziraniot kriminal vo Sobranieto se usvoija pogolem izmenina zakonodavstvoto. So cel za vgraduvawe na preporakite na misiite naOBSE/ODHIR, vo tek e podobruvawe na izbornoto zakonodavstvo. Makedonija rabotina pro{iruvawe na sorabotkata vo ramkite na Jadranskata povelba me|u Makedonija,Albanija, Hrvatska i SAD so cel za zajknuvawe na individualnite i zaedni~kitenapori kon integracijata vo NATO i EU.
Vo Komisijata za odbrana i bezbednost i vo Politi~kata komisija svoeobra}awe za sostojbite vo Kosovo ima{e ambasadorot Kai Eide, porane{en specijalenpretstavnik na generalniot sekretar na ON za Kosovo i postojan pretstavnik naNorve{ka vo NATO. Toj potencira{e deka idniot status na provincijata e visokosenzitivno politi~ko pra{awe so ogled na toa {to pogledite na kosovskite Albancii Srbite ostanuvaat dijametralno sprotivni i {ansite za pomiruvawe se minimalni.I pokraj toa {to ima progres vo gradeweto na instituciite, odnosno vovospostavuvaweto na izvr{nata, zakonodavnata i sudskata vlast, me|unarodnatazaednica se soo~ila so "ustaven vakuum". Pri~inata za toa ambasadorot Eide ja nao|avo politi~arite koi, pred se sakaat pove}e da odgovaraat pred svoite partii otkolkupred gra|anite. Kako golem uspeh se navede kreiraweto na kosovskata policija,dodeka pravosudniot sistem e dosta slab. So ogled na toa {to organiziraniotkriminal i korupcijata se najgolema zakana za stabilnosta na Kosovo, potrebno ekontinuirano prisustvo na me|unarodnata policija. Generalno ambasadorot ja opi{asostojbata kako stabilna, no kr{liva. Ambasadorot istakna deka me|unarodanatazaednica postavila mnogu ambiciozen plan za decentralizacija za Kosovo.
Vo vrska so ekonomska sostojba vo provincijata, g. Eide potencira{e deka imaprogres vo delot na privatizacijata. Sepak, ima tenzii zaradi iljadnicitenerazre{eni sopstveni~ki pra{awa kako i nepo~ituvawe na sopstvenosta kako va`nopra{awe. Vra}aweto na begalcite ostanuva prioritetno pra{awe za koe e potrebname|unarodna poddr{ka. Interesni se negovite konstaticii so koi se poso~uva dekanema povolno vreme koga mo`e da se re{i kosovskoto pra{awe, no sega e dojdenovreme da se izbere pome|u dve situacii, da se odi napred ili da se stagnira vo mesto.Ambasadorot Eide e siguren deka site }e profitiraat od pridvi`uvaweto na statuskvo situacijata. Sepak, toj istakna deka Kosovo treba da se dvi`i napred mnoguvnimatelni i bez kreirawe na ve{ta~ki rokovi.
Pratenikot Esad Rahi} postavi pra{awe do ambasadorot Eide, vo vrska sodemarkacijata na granicata me|u Republika Makedonija i Srbija i Crna Gora, vo delotna Kosovo. Ambasadorot se soglasi so konstatacijata {to ja prepora~al i vo negoviotizve{taj za Kosovo deka e potrebno {to e mo`no pobrzo da se odbele`i granicata soMakedonija. Toj re~e deka ne se znae kakva }e bide atmosferata koga }e se otvorat`e{kite pra{awa vo provincijata i zatoa pra{awata kako {to e demarkacijata nagranicata so Makedonija treba da bidat zatvoreni navremeno.
Komisijata za ekonomija i bezbednost gi razgleda i usvoi slednive izve{tai:"Politi~kite implikacii vo rizi~nite op{testva" podnesen od generalniot
izvestitel Jos Van Genip (Holandija), "Ekonomskite tranzicii na Bliskiot Istok iSeverna Afrika", podnesen od izvestitelot Kurt Bodvig (Germanija), "Razvojot naKina i transatlantskata ekonomija", podnesen od izvestitelite Xon Bozman (SAD) iHug Bajli (Obedinetoto Kralstvo), kako i "Trgovskata ekonomska sorabotka me|u Rusijai Kina: aktuelnite sostojbi, problemi i perspektivi", podnesen od Viktor Voitenko(Ruska Federacija).
Politi~kata komisija gi razgleda i usvoi slednive izve{tai:"Idninata na NATO' podnesen od generalniot izvestitel Bert Koender,
(Holandija), "Bezbednosnata sorabotka me|u NATO i EU" podnesen od izvestitelotMarko Miniti, kako i "NATO i bezbednosta vo Persiskiot Zaliv" podnesen od Rupre{Polenz (Germanija).
190
Prezentacijata na ambasadorot Kai Eide, pomina vo izvestuvawe zaneodamne{niot izve{taj za situacijata vo Kosovo. Toj izrazi dlaboka zagri`enost zaza{titata na malcinskite prava na Kosovo i zabele`a golem broj nedostatoci vovrska so institucionalniot razvoj vo regionot. Pravosudniot sistem, vladeweto napravoto i za{titata na sopstveni~kite prava se najseriozni nedostatoci.
Pokraj nedovolniot progres, toj poso~i deka razgovorite za statusot na Kosovomora da prodol`at, ~ekaweto nema da ja podobri sostojbata. Evropskata unija trebada ja ima glavnata odgovornost, duri pove}e od ON, zaradi nejzinata pozicija naregionalen lider. Soedinetite Amerikanski Dr`avi moraat da ostanat politi~ki ivoeno anga`irani so ogled na toa {to u`ivaat doverba kaj lokalnoto naselenie. Kako{to statusot }e se pridvi`uva vo nagorna linija ne treba da se zaboravatstandardite.
Slobodan ^a{ule se vklu~i vo diskusiite {to sleduvaa i zapra{a zaverojatnosta idniot status na Kosovo da vlijae na odredeni separatisti~ki dvi`ewavo Balkanskiot region. Potenciraj}i deka Kosovo e od vitalno zna~ewe za Makedonija,toj ja povika me|unarodnata zaednica da ja prodol`i politikata na regionalnaintegracija.
Pri raspravata po izve{ajot za Bezbednosnata sorabotka me|u NATO i EU,Slobodan ^a{ule ja istakna mnogu zna~ajnata uloga na misiite na NATO i naEvropskata unija, kako i nivnata sorabotka vo stabilizirawe na bezbednosnatasostojba vo Republika Makedonija. Toj gi izvesti pratenicite deka misijata na EU"Proksima", go zavr{uva svojot uspe{en mandat na 15 dekemvri na 2005 godina ipobara toa da se vnese vo izve{tajot. Komisijata za nauka i tehnologija gi razgleda i usvoi slednive izve{tai: "Bezbednosta na materijalot od oru`jeto za masovno uni{tuvawe vo Rusija"podnesen od generalniot izvestitel Pjer Klod Nolit (Kanada), potoa Bezbednostniteimplikacii na nanotehnologijata", podnesen od izvestitelot Loter Ibruger(Germanija) i "Klimatskite promeni vo Artikot: predizvicite za Severnoatlantskotoop{testvo", podnesen od specijalniot izvestitel Pjer Klod Nolit (Kanada).
Plenarno zasedanie naParlamentarnoto sobranie na NATO
Sednicata ja otvori i so nea rakovode{e pretsedatelot na Parlamentarnosobranie na NATO, Pjer Lelu{ (Francija ).
Na Plenarnoto zasedanie govornicite podvlekoa deka Alijansata e vistinskitransatlantski forum koj gi vklu~uva ~lenovite na nacionalnite parlamenti naSeverna Amerika i Evropa i ima zna~ajna politi~ka uloga vo globalnite slu~uvawa.Potvrda za toa e neodamne{nata humanitarna uloga na NATO pri uragonot Katerina izemjotresot vo Pakistan. Na Plenarnoto zasedanie se obrati i turskiot premier Rexep Taip Erdogan igeneralniot sekretar na NATO Jap de Hop [efer koj pozitivno ja oceni momentalnataaktivnost na Alijansata na svoite misii na Balkanot i vo Avganistan. Turskiot premier Erdogan gi istakna aspiraciite na svojata zemja za ~lenstvovo Evropskata unija i dolgoro~noto ~lenstvo vo NATO i vo PS na NATO, kade {toturskite delegacii aktivno u~estvuvaat. Turcija e poddr`uva~ na globalnata borbaprotiv terorizmot.
Pretsedatelot na PS na NATO, Pjer Lelu{ (Francija), vo svoeto obra}aweistakna deka NATO parlamentot imal posebno aktivna i naporna godina, so posebnovnimanie na "revitalizirawe na transatlantskite vrski", koi bea naru{eni sopojavenite nesoglasuvawa po otpo~nuvaweto na vojnata vo Irak. NATO parlamentotorganiziral pove}e od 40 poseti, kako {to se seminari, forumi i komisiski poseti,{to vsu{nost pretstavuva edna poseta nedelno. Pritoa podgotveni se okolu 15izve{tai za mnogu razli~ni temi, po~nuvaj}i od ekonomskiot razvoj na Kina pa se doJu`niot Kavkaz i sostojbata na Sredniot Istok.
Vo izlagaweto toj ja spomena svojata sredba so Denis Hastert, pretsedatel naPretstavni~kiot dom na SAD so koj razgovarale za mo`nostite za zgolemuvawe nau~estoto na kongresmenite vo rabotata na NATO parlamentot i vo komisiite.
191
Pretsedatelot Lelu{ go potencira{e svoeto vnimanie na aktivnostite naparlamentot vo unapreduvaweto na demokratskite vrednosti vo Azerbejxan, Ukraina,Belorusija i intenzivirawe na dijalogot so Mediteranskiot i Arapsko-muslimanskiotsvet. Sobranieto izrazi zagri`enost za sostojbata vo Mavritanija koja vo izminatitemeseci se soo~i so kriza. Vredi da se zabele`i i toa {to ~etiri arapskiparlamenarni sobranija stanaa asocirani delegacii na PS na NATO.
Vo vrska so Belorusija se prepora~uva da se poddr`at silite na opozicijata nare`imot na pretsedatelot Aleksandar Luka{enko. Na plenatnoro zasedanie se obratieden od klu~nite li~nosti na opozicijata. Sobranieto se ponudi da gi nabquduvapretsedatelskite izbori vo juli 2006 godina.
Povlekuvaweto na ruskite trupi od Gruzija }e se nabquduva so golemovnimanie, so {to }e se zgolemi bezbednosta i stabilnosta vo Ju`en Kavkaz.Sobranieto potencira{e deka prioritet za Alijansata e da i pomogne na Ukraina da goeliminira opasniot vi{ok na oru`je i municija koi datiraat u{te od studenata vojna.
Vo vrska so nabquduvaweto na parlamentarnite izbori vo Azerbejxan, PS anNATO poso~i deka tie ne bile vo soglasnost so me|unarodnite demokratski standardi.Bea registrirani serija na nepravilnosti i pokraj pojavuvaweto na nekoi pozitivnisignali vo tekot na procesot.
Druga posebna tema za koja se debatira{e na plenarnoto zasedanie be{ereformskiot proces vo PS na NATO. Se dogovori da se formira rabotna grupa koja }epodgotvi studija za reformite na Sobranieto so cel da se adaptira na bezbednosnitepredizvici na 21 vek.
Na plenarnoto zasedanie se usvoija slednive rezolucii:* Za{titata i integracijata na malcinstvata, kako faktor koj pridonesuva zabezbednosta vo Ju`en Kavkaz;* Zajaknuvawe na zaedni~koto finansirawe na operciite na NATO;* Elaborirawe na transatlantskata politika kon Kina;* Osovremenuvawe na NATO;* Bezbednost na materijalot od oru`jeto za masovno uni{tuvawe vo Rusija;* Rezolucija za Belorusija i* Rezolucija za Kosovo .
192
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na RepublikaMakedonija vo PS na NATO
IZVE[TAJ
za u~estvo na Delegacijata na Sobranieto naRepublika Makedonija na 62-ot ROS-ROT seminar
Albanija, Tirana, 24-26 april 2006 godina
Skopje, maj 2006 godina
193
194
Vo rabotata na 62-to ROS-ROT seminar, koj se odr`a od 24 do 26 april2006 godina, vo Albanija, Tirana u~estvuva{e Delegacijata na Sobranieto naRepublika Makedonija vo PS na NATO vo sostav na pratenikot Slobodan ^a{ule,~len na Delegacijata (VMRO-Narodna) i Lidija Karakam~eva, sekretar naDelegacijata.
Seminarot be{e vo zaedni~ka organizacija na Parlamentarnoto sobranie naNATO, Oddelenieto za javna diplomatija na NATO i Atlantskata asocijacija naAlbanija. Na seminarot u~estvuvaa okolu 50 pratenici od zemjite ~lenki na NATO ipartnerskite zemji, vklu~uvaj}i gi zemjite od Zapaden Balkan, kako i golem brojvladini pretstavnici, akademci i pretstavnici na gra|anskoto op{testvo. Diskusiitebea posveteni na predizvicite so koi se soo~uva regionot, kako {to se organiziraniotkriminal, korupcijata, nere{eniot status na Kosovo i Crna Gora i reformite vobezbednosniot sektor. Od druga strana, u~esnicite zabele`aa ogromen napredok vobezbednosta i stabilnosta na regionot.
Seminarot go otvori g-|a Xozefina ^oba Topali, pretsedatel na Albanskiotparlament, koja istakna deka ~lenstvoto vo NATO e vrven prioritet na nejzinatazemja. Albanija e opredelena da stane direkten kontributor na bezbednosta i dau~estvuva vo multinacionalnite mirovni misii. Podobruvaweto na bezbednostnatasituacija na Zapadniot Balkan e vo golema mera postignato blagodarenie navklu~uvaweto na Alijansata. Taa se zadr`a na posvetenosta na Albanija nanajaktuelnite vnatre{ni predizvici, kako {to se borbata protiv organiziraniotkriminal i korupcijata. Taa poso~i deka sega{nata vlada ima cvrsta politi~ka voljada gi re{ava ovie problemi i da gi prodol`i neophodnite reformi za pribli`uvawekon evroatlantskata zaednica.
G. Sali Beri{a, premier na Albanija, ja povtori albanskata opredelenost daprodol`i so napredokot vo ispolnuvawe na Akcioniot plan za ~lenstvo. Na politi~kiplan mirniot transfer na vlasta {to se slu~il minatata godina, poka`uva dekaAlbanija e zrela demokratija. Na voen plan, Albanija se restruktuira i go namaluvabrojot na armiskite sili, so mo`nost za pogolema mobilnost i brzo rasporeduvawe. VoAlbanija se pravat seriozni napori za zgolemuvawe na voeniot buxet vo iznos od 2 %od BOP. Sega{nata Vlada sproveduva politika na "nulta tolerancija" kon {efovitena organiziraniot kriminal vo zemjata. Vo vrska so Kosovo toj ja naglasi potrebata odzajaknuvawe na dijalogot me|u Pri{tina i Belgrad. Toj povika na dogovor me|u dvetestrani so koj }e se garantira slobodata na religiite i pravata na etni~kitemalcinstva vo provincijata.
G. Fatmir Mediu, minister za odbrana na Albanija poso~i deka celta na Albanija ekreirawe na profesionalni i dobro obu~eni vooru`eni sili. Progresot e vidliv ikonkreten. Se o~ekuva do 2008 godina, Albanija da ima edinici koi }e bidat celosnorasporedlivi i sposobni za multinacionalni mirovni misii. Toj istakna deka o~ekuvanaporite {to gi pravat zemjite od Jadranskata grupa da bidat jasno oceneti napretstojniot samit na NATO vo Riga.
Pretsedatelot na PS na NATO g. Pjer Lelu{ (Francija) vo svoeto vovednoobra}awe ja istakna poddr{kata {to toj ja dava na aktuelnata Vlada na g. Beri{a, kojase soo~uva so ogromni predizvici za transformacija na zemjata, koja be{e edna odnajstra{nite diktaturi vo tekot na studenata vojna. PS na NATO }e prodol`i da gipoddr`uva Albanija, kako klu~en igra~ za stabilnosta na regionot vo Evropa,Hrvatska i Makedonija pred i po Samitot vo Riga. Pretsedatelot Lelu{ poka`arespekt kon lojalnosta na albanskite sili koi imaat zna~ajna uloga vo Avganistan.Albanija igra zna~ajna i konstruktivna uloga vo me|unarodnite napori da se najdere{enie za pra{aweto na Kosovo. Toj ja podvle~e potrebata da i se pomogne naAlbanija vo borbata protiv organiziraniot kriminal, korupcijata i ilegalnatatrgovija so lu|e.
Gospodinot Xon Kolston, pomo{nik na generalniot sekretar na NATO, se soglasideka evroatlantskata integracija e edinstveniot pat za zemjite od Zapadniot Balkan.NATO bi sakal da ima novi zemji ~lenki, iako sé u{te ne e utvrdeno koga }e bideslednoto pro{iruvawe. NATO }e ostane vo regionot kolku {to e potrebno, no zemjitetreba da bidat izvor na regionalna bezbednost. Del od ovie zemji vo idnina treba da
195
ras~istat so minatoto i da po~nat da sorabotuvaat so Ha{kiot tribunal. Tie treba dase borat protiv organiziraniot kriminal i korupcijata, da prodol`at da gireformiraat svoite vooru`eni sili i da go imaat predvid procesot natransformacija na Alijansata. Mnogu e va`no kreiraweto na realen voen buxet.
Gospodinot Adrijan Starova, pretsedatel na Atlantskata asocijacija na Albanijaposo~i deka site nacii na Balkanot gi delat istite vrednost na Evroatlantskatazaednica. Toj gi grupira{e predizvicite vo dve grupi: globalni, kako {to seproliferacijata na oru`je za masovno uni{tuvawe, terorizmot, voenite konflikti isiroma{tijata, kako i regionalnite predizvici vo Zapadniot Balkan, vo koi spa}aatnere{enite statusni problemi i borbata protiv organiziraniot kriminal. Toj smetadeka globalnite predizvici }e se re{at so podobro zaedni~ko razbirawe me|u SAD iEvropa, dodeka za regionalnite predizvici e su{testveno sega{nite razgovori zaidniot status na Kosovo, pod nadzor na specijalniot pratenik Marti Aktisari, darezultiraat so kone~no i neproblemati~no re{enie. Zapadnata zaednica treba da iasistira na Albanija borbata protiv magepsaniot krug na kohezija me|u dr`avnitestrukturi i organiziraniot kriminal. Na krajot toj gi poso~i aktivnostite {to giprezema Atlanskata asocijacija na Albanija za informirawe na albanskata javnost zaevroatlantskite bezbednosni pra{awa.
Vo ramkite na pravata sesija za "Bezbednosta vo Zapadniot Balkan" nastapigospodinot I{tvan Giarmati (Ungarija), pretsedatel na Centarot za evroatlantskintregacija istakna deka e paradoksalno, no aktuelnata bezbednosta situacija voZapadniot Balkan e popovolna otkolku svetskata bezbednosna situacija. Pra{awetona nere{eniot status e zna~ajno, no ne e najproblemati~no. Toj problem e dolgotraen itreba {to poskoro da se eliminira. Dejtonskiot dogovor be{e instrument da se zavr{ivojnata, no ne mo`e da se sfati kako traen miroven dogovor. Dokolku me|unarodnatazaednica ne bila tolku fiksirana na odredbite od Dejtonskiot dogovor, pra{aweto nastatusot na Kosovo mo`el da se re{i vedna{ po kampawata na NATO protiv re`imotna Milo{evi}. Sepak toj smeta deka nezavisnosta na Kosovo e neminovnost. Slu~ajotna Crna Gora, spored Giarmati, mo`e da predizvika pogolema nestabilnost bidej}i voodnos na pra{aweto na nezavisnosta, crnogorskoto naselenie e pomalku edinstveno ie podeleno na dva skoro ednakvi dela. Bez razlika kakov }e bide ishodot odreferendumot, toj smeta deka sega{nata unija me|u Srbija i Crna Gora ne funkcionirai e bespredmetna.
Organiziraniot kriminal i korupcijata e endemski problem vo regionot. Borbatae mo`na samo ako vlastite postepeno se borat protiv ova zlo. Vo ekonomiite koi se votranzicija, ako vedna{ se uni{ti organiziraniot kriminal i korupcijata toaistovremeno zna~i uni{tuvawe na ekonomiite. Toj go potencira{e zapostavuvaweto nazakanite od radikalnite islamisti vo regionot. Zaradi lo{ata ekonomska situacija igolemata nevrabotenost mladite muslimani mo`at da bidat zavedeni od raznifundamentalisti~ki grupi.
Gospodinot Giarmati potencira{e deka vo regionot reformite na voenite sili sepomalku va`ni otkolku reformite na policijata, razuznava~kite slu`bi i pravniotsistem. Potrebno e Evropskata unija da prodol`i da ja implementira strategijata zaintegrirawe na regionot soglasno so Solunskata agenda, kako i da iznao|a na~ini zaolesnuvawe na vizniot re`im za mladite lu|e i rabotnicite.
Vo vrska so transformacijata na NATO, g. Kolston poso~i deka novite glavniinicijativi, kako {to se Inicijativata za odbranbenite kapaciteti (DCI) i Pra{kataopredelba za gradewe na kapacitetite (PCC) nema da se razgleduvaat na Samitot voRiga. Sepak Samitot }e prati jasni poraki da se poddr`i PCC i }e demonstriraopredelenost za spravuvawe so predizvicite na XXI vek.
Pratenikot Slobodan ^a{ule poso~i deka najgolemiot izvor na nestabilnost voregionot e opstojuvaweto na nacionalisti~kite percepcii od XIX vek. Toj istaknadeka najva`no e Kosovo da ne se pretvori vo entitet od XIX vek, koj }e bidezarobenik na organiziraniot kriminal.Ponatamu toj ja istakna va`nosta od pomagawa na demokratskite sili vo Srbija, kojaostanuva klu~na zemja vo regionot.
Prateni~kite na Kosovskoto sobranie Ilance Sila i Teuta Sahaxija giuveruvaa u~esnicite na seminarot deka idnata nezavisnost na Kosovo }e donesepogolema odgovornost so cel da se odr`i stabilnosta vo regionot. Tie gi povikaa
196
pretstavnicite na Srbskoto malcinstvo vo Kosovskoto sobranie da se vklu~atpoaktivno vo javniot `ivot na provincijata.
Vo vtorata sesija za "Zapadniot Balkan kon evroatlantskata integracija"govornikot Leonard Demi se fokusira{e na regionalnata sorabotka vo smisla naorganizirawe na zemjite vo borbata protiv organiziraniot kriminal zaradi[engenskiot dogovor, odnosno olesnuvawe na vizniot re`im. Albanija ima potpi{anobilateralni dogovori so site zemji vo regionot dodeka vo vrska so reformite voodbranata strogo se sledi dogovorot so NATO, za kreirawe na mala, no efikasna iinteroperatibilna armija sposobna za vklu~uvawe vo me|unarodni voeni i spasuva~kimisii.Gospodinot Xejms Petifer, istra`uva~ od Centarot za konflikti od Odbranbenataakademija na Obedinetoto Kralstvo, najmnogu se fokusira{e na pra{aweto za idniotstatus na Kosovo. Po krizata na Kosovo vo mart 2004, stanuva jasno deka status kvosituacijata e neodr`liva. UMNIK ne uspeal da se spravi so golem rang na problemi,po~nuvaj}i od snabduvaweto so voda i struja do me|uetni~kite tenzii. Nekoj vid nanezavisnosta na Kosovo od odredeni pregovara~i se gleda kako re{enie za Kosovo.Petifer istakna deka vo regionot mo`e da se slu~i zasiluvawe na vlijanieto naRusija vo vrska se energetskoto snabduvawe iako ne mo`e da se zboruva za vlijaniekako {to Rusija go ima vo Gruzija i Ukraina.
Gospodinot Slobodan ^a{ule poso~i deka balkanskite nacii koga gi pravatneophodnite bolni reformi, toa ne go pravat zaradi NATO i EU, tuku zaradi samitesebe. Od druga stana, NATO mora da napravi jasna avenija po koja }e se dvi`at zemjiteza da stanat ~lenki na NATO i EU. Dokolku toa ne se napravi, Evropa mo`e da se soo~iso za`ivuvawe na nacionalisti~kite sili vo regionot. Toj se soglasi so g. Petifer iposo~i deka ruskata energetska politika ve}e e prisutna vo regionot.
Vo ovoj del na sesijata se zaklu~i deka najgolem problem vo regionot enelegalnata trgovija so lu|e, droga, odnosno heroin, kako i oru`je. No toa ne eekskluziven fenomen samo na Balkanot, bidej}i i Zapadna Evropa kako konsumentmora da prezeme del od odgovornosta. Naporite {to gi pravat zemjite aspiranti za EUnema da bidat dovolni tie da se integriraat ako EU ne se promeni samata, bidej}i se~uvstvuva "zamorenost od pro{iruvaweto".
Na tretata sesija "NATO i Balkanot" nastapi g. Gabriel Kaskone od programatana Partenerstvo za mir, koj potvrdi deka priemot na trite zemji od Jadranskata grupae pra{awe na "koga", a ne pra{awe na "dali" }e se primat vo NATO. Zemjitekandidati treba da gi konsolidiraat demokratskite institucii, vladeeweto napravoto, po~ituvaweto na pravata na malcinstvata, implementiraweto na reformitevo pravniot sistem i policijata i da pridonesuvaat vo mirovni operacii. Za Srbija iCrna Gora i Bosna i Hercegovija, koi ne se vo Partnerstvoto za mir, NATO podgotvuvatakanare~ena "Programa za namenska sorabotka" koja dava pristap do odredeniaktivnosti na PzM. Tie }e dobijat pokompletna sorabotka koga }e po~nat celosno dasorabotuvaaat so Ha{kiot tribunal za porane{na Jugoslavija.
Gospodinot Krendler, profesor na Kolexot za me|unarodni i bezbednostnistudii vo Mar{aloviot centar, se soglasi deka ne e realno da se o~ekuvaat pokani za~lenstvo vo Riga. Kako {to mnogumina se nadevaat za dobivawe na pokani vo 2008godina, procesot na reformi mora da prodol`i. Iskustvoto od prethodnite dvepro{iruvawa poka`uva deka pro{iruvaweto e spor proces koj trae okolu 15 godini.Toj ja poso~i serioznosta na situacijata vo Srbija i Crna Gora, koja se nao|a predrazedinuvawe. Vo vrska so Kosovo poso~i deka mora dolgoro~no da prodol`iprisustvoto na NATO vo pokrainata.
^etvrtata sesija za reformite vo bezbednosniot sektor na Zapaden Balkan jaotvori g. Petrit Karabina, zamenik na ministerot za odbrana, koj istakna deka ova eera na globalizacija i intenzivna kulturana interakcija vo koja liderite na Balkanotsfatile deka edinstveno sorabotkata zna~i traen mir i ekonomska blagosostojba.Regionalnata sorabotka e vitalna za borbata protiv organiziraniot kriminal, soogled deka kriminalnite strukturi gi usovr{uvaat svoite me|unarodni povrzuvawa.Vo Parlamentot na Albanija ve}e e usvoen Zakon za konflikt na interesi i sé pove}ese posvetuva vnimanie na transparentnosta.
Pratenikot Palombo (Italija) se posomneva vo efikasnosta i tempoto naimplementacija na reformite vo odbranata i istakna deka kreiraweto na
197
profesionalna armija vo Albanija nema da za{tedi pari. Site se soglasija dekavojskata so regruti mo`ebi e poeftina, no regrutite ne mo`at da se pra}aat vomirovni misii. Za~uvuvawe na takva armija e samo gubewe na sredstva. Pratenicitebea informirani deka oficerite na Albanija glavno se obu~uvaat na voeniteakademii vo Italija i Turcija.
Generalot Palumb Kvazimi, {ef na General{tabot na Albanskata armija,poso~i deka filozofijata na albanskata vojska radikalno se menuva vo poslednitegodini i sega se bazira na univerzalni demokratski vrednosti, a ne na ekskluzivninacionalni interesi. Na regionalno nivo, balkanskite zemji imaat postojanisostanoci i konsultacii vo razni formati, vklu~uvaj}i gi sostanocite na ministriteza odbrana, ministrite za nadvore{ni raboti i {efovite na general{tabovite.
Pettata sesija za vnatre{nata sostojba vo Albanija i nejziniot pat konevroatlantskata integracija, zapo~na so izlagaweto na gradona~alnikot na Tirana ilider na opozicijata g. Edi Rama, koj ne poka`a optimizam za vnatre{nata sostojba vodr`avata. Dodeka Albanija poka`uva nekakov progres, nejzinite sosedi se dvi`atnapred mnogu pobrzo. Opozicijata i Vladata se dogovorile za odredeni strate{kipra{awa za modernizirawe na zemjata zaradi ~lenstvo vo NATO i EU. Opozicijata gopoddr`uva naporot na Vladata za spre~uvawe na organiziraniot kriminal, no ne sesoglasuva so metodite {to taa gi primenuva. Drasti~nite merki {to gi primenuvaVladata na Albanija poka`uvaat deka se re{avaat samo fasadni problemi, a nekoreniti. Pod zakrila na borba protiv korupcijata aktuelnata Vlada nastojuva da gieliminira politi~kite oponenti. Druga opasnost pretstavuva evidentniot obid naizvr{nata vlast da ja stavi pod kontrola sudskata vlast. Toj im pora~a na vlastite daizbiraat pocivilizirani metodi, kako {to se jaknewe na ustavnite institucii,pomagawe na nezavisnoto sudstvo, spravuvawe so neophodnite ekonomski reformi ipromovirawe na dobro upravuvawe.
Ambasadorot Lutz Salzman, {ef na Delegacijata na Evropskata komisija voAlbanija napravi presek na glavniot razvoj na EU -albanskite odnosi, kako idni~ekori vo integrativnite procesi na Albanija. Toj go pozdravi progresot na klu~nitereformi vo Albanija, no zabele`a deka patot kon EU sé u{te e mnogu dolg i deka nemaskraten pat do EU. So vleguvaweto vo sila na Dogovorot za stabilizacija iasocijacija (SSA) }e se regulira trgovijata na Unijata so Albanija, }e i se pomogne nazemjata da razvie funkcionalna pazarna ekonomija i da se spravi so drugite seriozniproblemi, kako {to e grani~nata bezbednost. Se o~ekuva Dogovorot za stabilizacija iasocijacija da bide potpi{an vo juni ovaa godina. Ponatamu e potrebno da se razvijatadministrativnite kapaciteti so cel soodvetno da se primeni SSA.
[estata sesija posvetena na Bezbednosnite predizvici pridonesot naZapadniot Balkan zapo~na so prezentacii na pove}e eksperti. Jasmina Gli{i},ekspert od Centarot za Civilnovoeni odnosi i zamenik direktor na [kolata zabezbednosni studii vo Belgrad, zboruva{e za najva`nite problemi so koi se soo~uvaSrbija i Crna Gora. Taa re~e deka "nemaweto novosti" se "lo{i novosti" za Srbija.Taa izdvoi ~etiri glavni predizvici so koi se soo~uva zemjata: letargi~ni reformivo bezbednosniot sektor, idniot status na Kosovo, neuspeh od ispolnuvawe name|unarodnite obvrski i mo`ni tenzii po referendumot vo Srbija i Crna Gora.
Gabriela Konevska, li~en sovetnik na specijalniot koordinator na Paktot zastabilnost na Inicijativata za sorabotka vo Jugoisto~na Evropa se obrati kakopretstavnik na Paktot za stabilnost. Taa naglasi deka reformite vo bezbednosniotsektor mora da ostanat glavna komponenta vo site balkanski zemji vo nivnite obidida se pribli`at do NATO i EU. Reformite mora da bidat integriran proces koi }e givklu~uva vladata, policijata i parlamentot. Ovoj proces vo golem obem e socijalno iekonomsko pra{awe i treba da bide razgleduvan vo kontekst na ekonomskatarekonstrukcija i politikite na socijalniot razvoj. Dobriot menaxment na granicite ibezbednosta e pra{awe koe posebno treba da se razgleduva. Ohridskiot dogovor zaupravuvawe so granicite i bezbednosta pretstavuva zaedni~ki napor na zemjite odregionot, EU, OBSE, NATO i Paktot za stabilnost da se spravuvaat i zaedni~ki dasorabotuvaat vo vrska so ovoj problem. Na krajot taa ja pozdravi neodamne{nata izjavana komesarot Oli Ren za konsolidirawe na Strategija na EU za pro{iruvaweto konzemjite od Zapadniot Balkan. Vo idnina Unijata }e bide mnogu vnimatelna vo vrska so
198
prezemawe na novi obvrska, a }e se koncentrira na realiziraweto na dosegaprezemenite obvrski.
Dragan Lozan~i}, od Ministerstvoto za odbrana na Hrvatska, zabele`a dekaHrvatska posvetuva golemo vnimanie na bezbednosnite pra{awa, pred sé, zaradiitnosta od novite bezbednosni predizvici. Bezbednosniot sektor na Hrvatska morada ja zasili mre`ata na sorabotka so svoite sosedi so cel da se spravi soorganiziraniot kriminal i nelegalnata trgovija, ekonomskata i energetskata kriza,proliferacijata na oru`je za masovno uni{tuvawe. Hrvatska u~estvuva vo misiipredvodeni od NATO i ON i go poddr`uva mirovniot proces na Bosna i Kosovo. Cel naHrvatska e da ima okolu 40% od svoite vooru`eni sili anga`irano vo me|unarodnimirovni misii. Vo zemjata se pranira da se zamrzne regrutstvoto do 2010 godina.Javnoto mislewe za ~lenstvo vo NATO e mnogu nisko vo zemjata, odnosno samo ednatretina od Hrvatite se za ~lenstvo vo NATO.
Na krajot na seminarot se zaklu~i deka Parlamenarnoto sobranie na NATOtreba da prodol`i da gi pomaga zemjite od Zapadniot Balkan, dodeka me|unarodnatazaednica treba da prodol`i da se anga`ira vo regionot, do celosni spravuvawe sosite predizvici.
199
200
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Biro na Sekcijata na Sobranieto na Republika Makedonijavo Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata
IZVE[TAJ
od sednicata na Izvr{niot komitet na Mre`ata na `eni parlamentarkina Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, odr`ana
od 17 do 19 januari 2006 godina vo Toronto, Kanada
Skopje, januari 2006 godina
201
202
Izvr{niot komitet na Mre`ata na `eni parlamentarki na Parlamentarnotosobranie na Frankofonijata (PSF) ja odr`a svojata redovna sednica od 17 do 19januari 2006 godina vo Toronto, Kanada. Na sednicata u~estvuva{e g-|a SlavicaStankovska, pretsedatel na Sekcijata na Sobranieto na Republika Makedonija voParlamentarnoto sobranie na Frankofonijata i ~len na Izvr{niot komitet naMre`ata na `eni parlamentarki na PSF, kako i g-|a Biljana Ognenovska,rakovoditel na Oddelenieto za multilateralna sorabotka i izvr{en sekretar naSekcijata.
Vo Izvr{niot komitet na Mre`ata na `eni parlamentarki na PSF ~lenuvaat 12parlamentarki, odnosno pretsedatelot na Mre`ata, dvete potpretsedatelki, triizvestiteli i {est ~lena. Od niv pet se pretstavni~ki na regionot Afrika, tri naRegionot Evropa, tri na regionot Amerika i edna na Aziskiot region. Gospo|a SlavicaStankovska be{e izbrana za ~len na Izvr{niot komitet na Mre`ata na `eniparlamentarki na 31-ta godi{na sesija na Parlamentarnoto sobranie naFrankofonijata, {to se odr`a od 5 do 9 juli 2005 godina vo Brisel, kako prv iedinstven pretstavnik na zemjite od Isto~na Evropa.
Na istata sesija, za pretsedatel na Mre`ata be{e izbrana g-|a Nimon BalukinaEza, pratenik od Mavritanija. Po voeniot pu~ vo zemjata vo avgust 2005 godina, po {tobe{e raspu{ten parlamentot, ~lenstvoto na Sekcijata na Mavritanija voParlamentarnoto sobranie na Frankofonijata be{e suspendirano.
So ogled na toa {to Mre`ata na `eni parlamentarki ostana bez pretsedatel samoeden mesec po nejziniot izbor, aktivnostite na Mre`ata gi koordiniraatpotpretsedatelkite g-|a Fransoaz Bertio, pratenik od Parlamentot na Francuskatazaednica vo Belgija i g-|a Roz-Mari Lozie-Kul, senator od Kanada, koi spored Statutotna Mre`ata se ednakvi vo svoite nadle`nosti. Gospo|ite Bertio i Lozie-Kulzaedni~ki pretsedavaa so sednicata na Izvr{niot komitet na Mre`ata. Tokmu zaradivakvata situacija neophodno se nametna pra{aweto za izmena na Statutot na Mre`atana `eni parlamentarki na PSF. Po opse`nata diskuskija be{e odlu~eno Izvr{niotkomitet da predlo`i nekolku amandmani na Statutot na Mre`ata vo koi, me|u drugoto,se predlaga izbor na prv i vtor potpretsedatel, a se ureduva i pra{aweto zapretsedavawe so Mre`ata vo slu~aj na spre~enost na nejziniot pretsedatel. Seo~ekuva ovie amandmani da bidat usvoeni na Sostanokot na Mre`ata na `eniparlamentarki na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, {to }e se odr`i voramkite na 32 sesija na PSF, vo juli 2006 godina vo Rabat, Maroko.
Potpretsedatelot g-|a Roz-Mari Lozie-Kul informira{e za aktivnostite naMre`ata vo periodot od 31 sesija na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata,odr`ana vo juli 2005 godina. Taa se osvrna na pismoto {to bilo upateno do sitepretsedateli na Sekciite na PSF, vo koe se bara vo delegaciite {to u~estvuvaat nasesiite na PSF da bide vklu~ena barem edna `ena. Istovremeno, taa se zadr`a naseminarot za Konvencijata za eliminacija na site formi na diskriminacija vrz`enata, {to se odr`al vo dekemvri 2005 godina vo Librevil, Gabon. Gospo|ata Lozie-Kul go prezentira{e i izve{tajot za mestoto na `enite vo usvoenite dokumenti naPlenarnata sednica na PSF vo juli 2005 godina. Za odbele`uvawe e deka od 12deklaracii usvoeni na poslednata sesija na PSF, edna e celosno posvetena napra{aweto za podobruvawe na sostojbata na `enite. Ovaa rezolucija bila predlo`enaod Mre`ata na `eni parlamentarki na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata.
Na ~lenovite na Izvr{niot komitet im se obrati g-|a Particija Herd, pretstavnikna Delegacijata za ~ovekovi prava i demokratija na Me|unarodnata organizacija naFrankofonijata (OIF). Taa gi zapozna parlamentarkite so sproveduvaweto naproektot na "@enite i razvojot" i informira{e za predvidenata programa za rabotavo periodot od 2006 do 2009 godina. Istovremeno, taa se osvrna i na dokumentot"Pridonesot na Frankofonijata vo deceniskata evaluacija na sproveduvaweto naProgramata za akcija na Pekin{kata konferencija za `enite", {to bil usvoen odministrite i {efovite na delegaciite na zemjite ~lenki na OIF, na 49 sesija naKomisijata za sostojbata na `enite na Obedinetite nacii (Peking +10), {to se odr`aod 28 fevruari do 11 mart 2005 godina vo Wujork.
203
Izvestitelot g-|a Fransin Gode, pratenik od Kvebek go prezentira{e izve{tajot"Sledewe na sproveduvaweto na Konvencijata za eliminacija na site formi nadiskriminacija vrz `enata (CEDEF)". Taa gi zapozna ~lenkite na Izvr{niot komitetso sostojbata so ratifikacijata na Konvencijata i nejziniot protokol od strana nazemjite ~lenki na Frankofonijata, pri {to uka`a deka vo poslednite 20 meseca petzemji ja ratifikuvale Konvencijata. So poslednite ratifikacii, brojot na zemjitekoi pristapile kon Konvencijata iznesuva 180, {to pretstavuva 90% od zemjite ~lenkina Obedinetite nacii i 100% od zemjite ~lenki na Frankofonijata. Gospo|ata Gode seosvrna i na periodi~nite izve{tai za usvoenite merki i postignatiot napredok, {tozemjite pristapni~ki na Konvencijata se dol`ni da gi prezentiraat. Taa informira{ei za seminarite za Konvencijata za eliminacija na site formi na diskriminacija vrz`enata (CEDEF), {to gi organizira Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata.Ovie seminari se odr`uvaat so cel za prodlabo~uvawe na znaewata za ovaaKonvencija me|u parlamentarkite-frankofoni, so {to tie bi mo`ele poefikasno davlijaat vrz vladite za sproveduvaweto na Konvencijata. Dosega se odr`ani triseminara na ovaa tema: vo Bamako, Mali, vo Antananarivo, Madagaskar i vo Librevil,Gabon, a predvideno e da se odr`at u{te dva seminara vo Isto~na Evropa iMagrebskiot region.
Vo diskusijata po izve{tajot be{e predlo`eno Republika Makedonija da goorganizira seminarot predviden za prateni~kite od Sekciite od Isto~na Evropa.Isto taka, be{e pokrenato pra{aweto dali vo rabotata na seminarite treba da bidatvklu~eni i ma`i pratenici od zemjata doma}in. Vo vrska so ova, be{e odlu~enoma`ite pratenici da bidat vklu~eni samo vo eden del od seminarot, za {tomodalitetite bi se definirale so zemjata doma}in.
Izvestitelot g-|a Enriete Martinez, pratenik od Francija go pretstavipredlogot na izve{tajot "@enite i politikata". Ovoj izve{taj treba bide izgotven vrzosnova na usvoenoto mislewe za Strategiskata deceniska ramka na Frankofonijata,predlo`eno od Komisijata za politi~ki pra{awa na PSF. Gospo|ata Martinez goprezentira{e predlogot na pra{alnikot vrz osnova na koj }e bide izgotvenizve{tajot. Ovoj pra{alnik be{e razgledan i izmenet od strana na ~lenovite naIzvr{niot komitet i istiot }e bide ispraten do site sekcii na Parlamentarnotosobranie na Frankofonijata.
Izvr{niot komitet rasprava{e i za izbor na tema za izve{taj na tretiotizvestitel na Mre`ata na `eni parlamentarki, g-|a Mari-Roz Nguini Efa, pratenik odKamerun. Po predlog na izvestitelot, be{e odlu~eno izve{tajot da bide na tema:"@enite i mikrokreditite vo prostorot na Frankofonijata". Izve{tajot }e sefokusira na mikrofinansiraweto kako sredstvo za ekonomska i socijalna avtonomijana `enite, ulogata na parlamentarcite na ova pole, kako i odredeni primeri za`enite i mikrokreditite vo Burkina Faso, Belgija, Vietnam, Gabon, Gvineja, Mali,Maroko, Kamboxa, Kamerun, Kanada, Kvebek, Kongo, Togo, Senegal i Francija.Gospo|ata Nguini Efa informira{e i za aktivnostite na Parlamentarnata mre`a naPSF za borba protiv HIV/SIDA. Taa podvle~e deka posledniot sostanok na ovaaParlamentarna mre`a se odr`al minata godina vo Dakar, Senegal, a sledniotsostanok e predviden za 15 i 16 fevruari 2006 godina vo Jaunde, Kamerun. Na ovojsostanok se o~ekuva sekoja sekcija da go prezentira svojot pridones vo borbata protivHIV/SIDA. Na sednicata na Izvr{niot komitet se diskutira{e i za podgotovkite zasednicata na Mre`ata na `eni parlamentarki na Parlamentarnoto sobranie naFrankofonijata, {to }e se odr`i vo juli 2006 godina vo Rabat, Maroko, vo ramkite naredovnata 32 godi{na sesija na PSF. Pokraj usvojuvaweto na amandmanite na Statutotna Mre`ata, na ovaa sednica se o~ekuva da bide izbrana i nova pretsedatelka naMre`ata. Spored dogovorot, do 2007 godina pretsedatelstvoto mu pripa|a na RegionotAfrika.
Izvr{niot komitet na Mre`ata na `enite parlamentarki na PSF odlu~i odimeto na Mre`ata da bide upateno pismo so ~estitki do g-|a Elen Xonson-Sirlif popovod nejziniot izbor za pretsedatel na Liberija, so {to stana prvata `enapretsedatel na edna afrikanska dr`ava.
Na krajot od sednicata, vo imeto na Izvr{niot komitet na Mre`ata na `eniparlamentarki, g-|a Slavica Stankovska im se zablagodari na doma}inite, Sekcijata
204
na Ontario vo PSF, za topliot priem i gostoprimstvoto uka`ano na ~lenovite naIzvr{niot komitet. Taa upati posebna blagodarnost do g. Jan-Mark Lalond,pretsedatel na Sekcijata na Ontario, g-|a Monik Smit, ~len na Sekcijata i naIzvr{niot komitet na Mre`ata, kako i na nivnite sorabotnici za sovr{enatapodgotovka i odli~nata organizacija na ovaa sednica.
* * * * *
Za vreme na pretstojot vo Toronto, ~lenovite na Delegacijata na Sobranieto naRepublika Makedonija ostvarija sredbi so generalniot konzul na RepublikaMakedonija vo Toronto, g. Slobodan Trajkovski i konzulot g. Branko Trajkovski, kako iso ambasadorot na Republika Makedonija vo Otava, Kanada d-r Sa{ko Nasev. Vo vrskaso u~estvoto na sednicata na Izvr{niot komitet na Mre`ata na `eni na PSF,pratenikot Slavica Stankovska dade intervju za makedonskite mediumi vo Toronto.
205
206
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Biro na Sekcijata na Sobranieto na Republika Makedonijavo Parlamentarnoto Sobranie na Frankofonijata
IZVE[TAJ
od sednicata na Komisijata za sorabotka i razvoj na PSF,odr`ana od 14 do 16 mart 2006 godina vo Delemon,
Kanton Jura, [vajcarska Konfederacija
Skopje, mart 2006 godina
207
208
Sednicata na Komisijata za sorabotka i razvoj na Parlamentarnoto sobranie naFrankofonijata (PSF) se odr`a od 14 do 16 mart 2006 godina vo Delemon, KantonJura, [vajcarska Konfederacija. Na sednicata prisustvuvaa pretstavnici oddvaeset sekcii vo PSF, kako i pretstavnici na Me|unarodnata organizacija naFrankofonijata i Sekretarijatot na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata.Od Sobranieto na Republika Makedonija na sednicata u~estvuva{e g. NelkoStojanoski, potpretsedatel na Sekcijata na Sobranieto na RepublikaMakedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata i ~len naKomisijata, kako i g-ca Biljana Ognenovska, izvr{en sekretar na Sekcijata.
So sednicata pretsedava{e g. Mahama Savadogo, pratenik od Burkina Faso ipretsedatel na Komisijata za sorabotka i razvoj na Parlamentarnoto sobranie naFrankofonijata.
Pretsedatelot na Komisijata g. Mahama Savadogo gi zapozna parlamentarcite sotekot na rabotata i proceduralnite pra{awa vo ramkite na Komisijata i nakratko seosvrna na temite za diskusija predvideni za sednicata. Toj podvle~e deka golem brojod pra{awata {to }e se razgleduvaat na sednicata direktno ili indirektno seodnesuvaat na problematikata na nedovolniot razvoj i na sredstvata {to treba da seprimenat za reducirawe na nesakanite efekti.
Na ~lenovite na Komisijata im se obrati g. Liber Bararanjerece, ambasador ipostojan pretstavnik na Me|unarodnata organizacija na Frankofonijata (OIF) priObedinetite nacii vo @eneva, koj informira{e za aktivnostite na OIF i naMe|uvladinata agencija na Frankofonijata.
Na sednicata bea razgledani slednive izve{tai: "Upravuvawe so otpad" naizvestitelite g. Mark Elsen od Francuskata zaednica vo Belgija i g. Marko Vierin odVal d'Aost, "Centrite na povikuvawe kako sredstvo za razvoj" na izvestitelot g-|aRoz-Mari Lozie-Kul od Kanada, "Sledewe na me|unarodnite trgovski dogovori voramkite na Svetskata trgovska organizacija" na izvestitelite g-|a @oslin Karon odKvebek i g. Mahama Savadogo od Burkina Faso, "Javna pomo{ za razvoj: sostojbi iperspektivi" na izvestitelot g. @ak Brun od Francija, "Pridonesot naFrankofonijata kon novite izvori na finansirawe na razvojot" na izvestitelot g.Feliks Onkeja od Gabon, "Sledewe na Samitot od Uagadugu: pridonesot naFrankofonijata vo usvojuvaweto na nacionalnite strategii za traen razvoj iformuliraweto na nacionalnite strategii za rakovodewe so ekosistemite iprirodnite resursi" na izvestitelot g-|a Roz-Mari Lozie-Kul od Kanada, kako iPredlogot na rezolucijata po izve{tajot "Privatizacii" na izvestitelot g. MahamaSavadogo od Burkina Faso. Se o~ekuva vrz osnova na izve{taite da se predlo`atrezolucii koi }e bidat razgledani i usvoeni na pretstojnata trieset i vtora sednicana Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, {to }e se odr`i od 30 juni do 3 juli2006 godina vo Rabat, Maroko.
Gospodinot Mark Elsen od Francuskata zaednica vo Belgija go prezentira{eizve{tajot "Upravuvawe so otpad", koj go podgotvil vo sorabotka so g. Marko Vierin odVal d'Aost. Vo funkcija na podgotovkata na izve{tajot, do sekciite voParlamentarnoto sobranie na Frankofonijata be{e ispraten pra{alnik vo vrska soupravuvaweto so otpadot, odnosno zakonodavstvoto od ovaa oblast, te{kotiite,{tetnite posledici i problemite so koi se soo~uvaat zemjite, infrastrukturata zaupravuvawe so otpadot, sredstvata za kontrola i sankcionirawe, finansiraweto,vklu~enosta na gra|anite vo ovoj proces i sli~no. Izve{tajot e izgotven vrz osnova naodgovorite dobieni od sekciite vo PSF, a vo nego e daden osvrt i na me|unarodniteinstrumenti koi go reguliraat upravuvaweto so otpadot.
Izve{tajot "Centrite na povikuvawe kako sredstvo za razvoj" go prezentira{esenatorkata g-|a Roz-Mari Lozie-Kul od Kanada. Vo svoeto izlagawe taa se osvrna natehnolo{kiot razvoj i negovoto vlijanie vrz izvozot na uslugite, delokalizacijata nacentrite na povikuvawe, kriteriumite za nivno osnovawe, mo`nostite za razvoj iidninata na centrite na povikuvawe vo frankofonskite zemji.Vo izve{tajot "Sledewe na me|unarodnite trgovski dogovori vo ramkite na Svetskatatrgovska organizacija (STO)", podgotven od izvestitelite g-|a @oslin Karon od
209
Kvebek i g. Mahama Savadogo od Burkina Faso e daden osvrt na parlamentarniteinicijativi {to se odnesuvaat na STO, odnosno na ~etirite parlamentarnikonferencii odr`ani vo @eneva, Kankun, Brisel i Hong Kong, kako i na aktivnostitena Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata na ovoj plan.
Izvestitelot g. @ak Brun od Francija se osvrna na izve{tajot "Javna pomo{ zarazvoj: sostojbi i perspektivi". Toj se zadr`a na aktivnostite na Komitetot za pomo{na razvojot na OECD, vo koj ~lenuvaat glavnite zemji donatori, koi obezbeduvaatokolu 95% od svetskata javna pomo{ za razvoj. Gospodinot Brun oceni deka e potrebnadlaboka reforma na procedurite za javnata pomo{ za razvoj, so cel da se zgolemiefikasnosta i da se ovozmo`i postignuvawe na traen razvoj na zemjite korisni~ki napomo{ta.
Gospodinot Feliks Onkeja od Gabon podnese izve{taj za "Pridonesot naFrankofonijata kon novite izvori na finansirawe na razvojot". Vo izve{tajot, toj seosvrnuva na razli~nite kategorii na izvorite na finansirawe, anga`manot ipoddr{kata na frankofonskata i na me|unarodnata zaednica, ulogata i interesot naFrankofonijata i na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, kako i na ulogatana pratenicite od zemjite od Severot i od Jugot.
Na ~lenovite na Komisijata im be{e prezentiran i izve{tajot "Sledewe naSamitot od Uagadugu: pridonesot na Frankofonijata vo usvojuvaweto na nacionalnitestrategii za traen razvoj i formuliraweto na nacionalnite strategii za rakovodeweso ekosistemite i prirodnite resursi", podgotven od g-|a Roz-Mari Lozie-Kul odKanada.
^lenovite na Komisijata go razgledaa i utvrdija Predlogot na rezolucijata poizve{tajot "Privatizacii", na izvestitelot g. Mahama Savadogo od Burkina Faso.Ovoj izve{taj prvi~no be{e podnesen od g. Dauda Traore od Mali i usvoen na redovnagodi{na sesija na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, odr`ana vo juli 2005godina vo Brisel. No, so ogled na toa deka ne be{e postignat konsenzus vo vrska soPredlogot na rezolucijata podnesen od izvestitelot, istiot e vraten na dorabotka, socel da bide razgledan na slednata sednica na Komisijata. Po nazna~uvaweto na g.Traore za potpredsedatel na Komisijata za politi~ki pra{awa na PSF iprestanuvaweto na negovoto ~lenstvo vo Komisijata za sorabotka i razvoj, izve{tajotgo prezema pretsedatelot na Komisijata, g. Mahama Savadogo, koj podnese nov Predlogna rezolucija, vo koj se sodr`ani zabele{kite iska`ani na sednicata odr`ana voBrisel. Po diskusijata, ~lenovite na Komisijata go utvrdija Predlogot narezolucijata, koj se o~ekuva da bide usvoen na slednata godi{na sesija na PSF.
Gospodinot Mark Elsen od Francuskata zaednica vo Belgija informira{e zarabotata na Parlamentot na mladi frankofoni, pri {to se zadr`a na aktivnostite naMladinskata komisija za sorabotka i razvoj.
Vo svojstvo na potpretsedatel na Izvr{niot komitet na Mre`ata na `eniparlamentarki na Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata, g-|a Roz-MariLozie-Kul gi informira{e ~lenovite na Komisijata za zaklu~ocite od sednicata naIzvr{niot komitet na Mre`ata, odr`ana vo januari 2006 godina vo Toronto, Kanada.Taa go prenese baraweto na Izvr{niot komitet, sekoja komisija da opredeli po edna`ena parlamentarka, ~lenka na Biroto na Komisijata, koja nakratko bi informiralaza rabotata na soodvetnata komisija na Sostanokot `eni parlamentarki, {to }e seodr`i vo ramkite na Godi{nata sesija na PSF vo Rabat. Komisijata za sorabotka irazvoj ja nazna~i g-|a Roz-Mari Lozie-Kul za svoj pretstavnik vo ramkite na Mre`ata.
Komisijata go opredeli g. Lahcen Daudi od Maroko da podgotvi izve{taj vovrska so migracionite politiki, a g. Niankan Dabu od Mali da podgotvi izve{taj {to}e se odnesuva na opustinuvaweto (dezertifikacijata).
Na krajot od sednicata be{e odlu~eno slednata sednica na Komisijata zasorabotka i razvoj na PSF da se odr`i na 1 juli 2006 godina vo Rabat, Maroko, voramkite na trieset i vtorata godi{na sesija na Parlamentarnoto sobranie naFrankofonijata.
* * * * *
210
Se ocenuva deka u~estvoto na potpretsedatelot na Sekcijata na Sobranieto naRepublika Makedonija vo Parlamentarnoto sobranie na Frankofonijata g. NelkoStojanoski, na sednicata na Komisijata za sorabotka i razvoj na PSF, {to se odr`a od14 do 16 mart 2006 godina vo Delemon, Kanton Jura, [vajcarija dade zna~aen pridoneskon aktivnostite vo vrska so steknuvaweto na Republika Makedonija so status napolnopravna ~lenka vo Me|unarodnata organizacija na Frankofonijata, {to seo~ekuva na sledniot samit na ovaa organizacija. Vo ovaa prilika pratenikot g. NelkoStojanoski ima{e mo`nost da vospostavi kontakti so pratenicite - ~lenovi naKomisijata i razmeni mislewa za temite koi bea razgleduvani na sednicata, kako i dainformira za sostojbite vo Republika Makedonija.
211
212
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika MakedonijaVo Sobranieto na Zapadnoevropskata unija
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Pedeset i prvata sednica na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija (vtor del),
odr`ana od 5 do 7 dekemvri 2005 godinavo Pariz, Republika Francija
Skopje, dekemvri 2005 godina
213
214
Sobranieto na Zapadnoevropskata unija, Interparlamentarnoto evropskosobranie za bezbednost i odbrana (SZEU), go odr`a vtoriot del na svojataredovna 51 sednica od 5 do 7 dekemvri 2005 godina vo Pariz, Republika Francija.Na sednicata u~estvuva{e Delegacijata na Sobranieto na Republika MakedonijanaSZEU7, pratenicite g. Kenan Hasipi i g. Zoran Krstevski, kako i g-|a BiljanaOgnenovska, sekretar na Delegacijata.
Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija na ovaa sednica naSobranieto na ZEU u~estvuva{e so status na "specijalen gostin",8 so koj seovozmo`uva pratenicite redovno da u~estvuvaat vo rabotata na SZEU, bez pravona glas.
Na vtoriot del od Pedeset i prvata sednicata na SZEU se rasprava{e zapove}e pra{awa od oblasta na odbranata, bezbednosta i aktuelnite zbidnuvawa voEvropa i po{iroko. Pratenicite razgledaa i usvoija deset izve{tai, osumpreporaki, dve rezolucii i edna odluka9, a be{e razgledan i Pedeset i prviotgodi{en izve{taj na Sovetot na ZEU.
Vo tekot na sednicata, na 7 dekemvri 2005 godina, parlamentarcite go izbraa g.@an-Pjer Masare, senator od Francija, za nov pretsedatel na Sobranieto na ZEU.
So svoi izlagawa na pratenicite im se obratija: g. Stef Goris, pretsedatel naSobranieto na Zapadnoevropskata unija, g. Vlado Bu~kovski, pretsedatel naVladata na Republika Makedonija, g. Ginter Plater, minister za odbrana naAvstrija, kako pretstavnik na idnoto pretsedatelstvo so Evropskata unija, serXon Holms, ambasador na Obedinetoto Kralstvo na Velika Britanija i SevernaIrska vo Pariz, koj ja pro~ita porakata od g. Xek Strou, dr`aven sekretar zanadvore{ni pra{awa i Komonvelt na Obedinetoto Kralstvo, kako pretstavnik natekovnoto pretsedatelstvo so ZEU i EU i idnoto pretsedatelstvo so ZEU, g-|aQubov Sliska, prv potpretsedatel na Dr`avnata duma na Ruskata Federacija,ambasadorot Said Xinit, komesar za mir i bezbednost na Komisijata naAfrikanskata unija i g. @an-Pjer Masare, novoizbraniot pretsedatel na SZEU.
Na po~etokot na sednicata na pratenicite im se obrati g. Stef Goris,pretsedatel na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija, koj gi pretstavi temite zadebata na sednicata i gostite koi }e im se obratat na pratenicite. Toj informira{eza svoite aktivnosti vo periodot od odr`uvaweto na poslednata sednica naSobranieto, pri {to se osvrna i na posetata na Republika Makedonija, realizirana vomesec noemvri 2005 godina. Pretsedatelot g. Goris uka`a deka vlastite vo Makedonijaiska`ale interes za zdobivawe na oficijalen status vo ramkite na SZEU i naglasideka ova barawe }e bide razgledano vo kontekst na odlukata {to treba da ja doneseEvropskiot sovet narednata nedela, a se odnesuva na dodeluvaweto na status nakandidat za ~lenstvo vo EU na Republika Makedonija.
Ocenuvaj}i deka propadnale site napori za premostuvawe na demokratskiotdeficit vo Evropskata bezbednosna i odbranbena politika, pretsedatelot g. Gorispobara da se formira postojan forum na nacionalnite parlamenti vo Brisel, koj bidiskutiral za bezbednosni, odbranbeni i drugi pra{awa od zaedni~ki interes. Tojupati kritika do evropskite vladi {to ne uspeale vo celost da ja integriraatZapadnoevropskata unija vo EU, istaknuvaj}i deka toa se odrazuva na demokratskiotlegitimitet na odlukite vo poleto na bezbednosnata politika. Gospodinot Gorisoceni deka me|uvladiniot dijalog vo ramkite na ZEU e sveden na "vegetativna" faza,so {to harmoni~nite odnosi me|u ZEU i NATO se zameneti so antagonizam, duri irivalstvo me|u EU i NATO. I pokraj ova, postoi zna~aen dijalog me|u Sobranieto naZEU i EU, pred se, blagodarenie na "dvojnata kapa" na ambasadorite vo ZEU, kako i
7 Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU u~estvuva{e samo na sedniciteodr`ani na 5 i 6 dekemvri 2005 g.8 So ovoj status Sobranieto na Republika Makedonija se zdobi vo dekemvri 2003 god.9 Izve{taite, preporakite, rezoluciite i odlukata (na angliski i francuski jazik) se dostapnina internet stranicata na SZEU: www.assemblee-ueo.org
215
zaradi raste~kata potreba za debata za bezbednostnite pra{awa so nacionalniteparlamenti.
Pretsedatelot na Vladata na Republika Makedonija, g. Vlado Bu~kovski, vosvoeto obra}awe pred pratenicite oceni deka treba da se prodlabo~i sorabotkata soSobranieto na ZEU, bidej}i ulogata na ova parlamentarno telo stanuva s# pozna~ajna.Imaj}i predvid deka odredbite za kolektivna odbrana od Ustavniot dogovor ne sezadol`itelni, preporakite na SZEU za ostanuvawe vo sila na izmenetiot Briselskidogovor stanuvaat se porelevantni. Toj oceni deka Evropskata bezbednosna iodbranbena politka go crpi svojot vistinski legitimitet od Sobranieto na ZEU.
Gospodinot Bu~kovski istakna deka Republika Makedonija ima postignato zna~aennapredok vo bezbednosnata i odbranbenata sorabotka so zemjite od regionot i dekadenes taa e odli~en primer kako na civiliziran i demokratski na~in se re{avaatpostojnite problemi. Premierot naglasi deka Makedonija napravi krupni ~ekori vonadminuvaweto na problemite vo me|uetni~kite odnosi, vospostavuvaj}i evropskistandardi vo ovaa sfera. Toj se osvrna i na odlu~nosta na Vladata da prodol`i soreformite za oformuvawe na nezavisno sudstvo.
Premierot g. Bu~kovski informira{e deka po dobienoto pozitivno mislewe odEvropskata komisija, se o~ekuva Republika Makedonija da se zdobie so status nakandidat za ~lenstvo vo EU na Samitot na EU {to }e se odr`i na 15 i 16 dekemvri2005 godina. Istovremeno, toj uka`a deka so odobruvaweto na kandidatskiot status }ebide praten jasen signal do regionot deka evropskata perspektiva e negovataedinstvena alternativa.Pretsedatelot na Vladata na Republika Makedonija se zadr`a i na potrebata KFORda ostane na Kosovo se dodeka ne bide postignata definitivna politi~ka spogodba,{to }e bide vo interes na site zasegnati strani, zaednici i dr`avi, kako i napotrebata za postignuvawe na transatlantski konsenzus, kako klu~en preduslov zapostignuvawe na evropskite bezbednosni celi.
Premierot g. Bu~kovski odgovara{e na brojni pra{awa postaveni odpratenicite, ~lenovi na SZEU, me|u koi i pra{aweto za mo`nosta za implementacijana makedoskiot model na multietni~ko op{testvo vo drugite zemji od porane{naJugoslavija, a osobeno na Kosovo. Istaknuvaj}i gi naporite na Republika Makedonija zagradewe na multietni~ko, multikulturno i multikonfesionalno op{testvo, premierotistakna deka Makedonija mo`e da odigra konstruktivna uloga vo re{avaweto napra{aweto za finalniot status na Kosovo. Vo vrska so pro{iruvaweto na NATO i EU so zemjite od balkanskiot region, g.Bu~kovski izrazi nade` deka Republika Makedonija, zaedno so Hrvatska i Albanija,}e stane ~lenka na NATO do 2008 godina. Toj oceni deka ~lenstvoto vo NATO }epridonese za stabilnosta na Balkanot, }e pomogne vo borbata protiv organiziraniotkriminal i }e dovede do efektivna akcija za povtornoto vospostavuvawe nastabilnosta na Kosovo. Gospodinot Bu~kovski, isto taka izrazi nade` deka Bugarija,Romanija, Turcija, Albanija, kako i zemjite od porane{na Jugoslavija naskoro }e stanat~lenki na EU.Odgovaraj}i na pra{aweto vo vrska so malcinckite prava, g. Bu~kovski objasni dekavo Republika Makedonija site etni~ki zaednici se pretstaveni vo Parlamentot iorganite na lokalnata samouprava, zastapeni vo nacionalnata i lokalnataadministracija, vo vojskata i policijata, kako i deka e obezbedena upotrebata namaj~iniot jazik.
Gospodinot Vlado Bu~kovski odgovori i na pra{aweto vo vrska so pregovoriteza imeto, pri {to istakna deka Republika Makedonija e podgotvena konstruktivno dagi prodol`i pregovorite {to se odvivaat vo ramkite na Obedinetite nacii, so cel{to poskoro da se iznajde prifatlivo re{enie. Toj istakna deka poslednite izjavi napremierot Karamanlis i liderot na opozicijata g. Papandreu, dadeni vo Gr~kiotparlament se ohrabruva~ki i izrazi zadovolstvo za poddr{kata {to Republika Grcijai ja dava na Republika Makedonija vo nejzinata evropska integracija.
Vo svoeto obra}awe pred Sobranieto g. Ginter Plater, minister za odbrana naAvstrija i pretstavnik na idnoto avstrisko pretsedatelstvo so Evropskata unijaoceni deka e potrebno da se prodlabo~i civilno-voenata sorabotka, so cel da seovozmo`i koordinirana i vidliva evropska akcija, osobeno vo vrska so prirodnitenepogodi. Toj se osvrna na operaciite na EU koi se sostojat od voen, policiski i
216
civilen del, ocenuvaj}i deka iako EU ispratila vakva misija za pomo{ nanastradanite od cunamite vo Jugoisto~na Azija, sepak taa misija bila prakti~nonevidliva. Ova, spored ministerot se dol`i, pred se, na rivalstvoto me|u zemjite~lenki i `elbata da se stigne prv, bez ogled na koordinacijata. Gospodinot Platerpodvle~e deka pretsedatelstvoto na Avstrija }e predlo`i da se nazna~i oficer zavrska me|u civilno-voenata }elija na NATO vo SHAPE i voeniot personal na EU.
Toj se osvrna na osnovnite nasoki na programata i predvidenite aktivnosti naidnoto pretsedatelstvo so EU, pri {to istakna deka Avstrija pridava golemo zna~ewena Evropskata bezbednosna i odbranbena politika vo odnos na Balkanot, kade {to EUtreba da prezeme pogolemi obvrski vo idnina.
Ser Xon Holms, ambasador na Obedinetoto Kralstvo na Velika Britanija iSeverna Irska vo Pariz, se obrati pred ~lenovite na Sobranieto od imeto na g. XekStrou, dr`aven sekretar za nadvore{ni pra{awa i Komonvelt na ObedinetotoKralstvo. Vo porakata na dr`avniot sekretar se istaknuva deka Britanskotopretsedatelstvo so ZEU i EU uspealo da ja napravi Evropskata bezbednosna iodbranbena politika (ESPD) poefikasna, pokoherentna i operaciono poaktivna.Evropskata unija vo momentov broi 12 ESDP misii koi se vo tek ili se predlansirawe, od koi sedum bile podgotveni ili zapo~nati za vreme na britanskotopretsedatelstvo. Vo porakata, g. Strou dava osvrt na misiite koi se vo tek, ilinaskoro }e zapo~nat vo Bosna i Hercegovina, Makedonija, Demokratska RepublikaKongo, regionot Darfur vo Sudan, provincijata A~eh vo Indonezija, Irak, grani~niotpojas Gaza-Egipet, Palestina, Moldavija i Ukraina.
Dr`avniot sekretar g. Strou ocenuva deka vo poslednite {est mesecaEvropskata odbranbena agencija postignala zna~aen napredok vo pogled na evropskiotpazar za odbranbena oprema. Vo idnina evropskite nacii bi trebalo da se fokusiraatna razvojot na vooru`enite sili i civilni kapaciteti koi bi bile polesnorasporedlivi, pofleksibilni i izdr`ani.
Vo vrska so Sobranieto na ZEU, g. Strou istaknuva deka SZEU igra unikatnauloga vo olesnuvawe na interparlamentarniot dijalog i diskusiite za aktuelnitetemi. Spored nego, Sobranieto gi nadminuva granicite na EU, zbogatuvaj}i ja na tojna~in panevropskata debata za bezbednosta i odbranata. Toa prodol`uva da davadragocen pridones i da pretstavuva zna~aen link, preku nacinalnite parlamenti, me|ugra|anite na EU i nivnite vladi.
Na pratenicite im se obrati i g-|a Qubov Sliska, prv potpretsedatel naRuskata dr`avna duma. Taa se osvrna na zna~eweto {to Ruskata Federacija go pridavana zaedni~kite napori na EU i NATO za razre{uvawe na bezbednosnite problemi.Potpretsedatelot g-|a Sliska naglasi deka samo preku sorabotkata so EU mo`at da senadminat sudirite vo postsovetskata era, so ogled na toa deka mnogu zemji janaso~uvaat svojata nadvore{na politika kon EU.
Ambasadorot g. Said Xinit, komesar za mir i bezbednost na Komisijata naAfrikanskata unija, vo svoeto obra}awe ja povika Evropskata unija da ja obezbedipotrebnata pomo{ za za`ivuvawe na afrikanskite institucii, so {to Afrika bimo`ela da prezeme sopstvena odgovornost za prevenciite na krizite i odr`uvawetona mirot. Toj oceni deka konsolidacijata na instituciite pretstavuva strategiskadimenzija na partnerstvoto me|u Evropskata unija i Afrikanskata unija, {to EU trebada go finalizira so usvojuvaweto na "Strategijata za Afrika" na pretstojniotEvropski sovet na 15 i 16 dekemvri 2005 godina.
Novoizbraniot pretsedatel na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija g. @an-Pjer Masare, vo svojot inagurativen govor oceni deka treba da se nadminatnesoglasuvawata vo vrska so Ustavniot dogovor, so cel da se zadovoli glavniotprioritet na site evropski gra|ani: pogolema vnatre{na i nadvore{na bezbednost odnovite zakani, a pred se od terorizmot. Toj gi povika ~lenovite na Sobranieto dapridonesat za razvivawe na klimata na doverba i sorabotka me|u EU i NATO.
Podvlekuvaj}i ja legitimnosta na Sobranieto na ZEU, koe e sostaveno odpretstavnici na nacionalnite parlamenti, toj istakna deka bi pretstavuvalopoliti~ka gre{ka da ne se odgovori na porakata od gra|anite na Evropa, koi baraatdemokratska kontrola vrz bezbednosnata i odbranbenata politika. Senatorot Masare,
217
isto taka se osvrna na idninata na Sobranieto na ZEU i celite kon koi }e se stremiza vreme na svojot mandat.
P O L I T I ^ K I P R A [ A W A
Sobranieto na Zapadnoevropskata unija gi razgleda i usvoi slednive izve{taipredlo`eni od Komisijata za politi~ki pra{awa:"Idninata na Evropskata bezbednosna i odbranbena politika i nejzinata demokratskakontrola - odgovor na godi{niot izve{taj na Sovetot", podnesen od g. Andrea Mancela,pratenik od Italija,"Odr`uvawe na mirot vo Potsaharska Afrika i prakti~en pristap", podnesen od g.[arl Goerens, pratenik od Luksemburg i"Borbata protiv me|unarodniot terorizam: predizvik za Evropa", podnesen od g. LuisMaria de Pux, pratenik od [panija i g. Bart van Vinsen, pratenik od Holandija.
Vo izve{tajot "Idninata na Evropskata bezbednosna i odbranbena politikai nejzinata demokratska kontrola - odgovor na godi{niot izve{taj na Sovetot",izvestitelot g. Mancela ocenuva deka e neophodno da se zacvrsti ulogata na Visokiotpretstavnik na EU za Zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politka (ZNBP) i da seformira evropska diplomatska slu`ba, so cel da se podobri koherentnosta ividlivosta na ZNBP na EU. Nesigurnosta vo vrska so idninata na Ustavniot dogovor,spored g. Mancela, ne bi trebalo da vlijae vrz naporite za sproveduvawe na proektitena ESPD.
Po ovoj izve{taj se vode{e zaedni~ka diskusija so izve{tajot"Parlamentarnite debati i javnoto mislewe za evropskata integracija", podnesen odlordot Rasel-Xonston od Obedinetoto Kralstvo i g-|a Vilija Aleknaite, pratenik odLitvanija, vo ime na Komisijata za parlamentarni pra{awa i odnosi so javnosta.
Sobranieto na ZEU usvoi preporaka vo koja se izrazuva nade` deka SZEU }eobezbeduva parlamentaren nadzor nad ESDP vo tranzicioniot period, prekuoformuvawe na sinergija me|u ZEU i Evropskiot parlament.Sobranieto na ZEU rasprava{e i po izve{tajot "Odr`uvawe na mirot voPotsaharska Afrika i prakti~en pristap", podnesen od g. Goerens. Vo usvoenatapreporaka Sobranieto povikuva na osnovawe na "Evroafrikanski fond za mir ibezbednost", kako i formirawe na zaedni~ka voena baza na EU i Afrikanskata unijavo Centralna Afrika, so cel da se promovira obuka na afrikanskite voeni sili.
Izvestitelite g. de Pux i g. van Vinsen vo izve{tajot "Borbata protivme|unarodniot terorizam: predizvik za Evropa" se osvrnuvaat na debatata vo vrskaso toa dali neophodnosta za borba protiv terorizmot mo`e da pridonese zaograni~uvawe na fundamentalnite prava i slobodi na gra|anite. Tie ocenuvaat deka epotrebno da se obezbedi ramnote`a me|u zaedni~kite vrednosti, bazirani na~ovekovite prava i sredstvata koi{to se potrebni za borba protiv terorizmot.
Vo usvoenata preporaka, Sobranieto na ZEU povikuva na parlamentarnapoddr{ka i kontrola, na nacionalno i me|unarodno nivo, so cel da se obezbediantiteroristi~kite zakoni koi{to mo`at da vlijaat na fundamentalnite prava islobodi da bidat usvoeni vo demokratska pocedura.
O D B R A N B E N I P R A [ A W A
Na sednicata na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija se rasprava{e i po triizve{tai od Komisijata za odbrana:"Sorabotkata me|u EU i NATO na operacionen plan - odgovor na Godi{niot izve{taj naSovetot", podnesen od g. @an-Pjer Ku{eida, pratenik od Francija,"Evropskata unija na Balkanot: Altea i drugite operacii", podnesen od g. @oao MotaAmaral, pratenik od Portugalija i"Nabquduvaweto na morskite povr{ini i primorskite zoni na evropskite zemji ",podnesen od g. Andrea Rigoni, pratenik od Italija.
Vo izve{tajot "Sorabotkata me|u EU i NATO na operacionen plan - odgovorna Godi{niot izve{taj na Sovetot", podnesen od g. @an-Pjer Ku{eida e daden osvrtna misiite {to se zaedni~ki realizirani od EU i NATO, me|u koi i misijata
218
"Konkordija" vo Republika Makedonija. Vo izve{tajot se ocenuva deka politi~kata ioperacionata sorabotka me|u EU i NATO treba da se pro{iri nadvor od ramkite nadogovorite "Berlin plus", vrz osnova na koi sredstvata na NATO se stavaat naraspolagawe na EU. Naglasuvaj}i deka Evropskata unija e dolgoro~en politi~kiproekt, koj{to vklu~uva odbranbena politika {to mo`e da prerasne vo zaedni~kaodbrana, g. Ku{eida uka`uva deka vo konsultacii so NATO treba da se elaboriraodbranbena strategija za Evropskata unija, zadr`uvaj}i ja pritoa odlu~uva~kata ioperacionalnata avtonomija na EU.
Vo usvoenata preporaka, Sobranieto povikuva na potesna politi~ka sorabotkame|u EU i NATO, zasnovana na vistinska ramnopravnost, cvrstvo partnerstvo ipostojana zaemna po~it.
Izvestitelot g. @oao Mota Amaral vo izve{tajot za "Evropskata unija naBalkanot: Altea i drugite operacii", nakratko gi objasnuva mandatite nadosega{nite misii na EU i NATO vo regionot, po {to se zadr`uva na operacijata"Altea", voenata misija na Evropskata unija vo Bosna i Hercegovina.Za ovoj izve{taj, kako i za izve{tajot "Parlamentite i misijata Altea", podnesen od g.Xovani Krema, pratenik od Italija i g. Ali Riza \ul~i~ek, pratenik od Turcija, vo imena Komisijata za parlamentarni pra{awa i odnosi so javnosta, se vode{e zaedni~kadiskusija na 7 dekemvri 2005 godina.
Po diskusijata, Sobranieto na ZEU usvoi preporaka do Sovetot vo koja se barapostepeno predavawe na funkciite na misijata "Altea" na lokalnite sili vo Bosna iHercegovina, kako i pogolema kontrola na ovaa misija od strana na nacionalniteparlamenti na zemjite ~lenki na EU.
Po izve{tajot, "Nabquduvaweto na morskite povr{ini i primorskite zonina evropskite zemji", podnesen od g. Andrea Rigoni, isto taka se vode{e debata ibe{e usvoena preporaka do Sovetot na ministrite na Zapadnoevropskata unija.
P A R L A M E N T A R N I P R A [ A W A I O D N O S IS O J A V N O S T A
Pratenicite gi razgledaa i usvoija slednive izve{tai podneseni od Komisijataza parlamentarni pra{awa i odnosi so javnosta:"Parlamentite i misijata Altea", podnesen od g. Xovani Krema, pratenik od Italija ig. Ali Riza \ul~i~ek, pratenik od Turcija i "Parlamentarnite debati i javnoto mislewe za evropskata integracija", podnesen odlordot Rasel-Xonston od Obedinetoto Kralstvo i g-|a Vilija Aleknaite, pratenik odLitvanija.
Za izve{tajot "Parlamentite i misijata Altea" se vode{e zaedni~ka debataso izve{tajot "Evropskata unija na Balkanot: Altea i drugite operacii", naKomisijata za odbranbeni pra{awa, po {to be{e usvoena rezolucija.
Izve{tajot "Parlamentarnite debati i javnoto mislewe za evropskataintegracija" be{e razgleduvan zaedno so izve{tajot "Idninata na Evropskatabezbednosna i odbranbena politika i nejzinata demokratska kontrola - odgovor naGodi{niot izve{taj na Sovetot", podnesen od Komisijata za politi~ki pra{awa, po{to be{e usvoena rezolucija.
T E H N O L O [ K I I A E R O V S E L E N S K I P R A [ A W A
Na sednicata bea razgledani i usvoeni dva izve{tai od Komisijata zatehnolo{ki i aerovselenski pra{awa, po koi bea usvoeni preporaki do Sovetot naZEU:"Idninata na evropskata odbranbena mornari~ka industrija", podnesen od g-|a ElviraKortaharena Iturioz, pratenik od [panija i"Evropskiot pazar za odbranbena oprema: ~len 296 od Dogovorot za osnovawe naEvropskata zaednica i Zelenata kniga na Evropskata komisija - odgovor na godi{niotizve{taj na Sovetot" podnesen od g. Franko Danieli, pratenik od Italija.
219
B U X E T S K I I A D M I N I S T R A T I V N I P R A [ A W A
^lenovite na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija ja odobrija Zavr{nata smetkana Sobranieto za 2004 godina, podnesena od g. Xuzepe Gaburo, pratenik od Italija.Predlogot na buxetot na Sobranieto za 2006 godina, podnesen od g-|a KristinaLusiga, pratenik od Germanija i pretsedatel na Komisijata za buxetski iadministrativni pra{awa, na barawe od izvestitelot be{e simnat od dnevniot redna sednicata. Parlamentarcite go razgledaa i Misleweto za buxetot na ministerskiteorgani na Zapadnoevropskata unija za 2005 godina, podneseno od g. Xuzepe Gaburo,po {to ja usvoija preporakata do Sovetot na ZEU.
* * * * *
Od osobena va`nost e {to na Vtoriot del od Pedeset i prvata sednica naSobranieto na Zapadnoevropskata unija pred pratenicite, ~lenovi na SZEU se obratig. Vlado Bu~kovski, pretsedatel na Vladata na Republika Makedonija. Obra}aweto seslu~i samo nekolku dena pred sostanokot na Evropskiot sovet, na koj se o~ekuva{eRepublika Makedonija da go dobie statusot na kandidat za ~lenstvo vo EU. Pokanataupatena do makedonskiot premier da se obrati pred Sobranieto na ZEU vo Pariz,pretstavuva zna~aen znak na poddr{ka na politikata {to ja vodi RepublikaMakedonija i na aktivnostite na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonijavo SZEU.
So u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija naVtoriot del na Pedesettata sednica na Sobranieto na ZEU se ostvaruva kontinuitetna sorabotkata so ovaa me|unarodna organizacija i se potvrduva interesot zanatamo{no aktivno participirawe vo evropskite organizacii i institucii.
220
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Delegacija na Sobranieto na Republika MakedonijaVo Sobranieto na Zapadnoevropskata unija
IZVE[TAJ
za u~estvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonijavo SZEU na sednicata na Komisijata za odbrana,
odr`ana od 20 do 22 fevruari 2006 godina vo Viena i Grac, Republika Avstrija
Skopje, fevruari 2006 godina
221
222
Sobranieto na Zapadnoevropskata unija (SZEU) od 20 do 22 fevruari 2006godina ja organizira{e sednicata na Komisijata za odbrana vo Viena i rabotnataposeta na Grac, Republika Avstrija. Na ovaa sednica prisustvuvaa ~lenovite naDelegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU {to ja so~inuvaapratenicite: g. Kenan Hasipi i g. Zoran Krstevski, kako i sekretarot naDelegacijata Liman Avdiu, dr`aven sovetnik za me|unarodna sorabotka.
Na sostanokot u~estvuvaa delegacii od ovie zemji: Avstrija, Estonija,Germanija, [panija, Bugarija, Obedineto Kralstvo, Holandija, Luksemburg, Belgija,Republika Makedonija, Slovenija, Francija, Litvanija, Polska, Hrvatska i Grcija.
Rabotniot del na sostanokot se odr`a vo Nacionalnata voena akademija i voParlamentot na Republika Avstrija.
Vo Nacionalnata voena akademija na Republika Avstrija sostanokot go otvorigeneral Roland Ertl. Na po~etokot, otkako gi pozdravi site u~esnici, toj im posakadobredojde i uspe{na rabota. Potoa, toj navede deka Avstrija e zemja nabquduva~ voovaa organizacija, po~nuvaj}i od 1985 godina i istovremeno e sre}na {to Malta iKipar steknaa pravo na glas vo komisiite na SZEU. Ponatamu, toj istakna deka i pokrajtoa {to Avstrija e neutralna zemja i ovaa neutralnost vo momentot pretstavuvaistoriska kategorija, taa bi sakala da ja intenzivira nejzinata uloga vo ramkite naEvropskata unija. Potoa, toj se osvrna na bezbednosta vo Evropa i svetot, naveduvaj}ipritoa deka vnatre{nata bezbednost zavisi od nadvore{nata i bezbednosnite sili bibile sre}ni samo vo slu~aj na nadvore{nata bezbednost. Potoa, toj napomna dekaAvstrija dava golem pridones kako vo ramkite na Programata Partnerstvo za mir, takai vo vr{eweto na operaciite vo stranstvo vo vid na mirovni misii, humanitarnimisii, misii za nabquduvawe vo krizni podra~ja, obuka, interoperativnst i drugo.
Brigadir Volfgang Vosolsobe od Ministerstvoto za odbrana na Republika Avstrijaja pretstavi odbranbenata politika na Avstrija. Toj vo negovoto izlagawe, me|udrugoto, istakna deka pozitivniot ekonomski razvoj e klu~en za pobrza integracija nabalkanskite zemji vo EU i za Avstrija toa pretstavuva prioritet. Inicijativite odnejzina strana za obuki vo ramkite na bilateralnite programi nema da izostanat i pozavr{uvawe na nejziniot mandat na pretsedavawe so EU.
Rudolf Lugoteli od Biroto za bezbednosna politika ja prezentira{eParlamentarnata dimenzija na reformite na bezbednosniot sektor vo ZapadenBalkan.
Svoeto izlagawe go zapo~na so citatot " Nema sloboda bez bezbednost i nemabezbednost bez sloboda" od Aleksander Hunbold, germanski filozof od 19 vek ipritoa navede deka Avstrija e osobeno zainteresirana za Zapaden Balkan i za nea toje od najvisko zna~ewe, dodeka na nacionalno nivo e politi~kiot, ekonomskiot ivoeniot aspekt. Ponatamu, toj dodade deka vsu{nost se raboti za sosedni zemji ilizemji od blisko sosedstvo i ovoj golem interes se dol`i i na istoriskite pri~ini,naglasuvaj}i pritoa deka tie imaat evropski pri~ini, no i trupi vo ramkite na KFOR.Potoa, toj navede deka za da uspee reformata na bezbednosniot sektor na ZapadenBalkan, treba sekoga{ da se imaat predvid kriteriumite na Kopenhagen, {to zna~i zada se reformira toj sektor, golema va`nost treba da dobie parlamentarnatadimenzija.
Na 22 fevruari 2006 godina, rabotniot del prodol`i vo Parlamentot naRepublika Avstrija. Komisijata za odbrana na SZEU ima{e sredba so ~lenovite naAvstriskata delegacija vo SZEU i so ~lenovite na Komisijata za odbrana naAvstriskiot parlament. So sostanokot pretsedava{e g. Valter Maurer, {ef naAvstriskata delegacija vo SZEU, g. Rajhard Eugen Bo{ i g. Harlad Rajzenberger,pretsedateli na Komisijata za odbrana na Avstriskiot parlament.
2. Vo delot na rabotnata poseta vo Grac, bea ostvareni sredbi vo Komandniotcentar za me|unarodni operacii na Avstrija i poseta na kompaniite za voenaindustrija.
Otkako gi pozdravi u~esnicite i im posaka dobredojde vo Grac, komandantot naKomandniot centar za me|unarodni operacii na Avstrija istakna deka Avstriskata
223
armija u~estvuva so nejzini kontigenti vo slednive mirovni i humanitarni operacii :KFOR10, EUFOR11, UNFICYP12, ISAF13, UNIKOM14, IFOR/SFOR15, UNEF II16, UNDOF17
i ONUC18.Vo kompaniite za voena industrija be{e prika`an sistemot SCOTTY za audio i
video satelitska mobilna komunikacija (Audio and video Air SatelliteCommunication SCOTTY) kako i proizvodstvoto na xipovi od tipot "Mercedes" zapotrebite na armii, mirovni misii, me|unarodni organizacii i dr.
* * * * *
Zaklu~ok:
Vo tekot na ovaa sednica ~lenovite na Makedonskata delegacija ostvarijapove}e sredbi i kontakti, kako i korisna razmena na mislewa so parlamentarci ioficijalni li~nosti od pove}e zemji, osobeno so ~lenovite na Avstriskiot parlamentkoi bea prisutni na ovoj nastan. Vo tie ramki se razmenuvaa mislewa za najaktuelniteslu~uvawa na me|unaroden plan, a vo kontekst na jakneweto na stabilnosta ibezbednosta vo Evropa i svetot po{iroko, razvojot na demokratskite procesi,parlamentarnata dimenzija na reformite vo na{ata armija vo funkcija na pobrzo~lenstvo na Republika Makedonija vo NATO, kako i napredokot {to e napraven vona{ata zemja vo harmonizacija na na{eto so zakonodavstvoto na Evropskata unija isproveduvaweto na ekonomskite reformi, vo funkcija za {to poskoro zapo~nuvawe napregovorite za ~lenstvo vo EU.
Se ocenuva deka e potrebno da se prezemaat aktivnosti vo Sobranieto naRepublika Makedonija za u~estvo i sledewe na planiranite nastani koi pretstojat votekot na ovaa godina. Toa se odnesuva vo prv red na u~estvoto na Prviot del na 52-tagodi{na sesija, {to }e se odr`i od 19 do 21 juni 2006 godina vo Pariz, Francija.
10 Kosovo Force (NATO)11 European Union Force in Bosnia and Herzegovina - EUFOR12 United Nations Peacekeeping Force in Cyprus13 NATO's International Security Assistance Force operations in Kabul, Afghanistan14 United Nations Iraq-Kuwait Observation Mission15 The International Fellowship of Reconciliation/Stabilisation Force in Bosnia and Herzegovina16 Second United Nations Emergency Force17 United Nations Disengagement Observer Force18 L'Opération des Nations Unies au Congo
224
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Bilateralna sorabotka
INFORMACIJA
za posetata na Republika Makedonija na g. Stef Goris,pretsedatel na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija, Interparlamentarno
evropsko sobranie za bezbednost i odbrana,ostvarena na 21 i 22 noemvri 2005 godina
Skopje, dekemvri 2005 godina
225
226
Na pokana od pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija d-r Qup~oJordanovski, Delegacija na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija,Interparlamentarno evropsko sobranie za bezbednost i odbrana (SZEU),predvodena od g. Stef Goris, pretsedatel na SZEU, prestojuva{e vo poseta naRepublika Makedonija na 21 i 22 noemvri 2005 godina. Vo sostav na Delegacijatabea g. @oao Mota Amaral, izvestitel na SZEU za operaciite na Evropskata unija naBalkanot i porane{en pretsedatel na Parlamentot na Republika Portugalija i g.Floris de Gu, politi~ki sovetnik.
Vo ramkite na posetata, pretsedatelot na SZEU i ~lenovite na Delegacijataostvarija tri sredbi vo Sobranieto na Republika Makedonija so pretsedatelot naSobranieto, d-r Qup~o Jordanovski, so ~lenovite na Delegacijata vo SZEU g. KenanHasipi i g. Zoran Krstevski, kako i so ~lenovite na komisiite za nadvore{napolitika i za odbrana i bezbednost. Na sredbata so ~lenovite na dvete komisiiprisustvuvaa pratenicite: g. Tito Petkovski, pretsedatel na Komisijata za odbrana ibezbednost, g. Jusuf Arifi, zamenik na pretsedatelot na Komisijata za nadvore{napolitika i ~lenovite na komisiite: g-|a Vesna Borozan, g-|a Karolina Ristova Asterud,g. Igor Ivanovski, g-|a Slavica Stankovska, g. Slobodan ^a{ule, g. MihajloGeorgievski, g. Ejup Rustemi, g-|a Liljana Ivanovska, g. Qup~e Me{kov, g-|a CvetankaGa{oska, g-|a Nata{a Bikovska, g. Nikola Apostolovski, g. Esad Rahi}, g. Nazmi Bekirii g. Blagoj Golomeov, a vo razgovorite u~estvuvaa: g. Tito Petkovski, g. Jusuf Arifi, g.Slobodan ^a{ule, g-|a Karolina Ristova Asterud, g. Esad Rahi} i g-|a LiljanaIvanovska. Vo ~est na gostite ru~ek priredi d-r Qup~o Jordanovski, pretsedatel naSobranieto na Republika Makedonija, a ve~era priredi g. Slobodan Najdovski,potpretsedatel na Sobranieto. Pretsedatelot g. Stef Goris i ~lenovite na Delegacijata bea primeni od g.Branko Crvenkovski, Pretsedatel na Republika Makedonija, a ostvarija sredbi i so d-r Vlado Bu~kovski, pretsedatel na Vladata na Republika Makedonija i g. QubomirMihajlovski, minister za vnatre{ni raboti na Republika Makedonija. Be{e ostvarena sredba i so generalot Jurgen [olc, {ef na Misijata"Proksima" vo Republika Makedonija.
Vo postojana pridru`ba na Delegacijata na Sobranieto na Zapadnoevropskataunija bea g. Kenan Hasipi, ~len na Delegacijata na Sobranieto na RepublikaMakedonija vo SZEU i g-|a Biljana Ognenovska, sekretar na Delegacijata.
* * * * *
Na sredbite, ~lenovite na Delegacijata na Sobranieto na Zapadnoevropskataunija podvlekoa deka svojata balkanska turneja ja zapo~nuvaat vo RepublikaMakedonija, so cel da izrazat poddr{ka za ogromniot napredokot vovospostavuvaweto na stabilna demokratija, {to zemjata go postigna vo poslednitegodini i da upatat ~estitki za odlukata na Evropskata komisija da prepora~a statusna zemja-kandidat za ~lenstvo vo EU na Republika Makedonija. Istovremeno, be{eiska`ano uveruvawe deka patot na Republika Makedonija za polnopravno ~lenstvo voEU i NATO e nepovratliv.
Pretsedatelot g. Stef Goris podvle~e deka u{te vo 2001 godina, koga bilizvestitel na SZEU za Republika Makedonija, istaknuval deka sudbinata na zemjata eda bide ~lenka na Evropskata unija i NATO. Interesot na Zapadnoevropskata unija zaBalkanot i anga`iraweto vo ovoj region g. Goris go potenciral vo negoviotinaugurativen govor pri izborot za pretsedatel na SZEU. Toj oceni deka prateniciteod nacionalnite parlamenti na novite ~lenki na EU, koi bile ~lenovi na Sobranietona ZEU vo vremeto na pregovorite za ~lenstvo, preku ova interparlamentarnoevropsko sobranie bile informirani za dobrata parlamentarna praktika naevropskite zemji. Vo vrska so ova, toj go pozdravi kontinuiranoto aktivno u~estvo naDelecijata na Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU vo aktivnostite na ovaaorganizacija i ja naglasi potrebata za natamo{no prodlabo~uvawe na sorabotkata.
227
Pretsedatelot na SZEU g. Stef Goris informira{e deka do Belgiskiotparlament dostavil Prdlog na rezolucija vo koja se bara Belgiskata vlada da jaoslovuva Republika Makedonija so nejzinoto ustavno ime, a ne so referencata BJRM.Toj izrazi nade` deka ovaa rezolucija }e bide izglasana vo parlamentot do krajot nagodinata.
Gospodinot @oao Mota Amaral uka`a deka ja sledi tranzicijata na RepublikaMakedonija u{te od periodot koga bil pretsedatel na Monitoring komisijata naParlamentarnoto sobranie na Sovetot na Evropa, od 90-tite godini na 20 vek do 2002godina i gi poddr`uval naporite na na{ata delegacija za zatvorawe na procesot namonitoring na Republika Makedonija vo ramkite na ova Parlamentarno sobranie. Tojupati ~estitki za uspehot na Republika Makedonija vo spravuvaweto so problemite odpo~etokot na vekot, koi se kompletno razre{eni i oceni deka vo zemjata e postignatfenomenalen uspeh za mnogu kratko vreme. Toj go pozdravi i uspe{not dijalog zaintegracija na site etni~ki zaednici. Istovremeno, g. Mota Amaral se obvrza deka }eupati pismo do ministerot za nadvore{ni raboti na Portugalija, vo koe }e pobara daja poddr`i kandidaturata na Republika Makedonija na sostanokot na Sovetot naministri na Evropskata unija.
Vo razgovorite Delegacijata na SZEU izrazi interes za procesot nasproveduvawe na Ramkovniot dogovor, odnosite na Republika Makedonija so soseditei stavot vo vrska so idninata na Kosovo, reformite povrzani so procesot naintegrirawe vo EU i steknuvaweto na statusot na zemja kandidat za ~lenstvo vo EU,odnosite Republika Makedonija - NATO i reformite koi imaat za cel integrirawe voNATO, kako i za rezultatite od Misijata "Proksima".
Vo odnos na sproveduvaweto na Ramkovniot dogovor, od makedonska strana be{euka`ano deka krizata od 2001 godina be{e nadminata so politi~ki dijalog i voramkite na politi~kite institucii, a Ramkovniot dogovor e implementiran vosoodvetni ustavni i zakonski izmeni. Sogovornicite bea informirani dekaSobranieto na Republika Makedonija go zaokru`i paketot od 80 zakonski proekti {toproizleguvaat od Ramkovniot dogovor vo juli 2005 godina. Be{e predo~eno dekaRepublika Makedonija prodol`uva da raboti na implementacijata na ustavniteamandmani i zakonite koi se rezultat na ovoj dogovor, kako i na obezbeduvaweto napravi~na zastapenost na pretstavnicite na etni~kite zaednici. Vo vrska so ova, be{euka`ano deka principot na pravi~na zastapenost treba da bide podednakov za siteetni~ki zaednici vo Republika Makedonija. Istovremeno, be{e potencirano deka odstrana na evropskatata i me|unarodnata zaednica visoko se ceni na{ata sposobnost ikapacitet da ja nadmineme kriznata situacija so evropski metodi i da sozdadememodel na funkcionalna multietni~ka demokratija, koj mo`e da ima po{irokozna~ewe.
Vo vrska so odnosite na Republika Makedonija so sosedite, be{e podvle~enodeka od steknuvaweto na svojata nezavisnost Republika Makedonija e opredelena zagradewe na me|usebno razbirawe, dobrososedski odnosi i sorabotka so site sosedi. Voizminatite godini, Republika Makedonija ili gi predvode{e ili celosno gipoddr`uva{e inicijativite i proektite za jaknewe na regionalnata sorabotka, imaj}ipredvid deka samo prosperiteten, konkurenten Balkan svrten kon svetot mo`e da gopridobie ohrabruvaweto i {irokata poddr{ka na gra|anite na Evropa.
[to se odnesuva do stavovite za idninata na Kosovo, be{e uka`ano dekastavot na Republika Makedonija e identi~en so stavot na me|unarodnata zaednica,odnosno deka Republika Makedonija gi poddr`uva pregovorite za kone~niot status naKosovo me|u Belgrad i Pri{tina, so posredstvo na me|unarodnata zaednica i epodgotvena da go pozdravi re{enieto {to }e proizleze od niv. Vo razgovorite be{enaglaseno deka so vnimanie se sledat pregovorite i deka kako sosedna zemjaRepublika Makedonija e podgotvena da dade konstruktiven pridones kon naporite name|unarodnata zaednica vo nasoka za iznao|awe na soodvetno re{enie. Makedonskitesogovornici istaknaa deka se zainteresirani re{enieto za statusot na Kosovo dabide vo funkcija na konstruktiven pridones kon sevkupnata stabilnost vo regionot, za{to e neophodno da bide izvr{ena i demarkacija na na{ata severna granica, {to eregulirana so me|unaroden dogovor. Be{e oceneto deka indikator za stabilnosta idemokratijata na Kosovo e vladeeweto na pravoto i po~ituvaweto na ~ovekoviteprava i pravata na malcinstvata, vklu~uvaj}i gi i Goranite, ~ij maj~in jazik e
228
makedonskiot. Istovremeno, be{e iska`ano uveruvawe deka re{enieto za statusot naKosovo }e ja po~ituva voljata na gra|anite, kako i principot na nedelivost inepripojuvawe kon drugi dr`avi.
Od strana na opozicijata vo Sobranieto na Republika Makedonija be{eiska`ano ubeduvawe deka vo raspravata za idninata na Kosovo se pravi konfuzijame|u dva prioriteta, pri {to edniot se uslovuva so drugiot, vo obraten redosled.Politi~kata elita na Kosovo bara status vedna{ kako uslov za postignuvawe naevropski standardi. Zemjite vo regionot, od druga strana, sakaat da im se dadeprioritet na ovie standardi, kako preduslov za status. Raspravata, namesto za status,treba da bide naso~ena kon toa kako da se integrira Kosovo vo regionot i vo EU. Zaova ve}e ima nekolku primeri kako {to e Ramkovniot dogovor vo RepublikaMakedonija, kade {to etni~kite zaednici se nositeli na stabilnosta ili dr`avniotdogovor na Avstrija. Koga Kosovo }e se integrira uspe{no, odnosno koga }e se re{atproblemite vo pogled na granicite, neme{aweto vo vnatre{nite raboti na drugitezemji, ekonomskiot razvoj i sli~no, toga{ sam po sebe }e se re{i i statusot na Kosovo.
Na sredbite be{e diskutirano i za reformite povrzani so procesot naintegrirawe na Republika Makedonija vo EU i steknuvaweto na statusot na zemja-kandidat za ~lenstvo vo EU. Nepodeleno be{e zadovolstvo od dobivaweto napozitivno mislewe za aplikacijata za ~lenstvo na Republika Makedonija vo EU, kakoi preporakata od Evropskata komisija do Evropskiot sovet za dodeluvawe na status nazemja kandidat za ~lenstvo vo EU. Be{e oceneto deka ovaa odluka e rezultat na jasnodefiniraniot strate{ki kurs na na{ata dr`ava vo izminatiot period, napodgotvenosta za sproveduvawe na zna~ajni reformi vo site sferi na op{testvenoto`iveewe, kako i na silnata opredelenost i poddr{ka na gra|anite, bez razlika nanivnata politi~ka ili etni~ka pripadnost.
Delegacijata na SZEU be{e informirana deka vo misleweto od Evropskatakomisija e oceneto deka Republika Makedonija ima stabilni demokratski instituciikoi pravilno funkcioniraat, po~ituvaj}i gi granicite na nivnite nadle`nosti isorabotuvaj}i me|u sebe i deka zemjata e na dobar pat da gi ispolni politi~kitekriteriumi utvrdeni od Evropskiot sovet vo Kopenhagen vo 1993 godina i so Procesotna stabilizacija i asocijacija. Istovremeno, be{e uka`ano deka pred RepublikaMakedonija pretstoi te`ok period na ispolnuvawe na neophodnite kriteriumi,osobeno na poleto na izborniot proces, reformata na policijata, reformata vosudstvoto i borbata protiv korupcijata. Potenciraj}i deka navremenoto i soodvetnosproveduvawe na preporakite na me|unarodnata zaednica }e bidat klu~ni zaobezbeduvawe na celosen integritet na slednite parlamentarni izbori, makedonskitesogovornici istaknaa deka se o~ekuva naskoro vo Sobranieto da pristignat zakoniteod paketot na izbornoto zakonodavstvo. Isto taka, gostite bea informirani deka votek se reformite vo sudstvoto i deka Sobranieto na Republika Makedonija vo avgustovaa godina go utvrdi Nacrtot na amandmanite na Ustavot koi se odnesuvaat na oviereformi.
Vo vrska so odnosite Republika Makedonija - NATO i reformite koi imaat zacel integrirawe vo NATO, be{e istaknato deka reformite {to treba da se napravatkako preduslov za ~lenstvo vo Evropskata unija se komplementarni so kriteriumiteza ~lenstvo vo NATO. Na ovie dva procesa vo Republika Makedonija se gleda kako nazalo`bi so edinstvena cel, a za niv postoi konsenzus od site politi~ki partii.Republika Makedonija prodol`uva so implementacijata na standardite za ~lenstvo voNATO i prodlabo~uvaweto na sorabotkata so Alijansata, so nejzinite zemji ~lenki,kako i so patrnerite vo regionot, pred se, so ~lenkite na Jadranskata povelba,Albanija i Hrvatska.
Vo razgovorite be{e iska`ano o~ekuvawe deka na naredniot samit zapro{iruvawe na NATO, koj spored najavite treba da se odr`i vo 2008 godina, }e bidatupateni pokani za ~lenstvo do Republika Makedonija i drugite zemji u~esni~ki voJadranskata povelba. Vo vrska so ova be{e izrazeno uveruvaweto deka RepublikaMakedonija stana priznat faktor so klu~no zna~ewe za unapreduvawe na regionalnatastabilnost i bezbednost i od korisnik se transformira vo kontributor nabezbednosta i aktiven u~esnik vo antiteroristi~kata koalicija i participient vomirovni operacii.
229
Na sredbite, isto taka, be{e konstatirano deka Misijata "Proksima" odigrazna~ajna uloga vo reformata na policiskite sili na Republika Makedonija, vosoglasnost so normite i standardite na Evropskata unija i deka taa pridonese zaoformuvawe na poprofesionalna, poefikasna i potransparentna policija, kako i zasteknuvawe na pogolema doverba na gra|anite vo policiskite strukturi. Be{eistaknato deka Misijata "Proksima" ja ispolni svojata cel, osobeno vo delot navnesuvaweto na nova klima na rabota vo policiskite sili, vo odnos na steknuvawetove{tini za borba so specifi~nite formi na kriminal, kako {to se falsifikuvawe naispravi, trgovija so lu|e i oru`je i vo pomo{ta vo vospostavuvaweto na integriranotograni~no upravuvawe. Zaminuvaweto na Misijata na 15 dekemvri ovaa godina be{eoceneto kako jasen indikator za napredokot napraven od strana na policijata voizminatiot period, kako i podobruvaweto na bezbednosnata sostojba na dr`avata.Istovremeno, be{e izrazena nade` deka i vo idnina Evropskata unija }e i pomaga naRepublika Makedonija na ova pole, preku tvining i drugi programi.
Vo vrska so ulogata na Parlamentot vo sproveduvaweto na Misijata "Proksima",~lenovite na Delegacijata na SZEU bea informirani deka do Komisijata za evropskipra{awa bea dostavuvani periodi~ni pismeni izve{tai od Ministerstvoto zavnatre{ni raboti i od Misijata "Proksima", po koi se vode{e rasprava nasednicite na Komisijata.
Na sredbite be{e izrazeno i zadovolstvoto {to pretsedatelot na Vladata naRepublika Makedonija, d-r Vlado Bu~kovski }e ima mo`nost da se obrati pred~lenovite na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija na redovnata godi{na sednicana ova Sobranie, {to }e se odr`i na po~etokot na mesec dekemvri vo Pariz.
Na sredbata so pretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija be{eizrazeno zadovolstvoto od dobrite odnosi me|u Sobranieto na Republika Makedonijai Sobranieto na Zapadnoevropskata unija, {to se potvrduvaat so kontinuiranotou~estvo na pretstavnici od Makedonskiot parlament vo aktivnostite na SZEU, kako iso brojnite poseti na Republika Makedonija na delegacii od ova me|unarodnosobranie. Od strana na pretsedatelot d-r Qup~o Jordanovski be{e pokrenatopra{aweto za inicirawe na postapka za steknuvawe na status na pridru`en asociranpartner vo Sobranieto na Zapadnoevropskata unija, po dobivaweto na status nakandidat za ~lenstvo vo EU na Samitot vo dekemvri ovaa godina, za {to be{e dobienapoddr{ka od pretsedatelot na SZEU g. Stef Goris.
Za ova pra{awe be{e diskutirano i na sredbata so ~lenovite na Delegacijatana Sobranieto na Republika Makedonija vo SZEU, g. Kenan Hasipi i g. ZoranKrstevski. Na ovaa sredba be{e izrazena podgotvenost za natamo{no redovnoprisustvo na aktivnostite na Sobranieto na ZEU i aktivno u~estvo na Delegacijata naSobranieto na Republika Makedonija vo gradeweto na stavovite na SZEU koi seodnesuvaat na izgradbata na Zaedni~kata odbranbena i nadvore{na politika naUnijata, kako i na nadzorot i kontrolata na funkciite na izvr{nata vlast vo domenotna odbranata i bezbednosta na evropsko i nacionalno nivo.
Na sredbata so ~lenovite na komisiite za nadvore{na politika i zaodbrana i bezbednost be{e pokrenato pra{aweto za parlamentarnata sorabotka me|uzemjite od regionot. Be{e istaknato deka me|u parlamentite od regionot e zajaknataklasi~nata bilateralna sorabotka, no funkcioniraat i tri oblici na multilateralnaparlamentarna sorabotka: sorabotka vo ramkite na Jadranskata povelba vo vrska sointegracijata vo NATO, sorabotka me|u komisiite za nadvore{na politika i evropskipra{awa vo ramkite na Procesot na sorabotka vo Jugoisto~na Evropa (SEECP) isorabotka vo ramkite na Procesot za stabilizacija i asocijacija, preku asocijacijata(COSAP) koja e formirana po modelot na Konferencijata na komisii za evropskipra{awa na zemjite ~lenki na EU (COSAC).
Pratenicite od Sobranieto na Republika Makedonija se osvrnaa i naamandmanot vo vrska so priznavaweto na ustavnoto ime na zemjata od strana na SAD,koj be{e usvoen od SZEU vo dekemvri 2005 godina*. Be{e iska`ano mislewe deka
* So ovoj amandman, podnesen od g-|a Elza Papadimitriu, pratenik od Grcija i potpretsedatelna SZEU, Sobranieto na ZEU "podvlekuva deka e zna~ajno site ~lenki na Organizacijata naObedinetite nacii da se pridr`uvaat kon site nejzini rezolucii i izrazuva `alewe zaskore{noto unilateralno priznavawe od strana na SAD na porane{nata jugoslovenska
230
istiot e pogre{en i pravno i fakti~ki, bidej}i rezoluciite na OON se odnesuvaat nakoristeweto na referencata samo vo ramkite na ovaa organizacija.
Vo vrska so ova, g. Stef Goris istakna deka vo Sobranieto na ZEU site ~lenovikoi go imaat toa pravo mo`at da podnesat amandani, a toj kako pretsedatel e dol`enda se gri`i za po~ituvaweto na procedurata i sekoga{ koga e pravilno dostavenamandmanot, istiot go stava na glasawe. Toj podvle~e deka porakata od makedonskitepratenici }e ja prenese vo Pariz i izrazi nade` deka toa }e bide primer vakvipropusti da ne se slu~uvaat vo idnina.
Na sredbata so pretsedatelot na Republika Makedonija, g. Stef Goris mu~estita na pretsedatelot g. Branko Crvenkovski za dobienoto pozitivno mislewe zakandidaturata na Republika Makedonija za ~lenstvo vo Evropskata unija.Pretsedatelot Crvenkovski oceni deka Republika Makedonija dobi fer {ansa od EU ideka sega glavnata rabota treba da se zavr{i vo Makedonija. Toj oceni deka mo`eme dabideme zadovolni so ona {to zemjata go postigna vo izminatite ~etiri godini,podvlekuvaj}i deka za napredokot vo golema mera pridonela i poddr{kata odEvropskata unija i me|unarodnata zaednica.
[efot na dr`avata istakna deka vo Republika Makedonija se odvivaat pozitivni
procesi, a kako primer go poso~i zavr{uvaweto na Misijata "Proksima", so {to se
potvrduva deka sostojbata vo zemjata e stabilizirana. Toj podvle~e deka i ponatamu
}e bide potrebna pomo{ od EU za vospostavuvawe na regionalna sorabotka vo
borbata protiv organiziraniot kriminal.
Na sredbata so pretsedatelot na Vladata na Republika Makedonija,pretsedatelot Goris mu se zablagodari na d-r Vlado Bu~kovski {to ja prifatilpokanata da se obrati pred ~lenovite na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija ioceni deka obra}aweto }e se slu~i vo vistinsko vreme, pred donesuvaweto naodlukata na Evropskiot sovet za dodeluvawe na status na kandidat za ~lenstvo vo EUna Republika Makedonija.
Pretsedatelot na Vladata se osvrna na regionalnata sorabotka, naglasuvaj}ideka Republika Makedonija aktivno raboti na liderskata pozicija vo regionot na ovapole. Toj podvle~e deka Republika Makedonija pretstavuva uspe{na prikazna, soogled na toa deka za kratko vreme izleze od krizata i gi razre{i me|uetni~kitepra{awa. Istovremeno, toj ja istakna podgotvenosta na{eto iskustvo da go podelimeso zemjite od regionot.
^lenovite na Delegacijata bea informirani deka se o~ekuva Misijata"Proksima" da bide zameneta so Sovetodaven policiski tim, sostaven od 30 eksperti,koj }e pomogne vo procesot na celosna implementacija na reformite vo policijata. Pozavr{uvaweto na mandatot, koj e predvideno da trae {est meseca, se o~ekuva ovoj timda bide zamenet so pretpristapni instrumenti i tvining programi.
Na sredbata so ministerot za vnatre{ni raboti be{e diskutirano zareformite vo policijata, koi se napraveni spored evropskite standardi. MinisterotQubomir Mihajlovski se osvrna na sorabotkata so policiskite slu`bi od drugi zemji,istaknuvaj}i deka se odr`uvaat dnevni kontakti, pri {to se razmenuvaat informaciina operativno nivo, kako i na nivo na tajnite slu`bi.
Ministerot informira{e deka zakonot za lokalnata policija ja pominalprvata faza vo Sobranieto na Republika Makedonija. Toj oceni deka treba da sepodobri menaxmentot vo policijata, da se unapredat ~ovekovite resursi, a politikatane treba da se me{a vo rabotata na policijata. Gospodinot Mihajlovski se zadr`a i nasorabotkata so Misijata "Proksima", koja ja oceni kako odli~na i mnogu korisna.
Za sorabotkata me|u makedonskata policija i Misijata "Proksima" be{ediskutirano i na sredbata so generalot Jurgen [olc, {ef na Misijata "Proksima"
Republika Makedonija kako "Republika Makedonija", {to e sprotivno so duhot na rezoluciite817 (1993) i 845 (1993) na Sovetot za bezbednost na ON".
231
vo Republika Makedonija. Generalot [ulc se osvrna na mandatot i aktivnostite naovaa misija i oceni deka bezbednosnata sostojba vo Republika Makedonija ezna~itelno podobrena.
* * * * *
Posetata na visoka Delegacija na Sobranieto na Zapadnoevropskata unija,predvodena od pretsedatelot na Sobranieto, g. Stef Goris, pretstavuva jasen signalna poddr{ka na politikata {to ja vodi Republika Makedonija, vo momentot naopredeluvawe na nejzinata evropska idnina. Na sredbite od strana na pretstavnicitena SZEU, koi imaat zabele`itelno vlijanie na evropskata politi~ka scena, be{eiska`ana podgotvenost za objektivnoto prezentirawe na sostojbata vo zemjata ilobirawe vo procesot na finalizacija na na{ite napori za dobivawe na kandidatskistatus vo EU i za ~lenstvo vo NATO.Faktot {to g. Stef Goris e ~etvrtiot pretsedatel na Sobranieto naZapadnoevropskata unija {to ja posetuva Republika Makedonija, zboruva za golemiotinteres na ova Sobranie za razvojot na nastanite vo zemjata i pretstavuva potvrda nadobrite odnosi i pottik za prodlabo~uvawe na sorabotkata so Interparlamentarnotoevropsko sobranie za bezbednost i odbrana.
232
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Bilateralna sorabotka
INFORMACIJA
za sredbata na ~lenovite na prateni~kata grupa na Sobranietona Republika Makedonija za sorabotka so Parlamentot na
Srbija i Crna Gora so Ranko Krivokapi},pretsedatel na Sobranieto na Republika Crna Gora
Skopje, mart 2006 godina
233
234
Vo tekot na dvodnevnata poseta na Republika Makedonija, Pretsedatelot naSobranieto na Republika Crna Gora Ranko Krivokapi} na 10 mart 2006 godinaostvari sredba so ~lenovite na prateni~kata grupa na Sobranieto na RepublikaMakedonija za sorabotka so Parlamentot na Srbija i Crna Gora. Na sredbataprisustvuvaa Petar Apostolov, pretsedatel na prateni~kata grupa kako i \or|iOrov~anec, Zidi Xelili i Nazlije Dauti, ~lenovi.
Na sredbata be{e prisuten i Budimir [}epanovi}, minister sovetnik voAmbasadata na Srbija i Crna Gora vo Republika Makedonija.
Na po~etokot Petar Apostolov izrazi `elba za intenzivirawe na sorabotkatame|u dvata parlamenta a potoa go zapozna Pretsedatelot Kriovokapi} so aktuelniteaktivnosti na Sobranieto me|u koi i donesuvaweto na izbornite zakoni koi }eobezbedat fer i demokratski izbori. Pretsedatelot na prateni~kata grupa Apostolovgo spomna i pra{aweto na crkvite i problemot so Vrani{kovski i takanare~enataOhridska arhiepiskopija. Toj naglasi deka toa za nas e va`no i ~uvstvitelnopra{awe, za{to Ohridskata arhiepiskopija se do`ivuva kako paralelna crkva voMakedonija. No be{e naglaseno deka toa e problem {to treba da go re{at crkvite me|usebe.
Pretsedatelot Krivokapi} re~e deka Crna Gora kako i Republika Makedonijaima multietni~ka orientacija i deka dvete dr`avi poka`uvaat uspeh vo iznao|aweodgovori na predizvicite na 21 vek. Toj isto taka naglasi deka Republika Makedonijae sre}na {to dobi kandidatski status za ~lenstvo vo EU i toa samo ~etiri godini pokonfliktot. Vo odnos na pra{aweto na crkvata Krivokapi} re~e deka sli~niproblemi postojat i vo Crna Gora kade {to srpskata crkva se me{a vo politikata naCrna Gora no so podr{ka na mediumite toa vlijanie se namaluva.
Vo vrska so referendumot za nezavisnost na Crna Gora Pretsedatelot naprateni~kata grupa za sorabotka Petar Apostolov re~e deka kako parlament nie gocenime ona {to gra|anite na Crna Gora go baraat i deka }e gi po~ituvame rezultatite.Pretsedatelot na Sobranieto na Crna Gora istakna deka Srbija i Crna Gora seodvoeni vo se osven vo odnos na nadvore{nata politika i vojskata. Toj isto takapodvle~e deka gra|anite na Srbija nema ni{to da izgubat so toa {to Crna Gora }edobie nezavisnost.
Nazlije Dauti izrazi zadovolstvo poradi qubeznite zborovi na Krivokapi} zaAlbancite vo Crna Gora naglasuvaj}i deka tie tamu pripa|aat i zatoa treba da davaatpridones. Isto taka taa re~e deka po potpi{uvaweto na Ohridskiot dogovorAlbancite vo Makedonija se ~uvstvuvaat posigurno. Na krajot taa im posaka uspeh nagra|anite na Crna Gora vo referendumot i izrazi nade` deka vo idninaparlamentarnata sorabotka }e bide pointenzivna.
Zidi Xelili re~e deka gi ceni naporite na Crna Gora i deka nejziniot stav konKosovo e ~esen. I toj, isto taka posaka uspeh na referendumot i nade` zapointenzivna sorabotka vo idnina.
Gor|i Orov~anec istaka deka postoi vekovno prijatelstvo me|u RM i CG i dekaodnosite nikoga{ ne bile optovareni so problemi. Gra|anite na RM i CG imaat sli~enmentalitet, sfa}awa i zatoa mo`at da u~at edni od drugi. Vo odnos na referendumottoj re~e deka visokiot census e dobar bidej}i nema da ima dvoumewe vo vrska sovoljata na gra|anite na Crna Gora. Centralno pra{awe, spored nego edemokratizacijata na Srbija, bidej}i bez toa nema re{enie za sorabotkata naBalkanot a i Evropskata Unija insistira na regionalnata sorabotka. Zna~ajni poliwaza razvoj na bilateralnata sorabotka me|u parlamentite i za razmena na iskustva sezakonodavstvoto i regulativata so cel Crna Gora da mo`e so pokrupni ~ekori da sepribli`i kon kandidatura vo EU.
Na krajot od posetata g. Krivokapi} izrazi blagodarnost za iskrenotoprijatelstvo i za poddr{kata.
235
236
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Bilateralna sorabotka
IZVE[TAJ
od posetata na Delegacijata na Parlamentarnata grupa na Parlamentot na Romanija za prijatelstvo so Republika Makedonija,
na Sobranieto na Republika Makedonijaod 26 do 29 mart 2006 godina
Skopje, april 2006 godina
237
238
Na pokana na pretsedatelot na Prateni~kata grupa na Sobranieto naRepublika Makedonija za sorabotka so Parlamentot na Romanija, g-|a CvetleJaneska, Delegacija na Parlamentarnata grupa na Parlamentot na Romanija zaprijatelstvo so Republika Makedonija, predvodena od pretsedatelot na Grupata,g-|a Liana Dumitresku, od 26 do 29 mart 2006 godina, ostvari oficijalna posetana Sobranieto na Republika Makedonija. Vo sotav na Delegacijata od Romanijabea i pratenicite: g. Viorel Rako~eanu, g. Horia-Viktor Toma, kako i sekretarotna Parlamentarnata grupa, g-|a Karmen Gulin.
Vo tekot na prestojot, spored programata, gostite bea primeni od pretsedatelotna Sobranieto na Republika Makedonija, d-r Qup~o Jordanovski; imaa raboten ru~ekso potpretsedatelot na Sobranieto na Republika Makedonija, g. Slobodan Najdovski,kako i ostvarija sredbi so ~lenovite na Prateni~kata grupa na Sobranieto naRepublika Makedonija za sorabotka so Parlamentot na Romanija, predvodena odnejziniot pretsedatel, g-|a Cvetle Janeska; so koordinatorite na prateni~kite grupizastapeni vo Sobranieto na Republika Makedonija; so ~lenovite na Komisijata zaevropski pra{awa, predvodeni od pretsedatelot, g-|a Karolina Ristova-Asterud; so~lenovite na Komisijata za nadvore{na politika, predvodeni od potpretsedatelot, g.Jusuf Arifi.
Gostinskata delegacija se sretna i so zamenik pretsedatelot na Vladata naRepublika Makedonija, g-|a Radmila [e}erinska, a prestojuva{e i vo Ohrid i Struga.
Vo tekot na me|usebnite oficijalni razgovori na Delegacijata od Romanija sopretstavnicite na Sobranieto na Republika Makedonija be{e iska`ano slednovo:
Me|usebnite sredbi i kontakti na delegaciite na parlamentarno i drugo nivome|u Romanija, zemja pristapni~ka i Republika Makedonija, zemja kandidat za ~lenstvovo EU, se po`elni i mo{ne korisni za razmenuvawe na iskustva vo odnos na procesotna integrirawe vo Evropskata Unija. Vakvite kontakti se mo{ne korisni za RepublikaMakedonija, bidej}i ovozmo`uvaat direktno zapoznavawe so iskustvata ipredizvicite na zemjite aspiranti za ~lenstvo vo EU;
Za Republika Makedonija e od golemo zna~ewe da prodol`i ponatamo{notopro{iruvawe na EU, osobeno koga e potvrdeno deka evropskata perspektiva deluvamnogu pozitivno vrz stabilnosta na regionot i vrz zabrzuvawe na reformskiot procesvo zemjite od regionot;
Zna~ajni za RM se i pretpristapnite instrumenti na EU, odnosno finansiskata itehni~kata pomo{ {to EU ja nudi na zemjite kandidati vo procesot na pribli`uvawekon ~lenstvo;
Nacionalnite parlamenti imaat golema uloga vo postignuvawe i za~uvuvawe nakonsenzusot za integrativniot proces na nivnite zemji, kako i za sproveduvawe napotrebnite reformi i usoglasuvawe na nacionalnoto zakonodavstvo sozakonodavstvoto na EU;
Na Republika Makedonija i e potrebna poddr{ka na nejziniot pat konpolnopravno ~lenstvo vo EU, a od Romanija se o~ekuva da ni bide strate{ki partner,promotor i sponzor;
Be{e istaknata potrebata od zgolemena ekonomska razmena me|u RepublikaMakedonija i Romanija, bidej}i trgovskata razmena, osobeno izvozot od Makedonija voRomanija, zna~itelno zaostanuva;
Parlamentot na Romanija be{e povikan da ja ratifikuva Spogodbata na CEFTA,so {to bi do{lo do obedinuvawe na Regionot i sozdavawe na zaedni~ki pazar;
Razvojot na regionalnata sorabotka e od zaemen interes za dvete prijatelskizemji, imaj}i predvid deka stabilnosta i prosperitetot na regionot doprinesuva zapobrza negova integracija;
Kako posebno korisni bea oceneti sredbite i razvojot na bilateralnatasorabotka so zemjite od Jugoisto~na Evropa koi se opredeleni za ~lenstvo vo EUzaradi sli~nite iskustva na toj plan;
Vo Republika Makedonija postoi potpoln me|uetni~ki, politi~ki i gra|anskikonsenzus vo odnos na procesot na evroatlantskoto integrirawe na na{ata zemja {tobe{e eden od klu~nite faktori za dobivawe na status na kandidat na RepublikaMakedonija za ~lenka na EU;
239
Eden od problemite so koi se soo~uvaat zemjite vo Regionot na Jugoisto~naEvropa, vklu~uvaj}i gi Makedonija i Romanija, e na~inot na postavenosta ifunkcioniraweto na pravosudstvoto i nedostatocite povrzani so toa. Treba napornoda se raboti za problemite vo ovaa oblast da se nadminat i da se dostignatevropskite standardi za efikasno rabotewe na pravosudniot sistem. Vo odnos na ovabe{e iska`ana spremnost za spodeluvawe na romanskoto iskustvo so RepublikaMakedonija;
Romanija ja poddr`uva na{ata zemja vo naporite za za~lenuvawe vo EU i NATO.Neodamne{nata poseta na pretsedatelot na Republika Makedonija na Romanija japotvrdi ovaa sorabotka me|u dvete dr`avi;
Postoi podgotvenost od strana na Romanija da i dava celosna poddr{ka naRepublika Makedonija, ne samo na nejziniot pat za pribli`uvawe kon EU i NATO, tukui vo site drugi oblasti od op{testveno-politi~kiot `ivot. Be{e izrazena nade` dekavakviot intenzitet na dobra komunikacija i sorabotka na parlamentarno nivo }eprodol`i i vo idnina;
Romanija, po nejzinoto za~lenuvawe vo EU, so svoeto vlijanie vo ramkite naevropskite instiucii, }e bide vo sostojba da gi poddr`uva naporite na RepublikaMakedonija za vlez vo EU;
Se istakna deka izbornata legislativa vo edna dr`ava, za da bide stabilna,treba da gi zadovoluva barawata na site politi~ki strukturi, a Romanija epodgotvena da gi prenese nejzinite iskustva od primenata na nivniot izboren zakonik,koj e na sila od 1992 godina;
Be{e pozdravena zainteresiranosta od strana na Parlamentot na Romanija zarealizacija na intenzivni me|uparlamentarni kontakti i ponatamo{en razvoj nabilaeralnata sorabotka me|u Republika Makedonija i Romanija. Kako posebno zna~janabe{e poso~ena sorabotkata vo ramkite na Konferenciite na komiisiite za evropskipra{wa na dr`avite ~lenki na EU (KOSAK) vo koja Republika Makedonija, sodobivaweto na statusot na zemja kandidat, se stekna so status nabquduva~;
Zaklu~ok: Imaj}i go predvid statusot na Romanija kako zemja-pristapni~ka posetata naDelegacijata na Parlamentarnata grupa na Parlamentot na Romanija za prijatelstvo soRepublika Makedonija, na Sobranieto na Republika Makedonija be{e od osobenozna~ewe zaradi ponatamo{en razvoj i intenzivirawe na bilateralnata sorabotkame|u dvete prijatelski zemji, kako i za obezbeduvawe na poddr{ka od Romanija voprocesot na integracija na Republika Makedonija vo EU i NATO.
240
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Bilateralna sorabotka
INFORMACIJA
od posetata na Republika Makedonija na Delegacija na Grupata za prijatelstvo so Republika Makedonija na
Parlamentot na Republika Avstrija,3 - 5 april 2006 godina
Skopje, april 2006 godina
241
242
Od 3 do 5 april 2006 godina vo oficijalna poseta na Republika Makedonija,prestojuva{e Delegacijata na Grupata za prijatelstvo so Republika Makedonija naParlamentot na Republika Avstrija. Delegacijata be{e vo sostav: g-|a UlrikeLuna~ek, pretsedatel na Grupata za prijatelstvo, g. Hans Ager, pratenik, g. AntonVatul, pratenik, g-|a Elizabet Hlavak, pratenik i g-|a Sofi Landertshamer,pretstavnik od stru~nata slu`ba na Parlamentot na Republika Avstrija.
Vo postojana pridru`ba za vreme na posetata be{e g - |a Vesna Borozan,pretsedatel na Prateni~kata grupa za sorabotka na Sobranieto na RepublikaMakedonija so Parlamentot na Republika Avstrija i g-ca Marija Stefanova,sovetnik za bilateralna sorabotka vo Sektorot za me|unarodna sorabotka ipretstavnik na protokolot na Sobranieto na Republika Makedonija.
Vo tekot na posetata vo Sobranieto na Republika Makedonija, raboten ru~ek zagostite priredi g-|a Vesna Borozan, na koja prisustvuvaa i ~lenovi naprateni~kata grupa. Vo tekot na posetata Delegacijata od avstriskiot parlamentprestojuva{e i vo Ohrid.
1. Prvata sredba Delegacijata na Grupata za prijatelstvo so Republika Makedonijana Parlamentot na Republika Avstrija ja ostvari so g. Qup~o Jordanovski,pretsedatel na Sobranieto na Republika Makedonija. (Posebna bele{ka od ovaasredba }e bide podgotvena dopolnitelno od Kabinetot na Pretsedatelot naSobranieto na Republika Makedonija).
2. Delegacijata se sretna i so Prateni~kata grupa na Sobranieto na RepublikaMakedonija za sorabotka so Parlamentot na Republika Avstrija na koja prisustvuvaag-|a Vesna Borozan, pretsedatel na grupata, g. Rafiz Aliti i Angelka Peeva Lauren~i},~lenovi na grupata.
Na po~etokot g-|a Vesna Borozan izrazi zadovolstvo {to sredbata se realizira vovreme na avstriskoto pretsedatelstvo so Evropskata unija i re~e dekaevrointegracijata i ispolnuvaweto na evropskite standardi se strategiska cel naRepublika Makedonija. Taa izrazi i blagodarnost za ogromnata tehni~ka pomo{ {toRM ja dobiva od Avstrija. Kako zna~ajni temi vo bilateralnata sorabotka gi spomna:kulturata i vo kontekst na pro{iruvaweto na EU va`no e gra|anite na EU da sezapoznaat so multikulturnite i multietni~kite obele`ja na RM; lokalnatasamouprava, ponatamu obrazovanieto, naukata i tehni~kata sorabotka bidej}iAvstrija ima obrazovanie koe e nad prosekot vo EU; ekologijata kako interes na sitezemji vo svetot i iskustvata na Avstrija i zna~ajnite dostignuvawa na zemjata na ovapole afirmirani vo svetot, kako i stopanisuvaweto so vodite, iskoristuvawe naobnovlivi vidovi energija, itn. i turizmot kako edna od pozna~ajnite stopanskigranki na Avstrija. I g. Rafiz Aliti se zadr`a na evropskite standardi koi treba dagi ispolnime zaradi nas samite a ne zaradi zemjite ~lenki na EU. Toj potencira{edeka treba da se iskoristat mo`nostite za ekonomska sorabotka vo interes na dvetedr`avi.
Angelka Peeva Lauren~i} upati apel za olesnuvaweto na vizniot re`im zamladata populacija i negovo ukinuvawe kako uslov za pobrzo integrirawe naZapadniot Balkan vo EU.
[efot na avstriskata delegacija, g-|ata Luna~ek se soglasi deka dvete stranitreba da se naso~at na bilateralnata sorabotka. Ponatamu, naglasi deka faktot {toRM dobi kandidatski status e priznanie deka postignala mnogu a kako osobeno va`engo istakna faktot {to postoi konsenzus me|u opocizijata i partiite na vlast za vlezvo EU. Avstrija e edinstvena vo stavot deka zemjite od ovoj region treba da sepriklu~at kon EU. Vo vrska so lokalnata samouprava, taa go ohrabri u~estvoto na`enite vo politikata, a gi spomna i malite hidrocentrali koi mo`at da sepostavuvaat na lokalno nivo. Vo odnos na pra{aweto na vizite, g-|a Luna~ek re~e dekavo Parlamentot na Avstrija postojat razli~ni mislewa za olesnuvawe na vizniotre`im, no taa smeta deka osobeno na mladite treba da im se ovozmo`i da patuvaat vostranstvo. Gostite ponatamu naglasija deka RM ima mo`nosti i treba da se fokusirana svoite prednosti, na primer, turizmot.
243
Sredbata zavr{i so iskrena `elba od dvete strani za prodlabo~uvawe nasorabotkata.
3. Delegacijata ostvari sredba so g-ca Radmila [ekerinska, zamenikpretsedatel na Vladata na Republika Makedonija za evrointegracii.
[ekerinska ja oceni sredbata kako korisna i za Sobranieto i za Vladata i toane samo za na{iot vlez vo EU tuku i za razvoj na bilateralnata sorabotka. Luna~ekpodvle~e deka ovaa poseta treba da dade signal deka Avstrija gi poddr`uva naporitena Republika Makedonija za vlez vo EU. Zamenikot na pretsedatelot na Vladata na RMgi zapozna gostite so agendata na Vladata i reformskite zakoni koi se o~ekuva da sedonesat: reformata na sudstvoto koja ima za cel da ja zgolemi efikasnosta nasudovite i da go napravi ponezavisno sudstvoto, a zboruva{e i za voveduvaweto odovaa godina na edno{alterskiot sistem so koj firmite se registriraat za pet dena.Taa izvesti za podobruvaweto na investiciite po dobivaweto na kandidatskiotstatus i navede deka golem del od stranskite vlo`uvawa vo Makedonija se odavstriski firmi (Trgovskiot centar i ESM). [ekerinska informira{e i zareformata na policijata so cel poefikasno spravuvawe so kriminalot. Na pra{awetona gostite u{te koi zakoni od Ohridskiot dogovor treba da se donesat, taa odgovorideka toa se merkite za pravi~na zastapenost na Albancite vo dr`avnite institucii iunapreduvaweto na upotrebata na jazicite i obukata na preveduva~i za razli~nioblasti.
4. Na sredbata so koordinatorite na prateni~kite grupi vo Sobranieto naRepublika Makedonija prisustvuvaa: g-|a Cvetanka Ivanovska, zamenik nakoordinatorot na Prateni~kata grupa na SDSM, g. Rafiz Aliti, koordinator naPrateni~kata grupa na DUI, g. ^edomir Kraqevski, koordinator na Prateni~katagrupa na VMRO-NP, g-|a Silvana Boneva, koordinator na Prateni~kata grupa na VMRO-DPMNE i g. Stojan Andov, koordinator na Prateni~kata grupa na LP.
Na po~etokot Cvetanka Ivanova izrazi zadovolstvo {to Republika Avstrijakako pretsedava~ so EU ni dava poddr{ka na na{iot pat kon EU i o~ekuvawe deka taapoddr{ka }e prodol`i i vo idnina. Taa ponatamu gi informira{e gostite zaaktuelnata rabota na Sobranieto, donesuvaweto na Izborniot zakonik, reformite vosudstvoto i policijata i istakna deka ako Sobranieto uspee da gi donese ovie zakonido krajot na mandatot toa }e zna~i deka ovoj parlamentaren sostav dal zna~aenpridones na patot kon EU. Taa podvle~e deka SDSM izrazuva politi~ka volja zasproveduvawe na fer i demokratski izbori.
^edomir Kraqevski re~e deka opozicijata konstruktivno u~estvuva vo rabotatana Sobranieto. Toj re~e deke VMRO-NP ima{e principielna zabele{ka na odredbatavo izbornite organi samo za ovie izbori da u~estvuvaat partisko delegirani ~lenovii zatoa VMRO-NP ne glasa{e za ovoj zakon. Vo odnos na reformite na sudstvoto ovaapartija gi poddr`uva amandamnite so cel sudskiot sistem da bide a`uren, efikasen inezavisen. Vo vrska so proda`bata na EMS distrubucija Kraqevski podvle~e dekaVMRO-NP ima ambivalenten stav po ova pra{awe. Od edna strana, re~e Kraqevski,sre}ni sme {to kupuva~ e avstriska firma, iako smetavme deka proda`bata treba dase odlo`i dodeka RM ne stane ~lenka na EU. Na krajot toj istakna deka stranskiteinvesticii ja namaluvaat nevrabotenosta i izrazi nade` deka Republika Avstrija }eprodol`i da ja poddr`uva Republika Makedonija na nejziniot pat kon EU.
Silvana Boneva potencira{e deka postoi konsenzus na site partii za ~lenstvovo EU i NATO, i deka celokupniot anga`man na VMRO-DPMNE i ostanatite politi~kipartii e naso~en kon usoglasuvawe na zakonodavstvoto i ispolnuvawe na standarditeza vlez vo EU. Ne sekoga{ se soglasuvame so pati{tata koi se izbiraat zapribli`uvawe kon EU no sigurni sme deka RM ~ekori cvrsto kon EU, re~e Boneva. Taaistakna deka sega najva`no e da zapo~nat pregovorite za ~lenstvo vo EU i izraziblagodarnost {to Republika Avstrija ne imenuva so na{eto ustavno ime. Na krajot taare~e deka vo zemjodelstvoto imame golem potencijal no nedostasuvaat investicii voprerabotuva~kata industrija i tuka se dobredojdeni investiciite od Avstrija.
Stojan Andov istakna deka Avstrija e dr`ava koja ima iskustvo so balkanskiteraboti i zatoa od Avstrija o~ekuvame maksimalna poddrr{ka i razbirawe. O~ekuvame,re~e Andov, definitivna razvrska na balkanskiot jazol i definitivno re{avawe na
244
kosovskoto pra{awe, kako i re{avawe na rabotite vo Srbija i Crna Gora za da sesozdadat uslovi za traen mir i stabilnost vo regionot. Toj i izrazi blagodarnost naAvstrija za nejzinata probalkanska politika i izrazi zadovolstvo {to avstriskafirma go kupi ESM i re~e deka o~ekuva vo Republika Makedonija da vlezat iavstriski banki.
[efot na avstriskata delegacija, g-|a Luna~ek go pozdravi edinstvoto napoliti~kite partii za vlez vo NATO i EU i povtori deka ovaa poseta e signal ne samokon Parlamentot tuku i kon gra|anite za poddr{kata na Avstrija. Taa re~e deka ona{to kako pozitiven signal }e go prenese vo Avstrija e prisustvoto na `enite vopolitikata. Vo vrska so pregovorite taa istakna deka Republika Makedonija treba dapravi mnogu pred se zaradi sebe a ne zaradi pritisok od EU. Vo odnos na izboritere~e deka se nadeva deka tie }e se odvivaat vo fer i demokratska atmosfera.
5. Delegacijata ostvari sredba i so g-|a Ilinka Mitreva minister zanadvore{ni raboti na Republika Makedonija.
Ministerot za nadvore{ni raboti Mitreva go pozdravi osnovaweto naParlamentranata grupa za sorabotka so Sobranieto na Republika Makedonija voavstriskiot parlament. Taa naglasi deka Avstrija e zna~aen partner za RepublikaMakedonija osobeno poradi pretsedatelstvoto so EU i informira{e za nejzinotoneodamne{no prisustvo vo Salcburg na sredbata na ministrite za nadvore{ni rabotina zemjite ~lenki na EU i na zemjite od Zapaden Balkan. Luna~ek go povtori stavot naministerkata Plasnik i na kancelarot [isel i jasnite poraki ne samo za RepublikaMakedonija i Hrvatska tuku i za celiot region deka toj e del koj i pripa|a na Evropa.Taa naglasi deka poradi problemite so ustavot i referendumite vo Francija iHolandija idninata izgleda poneizvesna i postoi skepticizam vo odnos na idnotopro{iruvawe.
Mitreva podvle~e deka Avstrija e dobar poznava~ na sostojbite vo regionot.Taa istakna deka blagorodnata ideja za edna Evropa ne e zagrozena bidej}i taa ezasnovana na vizija, no deka opasnosta le`i vo odlo`uvaweto. Republika Makedonijane pretstavuva emigrantski rizik za Evropa, prodol`i Mitreva, a mladite sakaat dapatuvaat i da gi zapoznaat evropskite vrednosti. Liberalizacijata na vizniot re`im}e ima pozitiven efekt vrz sekojdnevniot `ivot na naselenieto i zatoa ova pra{awee na{ prioritet. Mitreva informira{e deka olesnuvaweto na vizniot re`im voprvata faza }e zna~i olesnuvawe na odredeni kategorii kako studenti, voza~i nakamioni, novinari. Od na{a strana ona {to treba da go napravime vo naredniotperiod e voveduvawe na biometri~ki paso{i, dogovori za readmisija i integriranoupravuvawe so granicite. No, sega najva`no pra{awe za Republika Makedonija eekonomijata. Zemjata mora da se otvori za stranski investicii i da gi prezentirasvoite komparativni prednosti. Gostite istaknaa deka e impresivno ona {to dosega enapraveno vo RM i nade` deka }e gi ispolnime standardite na EU. Tie, isto taka,istaknaa deka treba da imame podobra ekonomska sorabotka.
6. Delegacijata ostvari sredba i Klubot na `eni parlamentarki vo Sobranietona Republika Makedonija.
Koordinatorot na Klubot Blagorodna Mingova Krepieva gi informira{egostite deka Klubot na `enite parlamentarki e osnovan so direktna pomo{ na Paktotza stabilnost. Vo Klubot se razgleduvaat site zakoni od rodov aspekt i se predlagaatamandmani. Taa ponatamu informira{e za pozna~ajnite proekti kako seminarot zajaknewe na kapacitetot na `enite parlamentarki, borbata protiv trgovijata so lu|e,terorizmot i nedozvolenata trgovija so oru`je, kako i za brojnite amandmani nazakoni koi gi predlo`il Klubot, kako na primer amandmanot sekoj tret kandidat nakandidatskite listi da bide pretstavnik na pomalku zastapeniot pol. Gostite go pozdravija postoeweto na Klubot i istaknaa deka vo Avstriskiotparlament ne postoi vakov klub. Vo vrska so zastapenosta na `enite vo politi~kitepartii vo Avstrija tie istaknaa deka postoi statutarna odredba spored koja 40% odkandidatite treba da se `eni, no ova se u{te ne e postignato. Na pra{aweto koja be{e
245
pri~inata za osnovawe na Klubot, doma}inite odgovorija deka toa be{e potrebata dase razgleduvaat zakonite od rodov aspekt, odnosno dali zakonite davaat podednakviuslovi za dvata pola.
7. Delegacijata ostvari i zaedni~ka sredba so Komisiite za nadvore{napolitika i evropski pra{awa.
Na zaedni~kata sredba na komisiite za evropski pra{awa i za nadvore{napolitika na Sobranieto na Republika Makedonija so Delegacijata na Grupata zaprijatelstvo so Republika Makedonija na Parlamentot na Republika Avstrija,prisustvuvaa pretsedatelot na Komisijata za evropski pra{awa, g-|a KarolinaRistova i zamenik pretsedatelot na Komisijata za nadvore{na politika g. JusufArifi, i ~lenovite na dvete komisii: g-|a Ana Andova, g-|a Vesna Borozan, g.TomeTrombev, g.Nelko Stojanovski, g. Slobodan ^a{ule, g. Zoran Krstevski, g-|a GankaSamoilovska Cvetanova, g-|a Blagorodna Mingova Krepieva, g-|a Slavica Grkovska i g.Qup~e Me{kov.
Na sredbata so koja pretsedava{e pretsedatelot na Komisijata za evropskipra{awa Karolina Ristova, bea razmeneti mislewa za razvojot na evrointegrativniteprocesi vo Makedonija od parlamentaren aspekt. Karolina Ristova istakna dekatokmu za vreme na avstriskoto pretsedatelstvo delegacija na KEP za prvpatprisustvuva{e na Podgotvitelniot sostanok na pretsedatelite na komisiite zaevropski pra{awa na dr`avite ~lenki na EU-KOSAK vo mart godinava vo Viena. Taaistakna deka se nadeva deka i pokraj predizbornite aktivnosti vo na{ata zemjadelegacija na KEP }e prisustvuva na KOSAK plenumot, zaka`an za maj godinava,bidej}i na dnevniot red }e ima zna~ajna tema za Makedonija, "Zapaden Balkan iEvropskata politika na sosedstvo". Ristova poso~i deka Makedonija e dobar primerza pozitivni efekti na politikata na pro{iruvawe na EU i davaweto evropskaperspektiva na Balkanot. Toa na zemjata i obezbedi fokus i motiv vo reformite zaispolnuvawe na kriteriumite za ~lenstvo. Vo vrska so zagri`uva~kite signali koi seodnesuvaat na najavi za zabavuvawe na ponatamo{noto {irewe na Unijata, dodeka nese re{i institucionalnata kriza vo samata EU, Ristova istakna deka na{iot stav edeka pro{iruvaweto na Unijata treba da prodol`i, bidej}i deluva stimulira~ki nasproveduvaweto na reformite vo zemjite aspiranti za vlez vo EU. Taa izrazirazbirawe za institucionalnite reformi niz koi pominuva EU, no deka i Unijatatreba da bide svesna za potrebata ovie procesi da odat paralelno so procesot napro{iruvawe. Toa ne zna~i deka nie o~ekuvame brzo da bideme primeni vo EU, tukudeka ni e potrebna poddr{ka za sproveduvawe na neophodnite reformi za vlez vo EU.
Vo odnos na postignatite rezultati vo evrointegrativnite procesi vo zemjata,za {to dobivme i status na zemja kandidat za ~lenstvo vo EU,g-|a Ristova posebno goistakna zna~eweto na parlamentarnata dimenzija vo ovoj proces. Vo taa nasoka taanaglasi deka postignatiot konsenzus me|u pozicijata i opozicijata vo Parlamentotvo mnogu pridonese da se donesat golem broj na zakoni so koi se izvr{i usoglasuvawena na{eto so evropskoto zakonodavstvo. Vo ovoj kontekst Ristova informira dekaKomisijata za evropski pra{awa na Sobranieto na Republika Makedonija ima{ezna~ajna uloga vo ovie procesi. Pritoa, me|u drugoto, taa ja istakna nejzinatakontrolna funkcija vrz aktivnosta na Vladata na Republika Makedonija za site EUpra{awa, preku redovno razgleduvawe na trimese~ni vladini izve{tai, kako ivospostavenata sorabotka so KEP od drugi zemji,so KOSAK i KOSAP.
Pretsedatelkata na Grupata za prijatelstvo so Republika Avstrija, g-|ataUlrike Luna~ek, istakna deka Avstrija, kako aktuelen pretsedava~ so Unijata gopoddr`uva procesot na pro{iruvawe na EU, i stoi zad zalo`bite na Makedonija zanejzin vlez vo EU, a realiziraweto na ovaa poseta e u{te eden znak za avstriskatapoddr{ka na Makedonija. Sepak, taa istakna deka ima i dr`avi ~lenki na EU, koi seprotiv ponatamo{noto pro{iruvawe na EU, poso~uvaj}i gi pred se, Francija iHolandija. Tie svojot otpor kon za~lenuvaweto na novi zemji vo EU go opravduvaat sonemaweto na dovolen institucionalen kapacitet na Unijata, koja i sega (so 25 ~lenki)ima pote{kotii vo nejzinoto funkcionirawe. Osvrnuvaj}i se na Evropskiot ustav, g-|aLuna~ek poso~i deka Avstriskiot parlament minatata godina go ratifikuva ovojdokument skoro ednoglasno (so eden glas protiv), no deka za `al toa ne e i odraz nacelokupnoto raspolo`enie na avstriskite gra|ani. Poradi toa, se naglasi za
246
neophodnosta da se vlijae na svesta na evropskite gra|ani so cel da im se pribli`iideata za obedineta Evropa, bidej}i nivnoto nezadovolstvo ne poteknuva samo odustavnite re{enija, tuku i op{to od funkcioniraweto na EU kako institucija. G-|aLuna~ek potencira deka pokraj pra{aweto za Ustavot, kako pravna ramka zapro{iruvaweto na Unijata, ne smee da se zapostavi i finansiskiot aspekt za priem nanovi zemji-~lenki, koj e u{te pova`en. Vo odnos na Makedonija g-|a Luna~ek izrazi ubedenost deka nejzinoto mesto evo EU, no deka mora u{te mnogu da se raboti, pred se na reformite vo pravosudstvotoi policijata, borbata protiv organiziraniot kriminal i korupcijata i drugo.Taaistakna deka EU e svesna deka treba da gi ispolni svoite vetuvawa za vlez na novi~lenki, no i zemjite aspiranti za vlez, kako Makedonija, treba da si gi ispolnatsvoite obvrski i zada~i. Kako osobeno va`en faktor, koj }e vlijae na odlukata zaotpo~nuvawe pregovori za ~lenstvo vo EU Luna~ek go potencira sproveduvaweto napravedni, fer i demokratski parlamentarni izbori godinava. Poradi toa, taa istaknadeka Avstrija celosno ja poddr`uva Makedonija na patot kon EU, no naglasi dekasepak uspehot }e zavisi, pred se, od nas samite i od ona {to }e uspeeme da gosrabotime. Kolku pobrzo }e gi zavr{ime reformite, tolku pobrzo }e bideme primenivo Unijata. Luna~ek predupredi deka, pritoa dr`avata mora istovremeno da vodismetka reformite da se prebrodat {to pobezbolno, no i za kriti~nata to~ka naizdr`livosta na narodot.
Pratenikot Slobodan ^a{ule, se zalo`i za stabilen Zapaden Balkan, za {toMakedonija ima zna~ajna uloga. Poradi toa Unijata treba da ja poddr`i Makedonija zavlez vo EU, bidej}i vo sprotivno toa }e pretstavuva lo{ signal deka pobedileradikalnite sili i nivnoto tvrdewe za zatvorenosta na evropskite vrati za ZapadenBalkan. Vo toj slu~aj povtorno }e bidat razgoreni voenite strasti i Balkanot pak }evojuva. To~no e deka EU ima i svoi problemi koi mora da gi re{i kako finansiskataperspektiva na EU za 2007-2013 godina , ratifikacijata na Ustavot i drugi, no nesmee da se otka`e od Zapaden Balkan, bidej}i za da gi ostvari svoite celineophoden i e stabilen i konsolidiran Balkan.
Na krajot od sredbata g-|a Ristova istakna deka vo me|uvreme seriozno treba dase raboti na liberalizacija na vizniot re`im i pogolema sloboda na dvi`ewe nagra|anite. Vo toj kontekst,taa naglasi deka za na{ite gra|ani toa e mnogu pova`no oddatumot za vlez vo EU. Od druga strana, Unijata treba na evropskite gra|ani da imobjasni deka razvien Balkan e, isto taka, interes i za samata Unija od ekonomski,politi~ki, kulturen i seop{t interes. (Posebna bele{ka od ovaa sredba }e bidepodgotvena dopolnitelno od Komisijata za evropski pra{awa na Sobranieto naRepublika Makedonija).
8. Delegacijata se sretna i so pretstavni~ki na `enski nevladini organizaciivo Republika Makedonija (g-|a Savka Todorovska od Unijata na `enski organizacii voRepublika Makedonija, g-|a Daniela Dimitrievska od Makedonskoto `ensko lobi, g-|aNadire Selmani od Romskata `enska mre`a, g-|a Dilbera Kamberovska od Daja, `enskaromska organizacija, kako i g-|a Elizabeta Geleva, koordinator na `enskata sekcija odsindikatot za tekstil, ko`a i obuvki, g-|a Nade Nakovska i g-|a Maneva Milka,~lenovi na sindikat). Pretsedatelot na grupata za sorabotka g-|a Luna~ek istakna deka motiv zasredbata so `enskite NVO e toa {to demokratijata podrazbira i funkcionirawe nacivilnoto op{testvo. Na sredbata stana zbor i za pristapot do fondovite na EU iiskustvata {to Avstrija bi mo`ela da ni gi prenese. Pretstavni~kite na `enskiteromski NVO informiraa za svoite prioriteti kako emancipacijata na `enite Romki izgolemuvaweto na brojot na romskite organizacii koi se povrzani vo mre`a. Ponatamutie informiraa deka Romite ne se tolku zastapeni vo dr`avnite institucii kakodrugite etni~ki zaednici, a faktot {to i Republika Makedonija e vklu~ena vodekadata na Romite zna~i deka Romite se marginalizirani, no izrazija iskrena nade`deka toa vo idnina }e se podobri. Pretstavni~kite na Sindikatot za tekstil ko`a iobuvki informiraa deka ovoj sindikat e del od SSM i vo nego se zastapeni i ma`i i`eni na dobrovolna osnova, no `enite so~inuvaat 85% od vkupniot broj vraboteni vo
247
ovie granki. Tie zboruvaa i za pravata na `enite rabotni~ki vo tekstilnataindustrija, uslovite za rabota i organizacijata na sindikatot.
* * * * *
Posetata na Republika Makedonija na Delegacijata na Parlamentot naRepublika Avstrija ostvarena vo vremeto na avstriskoto pretsedatelstvo soEvropskata Unija be{e uspe{na i plodotvorna. Na site sredbi gostite ja naglasuvaapoddr{kata {to Republika Avstrija i ja dava na Republika Makedonija i na zemjite voregionot za nivna pobrza integracija vo EU. Bea pokrenati mnogu pra{awa odzaedni~ki interes i bea razmeneti mislewa za me|usebnata sorabotka i mo`nostite zaprodlabo~uvawe na ekonomskata sorabotka me|u Republika Makedonija i RepublikaAvstrija. Ovaa poseta dade pottik za natamo{no razvivawe na zaemnoto prijatelstvo,po~ituvawe i sorabotka me|u dvete dr`avi.
248
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Bilateralna sorabotka
IZVE[TAJ
od posetata na Delegacija na Prateni~kata grupa na Sobranieto na RepublikaMakedonija za sorabotka so Parlamentot na Republika Slovenija, na Dr`avniot
zbor na Republika Slovenija od 04 do 07 april 2006 godina
Skopje, april 2006 godina
249
250
Na pokana na pretsedatelot na Parlamentarnata grupa na Dr`avniot zbor naRepublika Slovenija za prijatelstvo so Republika Makedonija, g. Stane Pajk,Delegacija na Prateni~kata grupa na Sobranieto na Republika Makedonija zasorabotka so Parlamentot na Republika Slovenija, predvodena od nejziniotpretsedatel, d-r Mihajlo Georgievski, ostvari poseta na Dr`avniot zbor naRepublika Slovenija. Posetata be{e realizirana od 4 do 7 april 2006 godina. Vosostavot na Delegacijata bea i pratenicite: g-|a Cvetle Janeska, g. Agim Xelili i g.Eftim Manev, kako i sekretarot na Prateni~kata grupa, m-r Rexep Prekopuca.
Vo tekot na oficijalniot prestoj, Delegacijata na Sobranieto na RepublikaMakedonija ostvari sredbi so: Potpretsedatelot na Dr`avniot zbor na RepublikaSlovenija, g. Vasja Klavora; ~lenovite na Parlamentarnata grupa na Dr`avniot zborna Republika Slovenija so Republika Makedonija, predvodena od nejziniotpretsedatel, g. Stane Pajk; delegacija na Komisijata za odbrana, predvodena odpretsedatelot, Anton Anderli~; delegacija na Komisijata za nadvore{na politika,predvodena od pretsedatelot, Jo`ef Jerov{ek; delegacija na Komisijata za evropskipra{awa, predvodena d pretsedatelot, Anton Kokaq; direktorot na na Upravata zaevropski pra{awa i bilateralni odnosi vo Ministerstvoto za nadvore{ni raboti, g.Bogdanko Benko; rakovoditelot na TWINNING sektorot vo vladinata kancelarija zaevropski raboti, g. Andrej Engelman i zamenik gradona~alnikot na Kr{ko, g-|a AnaNu{a Somrak.Vo tekot na razgovorite, sogovornicite gi iska`aa slednite stavovi:
Od strana na doma}inite be{e potencirano zadovolstvoto od dosega{notovisoko nivo na sorabotka me|u dvete prijatelski zemji. Republika Slovenijakontinuirano ja poddr`uva Republika Makedonija vo nejzinite napori za postignuvawena polnopravno ~lenstvo vo Evropskata Unija (EU) i NATO, izrazuvaj}i spremnost zarazmena na slovene~kite iskustva;
Be{e re~eno deka Republika Slovenija ja ceni zalo`bata na RepublikaMakedonija vo realiziraweto na reformite na politi~ki i ekonomski plan. Istotaka, visoko bea oceneti dosega{nite postignuvawa na Republika Makedonija vopoleto na reformite i ispolnuvaweto na standardite, potrebni za integrativniotproces kon EU;
Posebno priznanie, od strana na pretstavnicite na Republika Slovenija be{eiska`ano po povod implementiraweto na ustavnite izmeni, odnosno Ramkovniotdogovor, kako i steknuvaweto na kandidatskiot status od strana na RepublikaMakedonija;
I pokraj postignatoto, Republika Makedonija e ispravena pred predizvikot dagi zaokru`i zapo~natite reformski procesi i ispolnuvaweto na standardite,potrebni za nejzin napredok vo integrativniot proces, odnosno za opredeluvawe nadata za zapo~nuvaweto na pregovorite za polnopravno ~lenstvo vo EU, za {toRepublika Slovenija izrazi spremnost da ja poddr`i na{ata dr`ava, kako i dosega;
Doma}inite istaknaa deka stavot na Republika Slovenija vo odnos naustavnoto ime na Republika Makedonija e dobro poznat i izrazija nade` dekapra{aweto }e se re{i vo polza na na{ata dr`ava;
Republika Slovenija o~ekuva od Republika Makedonija pridones vopsotignuvawe potpolna stabilizacija i dobri me|udr`avni odnosi vo ramkite naZapaden Balkan, pri {to bea istaknati dobrite odnosi na na{ata dr`ava so sitezemji vo regionot, kako i pozitivnoto iskustvo vo odnos na Ohridskiot ramkovendogovor;
Zadovolstvo od dosega{noto visoko nivo na prijatelski odnosi me|u RepublikaMakedonija i Republika Slovenija be{e iska`ano i od site ~lenovi na Delagacijatana Republika Makedonija. Tie go podvlekoa faktot {to vo Republika Makedonijapostoi op{t gra|anski, me|uetni~ki i politi~ki konsenzus vo odnos na nejzinotoza~lenuvawe vo EU i NATO;
Na{ata delegacija, vo site razgovori ja istakna blagodarnosta na na{ata zemjaza nesebi~nata pomo{ i poddr{ka {to Republika Slovenija i ja pru`i na na{atadr`ava vo razni poliwa, me|u koi i vo oblasta na harmoniziraweto na na{etozakonodavstvo so zakonodavstvoto na EU, kako i za poddr{kata vo ramkite na
251
TWINNING programata, istaknuvaj}i ja `elbata takviot pristap da prodol`i iponatamu;
Za Republika Makedonija razvojot na prijatelskite odnosi i sorabotkata soRepublika Slovenija se od ogromno zna~ewe, imaj}i go predvid iskustvoto a ovaazemja-~lenka na EU i nejzinata spremnost za spodeluvawe na takvoto iskustvo sona{ata dr`ava, kako i nesebi~niot nejzin anga`man vo poddr{kata na na{ata dr`ava.
Vo razgovorite so pretstavnicite na ministerstvata, odnosno na Vladata naRepublika Slovenija, poseben akcent be{e staven na nesebi~nata pomo{ i isrenatanamera i gotovnost na Republika Slovenija za kontinuirana poddr{ka na RepublikaMakedonija. Kako eden od glavnite aspekti na ovaa poddr{ka e TWINNINGprogramata. Vo ramkite na ovaa programa bea realizirani nekolku proekti, me|u koi ipomo{ta pri organizacija na harmonizacijata na zakonodavstvoto na RepublikaMakedonija so zakonodavstvoto na EU; pomo{ta pri odgovaraweto na pra{alnikot naEU itn. Vo ramkite na TWINNING programata be{e opfateno i Sobranieto naRepublika Makedonija, odnosno pratenicite i Slu`bata na Sobranieto. Vo ramkite naproektot bea realizirani nekolku poseti na eksperti od Dr`avniot zbor naRepublika Slovenija na Sobranieto na Republika Makedonija, kako i na pratenici ipretstavnici od Slu|bata na Sobranieto na Republika Makedonija na Dr|avniot zbor.Vo tekot na tie poseti dojde do razmena na iskustvata i stavovite vo odnos napoefikasno i poefektivno organizirawe i funkcionirawe na zakonodavniot dom naRepublika Makedonija.
Delegacijata na Prateni~kata grupa za sorabotka so Parlamentot na RepublikaSlovenija, za vreme na nejziniot prestoj vo Slovenija go poseti i Kr{ko, odnosnonuklearnata centrala "Kr{ko". Za vreme na posetata, pretstavnicite na nuklearnatacentrala realiziraa multimedijalna prezentacija so pomo{ na koja ja pretstavijastrukturata, organizacijata i funkcioniraweto na nuklearnata centrala. Tieistaknaa deka "Kr{ko’ e formirana i funkcionira vo me|usebna sorabotka me|uRepublika Slovenija i Republika Hrvatska. Na na{ata delegacija i bea prezentiranipodatoci vo odnos na rabotata na nuklearnata centrala, pri {to nejzinitepretstavnici potvrdija deka nejzinoto funkcionirawe ne pretstavuva nikakvaopasnost za okolinata, bidej}i ne emituva nikakva radijacija. Posebna va`nost nacentralata, spored nejzinite pretstavnici, e otslikuvawe na faktot deka taafunkcionira kako zaedni~ki proekt na dve sosedni dr`avi, a vo funkcija naispolnuvaweto na del od potrebite za elektri~na energija na Republika Slovenija iRepublika Hrvatska.
Zaklu~ok:
Mo`e da se zaklu~i deka posetata na Delgacijata na Sobranieto na RepublikaMakedonija be{e uspe{na, imaj}i go predvid nejzioniot pridones vo ponatamo{niotrazvoj na me|uparlamentarnata sorabotka i potvrduvaweto na spremnosta za me|usebnarazmena na iskustva vo polza na napredokot na integrativniot proces na na{ata zemjakon EU i NATO.
252
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Bilateralna sorabotka
IZVE[TAJ
od studiskiot prestoj na dr`avni slu`benici odSobranieto na Republika Makedonija na Parlamentot
na Republika Finska (6-7 april 2006 godina)
Skopje, maj 2006 godina
253
254
Vo organizacija na Generalniot direktorat za pro{iruvawe pri Evropskatakomisija, a vo ramkite na TAIEX instrumentot (edinica D5-Gradewe na institucii),vo periodot od 6 do 7 april 2006 godina, studiska poseta na Parlamentot naRepublika Finska ostvarija slednive dr`avni slu`benici na Sobranieto naRepublika Makedonija: Anita Ogwanovska, rakovoditel na Oddelenieto zapoddr{ka na Kancelarijata na generalniot sekretar, Daniela Velkovska,rakovoditel na Oddelenieto za rabotni tela od oblasta na ekonomskiot sistem,Jadranka Lazarevska, rakovoditel na Oddelenieto za istra`uvawe i analiza odoblasta na ekonomskiot sistem, m-r Marijana Opa{inova, sovetnik voOddelenieto za preveduvawe i Aleksandar Lazov, pomlad sorabotnik voOddelenieto za poddr{ka na Kancelarijata na generalniot sekretar.
Studiskiot prestoj na slu`benicite od Sobranieto na Republika Makedonijaima{e za cel steknuvawe na po{iroki soznanija za rabotata na Parlamentot naRepublika Finska, a posebno za organizacijata i funkcioniraweto na Golematakomisija nadle`na za razgleduvawe na pra{awata svrzani so Evropskata unija.Programata za posetata be{e prethodno podgotvena od strana na organizatorot, vrzosnova na potrebite i poleto na interes na u~esnicite, za koi istite bi sakale dadobijat znaewe i iskustva vo tekot na prestojot vo Republika Finska.
Za vreme na posetata bea organizirani sredbi so slednive pretstavnici naSlu`bata na Parlamentot na Republika Finska :
- g. Peter Saramo, {ef na Sekretarijatot na EU, visok sovetnik na Golemata komisija,koj se osvrna na odnosite me|u Parlamentot na Finska i EU;- g. Peka Nurminen, sovetnik vo Golemata komisija, koj elaborira{e za na~inot na kojvo Golemata komisija se razgleduvaat pra{awata svrzani so EU;- g. Jarmo Vuorinen, zamenik na generalniot sekretar na Finskiot parlament iodgovoren za Sekretarijatot na komisiite, koj posveti vnimanie na rabotata naparlamentarnite komisii i parlamentarnata slu`ba,- g. Marti Tanskanen, istra`uva~ vo Sektorot za istra`uvawe i dokumentacija, koj goobjasni na~inot na organizacija i funkcionirawe na Sektorot za istra`uvawe idokumentacija vo Parlamentot na Finska i- g-ca Laura Aho, od Generalniot direktorat za pro{iruvawe na EU vo ramkite naSektorot za koordinacija na pra{awata svrzani so EU vo Vladata na RepublikaFinska, koja dade vovedni nasoki za odnosite me|u Vladata i Parlamentot, zapra{awata svrzani so EU.
Soznanijata za organizacijata i funkcioniraweto na Parlamentot na Finska,koi bea steknati vrz osnova na razgovorite so pretstavnicite na parlamentarnata ina vladinata slu`ba, se sistematizirani vo oddelni celini koi vo ovaj izve{taj sedetalno eksplicirani.
Vladata i pra{awata svrzani so EU
Vo Republika Finska (vidi Aneks 3), gradeweto na stavovite po pra{awatasvrzani so Evropskata unija zapo~nuva vo nadle`nite ministerstva. Koordinacijatana nivnite stavovi se ostvaruva vo Vladata, na slednive nivoa: Komisija na Kabinetotza EU pra{awa, Komisijata za EUpra{awa i nejzinite potkomisii.
Komisijata na Kabinetot za EU pra{awa se sostanuva edna{ nedelno, vo petoknautro i od politi~ki, ekonomski i drug aspekt razgleduva pra{awa svrzani soregulativata na EU. So Komisijata pretsedava premierot na Vladata.
Komisijata za EU pra{awa se sostanuva vo sreda i pretstavuva sovetodavno iposredni~ko telo za koordinacija na pra{awata svrzani so EU. Komisijata raspravaza pra{awa, za koi ne e izgraden stav vo potkomisiite, kako i za pra{awa koi seodnesuvaat na sudovite na EU, a nominira i nacionalni eksperti vo instituciite naEU.
255
Potkomisiite za EU (koi se 37) se sostaveni od dr`avni slu`benici odnadle`nite ministerstva i agencii. Tie gi podgotvuvaat aktite, za pra{awatasvrzani so EU. Sekoja potkomisija ima pretstavnik od Vladiniot sekretarijat zapra{awa svrzani so EU i od provincijalnata vlada na Aland. Potkomisiite sesostanuvaat po potreba.
Vladin sekretarijat za pra{awa svrzani so EU
Ovoj Sekretarijat od 1 juli 2000 godina e dislociran od Ministerstvoto zanadvore{ni raboti vo Kancelarijata na premierot koj e odgovoren za koordinacija naEU pra{awa. Negova glavna zada~a e da vr{i koordinacija za EU pra{awa i da giservisira potrebite na Komisijata na Kabinetot za EU pra{awa i premierot i naKomisijata za EU pra{awa. Isto taka, ovoj Sekretarijat, kako inicijator naaktivnosti, dava nasoki za rabota na Postojanoto pretstavni{tvo na RepublikaFinska vo EU, odnosno pretstavuva medijator me|u ministertstvata i toapretstavni{tvo.
Postojanoto pretstavni{tvo na Finska vo EU pretstavuva eden vid naambasada, koja vrabotuva okolu 100 slu`benici, predlo`eni od nadle`niteministerstva. Tie se imenuvaat za mandaten period, po ~ie zavr{uvawe se vra}aat vomati~nata dr`ava, a na nivnoto mesto se nazna~uvaat drugi vladini slu`benici. Tieu~estvuvaat na sostanocite na EU so dobieni nasoki za pregovarawe vo ime naFinskata vlada. So pomo{ na t.n. sistem EUTORI, tie gi vnesuvaat site dokumenti odsostanocite na EU na koi u~estvuvaat, vo bazata na podatoci na Vladata na Finska.
Sekretarijatot za EU pra{awa pak, ima svoj informati~ki sistem, koj e tesnospecijaliziran za sekoj slu`benik oddelno, pa taka sekoj od niv e elektronskiinformiran deka ima pristignat dokument od negovoto pole na rabota.
Vo vrska so pretstojnoto Pretsedatelstvo na Republika Finska so EU, be{eprezentirana informacija deka Vladata na Finska zaedno so Vladata na Avstrijaizgotvile zaedni~ka programa za rabota za 2006 godina (koja e ve}e objavena vo januari2006 godina), kako i na zadni~ka veb stranica (koja ve}e se a`urira so informacii), a}e bide promoviran so zapo~nuvawe na Finskoto pretsedatelstvo vo juli 2006 godina.
Parlamentot i pra{awata svrzani so EU
Pred izmenite na Ustavot na Republika Finska vo 1992/1994 godina, vodewetona nadvore{nata politika bilo vo nadle`nost na pretsedatelot na dr`avata. Taka,so ~lenot 93 se voveduva kombiniran (pretsedatelski i parlamentaren) sistem naorganizacija na dr`avnata vlast, so poseben akcent na parlamentarniot sistem. Sotoa e ovozmo`ena pogolema disperzija na ingerenciite, odnosno odgovornostite.
So ~lenovite 93, 96 i 97 od Ustavot na Republika Finska se ovozmo`uvaVladata redovno da go informira Parlamentot za pra{awata svrzani so Evropskataunija, so cel Parlamentot da gradi stavovi vo vrska so pra{awata za koi se raspravavo EU.
Isto taka, Vladata e obvrzana pred Parlamentot da ja obrazlo`uva politikata{to ja zastapuva vo Evropskata unija.Soglasno so Ustavot, Vladata i site nejzini ministri u`ivaat doverba kajParlamentot za aktivnostite koi gi izvr{uvaat, vklu~itelno i onie koi se odnesuvaatna Evropskata unija.
Golemata komisija
Golemata komisija na Parlamentot na Republika Finska postoela kako rabotnotelo za kontrola na nacionalnoto zakonodavstvo u{te od 1907 godina.
Vrz osnova na postojnite ustavni odredbi, so za~lenuvaweto na Finska vo EU,treba{e da se izvr{i prenesuvawe na vlasta od Parlamentot vo Vladata. So cel za dase zasili pozicijata na Parlamentot, edna godina pred za~lenuvaweto na Republika
256
Finska vo EU1 poto~no na 1 januari 1994 godina, se napraveni izmeni vo Ustavot, sokoi e obezbedeno u~estvo na Parlamentot vo odlu~uvaweto vo EU. So ustavniteizmeni, Golemata komisija dobiva nova uloga na parlamentarno rabotno telonadle`no za pra{awa svrzani so EU, so pravo za istite da odlu~uva vo ime naplenarna sednica.
Vakvata pozicija na Golemata komisija proizleguva od karakterot na pra{awa{to se vo nejzina nadle`nost, od nivnoto zna~ewe, odredena konspirativnost ipotreba za promptno reagirawe, soglasno so dinami~nata agenda na Sovetot naEvropskata unija. Golemata komisija e sostavena od 25 ~lena i 13 zamenici na~lenovi, od koi del se lideri na politi~ki partii i pretsedateli na komisii.Vakviot sostav na Golemata komisija ovozmo`uva razli~nite stavovi da bidatizrazeni na soodveten na~in.
Golemata komisija e nadle`na za razgleduvawe na predlozi na zakoni,dostaveni od EU, kako i za izgotvuvawe na mislewa vo vrska so istite. Nadle`nostitego opfa}aat stolbot na zaednicata za pravda i vnatre{ni pra{awa,institucionalnite i buxetskite pra{awa vo Unijata, a za zaedni~kata bezbednosna inadvore{na politika, nadle`na e Komisijata za nadvore{na politika
Postojanata misija na Vladata na Republika Finska vo Brisel gi dostavuvasite predlozi na zakoni (U-pra{awa) do premierot, koj vo rok od 21 den gi prosleduvado pretsedatelot na Parlamentot, zaedno so memorandumite (obrazlo`enijata) napredlozite na zakonite.
Predlogot na zakon gi sodr`i slednive elementi:* Voved, *celta zaradi koja zakonot se predlaga,* obrazlo`enie na predlogot na zakonot,* finansiski implikacii (vklu~uvaj}i aproksimativni presmetki),* subjekti koi Vladata gi konsultirala i nivnoto mislewe i* kratko mislewe na Vladata po predlogot na zakonot.
Pretsedatelot na Parlamentot, po dobivawe na EU predlogot na zakonot (U-pra{awe), go dostavuva istiot zaedno so memorandumot (obrazlo`enieto) do edna ilipove}e nadle`ni komisii, kako i do Golemata komisija. Specijaliziranite komisii gorazgleduvaat predlogot na zakonot i izgotvuvaat mislewe (izve{taj) po istiot, koepotoa go dostavuvaat do Golemata komisija.
Praktikata poka`uva deka najgolem del od mislewata se vo soglasnost sopoliti~kite stavovi na Vladata i, osven za pokompleksni pra{awa, po pravilo semnogu kratki, odnosno ne podolgi od dve do tri stranici.
Golemata komisija go razgleduva EU predlogot na zakonot, vladiniotmemorandum i misleweto na nadle`nite komisii i potoa za istiot izgraduva svoj stav.Najgolem del od stavovite na Golemata komisija korespondiraat so misleweto nanadle`nite komisii i obi~no sodr`at mnogu kratka informacija za toa dekaKomisijata se soglasuva so misleweto na nadle`nata komisija. Dokolku postapkata sepovtori dvapati, toga{ e potrebno mnozinstvo od ~lenovite na Komisijata da seslo`at za povtorno razgleduvawe na toj predlog. Ponekoga{ se slu~uva i Golematakomisija da prepora~a nasoki za dejstvuvawe na nadle`niot minister, koi ne mora dasoodvestvuvaat so vladiniot stav vo vrska so respektivnoto pra{awe.
Stavot na Golemata komisija za U-pra{awa e politi~ki, no ne i zakonskiobvrzuva~ki za Vladata vo pregovorite za finskata pozicija vo EU. Vladata mo`e dagi odlo`i pregovorite vo Sovetot na Evropskata unija dodeka Komisijata ne girazgleda pra{awata i ne izgradi stav po istite.
Dokolku Vladata e spre~ena da dejstvuva soglasno so stavot na Golematakomisija, poradi promenetite okolnosti, taa e dol`na vedna{ da ja informira
1 Procesot na harmonizacija na nacionalnoto zakonodavstvo so toa na EU bil relativno kratokproces, bidej}i i prethodno finskoto zakonodavstvo, osobeno vo delot na ekonomijata itrgovijata, bilo uredeno na sli~en na~in so ona vo zapadnoevropskite zemji. Taka, voparlamentot se razgleduvale samo 540 stranici od vkupno 40.000 stranici zakonodavstvo naUnijata.
257
Golemata komisija za pri~inite vo vrska so toa. Toa U-pra{awe ostanuva vo proceduravo Golemata komisija dodeka EU ne donese kone~na odluka.
Po pregovorite vo Sovetot na Evropskata unija, nadle`niot ministerpodnesuva izve{taj do Golemata komisija. Istoto se odnesuva i na premierot vo vrskaso sostanocite na Evropskiot sovet i me|uvladinite konferencii vo EU.
Golemata komisija ima neograni~eno pravo da postavuva pra{awa i da barainformacii od Vladata vo vrska so EU pra{awa. Ministrite se dol`ni da jainformiraat Golemata komisija za pra{awa koi se na dneven red vo Sovetot naUnijata, kako i za stavovite koi gi zastapuvaat finskite pretstavnici vo Sovetot.Tie doa|aat vo Komisijata pred sostanokot na Sovetot na Evropskata unija, obi~no vopetok. Otkako ministerot }e go obrazlo`i predlogot, ~lenovite na Komisijata mo`atda postavuvaat pra{awa i da gi izrazuvaat svoite stavovi po pra{aweto.
Isto taka, Golemata komisija mo`e da bara informacii od Vladata za pra{awakoi se odnesuvaat na EU, no ne se vo parlamentarna nadle`nost. Takvite pra{awa senarekuvaat E- pra{awa i mo`at da bidat vo pismena forma ili so soslu{uvawe nanekoj minister. Vladata mo`e da odlu~i da ponudi takva informacija, dokolku jasmeta od va`nost za parlamentarno razgleduvawe. E-pra{awata naj~esto se dobivaatvo elektronska forma, nepotpi{ani od nadle`niot minister. Samo vo slu~aj koga sesaka da se privle~e pogolemo vnimanie vo vrska so E-pra{aweto, stoi potpis naministerot. E-pra{awata nudat mo`nost za konsultacija me|u Vladata i Golematakomisija za pra{awa von parlamentarna nadle`nost.
Prisustvo i u~estvo vo rabotata na sednicata
Golemata Komisija ima 25 ~lena i 13 zamenici na ~lenovi. ^lenovite izamenicite na ~lenovi prisustvuvaat na sednicite na Komisijata. Zamenicite na~lenovi imaat pravo da u~estvuvaat na sednicite na Komisijata, bez pravo na glaskoga soodvetniot ~len e prisuten. Pratenikot od Alandskite Ostrovi, kako ipratenikot od {vedskoto malcinstvo mo`at da prisustvuvaat na sednicite naKomisijata i da go iska`uvaat svoeto mislewe, bez pravo na glas.
Svikuvawe i tek na sednicata
Golemata komisija se sostanuva vo sreda i vo petok od 13,30 do15,00 ~asot,soglasno so utvrdeniot raspored za rabota na komisiite i na plenarnata sednica.Vakviot raspored se po~ituva so godini, a e zasnovan na usten dogovor. Rasporedot zarabota za site rabotni tela, kako i na plenarnata sednica se nao|a na veb stranicatana Finskiot parlament, kako i na veb stranicite na oddelni komisii.
Na veb stranicata na Golemata komisija se sodr`ani site predlozi na zakoni iizve{tai so hronologija po datum na nivno razgleduvawe, so cel, Vladata,ministerstvata, kako i celokupnata javnost da imaat uvid vo rabotata na ovaaKomisija.
Materijalite koi se na dneven red na Golemata komisija, Vladata gi dostavuvanajdocna do ponedelnik (za sostanocite na Komisijata vo sreda) i najdocna do sreda(za sostanocite na Komisijata vo petok).
Po dobivawe na materijalite, Parlamentarniot sekretarijat za EU (11vraboteni, vidi Aneks 5) go koncipira dnevniot red za pretsedatelot na Komisijata.Site materijali se ispra}aat elektronski do site ~lenovi na Komisijata.Materijalite mo`e da se dostavuvaat i vo pe~atena forma, no ne podocna od 12,00~asot na pladne na denot na odr`uvawe na sednicata na Komisijata.
Koga Komisijata zasedava, ministrite se obvrzani da prisustvuvaat nasednicata i da u~estvuvaat vo rabotata. Pritoa, tie treba da bidat podgotveni za dago obrazlo`at predlogot na zakonot i da odgovaraat na pra{awa koi im sepostavuvaat. Ministrite koi ne mo`at da odgovorat na pra{awata i za taa cel gipovikuvaat slu`bite na Vladata, gubat na rejting.Dokolku nekoj minister otsustvuva od sednicata na Komisijata, toga{ treba za toa dadade izdr`ano obrazlo`enie. Ova retko se slu~uva, bidej}i ministrite odnapred japlaniraat svojata agenda, za da mo`at da prisustvuvaat na sednicite na Komisijata.
258
Iako ministrite imaat mo`nost da otsustvuvaat od opravdani pri~ini, tieizbegnuvaat da go pravat toa, bidej}i vo sprotivno se izlo`eni na napadite odpratenicite i mediumite. Imalo slu~ai koga bilo konstatirano deka ministerot nebil opravdano spre~en da prisustvuva na sednicata na Komisijata, zaradi {to,vedna{ bil otpovikan od funkcijata.
Koga se pokanuvaat pove}e ministri na ista sednica na Komisijata, tie obi~noodnapred se izvesteni za vremeto koga }e u~estvuvaat vo rabotata na Komisijata. Sepraktikuva, sekoj minister poedine~no, zaedno so negovata slu`ba, da prisustvuva ida u~estvuva vo rabotata na Komisijata, a ne pove}e ministri zaedno. Dokolku nekojminister se zadr`i podolgo od predvidenoto vo salata za sednici, a sledniot e ve}epristignat, toj ~eka pred salata, se dodeka prethodniot minister i Komisijata nezavr{at so raspravata.
Dokolku vo tekot na raspravata se pojavat nekoi sporni pra{awa ilinedorazbirawa, sovetnicite od Parlamentarniot sekretarijat za EU se dol`ni dadadat pojasnuvawa, pred se od proceduralen aspekt. Po zavr{uvawe na raspravata poodredena to~ka, ~lenovite na Komisijata glasaat so stanuvawe od mesto i stoewe. Sotoa, Komisijata zazema stav po pra{awata koi se na dneven red.
Golemata komisija, kako i drugite komisii mo`at da povikuvaat eksperti izainteresirani subjekti za da go izrazat svoeto mislewe po predlogot na zakonot.Pritoa, ekspertite dobivaat finansiski nadomestok vo visina od 500 evrapoedine~no, za edna sednica.
Transparentnost i doverlivost
Spored ~lenot 50 od Ustavot na Republika Finska, sednicite na Golematakomisija se zatvoreni za javnosta, kako i pristapot kon site materijali za koi se vodirasprava. Tie stanuvaat javni po zavr{uvawe na sednicata. Po barawe na Vladata,Golemata komisija mo`e da odlu~i oddelni materijali da se tretiraat kakodoverlivi i da ne se objavuvaat vo javnosta kako, na primer, doverlivost za marginatana stavot na Republika Finska vo pregovorite vo EU.
Dokolku minister ili pratenik objavi informacii od doverliv karakter,istiot }e bide otpovikan. Imalo slu~aj koga minister izdal informacii na novinarpred zavr{uvaweto na sednicata na Golemata komisija, zaradi {to, nabrzo bil smenetod funkcijata.
pra{awa na plenarna sednica EU
Vo najgolem broj slu~ai, raspravata vo vrska so U-pra{awata se vodi voGolemata komisija, kade {to se prezentira i stavot na Vladata. Rasprava vo vrska soovie pra{awa ne se odviva na plenarna sednica. Toa e slu~aj samo koga Parlamentotima obvrska da donese zakonodavstvo {to proizleguva od Direktivite na EU.Direktivite na EU nalagaat promena na nacionalnoto zakonodavstvo koe se donesuvavo redovna postapka.
Pretsedatelskiot sovet (Speaker's Council) na Finskiot parlament mo`e daodlu~i za opredeleno pra{awe svrzano so EU da se rasprava na plenarna sednica.Isto taka, Vladata mo`e da predlo`i dokumenti za beli knigi za EU pra{awa da serazgleduvaat na plenarna sednica.
Komisijata za nadvore{na politika i pra{awata svrzani so EU
Soglasno so ~lenot 97 od Ustavot na Republika Finska, Komisijata zanadvore{na politika razgleduva pra{awa koi se odnesuvaat na zaedni~katanadvore{na i bezbednosna politika na EU. Odlukite vo ovaa oblast zemjite ~lenki naUnijata gi donesuvaat ednoglasno. Komisijata za nadvore{na politika, isto kako iGolemata komisija za EU pra{awa, go ima pravoto da bide informirana i da zboruva,vo ime na Parlamentot, za zaedni~kata nadvore{na i bezbednosna politika.
Komisijata podgotvuva parlamentarni odluki koi se odnesuvaat na odobruvawei ratifikacija na amandmani za Spogodbi na Evropskata unija, kako i beli knigi i
259
izjavi na Vladata. Za ispra}aweto na trupi ili monitoring misii, naj~esto se re{avavo Komisijata za nadvore{na politika, a ne na plenarna sednica, iako ne e isklu~enamo`nosta za toa.
Komisiite vo Parlamentot na Republika Finska
Vo Parlamentot se formirani 14 postojani i specijalizirani komisii iGolemata komisija.
Sekoja komisija se sostoi od 17 ~lena i devet zamenici na ~lenovi, so isklu~okna Golemata komisija koja e sostavena od 25 ~lena i 13 zamenici na ~lenovi, kako iKomisijata za finansii sostavena od 21 ~len i 19 zamenici na ~lenovi.
Sekoja komisija izbira svoj pretsedatel i negov zamenik. ^lenovite nakomisiite se selektiraat ednoglasno, a sostavot na komisiite e vo soglasnost soproporcionalnata zastapenost na politi~kite partii vo Parlamentot. Se smeta dekae obezbeden kvorum za rabota koga najmalku dve tretini od vkupniot broj ~lenovi nateloto se prisutni na sednicata. Mandatot na komisiite iznesuva ~etiri godini.Sekoj pratenik ima pravo da ~lenuva vo dve razli~ni komisii.
Parlamentot mo`e da formira i privremeni ad hok komisii za razgleduvawe naspecifi~ni pra{awa. Komisiite mo`at, po potreba, da odr`at posebni sedniciSpecial Hearings. Na ovie sredbi javno se prezentiraat mislewata i se sli~ni navoobi~aenite sednici na komisijata, no za razlika od niv se otvoreni za medumite iza javnosta.
Raboteweto na komisiite e mnogu dobro usoglaseno, pri {to se vodi gri`arasporedot na aktivnostite da bide taka izgotven da nema poklopuvawa vo rabotatana komisiite, odnosno pratenikot koj ~lenuva vo dve razli~ni komisii da mo`e daprisustvuva i na dvete sednici na tie komisii.
Rabotata vo parlamentarnite komisii se odviva na dve nivoa: preliminarenili voveden del i finalen del so zaklu~ok i stav na komisijata po pra{aweto {to evo nejzina nadle`nost. Vo preliminarniot del od sednicata ekspertite odsoodvetnata oblast gi iznesuvaat svoite pogledi, stavovi i mislewa vo vrska sopredlo`eniot zakon. Toa podrazbira prisustvo na pretstavnici od razli~ni vladiniagencii, zainteresirani subjekti i organizacii. Vo slu~aj koga komisiite razgleduvaatpogolemi zakonski proekti na sednicata se povikuvaat zna~itelen broj eksperti.Posle soslu{uvaweto na mislewata na ekspertite komisijata vodi generalna debata.Dokolku na sednicata ima izdvoeni mislewa kon izve{tajot na komisijata sepriklu~uvaat stavovite i predlozite na ~lenovite na komisijata koi ne go dobilepotrebnoto mnozinstvo.
Koga se razgleduva predlog na zakon, komisijata mo`e da go prifati vo celost,no mo`e i da predlo`i amandmani na tekstot. Isto taka, Komisijata mo`e da go odbiepredlo`eniot zakon. Na ovoj na~in komisiite vo Parlamentot imaat zna~ajno vlijaniei klu~na uloga vo zakonodavniot proces.
Sednicite na Komisiite po pravilo se zatvoreni za prestavnicite nasredstvata za javno informirawe, no mo`e da se donese odluka sednicata da bideotvorena. Komisiskite izve{tai, zapisnici i izjavi se javni dokumenti. Voobi~aenopostapkata za donesuvawe na zakon vo Komisijata se odviva vo period od eden do dvameseca, a vo poitni slu~ai mo`e da zavr{i i za nekolku dena. Kaj slo`enite zakoni sokoi se ureduvaat sistemski pra{awa, postapkata mo`e da trae po nekolku meseci donekolku godini.
Na plenarna sednica na Parlamentot, pretsedatelot na komisijata ima pravoda bide prv vo diskusijata i da go iznese stavot na komisijata po oddelno pra{awe.Ostanatite pratenici mo`at da dostavuvaat amandmani. Plenarnata sednica ne gomenuva komisiskiot izve{taj.
Ustavna komisija
260
Vo Parlamentot na Finska pokraj drugite komisii, postoi i Ustavna komisijakoja ja razgleduva ustavnosta na zakonite {to treba da se razgleduvaat voParlamentot.
Ustavnata komisija e nadle`na za sproveduvawe na monitoring na usoglasenstana predlogot na zakonot so Ustavot i konvenciite za ~ovekovi prava, so zakonitepovrzani so Ustavot.
Ovaa komisija gi razgleduva godi{nite izve{tai na Vladata na Finska, naParlamentarniot ombudsman, ministerot za pravda. Ova zna~i deka Ustavnatakomisija dejstvuva kako Ustaven sud za vakvi pra{awa. Praksata poka`uva deka voParlamentot godi{no doa|aat okolu 250 zakoni.
Parlamentarna slu`ba
Organizacijata, funkcioniraweto i nagraduvaweto na parlamentarnata slu`base uredeni so poseben akt.
Vkupniot broj na parlamentarni slu`benici iznesuva 630 plus 200 li~nipomo{nici na pratenicite. Vo parlamentarniot buxet2 se predvideni sredstva zasekoj pratenik da mo`e da anga`ira po eden li~en pomo{nik. Pomo{nicite napratenicite se vraboteni vo Parlamentot na opredeleno vreme, odnosno dodeka traemandatot na pratenicite. Tie rabotat vo prostoriite na pratenicite (sekoj pratenikima svoja kancelarija).
Vo Sekretarijatot na komisiite se vraboteni 63 slu`benici, vo Golematakomisija 11, vo Sektorot za me|unarodna sorabotka 22, vo Sektorot za istra`uvawe idokumentacija 9, vo Slu`bata za informatika 20 informati~ari, itn. Pritoa, trebada se naglasi deka slu`benicite vo Parlamentot se tesno specijalizirani zazada~ite koi gi izvr{uvaat. Vo sekoja slu`ba ima i tehni~ki personal, obu~en da giizvr{uva tehni~kite i administrativnite raboti. So toa, onie koi ja imaatsovetodavnata uloga vo sklop na tie slu`bi, mo`at celosno da se posvetat na nivnatarabota.
Vo pogled na vrabotuvaweto na novi lica, Parlamentot e toj koj ja vr{iselekcijata i priemot na nov personal. Vo Parlamentot za edna godina odnapred sepravi proekcija i finansiska konstrukcija za vrabotuvawe na dopolnitelen brojslu`benici. Potrebata za dopolnitelni vrabotuvawa ja inicira parlamentarnataslu`ba ili pratenicite.
Obuka za EU pra{awa
Pokraj standardnite obuki organizirani od Evropskata komisija, vo ramkite naEvropskiot parlament postoi i Oddel koj inicira studiski poseti na finskataparlamentarna slu`ba vo kancelariite vo Brisel i Strazbur, kako i na odredenikomisii, vklu~uvaj}i gi i slu`bite na komisiite. Celta na ovie studiski prestoi eneposredno zapoznavawe so rabotata na Evropskiot parlament i so na~inot nanegovoto funkcionirawe.
Sektor za istra`uvawe i dokumentacija
Slu`bata za istra`uvawe e formirana vo 1956 godina, kako del odBibliotekata, vo 1975 godina stanuva sostaven del na Centralnata kancelarija, zada na krajot na 2001 godina da se integrira vo Sektorot za istra`uvawe idokumentacija.
Ovoj Sektor vr{i istra`uvawa i izgotvuva analizi i informacii na barawe napratenicite, nivnite li~ni pomo{nici i drugite sektori. Isto taka, toj vr{i idokumentirawe na site materijali koi pristignuvaat vo Parlamentot. Zaradiizvr{uvawe na svojata funkcija, a so cel da se obezbedi poobemna ekspertiza iprodlabo~enost na analizite i informaciite, e va`no da se istakne deka ovoj Sektorima svoj nezavisen buxet od 350.000 evra godi{no. Golem del od sredstvata se
2 Parlamentot ima svoj buxet, koj otkoga }e bide izgotven, se vklopuva kako del od dr`avniotbuxet i ne se menuva od strana na ministerot za finansii.
261
naso~eni za pla}awe godi{na ~lenarina za koristewe na bazi na podatoci i vebstrani od koi Sektorot crpi informacii za svoite istra`uvawa. Najgolem del od tiebazi na podatoci, kako izvori na informacii, se dostapni samo na ovoj Sektor.Vrabotenite vo parlamentot se obu~eni za koristewe na bazata na podatoci kreiranaod strana na Sektorot za istra`uvawe i dokumentacija, so {to e ovozmo`eno, vo sekojmoment da raspolagaat so site potrebni dokumenti.
Ovaa slu`ba e zadol`ena za edukacijata na slu`benicite zaradi {to, sekojagodina, vo Parlamentot vrz osnova na prethodno sogledani potrebi se dr`atpredavawa i drug vid obuki za parlamentarnata slu`ba.
Postojat dva sistema nameneti za koristewe na podatoci. Edniot sistem eEUTORI, koj e izgotven samo za interna upotreba i se koristi od parlamentarnataslu`ba, ministerstvata i pretsedatelot na dr`avata. Toj bara registracija nakorisnik i vnesuvawe na lozinka. Tamu mo`e da se najdat site dokumenti naParlamentot vo elektronska forma, dokumenti svrzani so EU, Sovetot na Unijata,Sudot na pravdata, razli~ni vidovi korespodencija i sl. Drugiot sistem e VEPS, koj enamenet za koristewe na informacii od strana na javnosta i mo`e da se koristidvojazi~no (na finski i {vedski jazik). Vo nego mo`e da se najdat statuti od 1919do1969 godina, informacii za periodot od 1970 do1988, informacii od 1989 do1998,kako i informacii za periodot od 1999 godina navamu.
[vedskata baza na podatoci e sozdadena vo 1991 godina. Bazata gi sodr`i sitedokumenti koi se razgleduvani i usvoeni od komisiite i Parlamentot, zakoniterazgleduvani vo razli~ni fazi, glasaweto po zakonite, usvoenite zakoni i sl.
Baza na podatoci za EU
Vo ramkite na Sektorot za istra`uvawe i dokumentacija, postoi baza napodatoci za EU, vo koja se vnesuvat site dokumenti od strana na Kancelarijata zadokumenti od Golemata komisija i drugite specijalizirani komisii. Izve{taite idrugite dokumenti koi se razgleduvaat vo komisiite do zavr{uvaweto na sednicite nese dostapni za javnosta. Vedna{ po zavr{uvaweto na sednicite, tie se stavaat vobazata na podatoci, so {to stanuvaat dostapni za dr`avnite institucii i javnosta.
Centar za EU vo Parlamentot
Vo novata zgrada na Parlamentot e smesten Centarot za EU. Slu`benicite koirabotat vo ovoj Centar obezbeduvaat informacii vo vrska so site pra{awa svrzaniso EU. Posetitelite vo ovoj Centar mo`at da ~itaat materijali i bro{uri za Unijata ida gledaat video prezentacii. Isto taka, Centarot organizira razni predavawa natemi povrzani so parlamentarnata rabota.
Vo ramkite na ovoj Centar Ministerstvoto za nadvore{ni raboti na RepublikaFinska ima svoja Evropska informativna kancelarija. Taa izgotvuva i distribuirainformacii za evropskata integracija i ~lenstvoto na Finska vo Evropskata unija.Centarot izobiluva so {irok dijapazon na materijali za razni pra{awa svrzani soEU, kako poddr{ka na javnite debati. Centarot e otvoren od ponedelnik do ~etvrtokod 10,00 do18,00 ~asot, a vo petok od 10,00 do16,00 ~asot.
Zaklu~ni sogleduvawa
Vrz osnova na iznesenoto, studiskiot prestoj na dr`avnite slu`benici naSobranieto na Republika Makedonija vo Parlamentot na Republika Finska bi mo`elda se oceni kako zna~aen, zaemno korisen i konstruktiven. Preku vakvata forma na sorabotka me|u pretstavnicite na Slu`bata naSobranieto na Republika Makedonija i Parlamentot na Republika Finska be{edadena mo`nost za steknuvawe na po{iroki soznanija za rabotata na Finskiotparlament, a posebno vo pogled na organizacijata i funkcioniraweto na Golematakomisija nadle`na za razgleduvawe na pra{awata svrzani so Evropskata unija.
Cenime deka iskustvoto od rabotata na Slu`bata na Parlamentot na RepublikaFinska }e pridonese za pouspe{no i kreativno izvr{uvawe na zada~ite od strana na
262
Slu`bata na Sobranieto naso~eni, pred se, kon afirmacija na parlamentarniteaktivnosti svrzani so evropskite pra{awa.
263
264
SOBRANIE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Multilateralna sorabotka
IZVE[TAJ
od sostanokot na generalnite sekretari na parlamentitena zemjite ~lenki na EU, zemjite pristapni~ki i zemjite
kandidati za ~lenstvo vo EU {to se odr`a na10 fevruari 2006 godina vo Kopenhagen, Danska
Skopje, fevruari 2006 godina
265
266
Sostanokot na generalnite sekretari se odr`a na 10 fevruari 2006 godina voDanskiot parlament, a be{e vo funkcija na podgotovka na sostanokot naKonferencijata na spikeri19 {to }e se odr`i od 29 juni do 2 juli 2006 godina voKonpenhagen, Danska. Na sostanokot prisustvuva{e Aleksandar Novakoski,generalen sekretar na Sobranieto na Republika Makedonija i Lidija Karakam~eva,rakovoditel na Sektorot za me|unarodna sorabotka. Danskiot parlament, kakoparlament koj pretsedava so Konferencijata, prezema serija na inicijativi zapouspe{no organizirawe na pretstojniot nastan. Za taa cel bile izgotveni pove}epra{alnici koi parlamentite trebale da gi odgovorat do 31 dekemvri 2005 godina.Sobranieto na Republika Makedonija e samo delumno vklu~eno vo procesot naodgovarawe na pra{alnicite so ogled na povrzanosta na na{eto u~estvo nasostanokot so neodamne{noto steknuvawe na Republika Makedonija so status nazemja kandidat za ~lenstvo vo Evropskata unija.
Sostanokot be{e fokusiran na slednive tri temi: Racionalizacija naevropskite me|uparlamentarni oragnizacii, Podignuvawe na nacionalnataevropska svest i Prezemawe na natamo{ni aktivnosti vo vrska so IPEX.20
Na sostanokot na generalnite sekretari mu prethode{e sostanok na rabotna grupaza racionalizacija na me|uparlamentarnite organizacii na koj u~estvuvaapretstavnicite na Sobranieto na Republika Makedonija. Rabotnata grupa e osnovanaso zaklu~ok na prethodnata Konferencija na spikeri odr`ana vo Budimpe{ta na 6 i 7maj 2005 godina. Grupata se sretna na 9 fevruari 2006 godina so cel za da otpo~ne sorasprava za efikasnosta i mo`nosta za racionalizacija na evropskiteme|uparlamentarni organizacii.
Soglasno so vodenata rasprava na sostanokot se podgotvija slednive zaklu~oci:* od strana na Danskoto pretsedatelstvo da se podgotvi izve{taj za Konferencijata naspikeri. Toj treba da bide podgotven vrz osnova na izve{tajot na porane{niotpretsedatel na Germanskiot Bundestag g. Tirze, potoa vrz osnova na rezultatite odpra{alnikot podgotveni od Danskoto pretsedatelstvo i zaklu~ocite od pretstojniotseminar {to treba da se odr`i vo Var{ava, a vo vrska so supranacionalniteparlamentarni i me|uparlamentarni sobranija,* izve{tajot treba da vklu~uva pregled na parlamentarnite sistemi na zemjite -u~esni~ki na Konferencijata na spikeri, a vo vrska so brojot na ~lenovite naparlamentite i brojot na denovite vo koi parlamentot zasedava,* ponatamu izve{tajot treba da gi identifikuva problemite {to proizleguvaat odprakti~noto implicirawe na "Ha{kite nasoki"21 i* izve{tajot ne treba da sodr`i kakvi bilo zaklu~oci ili preporaki vo vrska soracionalizacijata na evropskata me|uparlamentarna sorabotka i treba da se obezbedifakti~ka osnova za natamo{na politi~ka debata.
Inaku temata "Racionalizacija na evropskite me|uparlamentarni oragnizacii" epra{awe koe ve}e podolgo vreme se razgleduva na konferenciite na spikeri na EUparlamenti. Ova pra{awe prv go pokrenal g. Kazini, Pretsedatel na ItalijanskiotPretstavni~kiot dom i g. Tirze, pretsedatel na Germanskiot Bundestag. Se sugeriradebata za "Preispituvawe na razvojot na me|uparlamentarnata struktura, sobranijata
19 Konferencijata na spikeri pretstavuva forum za razmena na mislewa, informacii iiskustva, kako i promovirawe na istra`uva~ki aktivnosti i zaedni~ki akcii me|u spikeritena parlamentite vo vrska so pra{awa za ulogata na parlamentite i organiziraweto naparlamentarnite funkcii, kako i za formite i sredstvata na me|uparlamentarna sorabotka;
20 IPEX e baza na podatoci koja }e slu`i kako va`no sredstvo za razmena na EU informacii sodirektno distribuirawe na zakonodavnite predlozi od Evropskata komisija do IPEX bazata napodatoci. Celite na IPEX se poddr`uvawe na me|uparlamentarnata sorabotka vo Evropskataunija so obezbeduvawe na platforma za elektronska razmena na EU informacii me|uparlamentite na Unijata.21 Dokument usvoen na Konferencijata na spikerite, odr`ana vo Hag na 2 i 3 juli 2004 godina,{to slu`i kako nasoka za me|uparlamentarnata sorabotka vo poleto na evropskite pra{awa.
267
i instituciite na evropsko nivo i pregled na nivnata efikasnost". So cel zaposeopfatno razgleduvawe na ova pra{awe, Danskiot parlament, vrz osnova napodnesen pra{alnik do site parlamenti, izgotvi komparativen pregled za u~estvo naparlamentite vo rabotata vo me|uparlamentarnite organizacii. Od odgovorite vopra{alnikot mo`e da se zaklu~i deka ogromen broj na parlamenti se izjasnile dekame|unarodnite parlamentarni organizacii na zadovolitelen na~in ja izvr{uvaatsvojata rabota, no ima tri oblasti kade {to se mo`ni reformi i se neophodni. Toa se:sorabotkata me|u parlamentarnite sobranija na Sovetot na Evropa i OBSE, Ulogata naSobranieto na Zapadnoevropskata unija i Mediteranskiot region.
Izve{taj vo vrska so ovaa tema na Konferencijata na spikeri }e podnesespikerot na Danskiot parlament g. Kristijan Mejdahl.Ponatamu, na sostanokot se diskutira{e i za vtorata tema {to }e bide pokrenata napretstojnata konferencija za "Podignuvawe na nacionalnata evropska svest". Ovapra{awe e pokrenuvano na razli~ni forumi, pri {to na Konferencija na KOSAK eusvoena Deklaracija so koja se bara od nacionalnite parlamenti da organiziraatdebati za Godi{nata zakonodavna i rabotna programa na Evopskata komisija. Celta nadebatata e da se ohrabrat parlamentite na plenarnite sednici ili na sednicite narabotnite tela da diskutiraat za evropskite pra{awa i na toj na~in na gra|anite i nagra|anskoto op{testvo da im ja pribli`uvaat Evropa.
I za ovaa aktivnost danskiot parlament napravil analiza preku izgotvuvawena pra{alnik {to im bil dostaven na parlamentite. Od izve{tajot podgotven vrzosnova na odgovorite na pra{alnikot mo`e da se vidi deka samo del od nacionalniteparlamenti (podatocite se dostapni na internet), organizirale debati vo nivnitenacionalni parlamenti.
Generalnite sekretari na nekolku parlamenti diskutiraa za rezultatite ododr`anite debata, kako i pre~kite koi parlamentite gi poso~uvaat za neorganizirawena debatite. Se o~ekuva da se podgotvat nacrt na zaklu~oci za ovaa tema koi }e bidatusvoeni na pretstojnata Konfercijata na spikeri (29 juni-2 juli 2006).
Posebno vnimanie na sostanokot se posveti na Proektot IPEX. Izve{taj zadosega{nite aktivnosti na proektot podnese generalniot sekretar na [vedskiotparlament g. Anders Forsberg. Toj poso~i deka celta na proektot e elektronskarazmena na EU informacii me|u nacionalnite parlamenti za kreirawe baza napodatoci. Proektot, od 2000 godina pa do denes, do`ivuval mnogu somnevawa, podemi ipadovi i se smetal za mnogu nejasen. No golemata posvetenost na rabotnata itehni~kata grupa (pretstavnici na [vedskiot i Danskiot parlament) pravat proektotpostepeno da za`ivuva. Oficijalnata promocija na veb stranicata na IPEX seo~ekuva na pretstojnata Konferencija na spikeri. Uspe{nosta na ovoj proekt pred sezavisi od posvetenosta na dr`avnite slu`benici za a`urirawe na relevantni EUinformacii i dokumenti na nacionalnite parlamenti. Se ceni deka raboteweto naIPEX korespodentite }e bide krucijalno, proektot IPEX da bide uspe{na prikazna.
Isto taka, sostanokot se razgovara{e za "periodot na refleksija" kako {to senarekuva periodot po neuspe{nite referendumi vo dve zemji ~lenki na Unijata,Francija i Holandija, ~ii gra|ani ne go izglasaa evropskiot ustav. Evropskata unija sesoo~uva so kriza i na~in da se nadmine ovaa kriza se gleda pred se vo zgolemenotoinformirawe na gra|anite za evropskite pra{awa preku nivnite nacionalniparlamenti. Gospodinot Prisli, generalen sekretar na Evropskiot parlament poso~ideka seriozno se razmisluva kako Evropskata unija da im se pribli`i na gra|anite,kakva Unija sakaat gra|anite, kade e granicata na Unijata, kako da se finansiraUnijata i mnogu drugi pra{awa. Evropskiot parlament }e raboti na pogolemasorabotka so nacionalnite parlamenti i za taa cel najavi konferencija na spikeritena nacionalnite parlamenti koja }e se odr`i na 8 i 9 maj vo Brisel. Zakonferencijata e potvrdeno u~estvoto na pretsedatelite na Evropskiot parlament iEvropskata komisija. Se najavi i pokanuvawe na pretsedatelite na parlamentite nazemjite kandidati za ~lenstvo vo Unijata. Ovaa konferencija }e slu`i kakopodgotovka na junskata konferencija {to }e se odr`i vo Danska.
Na sostanokot se obrati g. Bo Manderup Jensen, glaven sovetnik napretsedatelot na Evropskata komisija. Toj zboruva{e za idnata uloga na nacionalniteparlamenti vo Evropskata unija, gledanood perspektiva na Brisel. Toj poso~i dekaako se gleda rabotata na EK mo`e da se napravi golema razlika me|u sostojbata "pred
268
redferendumot" i "po referendumot". Evropskata komisija po neuspe{niotreferendum ja refokusirala svojata strategija kon nacionalnite parlamenti. Voprilog na iznesenoto, toj re~e deka Komisijata samo minatata godina u~estvuvala vopove}e od 70 parlamentarni aktivnosti, 17 komesari gi posetile nacionalniteparlamenti, se raboti na zgolemuvawe na dijalogot me|u nacionalnite parlamenti iKomisijata smeta deka e potrebno nazna~uvawe na kontakt lica me|u Komisijata iparlamentite. Najavi celosna sorabotka so nacionalnite parlamenti vo vrska soproektot IPEX i istakna deka idninata e vo gradewe na kvalitetni odnosi sonacionalnite parlamenti. Ponatamu se diskutira{e za temata "Asistirawe na parlamentite nanovopojavenite demokratii". Bila formirana rabotna grupa od pretstavnici naparlamentite na Belgija, ^e{kata Republika, Danska, Estonija, Finska, Francija,Grcija, Ungarija, Italija, Luksemburg, Malta, Polska, Romanija, Slova~ka, [panija,Obedinetoto Kralstvo i Evropskiot parlament. Grupata bila koordinirana od g.Kazini, pretsedatelot na Pretstavni~kiot dom na Italijanskiot parlament, koj vosorabotka so aktuelniot pretsedava~ so Konferencijata, Danska, organiziralesostanok na 2 fevruari 2006 godina. Diskusiite glavno se fokusirale na glavniteceli na rabotnite metodi na grupata, so akcent na potrebata od prenesuvawe naiskustvoto na EU parlamenti za obezbeduvawe na tehni~ka pomo{. Treba da se zgolemirazmenata na informacii me|u parlamentite so cel da se izbegne preklopuvawe iduplirawe na dadenata pomo{ i da se osigura najgolema mo`na efikasnost voupotrebata na fondovite.
Na krajot se istakna deka vo funkcija na podgotovka na Konferencijata naspikeri vo ramkite na ECPRD na 8 i 9 maj 2006 godina vo Var{ava, Polska }e se odr`iseminar na tema: Supranacionalnite parlamentarni i interparlamentarni sobranijavo 21-ot vek.
* * * * *
Treba da se odbele`i deka vo tekot na sostanokot be{e oficijalno pozdravenoprisustvoto na Delegacijata na Sobranieto na Republika Makedonija, kako i nadrugite delegacii na zemjite kandidati za ~lenstvo vo Unijata, so napomena deka iakopravilata za rabota na Konferencijata na spikeri ne go reguliraat pra{aweto nau~estvo na zemjite kandidati za ~lenstvo, vakva odredba se predviduva so Delovnikotza rabota na KOSAK i analogno se primenuva i na ovaa Konferencija.