Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
4
1.IME I ADRESA OPERATERA / INVESTITORA POGONA I
POSTROJENJA
U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša i odredbama Pravilnika o pogonima i postrojenjima
koji mogu biti izraĎeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, uraĎen je plan
aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagaĎenja i za
usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom.
Plan aktivnosti je uraĎen na osnovu postojeće tehničke dokumentacije, podataka prikupljenih
na licu mjesta i informacija dobijenih od Investitora.
Osnovni podaci o operateru
1. Naziv poduzeća Klinički centar Univerziteta u Sarajevu
2. Pravni oblik Javna zdravstvena ustanova
3. Sjedište poduzeća 71000 Sarajevo
4. Adresa pogona Bolnička 25
5. E-mail [email protected]
6. Telefon:
fax
+387 33 29 70 04; 33 29 73 01
+387 33 29 78 14
7. Kontakt osoba: Nedim Arnautović, dipl.maš.inž.
8. Identifikacijski broj društva 200089110002
9. Registracija 4200089110002
10. Šifra djelatnosti društva 85.110
11. Direktor društva Prof.dr. Damir Aganović
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
5
2.LOKACIJA POSTROJENJA
Na području lokaliteta kliničkog centra "Koševo" Sarajevo smješten je Tehničko-
ekonomski blok, a u sklopu istog u lameli "A" Kotlovsko postrojenje za toplinske i
tehnološke potrebe kompletnog bolničkog kompleksa.
U neposrednoj blizini nema značajnih industrijskih objekata. Najznačajnija saobraćajnica u
čijoj se neposrednoj blizini nalazi objekat je ulica Asima Ferhatovića gdje je izuzetno
značajan intenzitet saobraćaja.
Najbliži vodotok (Koševski potok) udaljen je od lokacije na kojoj se nalazi postrojenje cca
200 m.
Čitava lokacija je snabdjevena komunalnom infrastrukturom: vodovodna, kanalizaciona,
gasna i elektro-instalacija, pa je i pomenuto postrojenje priključeno na njih.
Po urbanističkom planu grada Sarajeva, predmetna lokacija pripada, gradskom
graĎevinskom zemljištu“.
Slika br. 1 Lokacija postrojenja
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
6
3.OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA,
GODIŠNJI KAPACITET PROIZVODNJE I BROJ ZAPOSLENIKA
Djelatnost preduzeća upisana je u registar Općinskog suda u Sarajevu a
predmetno postrojenje vrši proizvodnju i distribuciju toplotne energije. Kotlovnica
je instalisane snage 46,5 MW i zagrijava površinu cca 84.331,23 m².
Planska dužina grijne sezone je cca 200 dana (oktobar – april) sa mogućnošću
ranijeg početka (septembar) ili produžetka (maj) što direktno ovisi od klimatskih
uslova za parno vrelovodni dvokružni blok a 365 dana za parni blok (od dva kotla
jedan je radni a drugi rezervni, promjenom grijne sezone kotlovi mijenjaju svoje
uloge).
Nadzor nad radom postrojenja obavlja stalna posada koju čine 5 rukovaoca
rasporeĎenih u turnusima tokom grijne sezone.
Planska potrošnja osnovnog energenta za grijnu sezonu je 2370990,58 Sm³.
Centralna kotlovnica TEB po sistematizaciji radnih mjesta ima uposlene
visokokvalifikovane majstore (VKV električare, vodoinstalatere, klimatizere,
kotlovničare, montere centralnog grijanja i dr.) kojima su u rješenjima definisane
obaveze i odgovornosti u toku radova. Isto tako postoji procedura rada svih
odsjeka u Službi pa tako i mašinskog od uočavanja kvarova do realizacije
intervencija i servisa kako za zaposlenike u Službi tako i za eksterne servisere.
Ova Služba ima ukupno 42 zaposlena radnika.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
7
4.TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA
Kotlovsko postrojenje u okviru tehničko-ekonomsog bloka (TEB) spada u kategoriju parno-
vrelovodnih postrojenja. Rad u kotlovnici je u najvećem dijelu automatizovan uz redovni
nadzor stručno osposobljenih lica – rukovaoca kotlovničara.
Potrošači koje Centralna kotlovnica TEB snabdijeva sa toplotnom energijom preko sopstvene
mreže vrelovodnih cijevi su objekti u krugu KCUS-a:
- Stara hirurgija,
- Opšta i abdominalna hirurgija,
- Klinička apoteka,
- Otorinolaringologija,
- Interna I , II i III,
- Prosektura,
- Stara trauma,
- Dnevna bolnica,
- Radionica/Služba transporta,
- Neurologija,
- Stara pedijatrija,
- Ortopedija,
- Kožna klinika,
- Radionice,
- „Lepra“,
- „Sivi dom“,
- Paraplegija,
- Infekcija,
- NIR,
- Stara praonica,
- Radiologija – invazivna dijagnostika,
- Radiologija – klasična dijagnostika,
- Radiologija – radioterapija,
- Magnetna rezonansa,
- Dijagnostika i poliklinika (DIP),
- Tehno-ekonomski blok (TEB),
- Nauka i nastava,
- Centralni medicinski blok,
- Tehnički sektor
Projektovana kotlovnica obezbjeĎuje potrebnu količinu toplinske vrele vode i tehnološke
pare za potrebe kompletnog bolničkog kompleksa i samostalne potrebe kotlovnice. Vrela
voda koja se proizvodi u ovoj kotlovnici ima temperaturni gradijent 140/75°C i koristi se za
toplinske potrebe: centralnog grijanja, ventilacije, klimatizacije i pripremu tople sanitarne
vode. Suho-zasićena vodena para koja se proizvodi u ovoj kotlovnici koristi se kao
tehnološki medij (TEB kuhinja i perionica), za proizvodnju čiste pare (sterilizacija), za
vlaženje u klima komorama (čista para).
Kao osnovni energent kotlovnica koristi se zemni gas, a kao alternativno gorivo extra lako
lož ulje. Zemni gas koji se koristi kao primarno gorivo za pogon kotlova se uvodi putem
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
8
razvoda prirodnog gasa koji je izvan kotlovnice u zemlji, a u kotlovnici je nadzemno. Pritisak
gasa prije mjerno-regulacione stanice van kotlovnice (gradska mreža) iznosi p = 8,0 bara a
poslije MRS (mjerno-regulacione stanice) je p = 3,0 bara. Sa ovim pritiskom gas ulazi u
kotlovnicu i razvodi do gasnih rampi kotlova.
Kao pomoćno (alternativno) gorivo za loženje kotlova predviĎeno je extra lako lož ulje. Ovaj
energent se skladišti u poluukopane rezervoare tečnog goriva i to 4 x 100 m³. Iz rezevoara
se energent putem pumpnog agregata i sistema cjevovoda kružnog toka dotura do kotlovskih
gorionika.
Kotlovskim postrojenjem u ovom projektu podrazumijeva se prostor za smještaj
sljedeće opreme:
- kotlovskih jedinica, gorača, sistema redukcije pritiska gasa sa mjerenjem, gasne
rampe, dimovodni kanali, napojni rezervoar sa ekspanderom, postrojenje
hemijske pripreme vode, ekspander kondenzata, kondenzno postrojenje,
postrojenje za pripremu tople sanitarne vode, postrojenje za ekspanziju
kompletnog sistema, postrojenje za obradu sirove vode, redukcione stanice
suho zasićene vodene pare, elementi automatske regulacije, cirkulacione .
pumpe, sigurnosna, zaporno-regulaciona armatura, razdjeljivači kao i spojni
cjevovodi.
-
Kotlovi i gorionici su opremljeni sa svom neophodnom mjerno regulacionom i sigurnosnom
opremom kao što su sigurnosni ventili, prestostati visokog i niskog pritiska, manometri,
nivokazi, javljačima požara i sl. Kotlovnica takoĎe ima instalisanu samostalnu vatrodojavnu
centralu koja je povezana na glavnu vatrodojavnu centralu objekta.
Opis rada kotla
U tehnološkom procesu se usljed rada kotlova i gorionika proizvodi suhozasićena vodena
para koje se šalje na razdjeljnik pare a odatle se cjevovodom distribuira na protusmjerne U
cijevne izmjenjivače toplote. U izmjenjivačima toplote se parom zagrijava voda koje se iz
izmjenjivača toplote šalje na sabirnik tople vode a odatle se pumpama i cjevovodom
distribuira na grijna tijela po objektima (kancelarijama, salama i holovima itd). Para iz
izimjenjivača toplote se pothlaĎuje i vraća u kondenz posudu a iz kondenz posude se
pumpama vraća u napojne posude kotlova u ponovni proces. Voda nakon što proĎe kroz
grijna tijela i ohladi se povratnim vodom se vraća na razdjeljnike tople vode a iz razdjeljnika
pumpama se vraća u izmjenjivače toplote na ponovni proces zagrijavanja.
Kotlovske jedinice:
a) Parno-vrelovodni dvokružni blok kotlovi tip BKGV -175
b) Parni blok kotao tip BKG 30a
Parno-vrelovodni dvokružni blok kotlovi tip BKGV -175 - Kotao je cilindričan, ležeći sa tri
prolaza dimnih plinova: dvije plamenice (ložište) i dva prolaza dimnih cijevi. Strujanje dimnih
plinova kroz kotao je tlačno, pomoću ventilatora za zrak (tlačna promaja), koji savladava i
otpore gorača i otpore kotla, tako da je nepotreban ventilator za otsis dimnih plinova. Kotao
je smješten zajedno sa pomoćnim ureĎajima (zagrijač vode, gorionici, napojne pumpe,
interni cjevovodi kotla, galerije i stepenice) na zajedničkom postolju, predstavljaju
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
9
niskotlačne proizvoĎače pare do p = 7 bar . Instalisani kapacitet iznosi 42 MW. Štedljivi su u
potrošnji energije, stepen iskorištenja kotla je 91,5%. Velika parna komora i velika površina
isparavanja, kao i integrirani odvajač kapljica osiguravaju visoku kvalitetu pare.
Parno-vrelovodni dvokružni blok kotao tipa BKGV služi za dobavu vrele vode u
postrojenjima za grijanje ili industriju . Osim za grijanje lož ulja i eventualno otplinjača
napojne vode, moguće je oduzimanje pare iz · kotla i za druge potrošače uz
odgovarajuće smanjenje predaje topline vreloj vodi u izmjenjivačima. Prelaz topline
vrši se u dva kruga. Primarni prijelaz je s dimnih plinova preko ogrijevnih površina
kotla na kotlovnu vodu koja isparuje, a nastala para kondenzira na. cijevima
izmjenjivača topline ugraĎenim u parnom prostoru bubnja; kondenzat pada natrag u
vodeni prostor bubnja (primarni krug). Vrela voda se zagrijava u cijevima izmjenjivača
i odvodi potrošačima topline od kuda se ponovno vraća u izmjenjivače (sekundarni
krug).
Slika br. 2 Parno-vrelovodni kotao
Tehniĉki podaci:
Korisni toplinski učinak kotla 14.000 kW
Temperatura polazne vode 140°C
Temperatura povratne vode 75°C
Dopušteni pretlak pare u bubnju 10 bar
Radni pretlak pare u bubnju 7 bar
Temperatura napojne vode 105°C
Stepen djelovanja (pri 100%opterećenju) 91,5%
Ogrevna površina kotla 410 m²
Količina dimnih plinova 4,928 m³n/h
Od usvojena tri kotla jedan će uvijek biti rezerva dok će dva biti radna u zimskom, a
jedan u ljetnom periodu. Jedan kotao će biti radan u ljetnom periodu jer se preko
istog uz oduzimanje pare iz bubnja (20%-4, 3 t/h) obezbjeĎuje para za tehnološke
potrebe bolničkog kompleksa (priprema čiste pare, sterilizacija). Promjenom grijne
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
10
sezone mjenjaće se i rezervni kotao (radni postaje rezerva, a rezerva radni), radi
jednakih radnih uslova svih kotlova. Zbog specifične konstrukcije ovih kotlova
(izmjenjivači u parnom dijelu kotla) nije potrebna zaštita kotla od niske temperature
povratnog toka. Ispred kotlova ostavljen je dovoljan prostor za izvlačenje vrelovodnih
izmjenjivača radi čišćenja, a za detaljnije čišćenje cijevi unutar kotla skidaće se
demontažni zid od bravarije. Kotlovi se montiraju na sopstvene temelje i povezuju
sistemom cjevovoda.sa kotlovnicom i potrošaćima a novina su ugraĎeni rekuperatori
topline na strani dimnih plinova koji podižu stepen korisnog dejstva kotla, a time i
njegovu toplinsku moć ( 600 kW).
Parni blok kotao tip BKG 30a – ugraĎena su dva kotla (radni i rezervni), kotlovi su cilindrični
sa tri prolaza dimnih plinova, proizvode suho zasićenu vodenu paru pritiska p = 12,7 bar.
Instalisani kapacitet iznosi 4,5 MW. Proizvedena para ide na razdjeljivače odakle se vrši
distribucija na pojedine grane.
Slika br. 3 Parni kotlovi u kotlovnici
Tehniĉke karakteristike:
Proizvodnja pare max.trajno 3500 kg/h
Dozvoljeni min. proizvodnja pare 1225 kg/h
Dozvoljeni radni pretlak u bubnju 12,7 bar
Toplinski efekat 2.282 kW
Temperatura napojne vode 105°C
Stepen djelovanja 87%
Ogrevna površina kotla 80 m²
Zapremina vode 7,2 m³
Pretlak u ložištu 700 Pa
Temperatura dimnih gasova 270°C
Količina dimnih gasova 0,838 m³n/s
Transportna težina kotla 5,3 t
Pogonska težina kotla 12,5 t
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
11
Strujanje plinova kroz kotao je tlačno pod tlakom ventilatora za dobavu zraka koji savladava i
otpor gorača. N aizlaz dimnih plinova na gornjem dijelu stražnje dimne komore postavlja se
dimni kanal. Ložište kotla je optimalno dimenzionirano, da se postiže potpuno izgaranje prije
izlaza iz plamenice.
Kotao je opremljen sa transportnim gabaritom kotla uključivo potrebne prirubnice,
brtve, vijci i zavješenje. Zbog potrebe čišćenja cijevi kotla zid ispred kotla ostavljen je
u montažno - demontažnoj bravariji. Opslužno hodna galerija se montira po unošenju
kotlova u kotlovnicu. Za potrebe perionice i kuhinje ugraĎuju se ovakva dva kotla
proizvodnje „TPK“ - Zagreb, od kojih je jedan radni, a jedan rezervni. Promjenom
grijne sezone i kotlovi mijenjaju svoje uloge ( rezervni postaje radni i obratno) zbog
ravnomjernijeg habanja istih.
Kombinovani gorionici
Za sagorjevanje zemnog gasa (osnovno gorivo) ili ekstra lakog lož ulja ( alternativnog
goriva) na kotlove su montirani kombinovani gorači sa ugraĎenom automatikom i
svom opremom koja je potrebna za automatski i sigurni rad istih.
Gorionici i ventilatori kotlova BKGV -175 – na ovaj tip kotlova ugraĎeni su kombinovani
gorionici zemni gas/extra lako lož ulje, proizvoĎača „TPK“ Zagreb, tip PTA 75, sa
ugraĎenom automatikom i svom opremom potrebnom potrebnom za automatski rad.
Gorionik je u blok izvedbi, potpuno automatski komplet sa ureĎajima za paljenje i kontrolu
plamena i opremljeni sa:
1. sistemom za recirkulaciju koji se sastoji od recirkulacionih pumpi u povratu,
2. troputih regulacionih mješajućih kao i sistema upravljanja i zaštitnih funkcija
protiv niskotemperaturne korozije,
3. kompletom za automatsku regulaciju temperature povratne vode – upravljačkim
jedinicama,
4. mjernom, regulacionom i sigurnosnom opremom (termostat radni i granični,
sigurnosni presostat, termometri i manometri za vizuelno praćenje parametara
medija, dva sigurnosna ventila),
5. Toplotnom i zvučnom izolacijom,
Odvojeno od gorionika u kotlovnicu smješta se:
- visokotlačna uljna pumpna stanica (uz sami kotao) - ventilatori za dobavu zraka za sagorijevanje (smjesteni u posebnu kućicu unutar prostora kotlovnice). Na kanalu za dovod zraka u ložište kotla postavljena je tlačna sklopka za nadziranje
zračnog pritiska koja će prekinuti rad pripadajućeg gorionika zatvaranjem ložišnih
ventila u slučaju ako pritisak zraka u kanalu padne ispod minimalne granične
vrijednosti. Regulacija rada gorionika je kontinuirana, a regulacija rada vrši se
automatikom podsredstvom regulacionih presostata. Regulacija odnosa gas-zrak u
mješavini za sagorjevanje vršiće mehanički povezani regulacioni sistemi. Zadatak ovog
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
12
sistema je da pri svakom opterećenju i kod svih promjena opterećenja obezbjedi takav
odnos gasa i zraka koji obezbjeĎuje stalno i praktično puno sagorjevanje.
Gorionici kotlova BKG 30a - Za sagorijevanje zemnog gasa ili ekstra lakog lož ulja u
kotlovima tipa BKG-30a, projektovana je ugradnja kombinovanih gorionika, proizvod
"Weishaupt" SR Njemačka tip RGL 9/1-D izvedba ZD sa ugraĎenom automatikom i
svom opremom koja je potrebna za automatski rad:
- komplet uljna armatura
- spojna oprema za gas i ulje
- ulaz i komora za zemni gas
Na kanalu za dovod zraka u ložište kotla postavljena je tlačna sklopka za nadziranje
zračnog pritiska koja će prekinuti rad pripadajućeg gorionika zatvaranjem ložišnih
ventila u slučaju ako pritisak zraka u kanalu padne ispod minimalne granične
vrijednosti. Regulacija. rada gorača je klizno dvostepena, odnosno karakteristika koje
imaju · standardni gorionici za navedena opterećenja. Regulacija odnosa gas-zrak u
mješavini za sagorjevanje vršiće mehanički povezani regulacioni sistemi. Zadatak ovog
sistema je da pri svakom opterećenju i kod svih promjena opterećenja obezbjedi takav
odnos gasa i zraka koji obezbjeĎuje stalno i praktično puno sagorjevanje.
Regulacija rada gorionika vrši se automatskim putem, posredstvom regulacionih
termostata. Uz ove regulacione termostate, na svakom kotlu treba obavezno biti
ugraĎen sigurnosni presostat koji će preko ureĎaja ugraĎenog u komandnom ormariću
kotla, prekinuti rad gorionika zatvaranjem zaštitnih ventila, u slučaju prekoračenja
dozvoljene pogonske temperature i pritiska pare u kotlu. Ovo osiguranje mora biti
potpuno neovisno od ureĎaja za regulaciju opterećenja kotlova.
Slika br. 4 Gorionici "Weishaupt"
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
13
Instalacija prirodnog gasa
Prirodni gas se u kotlovnicu dovodi preko prijemno regulacone stanice čija je funkcija
smanjenje pritiska sa 8 bara gradske gasne mreže na 3 bara ispred regulatora pritiska na
gasnim rampama kotlova, kao i stabilizacija izlaznog pritiska da isti nema oscilacija. PRS je
montirana kao zaseban sklop i bezbjedonosno osigurana. PRS je u nadležnosti distributera
gasa, izolacionom prirubnicom dielektrično odvojena od ostalih dijelova gasne instalacije
zbog katodne zaštite sistema. Distributer gasa kontroliše pad pritiska kroz filter koji
prečišćava nečistoće. Ako kontrola pokaže da je pad pritiska na diferencijalnom manometru
veći od 200 mbara, filter se mora očistiti. Svi ventilacioni otvori u PRS-u moraju biti otvoreni
kako u prostoru PRS-a ne bi došlo do koncentracije iscurjelog gasa. Ove intervencije
distributera gasa registruju se zapisnički u kotlovskom dnevniku.
Interventni ventil za kotlovnicu se nalazi na gasovodu ispred PRS-a i omogućava totalni
prekid dotoka gasa u instalaciju. U postrojenju se nalazi ključ za interventno zatvaranje
dotoka gasa ukoliko se ukaže potreba.
Mjerno-regulacioni set se nalazi u kotlovnici iza glavnog ventila za gas. U njegovom sklopu
se nalazi mjerilo protoka gasa i uvijek je plombiran od strane distributera.
Gasna instalacija u kotlovnici je klasični cjevovod. Osnovna funkcija gasne rampe ispred
gorionika je da regulatorom pritiska isti smanji sa 3 bara na 140 mbara.
Gasne rampe
Gasne rampe su moritirane uz kotlove, dobro vidne i pristupačne, tako da ne
ometaju rad kotlova, manipulativni prostor, opravku ili intervencije na kotlu odnosno
gorioniku. Svaka gasna rampa mora imati svoju kontrolu nepropusnosti koja se sastoji
od davača programa za ugradnju u komandni pult (ormarić) membranske pumpe sa
integriranom tlačnom sklopkom i magnetnog ventila za prigradnju u armaturu .
Ako se otkrije neko nedopustivo propustanje, kontrola na propusnost mora reagovati
zabravljenjem instalacije i odmah prikazivati nedopustivo stanje. Kontrole plamena na
svakom gorioniku podešava se putem automatskih ureĎaja koji moraju biti snabdjeveni
ureĎajem za ispitivanje vlastitog rada, a to se ispitivanje obavezno treba vršiti prije
svakog početka rada gorionika. Osim ureĎaja za automatsku kontrolu plamena, mora
postojati i vizuelna mogućnost otkrivanja plamena, putem otvora za posmatranje.
Ovi gorionici sa niskom emisijom NOx-a su najznačajniji elemenat vitalne opreme koji
direktno utiču na smanjenje negativnog uticaja na okoliš. Ove gorionike ne štite haube u cilju
smanjenja nivoa buke pri radu obzirom da buka nije registrovana.
Sve kontrole, podešavanja ili zamjene dijelova sklopa gorionika, gasne rampe i komandnog
ormara obavljaju ovlašteni serviseri gorionika.
Razvod zemnog gasa
Zemni gas koji koristi kao glavno pogonsko gorivo za kotlove, kotlovnica dobija iz
distributivne visokotlačne gasne mreže. Ulaz zemnog gasa u kotlovnicu vrši se iz mjerno-
regulacione stanice putem razvoda gasnih cjevovoda. Cjevovod gasa se dovodi podzemno
od RS do kotlovnice, a ulazi gasnih cjevovoda u kotlovnicu su nadzemni. Sva pripadajuća
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
14
oprema je smještena u zaštitnu kućicu lociranu neposredno uz objekat TEB uz provedene
sve sigurnosne mjere (razmaci od ulaza, javnog saobraćaja i sl.).
Instalacija ekstra lakog loţ ulja
Ekstra lako lož ulje je alternativno gorivo u slučaju nestanka zemnog gasa. Uskladištenje
tečnog goriva – lož ulja vrši se u četiri poluukopana cilindrična rezervoara kapaciteta po 100
m³ smještena u neposrednoj blizini kotlovnice koje su povezane betonskim kanalom od uljne
komore do postrojenja. Rezervoari se smiju puniti samo do 90% zapremine. U prednjem
dijelu nalazi se prostor sa lož uljem gdje su smještene pumpe za kružni tok tečnog goriva.
Rezervoari posjeduju otvor za prijem goriva i cijevi sa odzračnim ventilima.
Uljne instalacije su prilagoĎene odabranim gorionicima i omogućavaju pomoću pumpnih
agregata transport lož ulja dvocjevnim sistemom sa odvojenim uljnim vodovima za dovod i
povrat goriva za svaki gorionik posebno.
Ova kotlovnica ima graĎevinski namjenski izgraĎen betonski separator ulja koji obezbjeĎuje
odvajanje ulja iz otpadne vode (automatska pumpa za izbacivanje otpadnih ili odmuljnih voda
nakon njihovog prolaska kroz separator).
Slika br. 4 Oprema u kotlovnici – toplovodni dio
Sistem odvoĊenja produkata sagorijevanja
Sagorijevanje goriva vrši se u ložištu kotlova. Plinovi izgaranja usljed pritiska nastalog od
ventilatora odlaze kroz kotao i dolaze projektovanim dimovodnim kanalima na ulaz u dimnjak
a provjetravanje unutar dimnjaka odvija se uzgonom. Da bi se dimnjak doveo pod povoljnije
radne uslove a time postigao stepen korisnog dejstva kotlova, na izlazu iz zadnje dimovodne
komore kotlova ugraĎeni su rekuperatori topline koji obaraju temperaturu dimnih plinova.
Rekuperacijom se postiže stepen korisnog djelovanja kotla, tj. podiže se povratna
temperatura vode na ulazu u kotao.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
15
Svaki kotao u kotlovskom postrojenju ima svoj sopstveni dimnjak. Dimnjak posjeduje
košuljicu od prokrona, termičku izolaciju iste i betonsku oplatu.
Dimovodni kanali od kotlova do dimnjaka imaju ugraĎen džep za sakupljanje eventualno
nastalog kondenzata, dimnjače su izolovane termičkom izolacijom (staklenom vunom) u
plaštu od al. lima.
Za normalan rad kotlovskih jedinica neophodna je dobra i kvalitetna ventilacija koja je
osnovni preduslov za pokretanja rada iste.
Slika br. 5 Dimnjak za odvođenje produkata sagorijevanja
Postrojenje termiĉke pripreme napojne vode
Za normalan rad kotlovskog postrojenja – parni dio, obezbijeĎena je zajednička termička
priprema napojne vode za kotlove tip BKGV-175 i BKG-30a. Tehnička priprema napojne
vode se sastoji od:
- Napojnog rezervoara (horizontalan, ciclindričan) zapremine 10 m³,
- Vertikalnog termičkog odvajača gasova,
- Sedla za napojni rezervoar,
- Sigurnosno-preljevne cijevi,
- Hladnjaka uzoraka omekšane vode,
- Cijevnog vodokaza,
- Mehanizma regulacije nivoa vode „Švimer“ ventil,
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
16
- Regulatora pritiska na dovod pare na termički otplinjač sa pripadajućom opremom,
- UreĎaja za doziranje hidrozina,
- Magnetnog ventila sa pripadajućim termostatom na dovodu pare u napojni rezervoar,
Za normalan rad kompletnog postrojenja termičke pripreme napojne vode ugraĎena je sva
potrebna sigurnosna mjerna i zaporno-regulaciona armatura. Ovo postrojenje smješteno je
na krovu kućice za ugradnju ventilatora za dovoĎenje zraka gorionicima kotlova BKGV-175.
Kondenzno postrojenje
Kod rada kotlovskog postrojenja razlikuju se kondenzati različitog pritiska i kondenzati iz
parnih razdjeljivača. Kondenzati iz kuhinje i perionica vraćaju se pod pritiskom a kondenzat iz
bolničkog kompleksa vraća se pumpnim putem, uz prethodno pothlaĎivanje istog.
Za izdvajanje pare iz kondenzata vrši se pomoću ekspander kondenzata i tako dobijena para
se koristi za termičku pripremu napojne vode. Ispust skupljenog kondenzata iz ekspandera
putem magnetnog ventila i regulatora nivoa ispušta se u spremnik kondenzata.
Cirkulacione pumpe vrelovodnog dijela kotlovskog postrojenja
Cirkulacija vrele vode u vrelovodnom sistemu odvija se preko jednostepenih centrifugalnih
pumpi kompletnog sistema. One su locirane izmeĎu razdjeljivača tople vode, u sistemu je pet
radnih i jedna rezervna pumpa i u direktnoj su vezi sa automatikom rada vrelovodnog dijela
kotlovnice radi protočnih količina u sistemu. Direktno su vezane na temperaturu povratnog
toka od koje i zavisi protočna količina sistema.
U cirkulacionom sistemu pumpe potiskuju vodu kroz cjevovode - mrežu sistema centralnog
grijanja. One se puštaju u rad kada se postigne odgovarajuća temperatura ulazne vode u
kotao ( što obezbjeĎuje troputi ventil recirkulacionog sistema na kotlu).
Za cirkulaciju kotlovske vode instalirani su:
- razdjelnici kotlovske i polazne vode,
- razdjelnici povratne kotlovske vode,
- cirkulacione pumpe,
- napojne kotlovske pumpe
U kotlovnici ima dovoljan broj mjernih instrumenata (manometara i termometara) za vizuelnu
kontrolu radnih parametara medija – nosioca toplote. Na odlaznom i povratnom vodu
sistema omogućeno je praćenje temperature i pritiska kao i trenutni radni parametri kotlova.
Rukovaoci u kotlovnici pumpe pokreću preko displeja komandnog ormara – frekventnog
regulatora pumpi. Frekventna regulacija podrazumjeva promjenu broja obrtaja pumpi zavisno
od promjene protoka. Osnov frekventne regulacije se sastoji u održavanju konstantnog
diferencijalnog pritiska i daje značajne uštede električne energije. Da bi pumpe bile
ravnomjerno opterećene u toku sezone, frekventni regulator bilježi broj sati rada svake
pumpe i sam reguliše status pumpe odnosno koja će u odreĎenom momentu biti rezervna,
osnovna ili vršna.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
17
Postrojenje za ekspanziju kompletnog sistema
Za potrebe ekspanzije toplovodnog sistema postoji otvorena ekspanziona posuda koje
istovremeno služe i kao napojni rezervoari. Na ekspanzionoj posudi ugraĎena su vodokazna
stakla povezana sa tri nivostata sa plovkom (nivo prekidači) za maksimalni i minimalni nivo
kao i za zaštitu pumpi od nedostatka vode. Ekspanziona posuda služi za prihvatanje
povećane zapremine vode u sistemu koji nastaje usljed toplotnog širenja i omogućava
ponovno vraćanje kod hlaĎenja. Istovremeno ekspanziona posuda služe i kao spremnik
hemijski pripremljene vode iz kojih pumpe za održavanje pritiska uzimaju vodu i ubacuju u
sistem u slučaju kada pritisak padne ispod donje dozvoljene granice.
Punjenje sistema omekšanom vodom vrši se preko jonskog omekšivača, el. magnetnog
ventila, ekspanzione posude i višestepenih pumpi. Dupli automatski jonski omekšivač spojen
je na dovod sirove vode i putem elektromagnetnog ventila vrši punjenje ekspanzionih
posuda. Tri ugraĎena nivostata na ekspanzionim posudama diktiraju minimalni nivo -
dopuna, maksimalni nivo-zatvaranje i zaštitu višestepenih pumpi od rada na suho.
Sistem za održavanje pritiska se sastoji od: pumpi za održavanje pritiska. Pumpe za
održavanje pritiska rade automatski u zavisnosti od promjene pritiska u instalaciji. Ovakav
rad omogućavaju ugraĎeni presostati koji uključuju i isključuju «pumpe diktir sistema» prema
zadanim vrijednostima gornje i donje granice održavanog pritiska u sistemu i garantuju
njegovu popunjenost. Pumpe ne rade kada nema potrebe za korekcijom pritiska čime se
istovremeno štedi el.energija. Ovaj proces je potpuno automatizovan i obezbjeĎuje minimalni
statički pritisak instalacije.
Oprema za hemijski tretman vode
Prvo punjenje kompletnog kotlovskog postrojenja (parna i vrelovodna strana), napajanje
parnih kotlova kao i eventualno nadopunjavanje vrelovodnog sistema vrši se preko hemijske
pripreme vode. Hemijski pripremljena voda onemogućava taloženje kamenaca i korozije na
stijenke kotlova, spremnika i cjevovoda.
Postrojenje za hemijsku pripremu vode koje radi na bazi neutralne izmjene sastoji se od:
- dva jonoizmjenjivačka filtera zapremine 1.520 l;
- posude za rastvaranje soli zapremine 350 l;
- jakokisele jonoizmjenjivačke mase u neutralnom obliku za prvo punjenje;
- soli za prvo punjenje
Postrojenje za hemijsku pripremu vode snabdjeveno je sa svom sigurnosnom, mjernom i
zaporno-regulacionom armaturom.
Faze rada ureĎaja za omekšavanje vode:
radni ciklus,
rahljenje ionske mase,
regeneracija ionske mase,
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
18
ispiranje ionske mase
UreĎaj se sastoji od dvije kolone (filtera) koje su paralelno vezane i rade naizmjenično. To
praktično znači da se jedna kolona (filter) automatski stavlja u rad kada ispuni uslov
proizvedene količine omekšane vode izmeĎu dvije regeneracije. Kada se to desi kolona koja
je radila ide u proces regeneracije i čekanja dok kolona koja je završila proces regeneracije
se stavlja u pogon. Regeneracija omekšivača vrši se automatski sa otopinom natrijum klorida
(kuhinjske soli).
Automatski jonski omekšivač je preko elektromagnetnog ventila povezan sa nivostatom
minimalnog i maksimalnog nivoa u ekspanzionoj posudi. Zavisno od promjene nivoa vode u
ekspanzionoj posudi, elektromagnetni ventil dobija nalog za otvaranje ili zatvaranje protoka
vode iz omekšivača. Kada je nivo vode u posudi na nivou donjeg minimalnog nivostata ventil
propušta vodu prema posudi sve dok voda ne dostigne gornji maksimalni nivo kada ventil
zatvara protok vode prema posudi. pH vrijednost vode u sistemu je 9,5 do 10.
Sistem za prihvat otpadnih voda
Prihvat kotlovske vode kada se radi o postupku odmuljivanja kotlova vrši se korištenjem
«odmuljne jame» koja se nalazi u neposrednoj blizini kotlovnice i služi za predtretman.
Predtretman tehnološke vode se sastoji u postupku njenog razblaživanja i rashlaĎivanja prije
ispuštanja u kanalizacioni sistem. Tehnološka otpadna voda, koja nastaje prilikom postupka
odmuljivanja kotlova prihvata se sistemom podzemnih cijevi u odmuljnoj jami koja se nalazi
izvan objekta kotlovnice. U odmuljnoj jami sa dvije komore vrši se razblaživanje odmuljne
vode vodom iz gradskog vodovodnog sistema (u prvoj komori), te nakon prelijevanja u drugu
komoru razblažena voda je povezana na javnu kanalizaciju.
.
Slika br. 6 Sistem za prihvatanje otpadnih voda
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
19
5.DATUM POĈETKA RADA POSTROJENJA
Postrojenje od avgusta 1988.godine funkcioniše kao parna kotlovnica sa izmjenjivačima
toplote u kojoj je osnovni energent zemni gas.
U toku 1987.god. na osnovu „Programa energetskih-instalacionih pogona“ koji je izradio
Zavod za zaštitu zdravlja grada Zagreb od maja 1987.godine, pristupilo se izradi Glavnog
mašinskog projekta kotlovskog postrojenja „KCK“ Sarajevo, a vezano za kompletno
renoviranje Kliničkog centra Koševo i kao prva faza projektovan je Tehničko-ekonomski blok
a u sklopu istog u lameli „A“ Kotlovsko postrojenje za toplinske i tehnološke potrebe
kompletnog bolničkog kompleksa.
Projektom je predviĎeno da kotlovnica radi sa prirodnim gasom kao osnovnim gorivom dok bi
se u špici opterećenja ili u vanrednim situacijama koristilo ekstra lako ulje. U tom režimu
kotlovnica je radila u kontinuitetu sve do danas.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
20
6.STUDIJA ZAGAĐENOSTI U NULTOM STANJU
Kotlovsko postrojenje TEB smješteno u okviru Kliničkog centra a nalazi se u gradskoj zoni
(općina Centar). Nema industrijskih postrojenja u neposrednoj blizini. Pored zgrade gdje
prolazi prometna saobraćajnica grada u pravcu sjever-jug i koja je značajan zagaĎivač zraka.
Sa instalisanom snagom od 46,5 MW postrojenje spada u kategoriju srednje jakih iz te
djelatnosti.
Monitoring zraka u Kantonu Sarajevo obavljaju ovlaštene institucije sa stabilnim (Bjelave i
Butmir) i mobilnim mjernim stanicama i nemaju obavezu da informišu, tako da nisu na
raspolaganju podaci o stanju zagaĎenja zraka u neposrednom okruženju pomenutog
postrojenja. Evidentno smanjenje zagaĎenja zraka u Kantonu Sarajevo je prvenstveno
posljedica smanjenog korištenja industrijskih kapaciteta, revitaliziranih i moderniziranih
postrojenja u obnovljenim industrijskim preduzećima koja su značajno promijenila politiku
zaštite okoline.
U poglavlju 2. spomenuto je da postrojenje ne može biti izvor onečišćenja za obližnji
vodotok.
Mjesta nastajanja emisija u kotlovnici se označavaju kao tzv. emisiona mjesta a to su::
- mjesta izlaska dimnih plinova kroz dimnjače na kraju kotlova,
- mjesta prihvatanja tehnološke vode iz kotlova u prostor za odmuljivanje koje se u
tehnološkoj terminologiji nazivaju «odmuljne jame» a prije ispuštanja u kanalizacionu
mrežu.
Emisije u zrak
Mjerenje koncentracije zagaĎujućih materija u dimnim plinovima, što je zakonska obaveza,
Tehnički sektor- Mašinska služba vrši redovno uz angažovanje ovlaštene institucije za
vršenje monitoringa, u ovom slučaju KJKP „Toplane – Sarajevo”. Obučeno osoblje
korištenjem adekvatne kalibrisane opreme tokom sezone grijanja vrši mjerenje na svakom
gorioniku i rezultate na propisanim obrascima dostavlja resornom ministarstvu KS-a.
Za potrebe Studije zagaĎenosti u nultom stanju korišteni su podaci o periodičnom mjerenju
emisije zagaĎujućih materijala u zrak u grijnoj sezoni 2013. Izmjerene su prosječne
koncentracije sljedećih zagaĎujućih materijala u dimnim plinovima za svih pet kotlova:
Vršena su mjerenja emisije u zrak u dva vremenska perioda 18.02. i 19.02.2013.
Tabela 1. Rezultati mjerenja emisije u zrak (za kotlove BKGV-175)
Datum mjerenja Prosječne vrijednosti (mg/m3)
Temp.(°C) O (%) NOx CO SO
18.02.2013. 112,5 9,8 118,75 10,47 0
120,7 8,0 119 2 0
19.02.2013.
93,7 7,1 115 1 0
105,2 6,8 118 5 0
106 9,3 111 3 0
104,7 8,3 120 2 0
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
21
Tabela 2. Rezultati mjerenja emisije u zrak (za kotlove BKG-30a)
Datum mjerenja Prosječne vrijednosti (mg/m³)
Temp.(°C) O (%) NOx CO SO
18.02.2013. 90,5 4,6 116 1 0
211,5 6,2 114 1 0
Rezultati mjerenja emisije zagaĎujućih materija iz ložišta na tečna goriva pokazuju da su
izmjerene vrijednosti u dozvoljenim graničnim vrijednostima emisije polutanata a na osnovu
Zakona o zaštiti zraka (“Sl. novine FBiH” br.04/10. i Odluke o mjerama za očuvanje kvaliteta
zraka u Kantonu Sarajevo (“Sl.novine KS” br. 16/06). .
Analiza otpadnih voda
Tehnološki postupak odmuljivanja kotlova se obavlja po potrebi, uglavnom po 2 kotla
istovremeno i u principu se tehnološka voda ispušta ujutro prije aktiviranja kotlova kada joj
je temperatura najniža.
Postupak se izvodi tako što se odvrnu ventili na izlaznoj grani (oko pola minuta) što je
dovoljno za isticanje vode iz kotla ( 50 l) nakon čega se ventili zavrću.
Cilj odmuljivanja je ispuštanje i taloženje krutih čestica- eventualnog mulja iz kotla (količine
cca 1-2 kg.)
Ukupna količina otpadne vode mjesečno iz parno-vrelovodnog kotla je: (500 l dnevno x 3 kotla)
x 10 puta = 1500 l x 10 dana = 15 000 l (15 m³), dok je kod parnog kotla ta količina 60 m³.
Kada se mjerenjem termometrom provjeri da voda u posudi za odmuljivanje ima
temperaturu manju od 400 °C i pH-metrom izmjeri pH< 9,5 smije se ispustiti u kanalizacioni
odvod.
Čušćenje kotlova provodi se jednom godišnje u periodu remonta po završetku grijne sezone,
i to sa dimne i vodene strane.
Čišćenje dimne strane kotla (dimnih cijevi i plamenice) vrši se mehaničkim struganjem
eventualno nakupljene čaĎi i čvrstih produkata sagorijevanja. U slučaju kad se kao gorivo
koristi samo gas ove količine su zanemarivo male (cca 3-5 kg/kotlu).
Čišćenje dimnjaka i kotlova vrši se tri puta u toku sezone s tim što se zadnje (završno)
čišćenje radi nakon grejne sezone i obuhvata i konzerviranje kotlova.
Čišćenje parno-vrelovodnih kotlova sa vodene strane u kotlovnici se ne vrši, inače nije
obavezujuće za sve tipove kotlova pod uslovom da je tokom cijele sezone pH faktor, koji se
svakodnevno prati, bio zadovoljavajući tj. pH< 9,5. Pregled parno-vrelovodnih kotlova sa
vodene strane se može vršiti van sezone ako se utvrdi prisustvo kamenca, tada se obavlja
hemijsko čišćenje kotlova. U praksi se čišćenje parno vrelovodnih kotlova sa vodene strane
obavlja svake treće godine.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
22
Očišćeni kotlovi se pune omekšanom vodom prethodno kondicioniranom sa natrijum
hloridom. Voda koja ulazi u kotlove mora biti omekšana radi sprečavanja stvaranja kamenca
a nejodirana so služi za regeneraciju jonske mase u omekšivačima vode.
Sistem za pripremu vode obuhvata «Pireko»-ov dupli automatski jonski omekšivač vode.
Omekšivaču pripada: ureĎaj za doziranje kemikalija - posuda za so, filter, elektromagnetni
ventil, nepovratni ventil, manometar i vodomjer.
Prate se i analiziraju ostali specifični parametri koji se na osnovu iskustva očekuju u ovoj
otpadnoj vodi (prema Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za
tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi
prijemnik – Sl.Novine FBiH br. 04/12).
U cilju prikupljanja neophodnih podataka za izradu Plana aktivnosti od strane Instituta za
graĎevinarstvo „IG“ Banja Luka izvršeno je uzorkovanje i izvršena fizičko-hemijska analiza
otpadne vode. Rezultati analize uraĎene 11.12.2013. god u centralnoj kotlovnici ( izvještaj
br. 224/13) imaju sljedeće vrijednosti:
Rezultati ispitivanja odnose se samo na ispitivani uzorak izraženi po Sl.novinama BiH 04/12.
Tabela 3. Rezultati ispitivanja otpadne vode
Rb **Parametar Ispitna metoda
**Mjerna
jedinica
**Graniĉna
vrijednost
Rezultata ±
mjerna
nesigunost
1.* pH BAS ISO
10523:2010
- 6,50-9,50 7,84
2.*
OdreĎivanje suspendov.
čvrstih materija metodom
filtriranja
BAS EN
872:2006
g/m³ 500 4
3.* Alkalitet BAS ISO 9963-
1:2000 g/CaCO3/m³ - 72,50
4.* Elektrolitička provodljivost BAS EN
2788:2002 µS/cm - 159
5.* Taložive mat. po Imhoff-u EPA 160.5:1974 ml/l 5 <0,1
6.* Biološka potrošnja kiseon.
BPK5
BAS ISO 5815-
1:2004 gO2/m³ - <1,0
7.* Hemijska potrošnja
kiseonika
BAS ISO
6060:2000 gO2/m³ - 27,4
8.* Sadržaj amonijaka BAS ISO
6778:2002 g/m³ - 0,38
9.* Sadržaj amonijačnog
azota
BAS ISO
6778:2002 g/m³ 40 0,31
10. Sadržaj nitrita EPA 354.1:1971 g/m³ - 0,97
11. Sadržaj nitritnog azota EPA 354.1:1971 g/m³ 10 0,29
12. Sadržaj nitrata JUS ISO 7890-
1:1994 g/m³ - 0,27
13. Sadržaj nitratnog azota JUS ISO 7890-
1:1994 g/m³ - 0,61
14. Azot po Kjeldalu BAS ISO
5663:2000 g/m³ 100 0,78
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
23
15.* Sadržaj ukupnog fosfora BAS ISO
6878:2004 g/m³ 5 0,02
*Metode ispitivanja u akreditovanom skupu
**Parametri, mjerne jedinice i granične vrijednosti u otpadnoj vodi koja se ispušta u javnu kanalizaciju, propisani
Sl.gl. RS br.44/01.
Ovakve analize se rade dva puta godišnje u razmaku od 6 mjeseci tokom sezone grijanja. Za
potrebe pribavljanja «vodne dozvole» ovlaštena Laboratorija «Euro-Inspekt» d.o.o. Osječani-
Doboj obavila je provjeru otpadne tehnološke vode ( Izvještaj dat u prilozima).
Buka
Centralna kotlovnica TEB ne spada u kategoriju postrojenja koja su značajni emiteri buke. U
samom postrojenju nema potrebe za kompenzatorima buke jer u samom postrojenju tokom
tehnološkog procesa postojeća buka je neznatna ne može utjecati na uvjete radne sredine.
Njen utjecaj na bližu okolinu tj. okolni prostor se ne očekuje u nedozvoljenoj mjeri. Sama
lokacija je uz postojeću gradsku saobraćajnicu sa izuzetno velikom frekvencijom saobraćaja
i to je glavni uzročnik povećane buke okolnog prostora.
U objektu i van njega nisu dosada vršena mjerenja buke u okviru periodičnih ispitivanja
uslova radne sredine.
Dozvoljeni nivoi vanjske buke prema Zakonu o zaštiti od buke (SI. novine FBiH 110/12) i
prema Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta buke i šuma ("Službeni list SRBiH",
broj 46/89) u ovoj zoni je 60 dB.
Tabela 4 – Dozvoljeni nivoi vanjske buke
(ZONA) NAMJENA PODRUČJA
Najviše dozvoljeni nivoi vanjske
buke dB (A)
Ekvivalentni nivoi
Leq
Vršni
nivoi
Dan Noć L1
I Bolničko, lječilišno 45 40 60
II Turističko, rekreacijsko,
oporavilišno 50 40 65
III
Čisto stambeno, vaspitno-
obrazovne i zdravstvene
institucije, javne zelene i
rekreacione površine
55 45 70
IV
Trgovačko, poslovno, stambeno i
stambeno uz saobraćajne
koridore, sladišta bez teškog
transporta
60 50 75
V
Poslovno, upravno, trgovačko,
zanatsko, servisno (komunalni
servis)
65 60 80
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
24
VI
Industrijsko, skladišno, servisno i
saobraćajno područje bez
stanova
70 70 85
U cilju prikupljanja neophodnih podataka za izradu Plana aktivnosti od strane Instituta za
graĎevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka, dana 04.12.2013. godine, izvršeno je mjerenje
ukupnog nivoa buke koja se emituje prilikom odvijanja tehnološkog procesa.
Tabela 5. Rezultati mjerenja vanjske buke na lokaciji centralne kotlovnice TEB
Datum mjerenja
04.12.2013. god.
Oznaka mjernog mjesta
Mjerni interval
Mjerna veličina
Izmjerena vrijednost
dB (A)
Najviši dozvoljeni
nivo dB (A)*
Mikrolokacijski parametri**
Br. 1. 15-min. Leq 56,1 60 T= 4 ° C rH= 70,2 % Vv= 1,9 m/s
Leq - ekvivalentni nivo buke L1 - nivo zvučnog pritiska premašen u 1% mjernog intervala
Prema članu 22. Zakona o zaštiti od buke (“Službene novine Kantona Sarajevo“ br. 110/12), mjerenje buke na otvorenom prostoru vrši se na propisanoj udaljenosti od prepreka koje reflektuju buku (najmanje 3 m od objekta), te odgovarajućoj visini od nivoa terena (1,2 – 2,0 m). Mjerenje nivoa buke na otvorenom prostoru izvršeno je po suvom vremenu bez padavina i vjetra brzine <5 m/s. Izmjerena vrijednost vanjske buke su se kretale u granicama dozvoljenih vrijednosti nivoa buke.
Otpad
Tokom normalnog rada kotlovnice nema kontinuiranog nastanka značajnih količina otpada.
Otpad uglavnom nastaje tokom redovnog godišnjeg remonta. U postupku čišćenja kotlova
sa dimne strane (dimnih cijevi i plamenice) mehaničkim struganjem eventualno nakupljene
čaĎi i produkata sagorijevanja (čvrsti produkti sagorijevanja). Čišćenje dimnjaka i kotlova vrši
se jednom u toku sezone s tim što se zadnje (završno) čišćenje radi nakon grijne sezone i
obuhvata i konzerviranje kotlova. Sav otpad koji nastane u toku čišćenja izvoĎenja radova
izvoĎač ima obavezu da ukloni i odnese na za to predviĎenu deponiju.
Eventualna zamjena dotrajale opreme bilo da je rezultat korektivnog ili investicionog
održavanja proizvodi kruti otpad koji se ne zadržava u kotlovnici nego ga po završenoj
intervenciji serviseri transportuju nazad.
U kotlovnici u toku proizvodnje ne nastaje nikakav otpad osim vode kad se vrši redovno
odmuljivanje kotlova ili sapiranje kotlovnice i papira za brisanje ruku nakon pranja ruku u
kotlovnici. Otpadna voda iz kotlovnice je priključena na separator (purator) masnoće i goriva
te tako prečišćena ulijeva se u muljnu jamu. Iz muljne jame se voda muljnim pumpama
izbacije u odvodnju koja je povezana na gradski odvod. Isto tako sav otpad koji nastane
tokom boravka osoblja kotlovnice (ostaci od papira, plastike, namirnica itd.) i koji se baca se
u korpu za otpatke, te odsjek za održavanje (spremačice) nose u kontejner za otpatke.
Služba sa KJKP „Rad“ komunalno ima potpisan ugovor za odvoz smeća ispred objekta
KCUS - Sarajevo.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
25
Nastanak otpada u cijelom preduzeću vezan je za zamjenu ili održavanje dijelova opreme i
instalacija, bilo da se radi o redovnom remontu, zamjeni dotrajale opreme ili nepredviĎenim
kvarovima (npr. spojni elementi, cijevi). U skladu sa šifrarnikom klasificiranja otpada kao i
važećim zakonskim propisima («Pravilnik o uvjetima za prijenos obaveza upravljanja
otpadom sa proizvoĎača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada» i
«Pravilnik o kategorijama otpada sa listama» Sl.novine FBiH 9/05) uraĎen je Plan upravljanja
otpadom i u njemu tabelarni pregled otpada po vrstama i orijentacionu procjenu godišnjih
količina.
Način sakupljanja u postrojenjima i na lokaciji, preuzimanje i zbrinjavanje otpada Centralna
kotlovnica TEB je definisala dokumentima tj., ugovorno riješila sa preduzećima koja se bave
ekološkim zbrinjavanjem i reciklažom (Dimnjak, KJKP „Rad“ ).
Na osnovu svega navedenog može se reći da emisija štetnih tvari neće utjecati na značajniji
porast ukupnih emisija sa prostora predmetne lokacije zbog niskih vrijednosti emisija u zrak,
vodu, emisija buke i male produkcije otpada.
Svi potencijalni negativni utjecaji na okoliš se anuliraju ili minimiziraju normalnim radom i
korištenjem postrojenja uz primjenu svih raspoloživih mjera zaštite okoliša, i primjenom
najbolje raspoložive tehnike još u fazi projektovanja i izgradnje.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
26
7.LISTA SIROVINA I POMOĆNIH MATERIJALA (ENERGENTI I
KEMIKALIJE)
7.1.Zemni gas
Kao primarno gorivo za pogon kotlova koristi se zemni gas. Pod prirodnirn gasom ( zemni
gasovi) podrazumijevaju se svi sagorivi ugljovodonici koji potiču iz zemlje i koji su
kod normalnog pritiska i temperature u gasovitom stanju. Hemijski sastav prirodnog
gasa je različit i zavisi od njegovog porijekla, a dominantan je sadržaj metana.
Takav gas je u postrojenjima za tretman prirodnog gasa proizvoĎača već rafinisan kako bi
se iz njega izdvojile tečne frakcije i nepoželjne supstance ( sumporvodonik, sumpordioksid,
sumportrioksid) do granica odreĎenih standardom.
Prirodni zemni gas predstavlja smjesu gorivih gasova ( metan CH4 u najvećem procentu od
92-95%, etan C2H6, propan C3H8, izobutan i normalni butan C4H10) i negorivih gasova (azot
N2 i ugljen dioksid CO2 koji utiču na granice i oblast eksplozivnosti prirodnog gasa). Kemijski
sastav prirodnog gasa odreĎen je pomoću procesnog gasnog hromatografa «Enkal»
“Sarajevogas” kao glavni distributer ovog energenta Toplanama svakog mjeseca dostavlja
podatak o kemijskom sastavu gasa kao i o prosječnoj stvarnoj toplotnoj moći istog koja se
kreće oko 9,46 kW/Sm³.
Toplotna moć zemnog gasa se kreće od 33500 kJ/Nm³ do 37500 kJ/Nm³ . Može se bez
ikakve prerade, upotrebljavati za loženje parnih kotlova. Kod upotrebe za loženje parnih
kotlova zahtijeva znatno manji koeficijent viška vazduha u odnosu na sagorijevanje čvrstih i
tečnih goriva.
Prednost prirodnog goriva za loženje kotlova su što prirodni gas ima visoku toplotnu
moć po jedinici težine i približno konstantan kvalitet u toku dužeg vremenskog
perioda.
Pošto prirodni gas ne sadrži u sebi pepela nema prljanja niti habanja zagrevnih
površina. Sagorjevanje prirodnog gasa se može realizovati sa malim koeficijentom
viška vazduha. Kotlovi loženi prirodnim gasom imaju visok stepen korisnog dejstva.
Suštinski i najveći nedostatak prirodnog gasa u poreĎenju sa tečnim i čvrstim
gorivom je opasnost od eksplozije.
Korištenje prirodnog gasa kao osnovnog energenta je od izuzetne važnosti obzirom da su
efekti zagaĎivanja okoliša značajno manji.
7.2.Ekstra lako loţ ulje
EURO Lož-ulje ekstra lako (EURO LUEL) odlikuju jednostavna upotreba, nezahtjevno
skladištenje i dobra iskoristivost energije. Spada u čistije, pouzdanije i ekonomičnije izvore
energije. Namijenjeno je zagrijavanju prostorija, pripremi sanitarne tople vode i značajan je
energent koji je uključen u proizvodni postupak
U poreĎenju sa standardom, u prosjeku sadrži:
za 35 posto niži sadržaj sumpora,
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
27
do 10 puta manje pepela,
do 5 puta niži sadržaj nečistoća,
od 0,2 do 0,8 MJ/kg višu energetsku vrijednost, koja jednakim toplotnim učinkom
smanjuje troškove grijanja,
od 50 do 80 posto niži sadržaj vezane vode u gorivu, što osigurava visoku sigurnost
rada lož-naprave, duži životni vijek naprave, manje troškove održavanja, veću
iskoristivost energije i manje opterećenje okoliša
Nabavka lož ulja se obavlja u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama putem tendera. Uz
svaku pojedinačnu isporuku dobavljač prilaže Izjavu o usklaĎenosti kvaliteta tečnih naftnih
goriva, Certifikat kvaliteta proizvoĎača i Izvještaj o ispitivanju ovlaštene Laboratorije.
Osobine fluida sa kojima se radi
Suho zasićena vodena para
Predstavlja fazu vode kod povećane temperature i pritiska. Dobija se isparavanjem vode na
odreĎenom pritisku u naročito konstruisanim posudama, odnosno parnim kotlovima. Kao
energetski medij para je specifični medij i ako doĎe do ispuštanja pare direktno u atmosferu,
dolazi do ekspanzije.
Svi cjevovodi kojima se transportuje suho zasićena vodena para moraju biti izolovani
termičkom izolacijom od staklene vune.
Kondenzat
Kondenzat je voda na na temperaturi ključanja i odgovarajućeg pritiska. Dobija se kad se
zasićena vodena para kondenzuje, odnosno kad joj se odvodi latentna toplota. Da bi se
spriječio otparak pare pri povratu kondenzata u kondeznu posudu, isti se vraća preko
ekspandera pare. Cjevovodi za transport kondenzata se izoluju termičkom izolacijom
(staklena vuna).
Vrela voda
To je voda temperature veće od 110°C i pod odgovarajućim pritiskom da ne bi došlo do
isparenja vode. U kotlovskom postrojenju vrela voda se koristi kao primarni nosilac toplote za
potrebe centralnog grijanja, pripremu tople sanitarne vode, ventilacije i klimatizacije
bolničkog kompleksa.
Vrela voda je nestabilan toplotni medij jer u dodiru sa atmosferom kao takav nestaje I prelazi
u zasićenu vodenu paru i kondenzat atmosferskog pritiska. Cjevovodi za transport vrele vode
se izoluju termičkom izolacijom (staklena vuna).
Topla voda
Topla voda je voda zagrijana pod pritiskom do 110°C. U kotlovskom postrojenju se koristi za
pripremu tople sanitarne vode a dobija se u izmjenjivaču vreli gasovi spaljivanja otpadaka –
hladna voda. Predstavlja stabilan toplotni fluid, jer u dodiru sa atmosferom zadržava svoje
agregatno stanje, odnosno ostaje na istoj temperaturi i ne pretvara se u paru.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
28
Hemikalije koje se koriste u radu postrojenja
U Kotlovnici se od hemikalije koristi :
Tabletirana so (Na Cl) za potrebe regenerizacije ionskih izmjenjivača. Ova so se
koristi za pripremu DEMI vode za potrebe Centralne sterilizacije i Klinike za
mikrobiologiju.
Sitna industrijska so (NaCl) za potrebe pripreme kotlovskih, napojnih I drugih voda.
Tabletirana sol je tabletiran, nejodiran, min. 98.5% do najviše 99.82% natrijev klorid (NaCl) i
kao takav namijenjen za regeneraciju ionskih izmjenjivača pri omekšavanju, vezivanju nitrata
i elektrolitskoj pripremi NaOCl.
Prednosti tabletirane soli:
brže topljenje i viša konačna koncentracija slanice nego kod šipke soli,
bolje učinkovito djelovanje ureĎaja za ionsku izmjenu. Na dnu solnika ne dolazi do
taloga izbog toga do začepljenja solnih ventila
Voda za većinu tehnoloških procesa i napajanja kotlova mora biti pripremljena. Priprema se
sastoji u odstranjivanju otopljenih plinova, soli ili disperziranih čestica. Voda se omekšava
tehnologijom izmjene iona gdje kalcijev i magnezijev karbonat prelaze u natrijev
hidrokarbonat koji se ne taloži u obliku kamenca, ali ima svojstvo da se kod viših temperatura
raspada u natrijev hidroksid i povećava alkalitet vode. Tako se soli koje se talože (kamenac)
zamjenjuju sa solima koje se ne talože, a rezultat je trajno i u potpunosti omekšana voda.
Potrebna količina soli za regeneraciju iznosi cca 25% od količine ionske mase, regeneracija
traje 30-40 minuta sve dotle dok sva otopina soli ne preĎe u ionski filter. Poslije toga slijedi
ispiranje ionske mase da kuhinjska so ne bi došla u napojnu vodu i time oštetila unutarnje
dijelove kotla.
Količina isporučenih hemikalija zavisi od učestalosti i intenziteta kondicioniranja tehnološke
vode u slučajevima kontrolisanog ili nekontrolisanog gubitka vode (pucanje distributivne
mreže).
Utrošak hemikalija ne može se direktno dovesti u vezu sa količinom proizvedene toplotne
energije jer tu ne postoji nikakva zakonomjernost. Potrošnja hemikalija je u direktnoj
zavisnosti od gubitaka vode u sistemu što se ne može kontrolisati obzirom na nepredviĎene
okolnosti (namjernog ispuštanja ili neželjenog pucanja mreže). Obzirom da se radi o
zatvorenom sistemu, idealnom se smatra proizvodnja toplotne energije sa minimalnim
gubicima čemu se teži nizom preventivnih mjera.
Transport se obavlja zasebnim vozilom kojim raspolažu zaposlenici Službe za nabavke, u
originalnoj ambalaži proizvoĎača ili razdijeljeno. U kotlovnicu se hemikalije dopremaju u
minimalno potrebnim količinama (so tabletirana u plastičnim kesama po 25 kg). Sva
trebovana količina se odmah prebacuje u pvc posude za doziranje soli a kondicioniranje
vode se vrši u skladu sa tehnološkim potrebama. Hemikalije se za svaku poslovnu godinu
nabavljaju u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama putem tendera.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
29
8.IZVOR VODOSNABDIJEVANJA I UKUPNA POTROŠNJA VODE,
IZVORI ENERGIJE I UKUPNA POTROŠNJA
Postrojenje je priključeno na gradsku:
vodovodnu i kanalizacionu mrežu,
elektrodistributivnu mrežu,
plinsku distributivnu mrežu,
sa mjeračima koji registruju potrošnju.
Iz predmetne Centralne kotlovnice zagrijavaju se objekti unutar kruga KCUS. Ukupna
kvadratura površine zagrijavanja je cca 84.331,35 m3, broj uposlenih koji opslužuje rad
Kotlovnice je 42.
Kotlovnica TEB nema sopstveni vodomjer, tako da nema podataka o potrošnji vode na
godišnjem nivou, a obzirom da se ista nalazi u “prstenu” vodom se snabdijeva sa dva
izvorišta – Bačevo i Podhrastovi.
Mjerna mjesta za potrošnju električne energije registruju ukupnu potrošnju el. energije na
nivou svih potrošača u KCUS. U kompletnom objektu radi veliki broj uposlenika i sva
potrošnja energije registruje se na ulaznim mjernim mjestima, tako da se ne može utvrditi
potrošnja el. energije samo za centralnu kotlovnicu.
Osnovna mjera za kontrolu i racionalnu potrošnju električne energije jeste instaliranje mjernih
ureĎaja za svaki pojedinačni pogon ili tehnološku cjelinu u cilju obezbjeĎenja uvjeta za
praćenje potrošnje električne energije od strane svakog osnovnog potrošača.
Kvalitetno upravljanje tehnološkim procesima obezbjeĎuje optimalnu (racionalnu) potrošnju
sirovina, pomoćnih materijala, te vode i električne energije. Time se obezbjeĎuje ekonomična
proizvodnja i minimiziranje emisije u okoliš, što je i prvenstveni cilj okolinskih propisa.
Procjena godišnje potrošnje električne energije koja se dobila na osnovu ukupne snage
instalisanih potrošača, prosječnog dnevnog vremena rada iznosi 700.930,00 kWh.
Slika br. 7 Trafo stanica
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
30
9.MJERE ZA ODRŢAVANJE I ĈIŠĆENJE OPREME
Održavanje ima zadatak da osigura najveću moguću raspoloživost radnih sredstava i
opreme uz najmanje troškove. Aktivnosti u održavanju su vezane i usklaĎene sa stanjem
radnih sredstava odnosno postrojenja. Jedan dio održavanja i navedenih pregleda se vrši u
vlastitoj režiji a dio rade ovlašteni servisi i nadležne stručne ustanove (pregled i ispitivanje
električnih, gromobranskih i "Ex" ureĎaja i instalacija, baždarenje mjerne opreme).
Osnovni cilj procesa servisiranja i održavanja je da se postrojenja, oprema u njima i
instalacije održe u ispravnom i radno sposobnom stanju u skladu sa:
- tehničkim uputstvima proizvoĎača,
- važećim propisima Kantona, Federacije i Republike BiH,
- zahtjevima standarda ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001 ( posjeduju tri Certifikata
za implementirani integrisani» Sistem upravljanja kvalitetom, okolinom, zdravljem i
sigurnošću na radu» izdan od L'loyd Register Quality Assurance-a).
Način organizovanja i odvijanja procesa servisiranja i održavanja u direktnoj je vezi sa:
- brojem postrojenja,
- količinom i starošću opreme,
- obučenošću servisera,
- tehničkom opremljenošću i finansijskim mogućnostima preduzeća.
Servisiranje i održavanje u kotlovnici obuhvata tekuće i investiciono.
Tekuće održavanje se dijeli na:
preventivno održavanje,
plansko održavanje (godišnji remont),
korektivno održavanje,
hitne intervencije
Preventivno i plansko održavanje podrazumijeva periodične i kontrolne preglede, te traženje
i blagovremeno otklanjanje oslabljenih mjesta u sistemu centralnog grijanja i daje bolje
proizvodne i finansijske rezultate.
Preventivno održavanje obuhvata: preventivne i periodične preglede.
- Preventivni pregledi podrazumjevaju vizuelnu kontrolu, regulaciju - podešavanje,
ispitivanje, mjerenje, čišćenje i podmazivanje) obavljaju serviseri u skladu sa
Dinamičkim godišnjim planom (jednom godišnje tokom sezone grijanja)
Preventivni pregledi se obavljaju na opremi u odreĎenim vremenskim ili radnim intervalima i
opsegu u skladu sa preporukama proizvoĎača opreme, tehničkim normama I zakonskim
propisima.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
31
Cilj pregleda je sagledavanje tehničkog stanja pojedinih ureĎaja i instalacija, njihove
sposobnosti za obavljanje projektovane funkcije, utvrĎivanja okolinske sigurnosti i
bezbjednosti (prevencija požara i eksplozije) te smanjenje ukupne potrošnje energenata.
Izvršitelji održavanja - prema ovoj dokumentiranoj proceduri, su uposlenici Tehničkog
sektora – Mašinska služba, koji sudjeluju u izvoĎenju održavanja (Vodeći zaposlenici grupa
poslova i ostali majstori i zaposlenici na održavanju) ili spoljni saradnici i firme ovlašteni za
održavanje opreme a koji imaju ugovore o održavanju opreme.
Radni nalozi i protokoli pregleda su dokumentacija (sistematično arhivirani zapisi) na osnovu
koje se pokreću daljnje aktivnosti.
- Periodični pregledi obavljaju ovlaštene institucije ili pravna lica u skladu sa važećim
Zakonskim propisima, Pravilnicima i Standardima a obuhvataju:
a) elektroenergetski pregledi instalacija normalne i Ex izvedbe (svake tri godine) kao i
gromobranske instalacije ( svake dvije godine),
b) mjerenja otpora zaštitne petlje, uzemljenja, galvanske povezanosti i izolacije (svake
tri godine),
c) pregledi protupožarnih ureĎaja i opreme - aparati za gašenje početnog požara i
hidranti (svakih 6 mjeseci ),
d) pregledi sistema za detekciju curenja gasa (svaka 3 mjeseca interno i jednom
godišnje eksterno).
Plansko održavanje podrazumijeva redovni godišnji remont u skladu sa godišnjim Planom
napravljenim na osnovu saznanja iz preventivnih pregleda ( obavlja se jednokratno tokom
ljetnog perioda).
U planskom održavanju aktivno učestvuju zaposlenici ovlaštene firme za izvoĎenje tih
poslova i sa kojom je sklopljen ugovor a koji u skladu sa Instrukcijom za čišćenje i
konzerviranje kotlova sa dimne i vodene strane čiste kotlove i iste konzerviraju do početka
naredne grijne sezone.
Čišćenje i održavanje dimnjaka vrši dimnjačarska firma „Dimnjak“ Sarajevo u skladu sa
dimnjačarskom djelatnošću koja je izdata od Kantona Sarajevo.
Korektivno održavanje i Hitne intervencije podrazumjevaju intervencije servisera nakon
uočenih znatnih ostupanja od nazivnog stanja opreme (tokom sezone grijanja) u cilju
otklanjanja svih vrsta trenutno nastalih kvarova ili tehničkog zastoja opreme, a koji
ugrožavaju normalan rad sistema centralnog grijanja i gdje ne postoji rezerva (gorionik,
cirkulaciona pumpa, diktir sistem, automatski regulacioni krug, kružni tok tečnog goriva,
gasna rampa, kontakter, distributivna mreža i sl.)
U sklopu ugovora za održavanje gorionika, ugovorena je i stavka monitoringa dimnih gasova
(mjerenje emisije polutanata).
Investiciono održavanje obuhvata realizaciju značajnijih Projekata iz Programa razvoja u
čijem finansiranju učestvuje Investitor. Planiranje investicionog i preventivnog održavanja
obavlja Šef odsjeka za mašinska postrojenja i instalacije uz saradnju Vodećeg zaposlenika
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
32
za elektro i tehničko održavanje objekata a sve u skladu sa Uputama proizvoĎača opreme,
Zakonskim propisima i normativima te iskustvu u korištenju i održavanju opreme.
Menadžment Službe provodi odobreni godišnji plan za preventivno investiciono održavanje.
Čišćenje opreme i radnih prostora
Obavljaju zaposlenici Tehničkog sektora – Mašinska služba u skladu sa obavezama,
ovlaštenjima i pisanim dokumentima ( Tehnička uputstva, Procedure i Instrukcije).
Zaposlenici u sklopu preventivnog održavanja kao i redovnog godišnjeg remonta obavljaju
čišćenje i podmazivanje vitalne opreme u postrojenjima.
Zaposlenici imaju obavezu godišnjeg čišćenja kotlova tokom remonta kao i redovno
higijensko čišćenje postrojenja ( kotlovnice, radni prostori, šahtovi) tokom cijele godine u
skladu sa Opštim uputstvom za održavanje higijene u proizvodno-distributivnim postrojenjima
i ostalim radnim prostorima.
Izvršitelji održavanja (IZOD) - prema ovoj dokumentiranoj proceduri, su uposlenici Tehničkog
sektora – Mašinska služba koji sudjeluju u izvoĎenju održavanja (Vodeći zaposlenici grupa
poslova i ostali majstori i zaposlenici na održavanju) ili spoljni saradnici i firme ovlašteni za
održavanje opreme a koji imaju ugovore sa KCUS – Sarajevo.
Mašinska služba organizovana je na sljedeći način:
-Odsjek za termoenergetiku kojem pripadaju Radionica centralnog grijanja, Centralna
kotlovnica „TEB“ u krugu KCUS-a, Kotlovnica objekta GAK-Jezero, Kotlovnica Klinike za
plućne bolesti i tuberkulozu „Podhrastovi“, Kotlovnica Instituta za fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju Ilidža.
-Odsjek za medicinske i tehniĉke gasove i ventilaciju kojem pripadaju Radionica za
medicinske i tehničke gasove i ventilaciju, Radionica rashladne tehnike.
-Odsjek za bolniĉku, tehnološku i ostalu opremu kojem pripadaju Radionica za bolničku i
tehnološku opremu, Automehaničarska radionica.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
33
10.OPIS POSTOJEĆEG MONITORINGA
Monitoring emisije zagaĎujućih materija iz dimnih plinova obavljaju ovlaštene institucije za
vršenje monitoringa angažovane od strane KCUS-Tehnički sektor, na svakom gorioniku
jednom godišnje i rezultate unose u propisane obrasce (prati se u skladu sa zakonskim
propisima: temperatura dimnih gasova (°C), udio kisika u dimnim gasovima (vol%), oksidi
nitrogena NOx (mg/m3) i ugljen monoksid CO ( mg/m3) i zacrnjenost po Bacharach-u, u
skladu je sa Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa zraka i definisanju vrsta zagaĎujućih
materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (SI. novine Federacije BiH
1/12).
Monitoring u smislu laboratorijske analize kotlovske vode je redovna obaveza koja se vrši
uzimanjem uzoraka iz odmuljnih jama i analizom istih u ovlaštenoj laboratoriji, dinamika
monitoring plana biće odreĎena od strane pružaoca usluge izrade ovog Plana.
Monitoring buke nije obavezujući izuzev u slučaju pismenog prigovora korisnika u
neposrednom okruženju postrojenja što se rijetko dešava. Ispitivanje uslova radne sredine u
radnim i pomoćnim prostorijama kotlovnice obavlja se periodično (uključuju mikroklimu,
rasvjetu i buku) sa ciljem provjere iz oblasti zaštite na radu i nema uticaja na okoliš.
U cilju prikupljanja neophodnih podataka za izradu Plana aktivnosti od strane Instituta za
graĎevinarstvo „IG“ d.o.o. Banja Luka, dana 04.12.2013. godine, izvršeno je mjerenje
ukupnog nivoa buke koja se emituje prilikom odvijanja tehnološkog procesa. Uzeti su uzorci
i izvršena je fizičko – hemijska analiza otpadne vode koja se produkuje prilikom rada
postrojenja.
U dokumente kojima su definisani procesi, postupci i redovne aktivnosti a imaju direktnog
uticaja na monitoring gore navedenih emisija kao i obim uticaja na okoliš spadaju:
Tehnička regulativa iz projektno-tehničke dokumentacije kotlovnica (Pravilnik o
tehničkim normativima za projektovanje, pogon i održavanje plinskih kotlovnica („Sl.
List SFRJ“ br.10/90), te Uputstvo za rukovanje i održavanje kotlovskim postrojenjima ,
Pravilnik o zaštiti na radu i zaštiti od požara;) koristi se kao vrsta instrukcija za
rukovanje hemikalijama i provoĎenje mjerea sigurnosti u kotlovnici;
Uputstva isporučilaca opreme za pripremu i kontrolu vode;
Prilikom prijema i pretakanja goriva za centralnu kotlovnicu poštuju se odredbe
Pravilnika o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištavanju i pretakanju
zapaljivih tečnosti („Sl. List SFRJ“ br.20/71), Pravilnik o zaštiti na radu i zaštiti od
požara;
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
34
11.OPIS POSTOJEĆIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA,
POSTOJEĆIH MJERA SVOĐENJA UPOTREBE SIROVINA, VODE
ENERGIJE NA MINIMUM, KONAĈNI TRETMAN OTPADNIH TOKOVA
Analizirajući tehnološke procese koji se odvijaju u Centralnoj kotlovnici TEB, vrstu i količinu
osnovnog energenta koji se utroši tokom sezone grijanja, praćenjem proizvodnih parametara
moguće je vrednovati intenzitet svih «okolinskih uticaja» koji se odnose na zrak, vodu, buku,
otpad i pojavu incidentnih situacija.
Za smanjenje tih uticaja u granicama raspoloživih finansijskih, tehnoloških i ljudskih resursa,
preduzete ili će se preduzimati sljedeće.
11.1.SMANJENJE EMISIJE ZAGAĐUJUĆIH MATERIJA U ZRAK I SMANJENJE
UTROŠKA ENERGENATA
Najznačajniji negativni okolinski aspekt rada kotlovnice je emisija zagaĎujućih materija u
zrak koja nastaje kao posljedica sagorijevanja goriva u kotlovima. Godišnja količina emisije
zagaĎujućih materija zavisi isključivo od količine potrošenog goriva.
Preventivne mjere za smanjenje te emisije u direktnoj su vezi sa:
Ugradnjom najsavremenijih gorionika sa moduliranom regulacijom koji se mogu
podešavati tako da se dobije odgovarajući kvalitet sagorijevanja i stepen iskorištenja
toplotne energije,
Povećanjem energetske efikasnosti u smislu uštede energenata,
Balansiranje mreže u smislu protoka medija-nosioca toplote kako bi se izbjeglo
pregrijavanje objekata,
Opravkom eventualno kritičnih dijelova distributivne mreže kako bi se gubici medija-
nosioca toplote sveli na minimum
11.2.SMANJENJE ZAGAĐIVANJA VODE
Manje količine otpadnih voda koje se ispuštaju u kanalizaciju nastaju prilikom:
čišćenja kotlova od kamenca i mulja u tzv. postupku «odmuljivanja»,
čišćenje i ispiranje pločastih izmjenjivača
U ovom slučaju «tehnološke vode» se ispuštaju u « jame ili posude za tretman otpadnih
voda» u kojima se vrši neutralizacija-snižavanje temperature i pH faktora uz taloženje krutih
čestica. Otpadna voda iz kotlovnice je priključena na separator (purator) masnoće i goriva te
tako prečišćena ulijeva se u muljnu jamu. Iz muljne jame se voda muljnim pumpama izbacije
u odvodnju koja je povezana na gradski odvod. Nakon takvog postupka ista se ispušta u
kanalizacionu mrežu.
U skladu sa važećim zakonskim propisima:
- Zakon o vodama (Sl.novine FBiH 70/06 i Sl.novine KS 16/00)
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
35
- Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama (Sl.novine FBiH 43/07)
- Opšti tehnički uslovi o zaštiti gradskog kanalizacionog sistema (Sl.novine Sarajeva
26/84)
- Pravilnik o vrstama, načinu i obujmu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene
otpadne vode i izvaĎenog materijala iz vodotoka (Sl.novine FBiH 48/98, 36/00, 35/01
i 20/03)
- Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne
vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik
(Sl.novine FBiH 04/12)
Neophodno je obavljati povremene neformalne analiza, mjerenja i ispitivanja iskorištene i
ispuštene vode.
Analizu otpadnih voda za potrebe izrade Plana aktivnosti a u cilju dobijanja okolišne dovole
vrši ovlaštena laboratorija. Rezultati laboratorijske kontrole otpadne vode za postrojenje
Centralne kotlovnice su u okviru graničnih vrijednosti i priloženi su kao prilog Plana.
Tom prilikom se mjeri: temperatura vode, pH faktor, suspendirane materije, željezo, bakar,
cink, nitrati, nitriti, sulfati, ortofosfati, COD, BOD5 i tanin tj. materije koje bi se mogle pojaviti.
11.3 SMANJENJE NIVOA BUKE
Prilikom rada postrojenja ( gorionici, pumpe) u kotlovnici se generiše minimalni nivo buke o
čijem se intenzitetu obzirom na lokaciju vodi računa. Preventivna mjera smanjenja buke je
postavljanje «hauba» na gorionike (tamo gdje je i ako je to potrebno i tehnički izvodljivo) i
«kompenzatora buke i vibracija» na dimnjačama iza kotlova. Buka koja se stvara unutar
prostora prilikom rada ovog postrojenja je minimalna a nema utjecaja ni na povećanje buke
vanjskog prostora, obzirom da je sama lokacija objekta okružena veoma frekventnim
saobraćajnicama.
11.4 SMANJENJE KOLIĈINE OTPADA
Nastanak otpada vezan je za zamjenu ili održavanje dijelova opreme i instalacija, bilo da se
radi o redovnom remontu, zamjeni dotrajale opeme ili nepredviĎenim kvarovima. To
praktično znači da ne postoji kontinuirani nastanak otpada kao ni tačan podatak o količini
istog iz kotlovnice.
Obzirom da je Centralna kotlovnica djelomično rekonstruisana i ugraĎena potpuno nova
vitalna oprema, broj servisnih intervencija izuzev preventivnih pregleda je sveden na
minimum, a količina otpada koji nastaje tokom sezone grijanja minimalan.
U kotlovnici u toku proizvodnje ne nastaje skoro nikakav otpad osim vode kad se vrši
redovno odmuljivanje kotlova ili sapiranje kotlovnice i komunalnog otpada - otpadaka koji
stvaraju radnici kotlovnice npr. za brisanje ruku nakon pranja ruku u kotlovnici, otpaci od
namirnica i dr.
Prevencija čuvanja nastalog otpada u postrojenju realizovana je nabavkom i postavljanjem
kontejnera za otpatke sa vidno obilježenom namjenom u cilju razvrstavanja istog po vrstama
sve do trenutka odvoza i trajnog zbrinjavanja na nivou preduzeća .
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
36
11.5.PREVENCIJA POJAVE AKCIDENTA
Imajući u vidu:
da je postrojenje projektovano i izgraĎeno prema važećim standardima i zakonskim
propisima,
da je ugraĎena najsavremenija oprema u tehnološkom smislu,
da je usvojena i provedena procedura kontrole rada postrojenja, uputstva za siguran
rad
uključujući održavanje postrojenja, procesa, opreme i privremene zastoje,
da su nakon identifikacije potencijalnih opasnosti preduzete preventivne i sigurnosne
radnje ( Protupožarna zaštita – aparati i hidranti),
da je osoblje obučeno i kompetentno za voĎenje procesa proizvodnje
vjerovatnoća pojave akcidenata, sigurnosnih i okolinskih incidenata ili vanredne situacije
svedene su na minimum.
Obzirom da je predmetna kotlovnica instalisane snage 46,5 MW, ne postoji BAT za
postrojenje za sagorijevanje snage ispod 50 MW, te se ne može izvršiti usporedba sa
preporukama BAT-a.
- Sva oprema koja se ugraĎuje na plinsku instalaciju mora biti izraĎena i ispitana u
skladu s propisima i normama pri čemu se uz funkcionalnu upotrebljivost naročita
pažnja posvećuje sigurnosti u pogledu propusnosti opreme kod oštećenja ili nakon
požara.
- Razvod plinske instalacije mora se izvesti u dobro ventiliranim prostorima koji se ne
smiju naknadno zatvarati ili pregraĎivati bez odobrenja stručnjaka za plin. Prostori
za boravak ili kretanje ljudi su, prema strukovnim propisima, bez dileme dobro
ventilirani prostori. Ovdje se prvenstveno misli na razvod plinske instalacije u
oknima, ili iza zidnih ili stropnih obloga gdje postoje zračne šupljine. Zahtjev je da ti
prostori imaju ventilacijske otvore, a plinska instalacija koja prolazi kroz njih ne smije
imati nikakve rastavljive spojeve.
- Ovlašteni stručnjaci periodički ispituju plinske instalacije u propisanim rokovima i s
propisanim kriterijima za ocjenu ispravnosti. Rokovi ispitivanja propisani su u
zavisnosti o namjeni i tlačnom području plinske instalacije.
- Prostor kotlovnice mora se provjetravati tako da se osigura potrebna količina zraka
za izgaranje i održavanje standardnih radnih uslova. Provjetravanje mora biti
prvenstveno prirodno, a ako to nije moguće, moraju se stvoriti tehnički uslovi za
prisilnu ventilaciju.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
37
12.ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI SIROVINA I EMISIJAMA U
SKLADU SA PROPISIMA O GRANIĈNIM VRIJEDNOSTIMA
Potrošnja energenata se redovno prati u cilju povećanja energetske efikasnosti i definisanja
što realnijih normativa, a direktno zavisi od klimatskih uslova tokom sezone grijanja. Tokom
2012.godine tok potrošnje prirodnog gasa iznosi:
Mjesec Potrošnja (Sm³)
Januar 390482, 25
Februar 449161,2
Mart 267775,28
April 182583,66
Maj 94250,7
Juni 69965,34
Juli 68892,6
Avgust 48852,94
Septembar 68496,43
Oktobar 127970,56
Novembar 223504,04
Decembar 379055,58
Ukupno : 2370990,58
Na osnovu ovlaštenja Ministarstva prostornog ureĎenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo,
KJKP « Toplane » Sarajevo obavljaju korištenjem mjernih instrumenata redovno godišnje
mjerenje koncentracije polutanata u dimnim plinovima. MeĎu polutante kao neželjene
supstance koje nastaju pri sagorijevanju goriva spadaju dominantan je NOx jedinjenja.
Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.
novine F BiH 12/05) za predmetno postrojenje propisano je:
U slučaju korištenja lakog lož ulja kao alternativnog goriva, sadržaj sumpora u tečnim
gorivima ( proizvedenim u BiH) u ložištima snage do 50 MW ne smije prekoračiti
vrijednosti 0,3% propisan je Odlukom o kvalitetu tečnih naftnih goriva ( Službeni
glasnik BiH br.27/02).
Granične vrijednosti emisije NOx za ložišta snage ispod 50 MW koji rade na zemni
gas iznose 100-125 mg/m³ svedeno na 3% kiseonika u dimnim gasovima. Prosjek
izmjerene vrijednosti NOx-a za sezonu 2013 iznose za kotlove BKGV-175 iznosi
114,5 mg/m3 za prvo mjerenje a 116 mg/m3 za drugo mjerenje; dok za kotlove BKG-
30a iznosi 115 mg/m3.
Granične vrijednosti emisije čaĎi mjereno metodom po Bacharachu za ložišta iznose
«0» i mjerni instrument ih nije registrovao,
Emisije SO2 u slučaju spaljivanja zemnog plina praktično nema.
Izmjerene vrijednosti za NOx i čaĎ ne prelaze GVE iz Pravilnika.
GVE za ostale zagaĎujuće materije za predmetno postrojenje obzirom na instalisanu
snagu nisu propisane ovim pravilnikom.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
38
Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. novine
F BiH 12/05) ne propisuju GVE za CO2 obzirom da nije zagaĎivač ali je to staklenički gas i
uzrokuje problem globalnog zagrijavanja.(stvaranje «stakleničke bašte»)
Potrebno je naglasiti da sve ove granične vrijednosti važe za sagorijevanje koje se odvija pri
prisustvu 3% O2 u dimnim plinovima.
Obzirom da ne postoji BAT za «postrojenja za sagorijevanje snage ispod 50 MW» ne može
se izvršiti poreĎenje sa preporukama datim u BAT-u. Potrebno je napomenuti da su
modulirani gorionici koji su ugraĎeni u kotlovnicu i imaju nisku emisiju NOx-a u skladu sa
BAT-om «za postrojenja za sagorijevanje snage iznad 50 MW».
Postojeća zakonska regulativa u koju spadaju:
Uredba o opasnim i štetnim materijalima u vodama (Sl.novine F BiH 43/07)
Opšti uslovi o zaštiti gradskog kanalizacionog sistema (Sl. novine Sarajeva 26/84)
Pravilnik o vrstama, načinu i obimu mjerenja i ispitivanja iskorištene vode, ispuštene
otpadne vode i izvaĎenog materijala iz vodotoka (Sl.novine F BiH 48/98, 36/00, 35/01
i 20/03).
Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materijala za tehnološke otpadne
vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik
(Sl.novine F BiH 04/12)
obavezuje predmetni objekat da vrše mjerenja, porede ista sa graničnim vrijednostima i šalju
izvještaji. U skladu sa vodnom dozvolom vršiće se obaveza uzorkovanja i analize otpadne
vode u ovlaštenoj laboratoriji.
Sve analize otpadnih voda iz « odmuljnih jama» mogu se vršiti od strane ovlaštene
Laboratorije dinamikom koja je definisana, a rade se iz tehnoloških razloga po preporukama
proizvoĎača kotlova.
Obzirom da kotlovnica ne spada u kategoriju postrojenja koje je značajan emiter buke,
mjerenja iste treba da se vrše u okviru periodičnih pregleda i ispitivanja opreme za rad i
ispitivanja uslova radne sredine.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
39
13.SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ
POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU SIROVINA I PRIRODNIH
RESURSA SA PREDVIĐENIM ROKOVIMA
U Centralnoj kotlovnici TEB u skladu sa procjenom značaja okolinskih uticaja, definišu se
sve aktivnosti koje imaju stalni karakter – kao i vremenskih ograničenja i koje će bez
izuzeća doprinijeti:
- povećanju energetske efikasnosti kroz racionalizaciju potrošnje sirovina,
- smanjenju zagaĎivanja zraka,
- smanjenju zagaĎivanja vode i zemljišta,
- racionalnom upravljanju otpadom.
Aktivnosti koje su definisane odnose se na veliki dio procesa koji se odvijaju u Kotlovnici što
podrazumjeva aktivni angažman većine zaposlenika.
Spisak aktivnosti i mjera za smanjenje emisija obuhvata:
Analiza rada vitalne opreme što inicira korištenje i upotrebu (nabavku i ugradnju)
pumpi i gorionika sa frekventnom regulacijom (stalna aktivnost tokom svake
sezone grijanja),
Optimizacija korištenja elektro ureĎaja kroz izradu kratkih uputstava za režim rada
vitalne opreme i obuka rukovaoca (stalna aktivnost),
Praćenje potrošnje energenata po postrojenjima i usaglašavanje normativa (trajna
aktivnost koja se provodi već nekoliko sezona grijanja i biti će nastavljena),
ObezbjeĎenje uslova za odvajanje otpada po kategorijama (sekundarni i komunalni
otpad, kruti i tečni otpad) i organizovanje okolinski prihvatljivog zbrinjavanja ( trajno
stvoreni uslovi za odvajanje otpada u kotlovnici),
Obezbijediti kontinuirano optimalno funkcionisanje ureĎaja za obradu otpadnih voda,
separatora i pripadajuće opreme, te redovnu kontrolu njihovog funkcionisanja i
čišćenje, (dva puta godišnje),
Izrada Tehničkog elaborata o ispuštanju otpadnih voda u recipijent u svrhu dobijanja
vodne dozvole – do 06.2014.
Obezbijediti tokom godine od ovlaštene laboratorije uzorkovanja otpadnih voda iz
postojećeg okna u odmuljnoj jami i separatoru u toku trajanja tehnološkog procesa
(dva puta godišnje),
Obezbijediti Ugovor sa ovlaštenim preduzećem za odvoženje i odlaganje otpadnog
mulja, kao i voĎenje evidencije o pražnjenju i odvodu sadržaja - do 05.2014.
Prostor za pretakanje tečnih goriva mora biti uraĎen u skladu sa Tehničkim propisima o
izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištavanju i pretakanju istih (iz prethodno
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
40
pomenutog Pravilnika) sa definisanim zonama opasnosti i uslovima koje mora ispunjavati.
Lokacija pretakališta je udaljen aod objekta kotlovnice 25 m.
Sve mjere za koje odgovornost preuzima Tehnički sektor – Mašinska služba biće primjenjene
i u kotlovnici što praktično znači da obavezuju rukovaoce ovog postrojenja.
Završetkom poslovne godine rezimiraju se rezultati postignuti ostvarenjem ovog Programa.
Realizaciju Programa prate odgovorni rukovodioci koji imaju obavezu da sačine Izvještaje.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
41
14.PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I
ROKOVIMA ZA PREDUZIMANJE
Monitoring Plan u Centralnoj kotlovnici TEB treba da obuhvati sve aktivnosti koje su
obavezujuće:
Važećim zakonskim propisima,
Implementiranim Integrisanim sistemom upravljanja kvalitetom, okolišem, zdravljem i
sigurnošću na radu.
1. U skladu sa Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta
zagaĎujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka ( "Sl. novine
FBiH" broj 1/12) obavezno je jednom godišnje mjerenje emisije zagaĊujućih materijala u
zrak za sva postrojenja snage preko 50 kW i izvještavanje o rezultatima tih mjerenja.
2. U skladu sa Pravilnikom o ispuštanju otpadnih voda u sistem javne kanalizacije odnosno
čl. 12 koji se odnosi na monitoring i ispitivanje otpadnih voda ( Sl.Novine FBiH br. 04/12)
obavezno je dva puta godišnje uzorkovanje i ispitivanje kvaliteta otpadnih voda iz
postrojenja a nakon uraĎenog Tehničkog elaborata o ispuštanju otpadnih voda u recipijent.
3. Smanjenje emisije zagaĎujućih materija kao i racionalna potrošnja energenata i ostalih
resursa (el.struja i voda) direktno zavisi od efikasnog rada postrojenja. Uslov za njihov
kontinuiran rad sa što manje kvarova i zastoja zavisi od uspješnog, blagovremenog i
sistematičnog servisiranja/održavanja. Preventivni pregledi provjere ispravnosti obuhvataju
vizuelnu kontrolu, regulaciju, podešavanje, ispitivanje, funkcionalnost, mjerenje parametara,
čišćenje i podmazivanje vitalne opreme. Cilj ovih pregleda je:
Sagledavanje tehničkog stanja pojedinih ureĎaja i instalacija,
UtvrĎivanje njihove sposobnosti za obavljanje projektovane funkcije,
UtvrĎivanje okolinske i bezbjedonosne sigurnosti ( prevencija požara ili eksplozije),
Kontrola smanjenja ukupne potrošnje energenata
Preventivne preglede opreme, ureĎaja i instalacija obavljaju serviseri gorionika, pumpi,
elektro-mašinskog razvoda i mjerno-regulacione opreme grupisani u « servisne ekipe» sa
izdanim radnim nalozima.
U slučajevima kada se preventivnim pregledima uoče nedostaci koji bi mogli dovesti do
kvara ili ugrožavanja normalnog rada sistema centralnog grijanja ( a ne postoji rezerva)
pristupa se hitnim intervencijama na: gorionicima, cirkulacionim pumpama, diktir sistemu,
automatskom regulacionom krugu, kružnom toku tečnog goriva, gasnoj rampi ili elektro i
drugim instalacijama.
4. U skladu sa zahtjevima definisanim zakonskim propisima, u Planu poslovanja preduzeća
planiraju se periodiĉni pregledi provjere ispravnosti:
Elektro instalacija u protueksplozijskoj izvedbi,
Elektro instalacija u normalnoj izvedbi,
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
42
Gromobranske instalacije,
Automatskih sigurnosnih sistema (vatrodojava),
Protupožarnih aparata i hidrantske instalacije,
Dimnjače i dimnih kanala,
Sudova pod pritiskom ( kotlova)
za koje se angažuju ovlaštene institucije (Batistuti, Institut za zaštitu, ekologiju i
obrazovanje, Dimnjak, i dr.)
5. Na osnovu informacija o:
- Eventualnim nedostacima po vlastitim preventivnim pregledima i eksternim
periodičnim pregledima,
- Obimu investicionih radova za koja su obezbjeĎeni resursi (gotovi projekti, nabavljena
oprema itd.)
Tehnički sektor –Mašinska služba izraĎuje Plan remonta za ljetni period.
6. Za monitoring procesa proizvodnje u kotlovnici ne prave se planovi, nego je isti u svom
obimu i dinamici definisan dokumentima koji su nabrojani u poglavlju 10. Ti dokumenti
opisuju:
- Redovne aktivnosti svih zaposlenika (Tehnički sektor –Mašinska služba),
- VoĎenje zapisa (dnevnik rada kotlovnice),
- Evidencija potrošnje energenata i pomoćnih medija (računarska obrada podataka u
skladu sa normativima),
- Evidencija parametara na mjernoj opremi u postrojenju.
Tabela br. 6 - Dinamika monitoring plana
Predmet
monitoringa
Parametar koji se
osmatra
Mjesto vršenja
monitoringa
Vrijeme i naĉin
vršenja
Odgovornost
Kvalitet vode
Fizički, hemijski i
biološki parametri
(osnovni
pokazatelji
kvaliteta voda)
Odmuljna jama,
separator
Dva puta godišnje
po jedan uzorak
IzvoĎač/firma
specijalizovana
za monitoring
voda
Kvalitet zraka
Mjerenje emisije
zagaĎujućih
emisija u zrak
Ukupni nivo buke
koncentracija štet-
nih polutanata
U okviru i van
postrojenja
Jednom u toku
godine
Jednom u tri
godine
IzvoĎač/firma
specijalizovana
za monitoring
zraka
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
43
15.MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE,
NASTANKA OTPADA I EMISIJA
Monitoring procesa proizvodnje u Centralnoj kotlovnici TEB odvija se u skladu sa Internom
procedurom rada i funkcioniranja koji je definisao:
- broj izvršilaca po područjima i pripadajućim postrojenjima,
- kompetentnost u smislu obučenosti i radnog iskustva za svako radno mjesto
(pomoćni , samostalni i vodeći rukovaoci, inženjeri područja, glavni ing. proizvodnje i
direktor Sektora),
- opis poslova,
- odgovornosti i ovlaštenja.
U samom procesu proizvodnje vode se «zapisi» u raznim formama ( dnevnici, obrasci,
izvještaji, tabele, radni nalozi, evidencije i sl.) koji dokumentuju kontrolisano odvijanje
procesa.
Proces Uĉestalost
Vršiti kontinuirano osposobljavanje zaposlenika sa
aspekta zaštite od požara, zaštite okoline, te prevencije
stvaranja nepotrebnih otpadnih tokova i smanjenja
postojećih otpadnih tokova.
godišnje
Voditi dnevnik u koji se upisuju važni podaci za rad
postrojenja, a osobito o količini i načinu skladištenja
otpada. U dnevnik upisivati i količinu utrošenih sirovina,
energenata i vode.
stalno
Voditi analize o utrošenoj količini energenata i vode po
jedinici proizvoda. mjesečno
Voditi zapise prilikom procesa odmuljavanje kotlovske
vode i kontejnera čvrstog otpada. prilikom pražnjenja
Napraviti zbirni izvještaj o svim mjerama vezano za
monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisija. godišnje
Pravilnikom o organizaciji Službe regulisana je odgovornost u osposobljavanju radnika u
stručnom pogledu za obavljanje posla na siguran način.
Povećanje obima monitoringa proizvodnje može značajno doprinijeti povećanju energetske
efikasnosti kroz smanjenje utroška energenata a posredno i smanjenju emisija u zrak.
U skladu sa organizacionom šemom preduzeća biće odreĎeni nosioci predviĎenih aktivnosti
koji su zaduženi za njihovu realizaciju i praćenje. O svemu navedenom se vode
odgovarajuće evidencije koje služe kao osnova za analizu i donošenje konkretnih mjera za
zaštitu okoline. U predmetnom objektu će se u odnosu na tehnološki proces sprovoditi
monitoring u cilju praćenja i smanjenja nastanka otpada i emisija.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
44
16.PLAN ZA SPREĈAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA I
ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI I MJERA
U članovima 5. i 6. Pravilnika o pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraĎeni i pušteni u
rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Sl.novine KS br.08/11) su navedene supstance i
količine tih supstanci za koje je potrebno uraditi Plan sprečavanja nesreća velikih razmjera.
Količine kemikalija koje su smještene u kotlovnici ( navedene u poglavlju 7: kuhinjska so i
nisu navedene u pomenutim članovima Pravilnika ) su zanemarljivo male.
Rezervoari tečnog goriva za lož ulje smješteni su u neposrednoj blizini kotlovnice
maksimalno mogu primiti 100.000 l lož ulja ali su u principu uvijek dopunjeni do polovine
svog kapaciteta što je nekoliko puta manje od količine definisane čl.5 Pravilnika.
Imajući u vidu ove činjenice za pomenutu kotlovnicu nije potrebno praviti Plan za
sprečavanje nesreća velikih razmjera.
Nezavisno od primjene važećih zakonskih propisa, bezbjednosni aspekt svojih postrojenja,
procesa kao i materijalnih i ljudskih resursa uspješno je riješen kroz implementaciju
zahtjeva meĎunarodnog standarda OHSAS 18001.
U skladu sa «Procedurom za pripravnost i reagovanje u slučajevima opasnosti» izvršena je
analiza procesa i konstatovani osnovni rizici:
a) Mogućnost pojave požara
b) Mogućnost nastanka eksplozije
c) Nekontrolisano ispuštanje tečnog ili gasovitog goriva
d) Nepažljivo rukovanje kemikalijama
e) Nekontrolisano curenje fluida
f) Udar električnom strujom
A. Mogućnost nastanka poţara
U cilju organizacije i sprovoĎenja zaštite, a u skladu sa Zakonom, uraĎen je «Plan zaštite od
požara» u kome su definisane:
Organizacija ( mjere, edukacija, kontrola sprovoĎenja),
Procjena ugroženosti,
Požarna opterećenost (proračun mobilne opreme za gašenje),
Organizacione, tehničko-tehnološke i preventivne mjere za objekat, elektro-mašinsku
instalaciju i opremu,
Operativno-taktičke mjere
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
45
Uz kotlovnicu je postavljena protivpožarna oprema za početno gašenje požara sastavljena
od protivpožarnih aparata S-6 i sanduka sa pijeskom, iznad kojeg se postavlja lopata, pijuk i
vatrogasna sjekira, a svo osoblje je obučeno za gašenje požara i upoznato sa protivpožarnim
mjerama.
B. Mogućnost nastanka eksplozije
Zbog svojih tehničko-tehnoloških i arhitektonsko-graĎevinskih riješenja kotlovnica se smatra
«eksplozivno neugroženim» prostorom. Mogućnost nastanka eksplozije (od gasova ili para
lakog tečnog goriva, produkata sagorijevanja i sudova pod pritiskom tehnološkog medija)
kao i rizik je sveden na minimum značajnim brojem preventivnih mjera:
Ventilisanost prostora (vrata koja se moraju otvarati prema vani),
Odušavanje,
Detekcija curenja medija,
UreĎaji i elektro instalacije izvedeni u protueksplozijskoj-Ex izvredbi (isključivo u
definisanim zonama opasnosti)
Osim redovnih kontrola obučenih servisera, dodatni nadzor i potvrdu ispravnosti u skladu sa
Zakonom obavljaju ovlaštene institucije.
C. Nekontrolisano ispuštanje gasovitog ili teĉnog goriva
U kotlovnicu je ugraĎen automatski sistem za detekciju gasa sa zvučnim alarmom i
svjetlosnom signalizacijom koji je baždaren da reaguje u slučajevima minimalnih curenja
(10% vrijednosti donje granice eksplozivnosti, odnosno 0,5% volumenski).
Svakodnevna kontrola nepropusnosti instalacije na varilačkim i prirubničkim mjestima
obavlja se pomoću prskalica sa pjenom ili ručnim detektorom i kontrolni pregled registruje u
kotlovski Dnevnik.
U ovoj kotlovnici je konstruktivno riješen na rezervoaru za tečno gorivo separator i korito u
komori koji omogućavaju odvajanje ulja iz otpadne vode. Redovna preventivna kontrola
nivoa tečnog goriva u rezervoaru i čitavog sistema za dotur u smislu nepropusnosti se
evidentira u kotlovskom Dnevniku.
Pretovar tečnog goriva u vrijeme njegovog preuzimanja se odvija u skladu sa «Uputstvom za
prijem i pretakanje goriva za centralne kotlovnice». Prostor pretakališta tečnih goriva treba
biti ureĎen kako je navedeno u poglavlju 13.
Prijem goriva se vrši komisijski i ima propisana interna procedura. Komisija se formira od 4
člana od čega su dva iz materijalno finansijskog odsjeka, jedan protupožaraca i dežurni
kotlovničar. U rezervoarima su ugraĎene sonde za kontrolu nivoa goriva i povezane sa
centralnim displejem koji je instalisan u kotlovnici i na kojem se u svakom trenutku može da
očita stanje goriva u rezervoarima.
D. Nepaţljivo rukovanje kemikalijama
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
46
Sve postupke koji se odvijaju u postrojenju (kondicioniranje kotlovske vode, sprečavanje
zamrzavanja vode, čišćenje i konzerviranje kotlova sa dimne strane, kemijsko čišćenje
kotlova i izmjenjivača, neutralizacija otpadne vode ) obavljaju obučeni zaposlenici koristeći
odreĎene kemikalije poznate štetnosti u skladu sa propisanim instrukcijama uz korištenje
ličnih zaštitnih sredstava.
U slučaju incidentne situacije-eventualnog prosipanja manje količine kemikalija, kotlovnica je
snabdjevena sandukom sa pijeskom zapremine 3,0 m3, potrebnim alatom, posudama za
otpad i sandučićem opremljenim sredstvima za prvu pomoć.
E. Nekontrolisano curenje fluida
Do nekontrolisanog curenja fluida-osnovnog medija za zagrijavanje objekata dolazi usljed
pucanja dijelova distributivne mreže, što se i pored redovnog i investicionog održavanja ne
može preventivno spriječiti.
U takvim slučajevima preduzima se brzo i efikasno saniranje: odvoĎenje tehnološke vode do
najbližeg kanalizacionog slivnika, popravak i dovoĎenja terena na mjestu intervencije u
prvobitno / ekološki prihvatljivo stanje.
F. Udar elektriĉnom strujom
Udar električnom strujom se može desiti zbog: nepažljivog rukovanja, neispravnosti ureĎaja,
opreme, sredstava za rad ili instalacije. Vjerovatnoća dešavanja ovakve vrste incidenata je
svedena na minimum primjenom sljedećih preventivnih mjera:
Redovno servisiranje i održavanje opreme i svih elektro instalacija,
Stručni pregled elektro instalacija u normalnoj i Ex izvedbi,
Provjera ispravnosti i atestiranje sredstava za rad na el.pogon prije izdavanja iz
alatnice,
ObezbjeĎenost ličnih zaštitnih sredstava,
Redovna dodatna edukacija zaposlenika i metodom internog audita provjera
primjene «Uputstava za siguran rad»
Sve aktivnosti koje su navedene obavljaju se u skladu sa Programom upravljanja zdravljem
i sigurnošću na radu.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
47
17.NAĈIN IZVJEŠTAVANJA O REZULTATIMA IZVRŠENJA MJERA
Zakonske obaveze koje Centralna kotlovnica TEB ima prema Ministarstvu prostornog
ureĎenja i zaštite okoliša su izvještavanje o provoĎenju i rezultatima izvršenja mjera za
smanjenje emisija i negativnih uticaja na okoliš. Izvještaj o rezultatima izvršenja mjera treba
da sadrži podatke o realizovanim mjerama i aktivnostima na poboljšanju okolišnih uvjeta a
posebno podatke o:
Realizaciji aktivnosti i mjerama za smanjenje emisija i otpadnih tokova i racionalizaciji
potrošnje sirovina i prirodnih resursa (vode i energije),
Realizaciji monitoring plana definisanog ovim Planom,
Rezultatima svakog mjerenja emisija i otpadnih tokova uz poreĎenje sa rezultatima
(podacima) nultog stanja mjerenja emisija i negativnih utjecaja na okoliš, kao i sa
maksimalno dozvoljenim vrijednostima propisanim okolišnom legislativom,
Prekoračenju dozvoljenih vrijednosti emisija i vrijednosti utvrĎenih za vrijeme nultog
stanja mjerenja emisija, te mjerama za otklanjanje uzroka povećanih emisija,
Postignutim efektima na smanjenju emisija i otpadnih tokova, kao i sprečavanju ili
smanjenju negativnih utjecaja na okoliš
Način izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera uključuje:
Slanje Izvještaja o rezultatima mjerenja zagaĎujućih materija u zrak za ložišno
mjesto jedan puta godišnje,
Jednokratno slanje šifrovane liste otpada sa orijentacionim količinama i načinu
zbrinjavanja ( koja je sastavni dio Plana upravljanja otpadom)
Izvještaj o izvršenim mjerenjima kvaliteta otpadnih voda (u roku od 30 dana od dana
izvršenih mjerenja)
U skladu sa odredbama Pravilnika o monitoringu emisija zagaĎujućih tvari u zrak, izvještaj
treba da sadrži slijedeće podatke o mjerenju emisije:
Podaci o izvoĎaču mjerenja emisija,
Podaci o operatoru,
Podaci o mjestu i vremenu uzorkovanja i mjerenja emisija,
Podaci o uvjetima rada pogona i postrojenja za vrijeme uzorkovanja i mjerenja
emisija,
Podaci o načinu (postupku) mjerenja i mjernoj tehnici,
Rezultati svakog pojedinačnog mjerenja,
Podaci o vrednovanju dobijenih rezultata mjerenja emisija i sl
Isto tako, operator je dužan u najkraćem roku izvijestiti nadležno Ministarstvo o značajnijoj
promjeni kapaciteta i djelatnosti, kao i bilo kakvoj pojavi koja bi mogla da ugrozi kvalitet
okoliša.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
48
18.FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRŠENJE PLANA NA
GODIŠNJEM NIVOU
Finansijska procjena svih aktivnosti definisanih poglavljima 13, 14 i 15 , a koje se odnose na
kotlovnicu pored aktivnosti koje su odreĎene ovim Planom uključuje takoĎe:
većinu aktivnosti Tehničkog sektora - mašinska služba koje predstavljaju tekuće
poslove zaposlenika, odnosno stalne aktivnosti koje se provode tokom sezone grijanja
(preventivni pregledi, organizovanje zbrinjavanja otpada, praćenje potrošnje
energenata) te ih je vrlo teško finansijski procijeniti,
kao i angažovanje ovlaštenih institucija za periodične preglede u skladu sa zakonskim
propisima.
Tabela br. 7 Finansijska procjena za izvršenje Plana na godišnjem nivou
Predmet
Svrha
Lokacija
Vrijeme i
naĉin vrše-
nja
Broj /
koliĉina
Cijena
po
uzorku
(KM)
Iznos
(KM)
Analiza
kvaliteta
otpadnih
voda
OdreĎivanje
uticaja
prouzroko-
vanog
efluenta na
recipijent
Na izlazu iz
separatora
2 puta po
jedan
uzorak u
toku kalen-
darske
godine
2
500
1000
Analiza
kvaliteta
zraka(konc.
dimnih
gasova iz
kotlovnice
UtvrĎivanje
stvarnog
uticaja
usvojenog
tehnološkog
procesa na
životnu
sredinu
Gorionici,
dimni kanali
Jednom u
toku
kalendarske
godine
1
600
600
Separator
inertnih
materijala i
masnoća
Periodično
čišćenje i
održavanje u
funkcionalnom
stanju
Separator
nečistoća
Dva puta u
toku
kalendarske
godine
2
600
1200
Izrada
Tehničkog
elaborata o
ispuštanju
otpadnih
voda
Preduslov za
dobijanje
okolišnih
dozvola
1
2500
2500
Na osnovu prethodno uraĎene analize, iskustvenih metoda i drugih proračuna, za izvršenje
potrebnog „Plana aktivnosti sa mjerama i rokovima za postepeno smanjenje emisija,
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
49
odnosno zagaĎenja i usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom“, za navedeni
objekat Centralne kotlovnice TEB predviĎa se ukupna finansijska investicija u iznosu od oko
5.300 KM.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
50
19.PLAN ZA PRESTANAK RADA POSTROJENJA
Izrada «Plana za prestanak rada postrojenja» je bespredmetna, obzirom da je u kotlovnicu
ugraĎena tehnološki prihvatljiva oprema, čiji instalisani kapacitet 46,5 MW daje realne
pretpostavke i tehničke mogućnosti priključenja značajnog broja novih korisnika u
neposrednom lokacijskom okruženju.
Postrojenje funkcionira od 1989. godine i uz dobro servisiranje i obučeno osoblje može biti u
funkciji dugi niz godina.
U slučaju preureĎenja postojećeg postrojenja ili dogradnje novih pomoćnih objekata, treba
predvidjeti ugradnju konstruktivnih materijala koji neće sadržavati toksične elemente.
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
51
20.IZVOD IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE (PRIJEPIS
SVIH DOZVOLA, POSTOJEĆIH ELABORATA O ZAŠTITI OKOLIŠA
ILI PROTUPOŢARNOJ ZAŠTITI I ZAŠTITI NA RADU)
- Energetska saglasnost o priključenju objekta kotlovnice na gasnu distributivnu mrežu br. 37-SRTD-5160/SI/BB od 05.12.1988.god. izdata od strane „Sarajevogasa“.
- Upotrebna dozvola za objekat TEB u kojem se nalazi kotlovnica br. 07/A-ZZ/HZ-360-108/89 od 04.12.1989.godine izdata od strane Opštinskog sekretarijata za prostorno ureĎenje i stambene poslove Općine centar Sarajevo.
- Plan zaštite od požara za objekat TEB, od novembra 2005.god. uraĎen od strane Instituta zaštite od požara i eksplozije Sarajevo (INZA).
Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija – kotlovnica TEB
52
PRILOZI:
- Kopija katastarskog plana Kanton Sarajevo, Služba za upravu i imovinsko-pravne poslove i katastar nekretnina Katastarska općina Sarajevo IV br. 05/30-3-7178/2013-1 od 04.11.2013.g.
- Zemljišno-knjižni izvadak ZK uložak 276 od 07.11.2013.god.
- Izvještaj o rezultatima mjerenja emisija zagaĎujućih materija za 2013.god. na
kotlovima u postrojenju, uraĎen od strane KJKP „Toplane - SARAJEVO“ br. 4/13 od 18. i 19.02. 2013.
- Laboratorijska kontrola kvaliteta otpadne vode u sezoni 2013, „EURO-
INSPEKT“ d.o.o.Osječani Doboj, br. 224/13. od 11.12.2013.godine
- Zapisnik o ispitivanju i mjerenju buke u kotlovnici, „Institut za graĎevinarstvo IG“ Banja Luka, br.2913-2/13. od 04.12.2013.god.
- Zapisnik o čišćenju dimnih kanala i mehaničkom čišćenju kotlova „DIMNJAK“ Sarajevo, u periodu 05-06. 2013 godine.
- Zapisnik-protokol o električnom mjerenju i ispitivanju, „Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“ Tuzla, br.150/I-11 od 05.05.2011.
- Zapisnik o stručnom nalazu pregled i ispitivanje sredstava za rad, „Institut za zaštitu, ekologiju i obrazovanje“ Tuzla, br. 203/I-11
- Zapisnik o ispitivanju ispravnosti i funkcionalnosti hidrantske mreže „Vatrosistemi“ Sarajevo, br. 165-14/12. od 02.11.2012.
- Zapisnik o servisiranju plamenika na kotlovskoj jedinici, O.D.“Batistuti“ Sarajevo, br. 100/13. i 101/13. od 10.07.2013.
-
- Zapisnik o servisiranju plamenika na kotlovskoj jedinici, O.D.“Batistuti“ Sarajevo, br. 104/13. i 105/13. od 29.08.2013.