PODUZETNIŠTVO
2 KOLOKVIJ
SLAJDOVI
ID 40405
1 STRATEŠKO PODUZETNIŠTVO
bull Strateško poduzetništvo je termin koji se rabi kao integracija poduzetničkih akcija
traženja poslovnih prilika i strateških akcija iznalaženja i razvoja konkurentskih
prednosti
bull Strateško poduzetništvo čini tako set poduzetničkih akcija koje se poduzimaju radi
strateške perspektive
- Strateško planiranje je proces razvoja strateškog plana prema kojemu će se
poduzeće voditi u nastojanju ostvarenja zacrtane vizije misije i ciljeva
bull Zadaća je strateškog planiranja je postaviti jasne ciljeve koji moraju
opravdati svrhu postojanja poduzeća
bull Postoje faze strateškog planiranja razvoja poduzeća i to
1 formuliranje strategije
2 formuliranje strateških planova
3 implementacija strateških planova i
4 kontrolna strategija
Prvi i osnovni korak u strateškom planiranju čini definiranje strateškog plana
misije malog poduzeća
bull Strateški plan mora jasno dati odgovor na osnovno pitanje koja je svrha
postojanja poduzeća
bull Strateški plan mora biti jasno formuliran kako bi bio razumljiv zaposlenicima u
poduzeću ali i svima onima s kojima poduzeće posluje
bull Mora biti transparentan kako bi ga svi poslovni partneri lako mogli uočiti
bull Strateški plan malog poduzeća stoga mora imati slijedeća obilježja
bullbull Biti kratak - nekoliko osnovnih rečenica
bullbull Biti jednostavan i jasno razumljiv
bullbull Biti aktualan kako ne bi zastario
bullbull Isticati vrijednosti poduzeća -- slati poruku
bullbull Biti orijentiran k budućnosti a ne sadašnjosti
bullbull Obuhvaćati sve zaposlenike i ostale uključene partnere kako bi se svi u
njemu prepoznali
bullbull Biti pozitivan i zračiti optimizmom
bullbull Biti u skladu s poslovnom kulturom i etikom
1 Stvaranje konkurentske prednosti
bull Konkurentska prednost (engl Competitive advantage) označuje skup čimbenika
koji izdvajaju neko poduzće od ostalih konkurenata i daju mu jedinstvenu tržišnu
poziciju superiornu spram konkurencije
bull Konkurentska prednost ostvaruje se posjedovanjem ili kreiranjem određene
posebnosti koju kupci traže i prihvaćaju i pomoću koje se neko poduzeće
razlikuje od svojih konkurenata
Elementi konkurentske prednosti
a) Superiorno znanje -Ono daje poduzetnicima sposobnost bolje percepcije i
učinkovitosti te bržeg donošenja kvalitetnijih odluka
b) Superiorni resursi - Poduzetnici trebaju provesti primjerenu analizu
resursa na osnovi kojih mogu ostvariti konkurentsku
prednost obaviti usporedbu s konkurentima te
definirati njihove prednosti i slabosti
c) Superiorna kontrola - Kvalitetnom kontrolom poslovanja poduzetnici
dobivaju informacije o trenutačnom stanju svojega
poduzeća koje im pokazuju smjernice i načine
udruživanja svih raspoloživih vlastitih resursa i
znanja u svrhu postizanja konkurentskih prednosti
Rezultati konkurentske prednosti
- Najbolje pokazatelje ostvarenja učinkovitosti konkurentskih prednosti
općenito daju
bullTržišni udjel - Veličina tržišnog udjela poduzeća pruža jasnu sliku o
dominantnosti nekog poduzeća na tržištu kao i o snazi i
veličini njegovih tržišnih konkurenata
bull Profitabilnost - Profitabilnost je (uspješan) poslovni rezultat poslovanja
poduzeća baziran na konkurentskim prednostima
2 Oblici i izvori konkurentske prednosti
Najvažniji oblici konkurentske prednosti su
bull Odličan proizvod
bull Niski troškovi poslovanja (visokom produktivnošću nižim režijskim
troškovima nižim troškovima radne snage nižim
nabavnim troškovima nižim prodajnim
troškovima)
bull Veličina poduzeća (Ekonomija obujma)
bull Primjena suvremene tehnologije i novih tehnoloških rješenja
bull Bolja interna organizacijska rješenja
bull Kvalitetniji odnosi sa klijentima
Najvažniji izvori za razvoj konkurentske prednosti su
1 Inovacije - Poduzetnik može steći konkurentsku prednost razvojem
nekoga novog proizvoda ili usluge
2 Diferencijacija- Poduzetnici koji se usmjere na strategiju diferenciranja i
proširenja postojećega proizvodnog asortimana imaju
zbog smanjenja rizika veću mogućnost uspjeha
3 Brzina - U suvremenim ekonomskim uvjetima životni ciklus proizvoda
postaje sve kraći Stoga brzina razvoja novog proizvoda postaje
iznimno važna jer će najveću dobit ostvariti onaj koji prvi uspije
uvesti novi proizvod ili uslugu na tržište
2Ključne sposobnosti kao osnova za stjecanje konkurentske prednosti
bull Ključne sposobnosti (engl Core competencies) jesu jedinstveni set sposobnosti
koje neko poduzeće posjeduje i razvija i koje mu omogučuju opsluživanje svojih
potrošača bolje od konkurenata
bull Ključne sposobnosti mogu imati izvor u vrhunskoj kvaliteti inovacijama
organizaciji poslovanja timskom radu fleksibilnosti izvrsnom postprodajnom
servisu odgovornosti te svemu drugom što nekom poduzeću
omogućuje konkurentsku prednost na tržištu
3 Upravljanje lancem vrijednosti
bull Lanac vrijednosti (engl Value chain) jest sustavan način proučavanja svih
aktivnosti koje poduzeće obavlja kao i analiza interakcije tih aktivnosti sa svrhom
postizanja konkurentske prednosti poduzeća
bull Lanac vrijednosti poduzeća sastoji se od niza
određenih aktivnosti koje stvaraju i razvijaju vrijednost (istraživanje i razvoj
nabavaproizvodnja prodaja marketing distribucija transport itd)
Aktivnosti stvaranja vrijednosti mogu se podijeliti na primarne i prateće
aktivnosti
A) Primarne aktivnosti - Obuhvaćaju nabavu proizvodnju marketing
prodaju distribuciju te poslijeprodajne usluge
kupcima proizvoda
B) Prateće aktivnosti- Prateće aktivnosti olakšavaju djelovanje primarnih
aktivnosti poduzeća a obuhvaćaju istraživanje i
razvoj upravljanje ljudskim resursima (upravljanje
intelektualnim kapitalom) i infrastrukturne aktivnosti
4 Poslovne strategije malih poduzeća
bull Poslovnu strategiju možemo definirati kao plan model ponašanja položaj i (ili)
perspektivu uz pomoć kojih se strateški ciljevi politike i poslovne aktivnosti
svakog poduzeća integriraju u povezanu cjelinu
bull Suština poslovne strategije je što bolje iskorištavanje konkurentske prednosti
malog poduzeća o čemu ovisi i njegova uspješnost
Dvije osnovne vrste konkurentske prednosti niski troškovi i diferencijacija
bull Kombinacijom tih dviju osnovnih konkurentskih prednosti s ciljnim tržištem
moguće je identificirati tri poslovne strategije
1 Strategiju troškovnog vodstva- strategiju konkuriranja niskim troškovima
2 Strategiju diferencijacije - strategiju konkuriranja jedinstvenim
proizvodima
3 Strategiju fokusiranja - strategiju konkuriranja usredotočenu na
odgovarajući tržišni segment
A) Strategija troškovnog vodstva
bull Temelji se na stvaranju konkurentske prednosti na osnovi najnižih troškova
proizvodnje među konkurentima unutar industrije
bull Troškovni lideri tako imaju konkurentsku prednost u privlačenju kupaca kojima
je cijena proizvoda na prvom mjestu
bull Ta strategija primjerena je za upotrebu na tržištu koje se sastoji od velikog broja
kupaca i koji su vrlo osjetljivi na promjenu cijene
B) Strategija diferencijacije
bull Ima za cilj ostvariti konkurentsku prednost putem jedinstvenih proizvoda na
cjelokupnom tržištu
bull Osobito je pogodna za primjenu u situaciji koju karakterizira prisutnost velike
raznolikosti želja i potreba kupaca i nemogućnost njihova zadovoljenja
standardiziranim proizvodima
bull Mala poduzeća trebaju posebno pratiti ukuse i preferencije kupaca i na temelju
stečenih spoznaja graditi strategiju zadovoljavanja tih posebnih potreba
C) Strategija fokusiranja
bull Poslovna strategija usmjerena na postizanje odgovarajuuumlih konkurentskih
prednosti usmjeravanjem na određeni tržišni segment koji ima specifične
potrebe želje i karakteristike
bull Osnovna ideja te strategije je izabrati jedan (ili nekoliko) tržišnih segmenata koji
se nastoji zadovoljiti posebnim proizvodima i uslugama kreiranim prema željama
potrebama i interesima ciljne potrošačke grupe
41 SWOT analiza
bull Za uspješno definiranje poslovne strategije poduzetnici trebaju prethodno
pravilno analizirati čimbenike unutar poduzeća i izvan njega koji utječu na
ispunjenje misije
bull Takva analiza čimbenika unutar poduzeća i u njegovu poslovnom okruženju
naziva se SWOT analiza
bull Zadaća SWOT analize je procjena snaga i slabosti malog poduzeća kao i prilika
i prijetnji u okruženju u kojemu ono djeluje
a) Snage i slabosti
bull Snage (engl Strengths) su pozitivni unutarnji faktori koje malo poduzeće treba
iskoristiti da bi postiglo zadane ciljeve
bull Ti faktori mogu biti specijalna znanja i vještine iskustvo kvaliteta dobar imidž i
reputacija poduzeća i sl
bull Slabosti (engl Weaknesses) su negativni unutarnji faktori koji sprječavaju malo
poduzeće da ispuni svoju misiju i ciljeve
bull Slabosti mogu biti nedostatak kapitala manjak stručnih radnika inferioran
položaj u odnosu prema potrošačima ili dobavljačima i sl
b) Prilike i prijetnje
bull Prilike (engl Opportunities) su pozitivne eksterne promjene koje poduzetnik
može iskoristiti za ispunjenje svoje misije i postizanje svojih ciljeva
bull Permanentna potraga za prilikama koje najbolje odgovaraju snagama i ključnim
sposobnostima malog poduzeća i njihovo bolje iskorištavanje
od konkurenata ključ je uspjeha u poduzetništvu
bull Prijetnje (engl Threats) su negativni eksterni čimbenici i snage koji sputavaju
sposobnost malog poduzeća da ostvari svoju misiju i
ispuni predviđene ciljeve
bull Prijetnje poduzetnicima mogu se pojaviti u
različitim oblicima kao što su
bull pojava konkurenata s novim tehnologijama
bull ekonomska kriza i recesija
bull inflacija
bull porast kamatnih stopa
bull državna ograničenja i regulacije poslovanja
bull promjena demografske strukture stanovništva
42 Strateška analiza industrije
bull Da bi bio što sigurniji u ispravnost izbora poslovne strategije i ostvarenje uspjeha
od poduzetničkog pothvata poduzetnik treba provesti i detaljnu analiza industrije
u kojoj želi konkurirati
bull Strateška analiza industrije općenito je od velike važnosti za svaki poslovni
subjekt
bull Prema definiciji industriju čini skupina poduzeća sa zajedničkim obilježjima
bull U razmatranju industrije treba uzeti u obzir i ponudbeni i potražni segment jer
industrije se sastoje od poduzeća koja međusobno dijele i tehnologije i kupce
bull Sa stajališta ponude industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda ili
usluga s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima koji su proizvedeni
uglavnom istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima
bull Sa stajališta potražnje industriju čini skupina poduzeća koja proizvode
asortimane koji su bliski supstituti tj čija je križna elastičnost potražnje jako
velika
bull Stupanj industrijske koncentracije važna je strukturalna industrijska varijabla
bull Mnogi autori ističu industrijsku koncentraciju kao važan činitelj u objašnjavanju
veće ili manje efikasnosti različitih industrija
bull Prvi činitelj industrijske koncentracije je apsolutni broj svih poduzeća koja se
natječu unutar jedne industrije
bull Drugi je činitelj distribucija veličina poduzeća u industriji kad se veličina
svakoga pojedinog poduzeća definira razmjerno i relativno u odnosu
prema čitavoj industriji
bull Oba definicijska činitelja industrijske koncentracije moraju se uzimati u obzir
uzajamno kako bi se preciznije odredio stupanj koncentracije
bull Industrijska struktura mjerena stupnjem koncentracije može biti u rasponu od
jako fragmentirane do čvrsto konsolidirane industrije
bull Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koja
kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja (tzv konsolidirane industrije)
dočim nekoncentrirane industrije imaju veći broj
relativno malih poduzeća s približno istimali znatno manjim udjelom u ukupnoj
industrijskoj prodaji (tzv fragmentarne industrije)
5 Strateško upravljanje tehnologijama i inovacijama
bull Permanentno pračenje i implementiranje suvremenih tehnologija danas postaje
ključni faktor konkurentnosti poduzeća svih oblika i veličina
bull U tom se procesu treba odlučiti između dvije bitne aktivnosti
a) razvoj vlastitih inovacija i tehnološka rješenja te njihovo pretvaranje u
konkurentsku prednost vlastitog poduzeuumla iili
b) razvoj eksplicitnog i tihog tehnološkog znanja za podršku inkorporiranoj
tehnologiji
bull Inoviranje čini svako obnavljanje dizajnirano i realizirano tako da ojača
održivu konkurentsku prednost poduzeća
bull Cilj je razvoj inovacija iili poboljšanje postojećih tehnologija i tehnoloških
rješenja kako bi se zadržala konkurentska prednost na tržištu
bull Nasuprot inovaciji stoji inkorporacija tehnologije koja se provodi kupnjom
gotovih tehnoloških rješenja (patenata ili licenci) ili imitiranjem tehnoloških
inovacija drugog poduzeća (tzv tehnološka imitacija)
51 Strategija imitacije nasuprot vlastitoj inovaciji
bull Da se ne bi došao u sukob s patentom i legalnim pravima koje inovator ima na
različitim tržištima cilj poduzetnika koji provodi strategiju imitacije mora biti
imitacija koja će se diferencirati od proizvoda koji se kopira
bull Strategija imitacije stoga treba biti čin ldquokreativnog kopiranjardquo
bull ldquoKopiranjerdquo zato što imitator pokušava reproducirati tehnologiju inovatora a
ldquokreativnardquo zato što uz njezino kopiranje imitator treba uvesti i neke
modifikacije te poboljšanja koja usavršavaju kopiranu tehnologiju
52 Strateške poduzetničke opcije
U slučaju da malo poduzeće ne posjeduje vlastite znanstveno-istraživačke
kapacitete potrebne za razvoj vlastitih inovacija i ne raspolaže dovoljnom
osnovom tehnološkog znanja koje mu omogućuje razvoj imitacije
eksternih tehnologija i znanja kao stratešku poduzetničku opciju može
izabrati kupnju licence kupnju franšize ili se pak upustiti u strateško zajedničko
ulaganje
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
1 STRATEŠKO PODUZETNIŠTVO
bull Strateško poduzetništvo je termin koji se rabi kao integracija poduzetničkih akcija
traženja poslovnih prilika i strateških akcija iznalaženja i razvoja konkurentskih
prednosti
bull Strateško poduzetništvo čini tako set poduzetničkih akcija koje se poduzimaju radi
strateške perspektive
- Strateško planiranje je proces razvoja strateškog plana prema kojemu će se
poduzeće voditi u nastojanju ostvarenja zacrtane vizije misije i ciljeva
bull Zadaća je strateškog planiranja je postaviti jasne ciljeve koji moraju
opravdati svrhu postojanja poduzeća
bull Postoje faze strateškog planiranja razvoja poduzeća i to
1 formuliranje strategije
2 formuliranje strateških planova
3 implementacija strateških planova i
4 kontrolna strategija
Prvi i osnovni korak u strateškom planiranju čini definiranje strateškog plana
misije malog poduzeća
bull Strateški plan mora jasno dati odgovor na osnovno pitanje koja je svrha
postojanja poduzeća
bull Strateški plan mora biti jasno formuliran kako bi bio razumljiv zaposlenicima u
poduzeću ali i svima onima s kojima poduzeće posluje
bull Mora biti transparentan kako bi ga svi poslovni partneri lako mogli uočiti
bull Strateški plan malog poduzeća stoga mora imati slijedeća obilježja
bullbull Biti kratak - nekoliko osnovnih rečenica
bullbull Biti jednostavan i jasno razumljiv
bullbull Biti aktualan kako ne bi zastario
bullbull Isticati vrijednosti poduzeća -- slati poruku
bullbull Biti orijentiran k budućnosti a ne sadašnjosti
bullbull Obuhvaćati sve zaposlenike i ostale uključene partnere kako bi se svi u
njemu prepoznali
bullbull Biti pozitivan i zračiti optimizmom
bullbull Biti u skladu s poslovnom kulturom i etikom
1 Stvaranje konkurentske prednosti
bull Konkurentska prednost (engl Competitive advantage) označuje skup čimbenika
koji izdvajaju neko poduzće od ostalih konkurenata i daju mu jedinstvenu tržišnu
poziciju superiornu spram konkurencije
bull Konkurentska prednost ostvaruje se posjedovanjem ili kreiranjem određene
posebnosti koju kupci traže i prihvaćaju i pomoću koje se neko poduzeće
razlikuje od svojih konkurenata
Elementi konkurentske prednosti
a) Superiorno znanje -Ono daje poduzetnicima sposobnost bolje percepcije i
učinkovitosti te bržeg donošenja kvalitetnijih odluka
b) Superiorni resursi - Poduzetnici trebaju provesti primjerenu analizu
resursa na osnovi kojih mogu ostvariti konkurentsku
prednost obaviti usporedbu s konkurentima te
definirati njihove prednosti i slabosti
c) Superiorna kontrola - Kvalitetnom kontrolom poslovanja poduzetnici
dobivaju informacije o trenutačnom stanju svojega
poduzeća koje im pokazuju smjernice i načine
udruživanja svih raspoloživih vlastitih resursa i
znanja u svrhu postizanja konkurentskih prednosti
Rezultati konkurentske prednosti
- Najbolje pokazatelje ostvarenja učinkovitosti konkurentskih prednosti
općenito daju
bullTržišni udjel - Veličina tržišnog udjela poduzeća pruža jasnu sliku o
dominantnosti nekog poduzeća na tržištu kao i o snazi i
veličini njegovih tržišnih konkurenata
bull Profitabilnost - Profitabilnost je (uspješan) poslovni rezultat poslovanja
poduzeća baziran na konkurentskim prednostima
2 Oblici i izvori konkurentske prednosti
Najvažniji oblici konkurentske prednosti su
bull Odličan proizvod
bull Niski troškovi poslovanja (visokom produktivnošću nižim režijskim
troškovima nižim troškovima radne snage nižim
nabavnim troškovima nižim prodajnim
troškovima)
bull Veličina poduzeća (Ekonomija obujma)
bull Primjena suvremene tehnologije i novih tehnoloških rješenja
bull Bolja interna organizacijska rješenja
bull Kvalitetniji odnosi sa klijentima
Najvažniji izvori za razvoj konkurentske prednosti su
1 Inovacije - Poduzetnik može steći konkurentsku prednost razvojem
nekoga novog proizvoda ili usluge
2 Diferencijacija- Poduzetnici koji se usmjere na strategiju diferenciranja i
proširenja postojećega proizvodnog asortimana imaju
zbog smanjenja rizika veću mogućnost uspjeha
3 Brzina - U suvremenim ekonomskim uvjetima životni ciklus proizvoda
postaje sve kraći Stoga brzina razvoja novog proizvoda postaje
iznimno važna jer će najveću dobit ostvariti onaj koji prvi uspije
uvesti novi proizvod ili uslugu na tržište
2Ključne sposobnosti kao osnova za stjecanje konkurentske prednosti
bull Ključne sposobnosti (engl Core competencies) jesu jedinstveni set sposobnosti
koje neko poduzeće posjeduje i razvija i koje mu omogučuju opsluživanje svojih
potrošača bolje od konkurenata
bull Ključne sposobnosti mogu imati izvor u vrhunskoj kvaliteti inovacijama
organizaciji poslovanja timskom radu fleksibilnosti izvrsnom postprodajnom
servisu odgovornosti te svemu drugom što nekom poduzeću
omogućuje konkurentsku prednost na tržištu
3 Upravljanje lancem vrijednosti
bull Lanac vrijednosti (engl Value chain) jest sustavan način proučavanja svih
aktivnosti koje poduzeće obavlja kao i analiza interakcije tih aktivnosti sa svrhom
postizanja konkurentske prednosti poduzeća
bull Lanac vrijednosti poduzeća sastoji se od niza
određenih aktivnosti koje stvaraju i razvijaju vrijednost (istraživanje i razvoj
nabavaproizvodnja prodaja marketing distribucija transport itd)
Aktivnosti stvaranja vrijednosti mogu se podijeliti na primarne i prateće
aktivnosti
A) Primarne aktivnosti - Obuhvaćaju nabavu proizvodnju marketing
prodaju distribuciju te poslijeprodajne usluge
kupcima proizvoda
B) Prateće aktivnosti- Prateće aktivnosti olakšavaju djelovanje primarnih
aktivnosti poduzeća a obuhvaćaju istraživanje i
razvoj upravljanje ljudskim resursima (upravljanje
intelektualnim kapitalom) i infrastrukturne aktivnosti
4 Poslovne strategije malih poduzeća
bull Poslovnu strategiju možemo definirati kao plan model ponašanja položaj i (ili)
perspektivu uz pomoć kojih se strateški ciljevi politike i poslovne aktivnosti
svakog poduzeća integriraju u povezanu cjelinu
bull Suština poslovne strategije je što bolje iskorištavanje konkurentske prednosti
malog poduzeća o čemu ovisi i njegova uspješnost
Dvije osnovne vrste konkurentske prednosti niski troškovi i diferencijacija
bull Kombinacijom tih dviju osnovnih konkurentskih prednosti s ciljnim tržištem
moguće je identificirati tri poslovne strategije
1 Strategiju troškovnog vodstva- strategiju konkuriranja niskim troškovima
2 Strategiju diferencijacije - strategiju konkuriranja jedinstvenim
proizvodima
3 Strategiju fokusiranja - strategiju konkuriranja usredotočenu na
odgovarajući tržišni segment
A) Strategija troškovnog vodstva
bull Temelji se na stvaranju konkurentske prednosti na osnovi najnižih troškova
proizvodnje među konkurentima unutar industrije
bull Troškovni lideri tako imaju konkurentsku prednost u privlačenju kupaca kojima
je cijena proizvoda na prvom mjestu
bull Ta strategija primjerena je za upotrebu na tržištu koje se sastoji od velikog broja
kupaca i koji su vrlo osjetljivi na promjenu cijene
B) Strategija diferencijacije
bull Ima za cilj ostvariti konkurentsku prednost putem jedinstvenih proizvoda na
cjelokupnom tržištu
bull Osobito je pogodna za primjenu u situaciji koju karakterizira prisutnost velike
raznolikosti želja i potreba kupaca i nemogućnost njihova zadovoljenja
standardiziranim proizvodima
bull Mala poduzeća trebaju posebno pratiti ukuse i preferencije kupaca i na temelju
stečenih spoznaja graditi strategiju zadovoljavanja tih posebnih potreba
C) Strategija fokusiranja
bull Poslovna strategija usmjerena na postizanje odgovarajuuumlih konkurentskih
prednosti usmjeravanjem na određeni tržišni segment koji ima specifične
potrebe želje i karakteristike
bull Osnovna ideja te strategije je izabrati jedan (ili nekoliko) tržišnih segmenata koji
se nastoji zadovoljiti posebnim proizvodima i uslugama kreiranim prema željama
potrebama i interesima ciljne potrošačke grupe
41 SWOT analiza
bull Za uspješno definiranje poslovne strategije poduzetnici trebaju prethodno
pravilno analizirati čimbenike unutar poduzeća i izvan njega koji utječu na
ispunjenje misije
bull Takva analiza čimbenika unutar poduzeća i u njegovu poslovnom okruženju
naziva se SWOT analiza
bull Zadaća SWOT analize je procjena snaga i slabosti malog poduzeća kao i prilika
i prijetnji u okruženju u kojemu ono djeluje
a) Snage i slabosti
bull Snage (engl Strengths) su pozitivni unutarnji faktori koje malo poduzeće treba
iskoristiti da bi postiglo zadane ciljeve
bull Ti faktori mogu biti specijalna znanja i vještine iskustvo kvaliteta dobar imidž i
reputacija poduzeća i sl
bull Slabosti (engl Weaknesses) su negativni unutarnji faktori koji sprječavaju malo
poduzeće da ispuni svoju misiju i ciljeve
bull Slabosti mogu biti nedostatak kapitala manjak stručnih radnika inferioran
položaj u odnosu prema potrošačima ili dobavljačima i sl
b) Prilike i prijetnje
bull Prilike (engl Opportunities) su pozitivne eksterne promjene koje poduzetnik
može iskoristiti za ispunjenje svoje misije i postizanje svojih ciljeva
bull Permanentna potraga za prilikama koje najbolje odgovaraju snagama i ključnim
sposobnostima malog poduzeća i njihovo bolje iskorištavanje
od konkurenata ključ je uspjeha u poduzetništvu
bull Prijetnje (engl Threats) su negativni eksterni čimbenici i snage koji sputavaju
sposobnost malog poduzeća da ostvari svoju misiju i
ispuni predviđene ciljeve
bull Prijetnje poduzetnicima mogu se pojaviti u
različitim oblicima kao što su
bull pojava konkurenata s novim tehnologijama
bull ekonomska kriza i recesija
bull inflacija
bull porast kamatnih stopa
bull državna ograničenja i regulacije poslovanja
bull promjena demografske strukture stanovništva
42 Strateška analiza industrije
bull Da bi bio što sigurniji u ispravnost izbora poslovne strategije i ostvarenje uspjeha
od poduzetničkog pothvata poduzetnik treba provesti i detaljnu analiza industrije
u kojoj želi konkurirati
bull Strateška analiza industrije općenito je od velike važnosti za svaki poslovni
subjekt
bull Prema definiciji industriju čini skupina poduzeća sa zajedničkim obilježjima
bull U razmatranju industrije treba uzeti u obzir i ponudbeni i potražni segment jer
industrije se sastoje od poduzeća koja međusobno dijele i tehnologije i kupce
bull Sa stajališta ponude industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda ili
usluga s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima koji su proizvedeni
uglavnom istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima
bull Sa stajališta potražnje industriju čini skupina poduzeća koja proizvode
asortimane koji su bliski supstituti tj čija je križna elastičnost potražnje jako
velika
bull Stupanj industrijske koncentracije važna je strukturalna industrijska varijabla
bull Mnogi autori ističu industrijsku koncentraciju kao važan činitelj u objašnjavanju
veće ili manje efikasnosti različitih industrija
bull Prvi činitelj industrijske koncentracije je apsolutni broj svih poduzeća koja se
natječu unutar jedne industrije
bull Drugi je činitelj distribucija veličina poduzeća u industriji kad se veličina
svakoga pojedinog poduzeća definira razmjerno i relativno u odnosu
prema čitavoj industriji
bull Oba definicijska činitelja industrijske koncentracije moraju se uzimati u obzir
uzajamno kako bi se preciznije odredio stupanj koncentracije
bull Industrijska struktura mjerena stupnjem koncentracije može biti u rasponu od
jako fragmentirane do čvrsto konsolidirane industrije
bull Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koja
kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja (tzv konsolidirane industrije)
dočim nekoncentrirane industrije imaju veći broj
relativno malih poduzeća s približno istimali znatno manjim udjelom u ukupnoj
industrijskoj prodaji (tzv fragmentarne industrije)
5 Strateško upravljanje tehnologijama i inovacijama
bull Permanentno pračenje i implementiranje suvremenih tehnologija danas postaje
ključni faktor konkurentnosti poduzeća svih oblika i veličina
bull U tom se procesu treba odlučiti između dvije bitne aktivnosti
a) razvoj vlastitih inovacija i tehnološka rješenja te njihovo pretvaranje u
konkurentsku prednost vlastitog poduzeuumla iili
b) razvoj eksplicitnog i tihog tehnološkog znanja za podršku inkorporiranoj
tehnologiji
bull Inoviranje čini svako obnavljanje dizajnirano i realizirano tako da ojača
održivu konkurentsku prednost poduzeća
bull Cilj je razvoj inovacija iili poboljšanje postojećih tehnologija i tehnoloških
rješenja kako bi se zadržala konkurentska prednost na tržištu
bull Nasuprot inovaciji stoji inkorporacija tehnologije koja se provodi kupnjom
gotovih tehnoloških rješenja (patenata ili licenci) ili imitiranjem tehnoloških
inovacija drugog poduzeća (tzv tehnološka imitacija)
51 Strategija imitacije nasuprot vlastitoj inovaciji
bull Da se ne bi došao u sukob s patentom i legalnim pravima koje inovator ima na
različitim tržištima cilj poduzetnika koji provodi strategiju imitacije mora biti
imitacija koja će se diferencirati od proizvoda koji se kopira
bull Strategija imitacije stoga treba biti čin ldquokreativnog kopiranjardquo
bull ldquoKopiranjerdquo zato što imitator pokušava reproducirati tehnologiju inovatora a
ldquokreativnardquo zato što uz njezino kopiranje imitator treba uvesti i neke
modifikacije te poboljšanja koja usavršavaju kopiranu tehnologiju
52 Strateške poduzetničke opcije
U slučaju da malo poduzeće ne posjeduje vlastite znanstveno-istraživačke
kapacitete potrebne za razvoj vlastitih inovacija i ne raspolaže dovoljnom
osnovom tehnološkog znanja koje mu omogućuje razvoj imitacije
eksternih tehnologija i znanja kao stratešku poduzetničku opciju može
izabrati kupnju licence kupnju franšize ili se pak upustiti u strateško zajedničko
ulaganje
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
1 Stvaranje konkurentske prednosti
bull Konkurentska prednost (engl Competitive advantage) označuje skup čimbenika
koji izdvajaju neko poduzće od ostalih konkurenata i daju mu jedinstvenu tržišnu
poziciju superiornu spram konkurencije
bull Konkurentska prednost ostvaruje se posjedovanjem ili kreiranjem određene
posebnosti koju kupci traže i prihvaćaju i pomoću koje se neko poduzeće
razlikuje od svojih konkurenata
Elementi konkurentske prednosti
a) Superiorno znanje -Ono daje poduzetnicima sposobnost bolje percepcije i
učinkovitosti te bržeg donošenja kvalitetnijih odluka
b) Superiorni resursi - Poduzetnici trebaju provesti primjerenu analizu
resursa na osnovi kojih mogu ostvariti konkurentsku
prednost obaviti usporedbu s konkurentima te
definirati njihove prednosti i slabosti
c) Superiorna kontrola - Kvalitetnom kontrolom poslovanja poduzetnici
dobivaju informacije o trenutačnom stanju svojega
poduzeća koje im pokazuju smjernice i načine
udruživanja svih raspoloživih vlastitih resursa i
znanja u svrhu postizanja konkurentskih prednosti
Rezultati konkurentske prednosti
- Najbolje pokazatelje ostvarenja učinkovitosti konkurentskih prednosti
općenito daju
bullTržišni udjel - Veličina tržišnog udjela poduzeća pruža jasnu sliku o
dominantnosti nekog poduzeća na tržištu kao i o snazi i
veličini njegovih tržišnih konkurenata
bull Profitabilnost - Profitabilnost je (uspješan) poslovni rezultat poslovanja
poduzeća baziran na konkurentskim prednostima
2 Oblici i izvori konkurentske prednosti
Najvažniji oblici konkurentske prednosti su
bull Odličan proizvod
bull Niski troškovi poslovanja (visokom produktivnošću nižim režijskim
troškovima nižim troškovima radne snage nižim
nabavnim troškovima nižim prodajnim
troškovima)
bull Veličina poduzeća (Ekonomija obujma)
bull Primjena suvremene tehnologije i novih tehnoloških rješenja
bull Bolja interna organizacijska rješenja
bull Kvalitetniji odnosi sa klijentima
Najvažniji izvori za razvoj konkurentske prednosti su
1 Inovacije - Poduzetnik može steći konkurentsku prednost razvojem
nekoga novog proizvoda ili usluge
2 Diferencijacija- Poduzetnici koji se usmjere na strategiju diferenciranja i
proširenja postojećega proizvodnog asortimana imaju
zbog smanjenja rizika veću mogućnost uspjeha
3 Brzina - U suvremenim ekonomskim uvjetima životni ciklus proizvoda
postaje sve kraći Stoga brzina razvoja novog proizvoda postaje
iznimno važna jer će najveću dobit ostvariti onaj koji prvi uspije
uvesti novi proizvod ili uslugu na tržište
2Ključne sposobnosti kao osnova za stjecanje konkurentske prednosti
bull Ključne sposobnosti (engl Core competencies) jesu jedinstveni set sposobnosti
koje neko poduzeće posjeduje i razvija i koje mu omogučuju opsluživanje svojih
potrošača bolje od konkurenata
bull Ključne sposobnosti mogu imati izvor u vrhunskoj kvaliteti inovacijama
organizaciji poslovanja timskom radu fleksibilnosti izvrsnom postprodajnom
servisu odgovornosti te svemu drugom što nekom poduzeću
omogućuje konkurentsku prednost na tržištu
3 Upravljanje lancem vrijednosti
bull Lanac vrijednosti (engl Value chain) jest sustavan način proučavanja svih
aktivnosti koje poduzeće obavlja kao i analiza interakcije tih aktivnosti sa svrhom
postizanja konkurentske prednosti poduzeća
bull Lanac vrijednosti poduzeća sastoji se od niza
određenih aktivnosti koje stvaraju i razvijaju vrijednost (istraživanje i razvoj
nabavaproizvodnja prodaja marketing distribucija transport itd)
Aktivnosti stvaranja vrijednosti mogu se podijeliti na primarne i prateće
aktivnosti
A) Primarne aktivnosti - Obuhvaćaju nabavu proizvodnju marketing
prodaju distribuciju te poslijeprodajne usluge
kupcima proizvoda
B) Prateće aktivnosti- Prateće aktivnosti olakšavaju djelovanje primarnih
aktivnosti poduzeća a obuhvaćaju istraživanje i
razvoj upravljanje ljudskim resursima (upravljanje
intelektualnim kapitalom) i infrastrukturne aktivnosti
4 Poslovne strategije malih poduzeća
bull Poslovnu strategiju možemo definirati kao plan model ponašanja položaj i (ili)
perspektivu uz pomoć kojih se strateški ciljevi politike i poslovne aktivnosti
svakog poduzeća integriraju u povezanu cjelinu
bull Suština poslovne strategije je što bolje iskorištavanje konkurentske prednosti
malog poduzeća o čemu ovisi i njegova uspješnost
Dvije osnovne vrste konkurentske prednosti niski troškovi i diferencijacija
bull Kombinacijom tih dviju osnovnih konkurentskih prednosti s ciljnim tržištem
moguće je identificirati tri poslovne strategije
1 Strategiju troškovnog vodstva- strategiju konkuriranja niskim troškovima
2 Strategiju diferencijacije - strategiju konkuriranja jedinstvenim
proizvodima
3 Strategiju fokusiranja - strategiju konkuriranja usredotočenu na
odgovarajući tržišni segment
A) Strategija troškovnog vodstva
bull Temelji se na stvaranju konkurentske prednosti na osnovi najnižih troškova
proizvodnje među konkurentima unutar industrije
bull Troškovni lideri tako imaju konkurentsku prednost u privlačenju kupaca kojima
je cijena proizvoda na prvom mjestu
bull Ta strategija primjerena je za upotrebu na tržištu koje se sastoji od velikog broja
kupaca i koji su vrlo osjetljivi na promjenu cijene
B) Strategija diferencijacije
bull Ima za cilj ostvariti konkurentsku prednost putem jedinstvenih proizvoda na
cjelokupnom tržištu
bull Osobito je pogodna za primjenu u situaciji koju karakterizira prisutnost velike
raznolikosti želja i potreba kupaca i nemogućnost njihova zadovoljenja
standardiziranim proizvodima
bull Mala poduzeća trebaju posebno pratiti ukuse i preferencije kupaca i na temelju
stečenih spoznaja graditi strategiju zadovoljavanja tih posebnih potreba
C) Strategija fokusiranja
bull Poslovna strategija usmjerena na postizanje odgovarajuuumlih konkurentskih
prednosti usmjeravanjem na određeni tržišni segment koji ima specifične
potrebe želje i karakteristike
bull Osnovna ideja te strategije je izabrati jedan (ili nekoliko) tržišnih segmenata koji
se nastoji zadovoljiti posebnim proizvodima i uslugama kreiranim prema željama
potrebama i interesima ciljne potrošačke grupe
41 SWOT analiza
bull Za uspješno definiranje poslovne strategije poduzetnici trebaju prethodno
pravilno analizirati čimbenike unutar poduzeća i izvan njega koji utječu na
ispunjenje misije
bull Takva analiza čimbenika unutar poduzeća i u njegovu poslovnom okruženju
naziva se SWOT analiza
bull Zadaća SWOT analize je procjena snaga i slabosti malog poduzeća kao i prilika
i prijetnji u okruženju u kojemu ono djeluje
a) Snage i slabosti
bull Snage (engl Strengths) su pozitivni unutarnji faktori koje malo poduzeće treba
iskoristiti da bi postiglo zadane ciljeve
bull Ti faktori mogu biti specijalna znanja i vještine iskustvo kvaliteta dobar imidž i
reputacija poduzeća i sl
bull Slabosti (engl Weaknesses) su negativni unutarnji faktori koji sprječavaju malo
poduzeće da ispuni svoju misiju i ciljeve
bull Slabosti mogu biti nedostatak kapitala manjak stručnih radnika inferioran
položaj u odnosu prema potrošačima ili dobavljačima i sl
b) Prilike i prijetnje
bull Prilike (engl Opportunities) su pozitivne eksterne promjene koje poduzetnik
može iskoristiti za ispunjenje svoje misije i postizanje svojih ciljeva
bull Permanentna potraga za prilikama koje najbolje odgovaraju snagama i ključnim
sposobnostima malog poduzeća i njihovo bolje iskorištavanje
od konkurenata ključ je uspjeha u poduzetništvu
bull Prijetnje (engl Threats) su negativni eksterni čimbenici i snage koji sputavaju
sposobnost malog poduzeća da ostvari svoju misiju i
ispuni predviđene ciljeve
bull Prijetnje poduzetnicima mogu se pojaviti u
različitim oblicima kao što su
bull pojava konkurenata s novim tehnologijama
bull ekonomska kriza i recesija
bull inflacija
bull porast kamatnih stopa
bull državna ograničenja i regulacije poslovanja
bull promjena demografske strukture stanovništva
42 Strateška analiza industrije
bull Da bi bio što sigurniji u ispravnost izbora poslovne strategije i ostvarenje uspjeha
od poduzetničkog pothvata poduzetnik treba provesti i detaljnu analiza industrije
u kojoj želi konkurirati
bull Strateška analiza industrije općenito je od velike važnosti za svaki poslovni
subjekt
bull Prema definiciji industriju čini skupina poduzeća sa zajedničkim obilježjima
bull U razmatranju industrije treba uzeti u obzir i ponudbeni i potražni segment jer
industrije se sastoje od poduzeća koja međusobno dijele i tehnologije i kupce
bull Sa stajališta ponude industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda ili
usluga s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima koji su proizvedeni
uglavnom istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima
bull Sa stajališta potražnje industriju čini skupina poduzeća koja proizvode
asortimane koji su bliski supstituti tj čija je križna elastičnost potražnje jako
velika
bull Stupanj industrijske koncentracije važna je strukturalna industrijska varijabla
bull Mnogi autori ističu industrijsku koncentraciju kao važan činitelj u objašnjavanju
veće ili manje efikasnosti različitih industrija
bull Prvi činitelj industrijske koncentracije je apsolutni broj svih poduzeća koja se
natječu unutar jedne industrije
bull Drugi je činitelj distribucija veličina poduzeća u industriji kad se veličina
svakoga pojedinog poduzeća definira razmjerno i relativno u odnosu
prema čitavoj industriji
bull Oba definicijska činitelja industrijske koncentracije moraju se uzimati u obzir
uzajamno kako bi se preciznije odredio stupanj koncentracije
bull Industrijska struktura mjerena stupnjem koncentracije može biti u rasponu od
jako fragmentirane do čvrsto konsolidirane industrije
bull Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koja
kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja (tzv konsolidirane industrije)
dočim nekoncentrirane industrije imaju veći broj
relativno malih poduzeća s približno istimali znatno manjim udjelom u ukupnoj
industrijskoj prodaji (tzv fragmentarne industrije)
5 Strateško upravljanje tehnologijama i inovacijama
bull Permanentno pračenje i implementiranje suvremenih tehnologija danas postaje
ključni faktor konkurentnosti poduzeća svih oblika i veličina
bull U tom se procesu treba odlučiti između dvije bitne aktivnosti
a) razvoj vlastitih inovacija i tehnološka rješenja te njihovo pretvaranje u
konkurentsku prednost vlastitog poduzeuumla iili
b) razvoj eksplicitnog i tihog tehnološkog znanja za podršku inkorporiranoj
tehnologiji
bull Inoviranje čini svako obnavljanje dizajnirano i realizirano tako da ojača
održivu konkurentsku prednost poduzeća
bull Cilj je razvoj inovacija iili poboljšanje postojećih tehnologija i tehnoloških
rješenja kako bi se zadržala konkurentska prednost na tržištu
bull Nasuprot inovaciji stoji inkorporacija tehnologije koja se provodi kupnjom
gotovih tehnoloških rješenja (patenata ili licenci) ili imitiranjem tehnoloških
inovacija drugog poduzeća (tzv tehnološka imitacija)
51 Strategija imitacije nasuprot vlastitoj inovaciji
bull Da se ne bi došao u sukob s patentom i legalnim pravima koje inovator ima na
različitim tržištima cilj poduzetnika koji provodi strategiju imitacije mora biti
imitacija koja će se diferencirati od proizvoda koji se kopira
bull Strategija imitacije stoga treba biti čin ldquokreativnog kopiranjardquo
bull ldquoKopiranjerdquo zato što imitator pokušava reproducirati tehnologiju inovatora a
ldquokreativnardquo zato što uz njezino kopiranje imitator treba uvesti i neke
modifikacije te poboljšanja koja usavršavaju kopiranu tehnologiju
52 Strateške poduzetničke opcije
U slučaju da malo poduzeće ne posjeduje vlastite znanstveno-istraživačke
kapacitete potrebne za razvoj vlastitih inovacija i ne raspolaže dovoljnom
osnovom tehnološkog znanja koje mu omogućuje razvoj imitacije
eksternih tehnologija i znanja kao stratešku poduzetničku opciju može
izabrati kupnju licence kupnju franšize ili se pak upustiti u strateško zajedničko
ulaganje
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
2 Oblici i izvori konkurentske prednosti
Najvažniji oblici konkurentske prednosti su
bull Odličan proizvod
bull Niski troškovi poslovanja (visokom produktivnošću nižim režijskim
troškovima nižim troškovima radne snage nižim
nabavnim troškovima nižim prodajnim
troškovima)
bull Veličina poduzeća (Ekonomija obujma)
bull Primjena suvremene tehnologije i novih tehnoloških rješenja
bull Bolja interna organizacijska rješenja
bull Kvalitetniji odnosi sa klijentima
Najvažniji izvori za razvoj konkurentske prednosti su
1 Inovacije - Poduzetnik može steći konkurentsku prednost razvojem
nekoga novog proizvoda ili usluge
2 Diferencijacija- Poduzetnici koji se usmjere na strategiju diferenciranja i
proširenja postojećega proizvodnog asortimana imaju
zbog smanjenja rizika veću mogućnost uspjeha
3 Brzina - U suvremenim ekonomskim uvjetima životni ciklus proizvoda
postaje sve kraći Stoga brzina razvoja novog proizvoda postaje
iznimno važna jer će najveću dobit ostvariti onaj koji prvi uspije
uvesti novi proizvod ili uslugu na tržište
2Ključne sposobnosti kao osnova za stjecanje konkurentske prednosti
bull Ključne sposobnosti (engl Core competencies) jesu jedinstveni set sposobnosti
koje neko poduzeće posjeduje i razvija i koje mu omogučuju opsluživanje svojih
potrošača bolje od konkurenata
bull Ključne sposobnosti mogu imati izvor u vrhunskoj kvaliteti inovacijama
organizaciji poslovanja timskom radu fleksibilnosti izvrsnom postprodajnom
servisu odgovornosti te svemu drugom što nekom poduzeću
omogućuje konkurentsku prednost na tržištu
3 Upravljanje lancem vrijednosti
bull Lanac vrijednosti (engl Value chain) jest sustavan način proučavanja svih
aktivnosti koje poduzeće obavlja kao i analiza interakcije tih aktivnosti sa svrhom
postizanja konkurentske prednosti poduzeća
bull Lanac vrijednosti poduzeća sastoji se od niza
određenih aktivnosti koje stvaraju i razvijaju vrijednost (istraživanje i razvoj
nabavaproizvodnja prodaja marketing distribucija transport itd)
Aktivnosti stvaranja vrijednosti mogu se podijeliti na primarne i prateće
aktivnosti
A) Primarne aktivnosti - Obuhvaćaju nabavu proizvodnju marketing
prodaju distribuciju te poslijeprodajne usluge
kupcima proizvoda
B) Prateće aktivnosti- Prateće aktivnosti olakšavaju djelovanje primarnih
aktivnosti poduzeća a obuhvaćaju istraživanje i
razvoj upravljanje ljudskim resursima (upravljanje
intelektualnim kapitalom) i infrastrukturne aktivnosti
4 Poslovne strategije malih poduzeća
bull Poslovnu strategiju možemo definirati kao plan model ponašanja položaj i (ili)
perspektivu uz pomoć kojih se strateški ciljevi politike i poslovne aktivnosti
svakog poduzeća integriraju u povezanu cjelinu
bull Suština poslovne strategije je što bolje iskorištavanje konkurentske prednosti
malog poduzeća o čemu ovisi i njegova uspješnost
Dvije osnovne vrste konkurentske prednosti niski troškovi i diferencijacija
bull Kombinacijom tih dviju osnovnih konkurentskih prednosti s ciljnim tržištem
moguće je identificirati tri poslovne strategije
1 Strategiju troškovnog vodstva- strategiju konkuriranja niskim troškovima
2 Strategiju diferencijacije - strategiju konkuriranja jedinstvenim
proizvodima
3 Strategiju fokusiranja - strategiju konkuriranja usredotočenu na
odgovarajući tržišni segment
A) Strategija troškovnog vodstva
bull Temelji se na stvaranju konkurentske prednosti na osnovi najnižih troškova
proizvodnje među konkurentima unutar industrije
bull Troškovni lideri tako imaju konkurentsku prednost u privlačenju kupaca kojima
je cijena proizvoda na prvom mjestu
bull Ta strategija primjerena je za upotrebu na tržištu koje se sastoji od velikog broja
kupaca i koji su vrlo osjetljivi na promjenu cijene
B) Strategija diferencijacije
bull Ima za cilj ostvariti konkurentsku prednost putem jedinstvenih proizvoda na
cjelokupnom tržištu
bull Osobito je pogodna za primjenu u situaciji koju karakterizira prisutnost velike
raznolikosti želja i potreba kupaca i nemogućnost njihova zadovoljenja
standardiziranim proizvodima
bull Mala poduzeća trebaju posebno pratiti ukuse i preferencije kupaca i na temelju
stečenih spoznaja graditi strategiju zadovoljavanja tih posebnih potreba
C) Strategija fokusiranja
bull Poslovna strategija usmjerena na postizanje odgovarajuuumlih konkurentskih
prednosti usmjeravanjem na određeni tržišni segment koji ima specifične
potrebe želje i karakteristike
bull Osnovna ideja te strategije je izabrati jedan (ili nekoliko) tržišnih segmenata koji
se nastoji zadovoljiti posebnim proizvodima i uslugama kreiranim prema željama
potrebama i interesima ciljne potrošačke grupe
41 SWOT analiza
bull Za uspješno definiranje poslovne strategije poduzetnici trebaju prethodno
pravilno analizirati čimbenike unutar poduzeća i izvan njega koji utječu na
ispunjenje misije
bull Takva analiza čimbenika unutar poduzeća i u njegovu poslovnom okruženju
naziva se SWOT analiza
bull Zadaća SWOT analize je procjena snaga i slabosti malog poduzeća kao i prilika
i prijetnji u okruženju u kojemu ono djeluje
a) Snage i slabosti
bull Snage (engl Strengths) su pozitivni unutarnji faktori koje malo poduzeće treba
iskoristiti da bi postiglo zadane ciljeve
bull Ti faktori mogu biti specijalna znanja i vještine iskustvo kvaliteta dobar imidž i
reputacija poduzeća i sl
bull Slabosti (engl Weaknesses) su negativni unutarnji faktori koji sprječavaju malo
poduzeće da ispuni svoju misiju i ciljeve
bull Slabosti mogu biti nedostatak kapitala manjak stručnih radnika inferioran
položaj u odnosu prema potrošačima ili dobavljačima i sl
b) Prilike i prijetnje
bull Prilike (engl Opportunities) su pozitivne eksterne promjene koje poduzetnik
može iskoristiti za ispunjenje svoje misije i postizanje svojih ciljeva
bull Permanentna potraga za prilikama koje najbolje odgovaraju snagama i ključnim
sposobnostima malog poduzeća i njihovo bolje iskorištavanje
od konkurenata ključ je uspjeha u poduzetništvu
bull Prijetnje (engl Threats) su negativni eksterni čimbenici i snage koji sputavaju
sposobnost malog poduzeća da ostvari svoju misiju i
ispuni predviđene ciljeve
bull Prijetnje poduzetnicima mogu se pojaviti u
različitim oblicima kao što su
bull pojava konkurenata s novim tehnologijama
bull ekonomska kriza i recesija
bull inflacija
bull porast kamatnih stopa
bull državna ograničenja i regulacije poslovanja
bull promjena demografske strukture stanovništva
42 Strateška analiza industrije
bull Da bi bio što sigurniji u ispravnost izbora poslovne strategije i ostvarenje uspjeha
od poduzetničkog pothvata poduzetnik treba provesti i detaljnu analiza industrije
u kojoj želi konkurirati
bull Strateška analiza industrije općenito je od velike važnosti za svaki poslovni
subjekt
bull Prema definiciji industriju čini skupina poduzeća sa zajedničkim obilježjima
bull U razmatranju industrije treba uzeti u obzir i ponudbeni i potražni segment jer
industrije se sastoje od poduzeća koja međusobno dijele i tehnologije i kupce
bull Sa stajališta ponude industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda ili
usluga s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima koji su proizvedeni
uglavnom istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima
bull Sa stajališta potražnje industriju čini skupina poduzeća koja proizvode
asortimane koji su bliski supstituti tj čija je križna elastičnost potražnje jako
velika
bull Stupanj industrijske koncentracije važna je strukturalna industrijska varijabla
bull Mnogi autori ističu industrijsku koncentraciju kao važan činitelj u objašnjavanju
veće ili manje efikasnosti različitih industrija
bull Prvi činitelj industrijske koncentracije je apsolutni broj svih poduzeća koja se
natječu unutar jedne industrije
bull Drugi je činitelj distribucija veličina poduzeća u industriji kad se veličina
svakoga pojedinog poduzeća definira razmjerno i relativno u odnosu
prema čitavoj industriji
bull Oba definicijska činitelja industrijske koncentracije moraju se uzimati u obzir
uzajamno kako bi se preciznije odredio stupanj koncentracije
bull Industrijska struktura mjerena stupnjem koncentracije može biti u rasponu od
jako fragmentirane do čvrsto konsolidirane industrije
bull Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koja
kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja (tzv konsolidirane industrije)
dočim nekoncentrirane industrije imaju veći broj
relativno malih poduzeća s približno istimali znatno manjim udjelom u ukupnoj
industrijskoj prodaji (tzv fragmentarne industrije)
5 Strateško upravljanje tehnologijama i inovacijama
bull Permanentno pračenje i implementiranje suvremenih tehnologija danas postaje
ključni faktor konkurentnosti poduzeća svih oblika i veličina
bull U tom se procesu treba odlučiti između dvije bitne aktivnosti
a) razvoj vlastitih inovacija i tehnološka rješenja te njihovo pretvaranje u
konkurentsku prednost vlastitog poduzeuumla iili
b) razvoj eksplicitnog i tihog tehnološkog znanja za podršku inkorporiranoj
tehnologiji
bull Inoviranje čini svako obnavljanje dizajnirano i realizirano tako da ojača
održivu konkurentsku prednost poduzeća
bull Cilj je razvoj inovacija iili poboljšanje postojećih tehnologija i tehnoloških
rješenja kako bi se zadržala konkurentska prednost na tržištu
bull Nasuprot inovaciji stoji inkorporacija tehnologije koja se provodi kupnjom
gotovih tehnoloških rješenja (patenata ili licenci) ili imitiranjem tehnoloških
inovacija drugog poduzeća (tzv tehnološka imitacija)
51 Strategija imitacije nasuprot vlastitoj inovaciji
bull Da se ne bi došao u sukob s patentom i legalnim pravima koje inovator ima na
različitim tržištima cilj poduzetnika koji provodi strategiju imitacije mora biti
imitacija koja će se diferencirati od proizvoda koji se kopira
bull Strategija imitacije stoga treba biti čin ldquokreativnog kopiranjardquo
bull ldquoKopiranjerdquo zato što imitator pokušava reproducirati tehnologiju inovatora a
ldquokreativnardquo zato što uz njezino kopiranje imitator treba uvesti i neke
modifikacije te poboljšanja koja usavršavaju kopiranu tehnologiju
52 Strateške poduzetničke opcije
U slučaju da malo poduzeće ne posjeduje vlastite znanstveno-istraživačke
kapacitete potrebne za razvoj vlastitih inovacija i ne raspolaže dovoljnom
osnovom tehnološkog znanja koje mu omogućuje razvoj imitacije
eksternih tehnologija i znanja kao stratešku poduzetničku opciju može
izabrati kupnju licence kupnju franšize ili se pak upustiti u strateško zajedničko
ulaganje
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
3 Upravljanje lancem vrijednosti
bull Lanac vrijednosti (engl Value chain) jest sustavan način proučavanja svih
aktivnosti koje poduzeće obavlja kao i analiza interakcije tih aktivnosti sa svrhom
postizanja konkurentske prednosti poduzeća
bull Lanac vrijednosti poduzeća sastoji se od niza
određenih aktivnosti koje stvaraju i razvijaju vrijednost (istraživanje i razvoj
nabavaproizvodnja prodaja marketing distribucija transport itd)
Aktivnosti stvaranja vrijednosti mogu se podijeliti na primarne i prateće
aktivnosti
A) Primarne aktivnosti - Obuhvaćaju nabavu proizvodnju marketing
prodaju distribuciju te poslijeprodajne usluge
kupcima proizvoda
B) Prateće aktivnosti- Prateće aktivnosti olakšavaju djelovanje primarnih
aktivnosti poduzeća a obuhvaćaju istraživanje i
razvoj upravljanje ljudskim resursima (upravljanje
intelektualnim kapitalom) i infrastrukturne aktivnosti
4 Poslovne strategije malih poduzeća
bull Poslovnu strategiju možemo definirati kao plan model ponašanja položaj i (ili)
perspektivu uz pomoć kojih se strateški ciljevi politike i poslovne aktivnosti
svakog poduzeća integriraju u povezanu cjelinu
bull Suština poslovne strategije je što bolje iskorištavanje konkurentske prednosti
malog poduzeća o čemu ovisi i njegova uspješnost
Dvije osnovne vrste konkurentske prednosti niski troškovi i diferencijacija
bull Kombinacijom tih dviju osnovnih konkurentskih prednosti s ciljnim tržištem
moguće je identificirati tri poslovne strategije
1 Strategiju troškovnog vodstva- strategiju konkuriranja niskim troškovima
2 Strategiju diferencijacije - strategiju konkuriranja jedinstvenim
proizvodima
3 Strategiju fokusiranja - strategiju konkuriranja usredotočenu na
odgovarajući tržišni segment
A) Strategija troškovnog vodstva
bull Temelji se na stvaranju konkurentske prednosti na osnovi najnižih troškova
proizvodnje među konkurentima unutar industrije
bull Troškovni lideri tako imaju konkurentsku prednost u privlačenju kupaca kojima
je cijena proizvoda na prvom mjestu
bull Ta strategija primjerena je za upotrebu na tržištu koje se sastoji od velikog broja
kupaca i koji su vrlo osjetljivi na promjenu cijene
B) Strategija diferencijacije
bull Ima za cilj ostvariti konkurentsku prednost putem jedinstvenih proizvoda na
cjelokupnom tržištu
bull Osobito je pogodna za primjenu u situaciji koju karakterizira prisutnost velike
raznolikosti želja i potreba kupaca i nemogućnost njihova zadovoljenja
standardiziranim proizvodima
bull Mala poduzeća trebaju posebno pratiti ukuse i preferencije kupaca i na temelju
stečenih spoznaja graditi strategiju zadovoljavanja tih posebnih potreba
C) Strategija fokusiranja
bull Poslovna strategija usmjerena na postizanje odgovarajuuumlih konkurentskih
prednosti usmjeravanjem na određeni tržišni segment koji ima specifične
potrebe želje i karakteristike
bull Osnovna ideja te strategije je izabrati jedan (ili nekoliko) tržišnih segmenata koji
se nastoji zadovoljiti posebnim proizvodima i uslugama kreiranim prema željama
potrebama i interesima ciljne potrošačke grupe
41 SWOT analiza
bull Za uspješno definiranje poslovne strategije poduzetnici trebaju prethodno
pravilno analizirati čimbenike unutar poduzeća i izvan njega koji utječu na
ispunjenje misije
bull Takva analiza čimbenika unutar poduzeća i u njegovu poslovnom okruženju
naziva se SWOT analiza
bull Zadaća SWOT analize je procjena snaga i slabosti malog poduzeća kao i prilika
i prijetnji u okruženju u kojemu ono djeluje
a) Snage i slabosti
bull Snage (engl Strengths) su pozitivni unutarnji faktori koje malo poduzeće treba
iskoristiti da bi postiglo zadane ciljeve
bull Ti faktori mogu biti specijalna znanja i vještine iskustvo kvaliteta dobar imidž i
reputacija poduzeća i sl
bull Slabosti (engl Weaknesses) su negativni unutarnji faktori koji sprječavaju malo
poduzeće da ispuni svoju misiju i ciljeve
bull Slabosti mogu biti nedostatak kapitala manjak stručnih radnika inferioran
položaj u odnosu prema potrošačima ili dobavljačima i sl
b) Prilike i prijetnje
bull Prilike (engl Opportunities) su pozitivne eksterne promjene koje poduzetnik
može iskoristiti za ispunjenje svoje misije i postizanje svojih ciljeva
bull Permanentna potraga za prilikama koje najbolje odgovaraju snagama i ključnim
sposobnostima malog poduzeća i njihovo bolje iskorištavanje
od konkurenata ključ je uspjeha u poduzetništvu
bull Prijetnje (engl Threats) su negativni eksterni čimbenici i snage koji sputavaju
sposobnost malog poduzeća da ostvari svoju misiju i
ispuni predviđene ciljeve
bull Prijetnje poduzetnicima mogu se pojaviti u
različitim oblicima kao što su
bull pojava konkurenata s novim tehnologijama
bull ekonomska kriza i recesija
bull inflacija
bull porast kamatnih stopa
bull državna ograničenja i regulacije poslovanja
bull promjena demografske strukture stanovništva
42 Strateška analiza industrije
bull Da bi bio što sigurniji u ispravnost izbora poslovne strategije i ostvarenje uspjeha
od poduzetničkog pothvata poduzetnik treba provesti i detaljnu analiza industrije
u kojoj želi konkurirati
bull Strateška analiza industrije općenito je od velike važnosti za svaki poslovni
subjekt
bull Prema definiciji industriju čini skupina poduzeća sa zajedničkim obilježjima
bull U razmatranju industrije treba uzeti u obzir i ponudbeni i potražni segment jer
industrije se sastoje od poduzeća koja međusobno dijele i tehnologije i kupce
bull Sa stajališta ponude industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda ili
usluga s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima koji su proizvedeni
uglavnom istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima
bull Sa stajališta potražnje industriju čini skupina poduzeća koja proizvode
asortimane koji su bliski supstituti tj čija je križna elastičnost potražnje jako
velika
bull Stupanj industrijske koncentracije važna je strukturalna industrijska varijabla
bull Mnogi autori ističu industrijsku koncentraciju kao važan činitelj u objašnjavanju
veće ili manje efikasnosti različitih industrija
bull Prvi činitelj industrijske koncentracije je apsolutni broj svih poduzeća koja se
natječu unutar jedne industrije
bull Drugi je činitelj distribucija veličina poduzeća u industriji kad se veličina
svakoga pojedinog poduzeća definira razmjerno i relativno u odnosu
prema čitavoj industriji
bull Oba definicijska činitelja industrijske koncentracije moraju se uzimati u obzir
uzajamno kako bi se preciznije odredio stupanj koncentracije
bull Industrijska struktura mjerena stupnjem koncentracije može biti u rasponu od
jako fragmentirane do čvrsto konsolidirane industrije
bull Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koja
kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja (tzv konsolidirane industrije)
dočim nekoncentrirane industrije imaju veći broj
relativno malih poduzeća s približno istimali znatno manjim udjelom u ukupnoj
industrijskoj prodaji (tzv fragmentarne industrije)
5 Strateško upravljanje tehnologijama i inovacijama
bull Permanentno pračenje i implementiranje suvremenih tehnologija danas postaje
ključni faktor konkurentnosti poduzeća svih oblika i veličina
bull U tom se procesu treba odlučiti između dvije bitne aktivnosti
a) razvoj vlastitih inovacija i tehnološka rješenja te njihovo pretvaranje u
konkurentsku prednost vlastitog poduzeuumla iili
b) razvoj eksplicitnog i tihog tehnološkog znanja za podršku inkorporiranoj
tehnologiji
bull Inoviranje čini svako obnavljanje dizajnirano i realizirano tako da ojača
održivu konkurentsku prednost poduzeća
bull Cilj je razvoj inovacija iili poboljšanje postojećih tehnologija i tehnoloških
rješenja kako bi se zadržala konkurentska prednost na tržištu
bull Nasuprot inovaciji stoji inkorporacija tehnologije koja se provodi kupnjom
gotovih tehnoloških rješenja (patenata ili licenci) ili imitiranjem tehnoloških
inovacija drugog poduzeća (tzv tehnološka imitacija)
51 Strategija imitacije nasuprot vlastitoj inovaciji
bull Da se ne bi došao u sukob s patentom i legalnim pravima koje inovator ima na
različitim tržištima cilj poduzetnika koji provodi strategiju imitacije mora biti
imitacija koja će se diferencirati od proizvoda koji se kopira
bull Strategija imitacije stoga treba biti čin ldquokreativnog kopiranjardquo
bull ldquoKopiranjerdquo zato što imitator pokušava reproducirati tehnologiju inovatora a
ldquokreativnardquo zato što uz njezino kopiranje imitator treba uvesti i neke
modifikacije te poboljšanja koja usavršavaju kopiranu tehnologiju
52 Strateške poduzetničke opcije
U slučaju da malo poduzeće ne posjeduje vlastite znanstveno-istraživačke
kapacitete potrebne za razvoj vlastitih inovacija i ne raspolaže dovoljnom
osnovom tehnološkog znanja koje mu omogućuje razvoj imitacije
eksternih tehnologija i znanja kao stratešku poduzetničku opciju može
izabrati kupnju licence kupnju franšize ili se pak upustiti u strateško zajedničko
ulaganje
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
A) Strategija troškovnog vodstva
bull Temelji se na stvaranju konkurentske prednosti na osnovi najnižih troškova
proizvodnje među konkurentima unutar industrije
bull Troškovni lideri tako imaju konkurentsku prednost u privlačenju kupaca kojima
je cijena proizvoda na prvom mjestu
bull Ta strategija primjerena je za upotrebu na tržištu koje se sastoji od velikog broja
kupaca i koji su vrlo osjetljivi na promjenu cijene
B) Strategija diferencijacije
bull Ima za cilj ostvariti konkurentsku prednost putem jedinstvenih proizvoda na
cjelokupnom tržištu
bull Osobito je pogodna za primjenu u situaciji koju karakterizira prisutnost velike
raznolikosti želja i potreba kupaca i nemogućnost njihova zadovoljenja
standardiziranim proizvodima
bull Mala poduzeća trebaju posebno pratiti ukuse i preferencije kupaca i na temelju
stečenih spoznaja graditi strategiju zadovoljavanja tih posebnih potreba
C) Strategija fokusiranja
bull Poslovna strategija usmjerena na postizanje odgovarajuuumlih konkurentskih
prednosti usmjeravanjem na određeni tržišni segment koji ima specifične
potrebe želje i karakteristike
bull Osnovna ideja te strategije je izabrati jedan (ili nekoliko) tržišnih segmenata koji
se nastoji zadovoljiti posebnim proizvodima i uslugama kreiranim prema željama
potrebama i interesima ciljne potrošačke grupe
41 SWOT analiza
bull Za uspješno definiranje poslovne strategije poduzetnici trebaju prethodno
pravilno analizirati čimbenike unutar poduzeća i izvan njega koji utječu na
ispunjenje misije
bull Takva analiza čimbenika unutar poduzeća i u njegovu poslovnom okruženju
naziva se SWOT analiza
bull Zadaća SWOT analize je procjena snaga i slabosti malog poduzeća kao i prilika
i prijetnji u okruženju u kojemu ono djeluje
a) Snage i slabosti
bull Snage (engl Strengths) su pozitivni unutarnji faktori koje malo poduzeće treba
iskoristiti da bi postiglo zadane ciljeve
bull Ti faktori mogu biti specijalna znanja i vještine iskustvo kvaliteta dobar imidž i
reputacija poduzeća i sl
bull Slabosti (engl Weaknesses) su negativni unutarnji faktori koji sprječavaju malo
poduzeće da ispuni svoju misiju i ciljeve
bull Slabosti mogu biti nedostatak kapitala manjak stručnih radnika inferioran
položaj u odnosu prema potrošačima ili dobavljačima i sl
b) Prilike i prijetnje
bull Prilike (engl Opportunities) su pozitivne eksterne promjene koje poduzetnik
može iskoristiti za ispunjenje svoje misije i postizanje svojih ciljeva
bull Permanentna potraga za prilikama koje najbolje odgovaraju snagama i ključnim
sposobnostima malog poduzeća i njihovo bolje iskorištavanje
od konkurenata ključ je uspjeha u poduzetništvu
bull Prijetnje (engl Threats) su negativni eksterni čimbenici i snage koji sputavaju
sposobnost malog poduzeća da ostvari svoju misiju i
ispuni predviđene ciljeve
bull Prijetnje poduzetnicima mogu se pojaviti u
različitim oblicima kao što su
bull pojava konkurenata s novim tehnologijama
bull ekonomska kriza i recesija
bull inflacija
bull porast kamatnih stopa
bull državna ograničenja i regulacije poslovanja
bull promjena demografske strukture stanovništva
42 Strateška analiza industrije
bull Da bi bio što sigurniji u ispravnost izbora poslovne strategije i ostvarenje uspjeha
od poduzetničkog pothvata poduzetnik treba provesti i detaljnu analiza industrije
u kojoj želi konkurirati
bull Strateška analiza industrije općenito je od velike važnosti za svaki poslovni
subjekt
bull Prema definiciji industriju čini skupina poduzeća sa zajedničkim obilježjima
bull U razmatranju industrije treba uzeti u obzir i ponudbeni i potražni segment jer
industrije se sastoje od poduzeća koja međusobno dijele i tehnologije i kupce
bull Sa stajališta ponude industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda ili
usluga s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima koji su proizvedeni
uglavnom istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima
bull Sa stajališta potražnje industriju čini skupina poduzeća koja proizvode
asortimane koji su bliski supstituti tj čija je križna elastičnost potražnje jako
velika
bull Stupanj industrijske koncentracije važna je strukturalna industrijska varijabla
bull Mnogi autori ističu industrijsku koncentraciju kao važan činitelj u objašnjavanju
veće ili manje efikasnosti različitih industrija
bull Prvi činitelj industrijske koncentracije je apsolutni broj svih poduzeća koja se
natječu unutar jedne industrije
bull Drugi je činitelj distribucija veličina poduzeća u industriji kad se veličina
svakoga pojedinog poduzeća definira razmjerno i relativno u odnosu
prema čitavoj industriji
bull Oba definicijska činitelja industrijske koncentracije moraju se uzimati u obzir
uzajamno kako bi se preciznije odredio stupanj koncentracije
bull Industrijska struktura mjerena stupnjem koncentracije može biti u rasponu od
jako fragmentirane do čvrsto konsolidirane industrije
bull Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koja
kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja (tzv konsolidirane industrije)
dočim nekoncentrirane industrije imaju veći broj
relativno malih poduzeća s približno istimali znatno manjim udjelom u ukupnoj
industrijskoj prodaji (tzv fragmentarne industrije)
5 Strateško upravljanje tehnologijama i inovacijama
bull Permanentno pračenje i implementiranje suvremenih tehnologija danas postaje
ključni faktor konkurentnosti poduzeća svih oblika i veličina
bull U tom se procesu treba odlučiti između dvije bitne aktivnosti
a) razvoj vlastitih inovacija i tehnološka rješenja te njihovo pretvaranje u
konkurentsku prednost vlastitog poduzeuumla iili
b) razvoj eksplicitnog i tihog tehnološkog znanja za podršku inkorporiranoj
tehnologiji
bull Inoviranje čini svako obnavljanje dizajnirano i realizirano tako da ojača
održivu konkurentsku prednost poduzeća
bull Cilj je razvoj inovacija iili poboljšanje postojećih tehnologija i tehnoloških
rješenja kako bi se zadržala konkurentska prednost na tržištu
bull Nasuprot inovaciji stoji inkorporacija tehnologije koja se provodi kupnjom
gotovih tehnoloških rješenja (patenata ili licenci) ili imitiranjem tehnoloških
inovacija drugog poduzeća (tzv tehnološka imitacija)
51 Strategija imitacije nasuprot vlastitoj inovaciji
bull Da se ne bi došao u sukob s patentom i legalnim pravima koje inovator ima na
različitim tržištima cilj poduzetnika koji provodi strategiju imitacije mora biti
imitacija koja će se diferencirati od proizvoda koji se kopira
bull Strategija imitacije stoga treba biti čin ldquokreativnog kopiranjardquo
bull ldquoKopiranjerdquo zato što imitator pokušava reproducirati tehnologiju inovatora a
ldquokreativnardquo zato što uz njezino kopiranje imitator treba uvesti i neke
modifikacije te poboljšanja koja usavršavaju kopiranu tehnologiju
52 Strateške poduzetničke opcije
U slučaju da malo poduzeće ne posjeduje vlastite znanstveno-istraživačke
kapacitete potrebne za razvoj vlastitih inovacija i ne raspolaže dovoljnom
osnovom tehnološkog znanja koje mu omogućuje razvoj imitacije
eksternih tehnologija i znanja kao stratešku poduzetničku opciju može
izabrati kupnju licence kupnju franšize ili se pak upustiti u strateško zajedničko
ulaganje
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
41 SWOT analiza
bull Za uspješno definiranje poslovne strategije poduzetnici trebaju prethodno
pravilno analizirati čimbenike unutar poduzeća i izvan njega koji utječu na
ispunjenje misije
bull Takva analiza čimbenika unutar poduzeća i u njegovu poslovnom okruženju
naziva se SWOT analiza
bull Zadaća SWOT analize je procjena snaga i slabosti malog poduzeća kao i prilika
i prijetnji u okruženju u kojemu ono djeluje
a) Snage i slabosti
bull Snage (engl Strengths) su pozitivni unutarnji faktori koje malo poduzeće treba
iskoristiti da bi postiglo zadane ciljeve
bull Ti faktori mogu biti specijalna znanja i vještine iskustvo kvaliteta dobar imidž i
reputacija poduzeća i sl
bull Slabosti (engl Weaknesses) su negativni unutarnji faktori koji sprječavaju malo
poduzeće da ispuni svoju misiju i ciljeve
bull Slabosti mogu biti nedostatak kapitala manjak stručnih radnika inferioran
položaj u odnosu prema potrošačima ili dobavljačima i sl
b) Prilike i prijetnje
bull Prilike (engl Opportunities) su pozitivne eksterne promjene koje poduzetnik
može iskoristiti za ispunjenje svoje misije i postizanje svojih ciljeva
bull Permanentna potraga za prilikama koje najbolje odgovaraju snagama i ključnim
sposobnostima malog poduzeća i njihovo bolje iskorištavanje
od konkurenata ključ je uspjeha u poduzetništvu
bull Prijetnje (engl Threats) su negativni eksterni čimbenici i snage koji sputavaju
sposobnost malog poduzeća da ostvari svoju misiju i
ispuni predviđene ciljeve
bull Prijetnje poduzetnicima mogu se pojaviti u
različitim oblicima kao što su
bull pojava konkurenata s novim tehnologijama
bull ekonomska kriza i recesija
bull inflacija
bull porast kamatnih stopa
bull državna ograničenja i regulacije poslovanja
bull promjena demografske strukture stanovništva
42 Strateška analiza industrije
bull Da bi bio što sigurniji u ispravnost izbora poslovne strategije i ostvarenje uspjeha
od poduzetničkog pothvata poduzetnik treba provesti i detaljnu analiza industrije
u kojoj želi konkurirati
bull Strateška analiza industrije općenito je od velike važnosti za svaki poslovni
subjekt
bull Prema definiciji industriju čini skupina poduzeća sa zajedničkim obilježjima
bull U razmatranju industrije treba uzeti u obzir i ponudbeni i potražni segment jer
industrije se sastoje od poduzeća koja međusobno dijele i tehnologije i kupce
bull Sa stajališta ponude industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda ili
usluga s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima koji su proizvedeni
uglavnom istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima
bull Sa stajališta potražnje industriju čini skupina poduzeća koja proizvode
asortimane koji su bliski supstituti tj čija je križna elastičnost potražnje jako
velika
bull Stupanj industrijske koncentracije važna je strukturalna industrijska varijabla
bull Mnogi autori ističu industrijsku koncentraciju kao važan činitelj u objašnjavanju
veće ili manje efikasnosti različitih industrija
bull Prvi činitelj industrijske koncentracije je apsolutni broj svih poduzeća koja se
natječu unutar jedne industrije
bull Drugi je činitelj distribucija veličina poduzeća u industriji kad se veličina
svakoga pojedinog poduzeća definira razmjerno i relativno u odnosu
prema čitavoj industriji
bull Oba definicijska činitelja industrijske koncentracije moraju se uzimati u obzir
uzajamno kako bi se preciznije odredio stupanj koncentracije
bull Industrijska struktura mjerena stupnjem koncentracije može biti u rasponu od
jako fragmentirane do čvrsto konsolidirane industrije
bull Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koja
kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja (tzv konsolidirane industrije)
dočim nekoncentrirane industrije imaju veći broj
relativno malih poduzeća s približno istimali znatno manjim udjelom u ukupnoj
industrijskoj prodaji (tzv fragmentarne industrije)
5 Strateško upravljanje tehnologijama i inovacijama
bull Permanentno pračenje i implementiranje suvremenih tehnologija danas postaje
ključni faktor konkurentnosti poduzeća svih oblika i veličina
bull U tom se procesu treba odlučiti između dvije bitne aktivnosti
a) razvoj vlastitih inovacija i tehnološka rješenja te njihovo pretvaranje u
konkurentsku prednost vlastitog poduzeuumla iili
b) razvoj eksplicitnog i tihog tehnološkog znanja za podršku inkorporiranoj
tehnologiji
bull Inoviranje čini svako obnavljanje dizajnirano i realizirano tako da ojača
održivu konkurentsku prednost poduzeća
bull Cilj je razvoj inovacija iili poboljšanje postojećih tehnologija i tehnoloških
rješenja kako bi se zadržala konkurentska prednost na tržištu
bull Nasuprot inovaciji stoji inkorporacija tehnologije koja se provodi kupnjom
gotovih tehnoloških rješenja (patenata ili licenci) ili imitiranjem tehnoloških
inovacija drugog poduzeća (tzv tehnološka imitacija)
51 Strategija imitacije nasuprot vlastitoj inovaciji
bull Da se ne bi došao u sukob s patentom i legalnim pravima koje inovator ima na
različitim tržištima cilj poduzetnika koji provodi strategiju imitacije mora biti
imitacija koja će se diferencirati od proizvoda koji se kopira
bull Strategija imitacije stoga treba biti čin ldquokreativnog kopiranjardquo
bull ldquoKopiranjerdquo zato što imitator pokušava reproducirati tehnologiju inovatora a
ldquokreativnardquo zato što uz njezino kopiranje imitator treba uvesti i neke
modifikacije te poboljšanja koja usavršavaju kopiranu tehnologiju
52 Strateške poduzetničke opcije
U slučaju da malo poduzeće ne posjeduje vlastite znanstveno-istraživačke
kapacitete potrebne za razvoj vlastitih inovacija i ne raspolaže dovoljnom
osnovom tehnološkog znanja koje mu omogućuje razvoj imitacije
eksternih tehnologija i znanja kao stratešku poduzetničku opciju može
izabrati kupnju licence kupnju franšize ili se pak upustiti u strateško zajedničko
ulaganje
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
42 Strateška analiza industrije
bull Da bi bio što sigurniji u ispravnost izbora poslovne strategije i ostvarenje uspjeha
od poduzetničkog pothvata poduzetnik treba provesti i detaljnu analiza industrije
u kojoj želi konkurirati
bull Strateška analiza industrije općenito je od velike važnosti za svaki poslovni
subjekt
bull Prema definiciji industriju čini skupina poduzeća sa zajedničkim obilježjima
bull U razmatranju industrije treba uzeti u obzir i ponudbeni i potražni segment jer
industrije se sastoje od poduzeća koja međusobno dijele i tehnologije i kupce
bull Sa stajališta ponude industriju čine poduzeća koja nude asortiman proizvoda ili
usluga s važnim zajedničkim proizvodnim obilježjima koji su proizvedeni
uglavnom istovjetnim tehnologijama ili tehnološkim procesima
bull Sa stajališta potražnje industriju čini skupina poduzeća koja proizvode
asortimane koji su bliski supstituti tj čija je križna elastičnost potražnje jako
velika
bull Stupanj industrijske koncentracije važna je strukturalna industrijska varijabla
bull Mnogi autori ističu industrijsku koncentraciju kao važan činitelj u objašnjavanju
veće ili manje efikasnosti različitih industrija
bull Prvi činitelj industrijske koncentracije je apsolutni broj svih poduzeća koja se
natječu unutar jedne industrije
bull Drugi je činitelj distribucija veličina poduzeća u industriji kad se veličina
svakoga pojedinog poduzeća definira razmjerno i relativno u odnosu
prema čitavoj industriji
bull Oba definicijska činitelja industrijske koncentracije moraju se uzimati u obzir
uzajamno kako bi se preciznije odredio stupanj koncentracije
bull Industrijska struktura mjerena stupnjem koncentracije može biti u rasponu od
jako fragmentirane do čvrsto konsolidirane industrije
bull Industrije s većim stupnjem koncentracije imaju mali broj poduzeća koja
kontroliraju veći dio ukupnih industrijskih prodaja (tzv konsolidirane industrije)
dočim nekoncentrirane industrije imaju veći broj
relativno malih poduzeća s približno istimali znatno manjim udjelom u ukupnoj
industrijskoj prodaji (tzv fragmentarne industrije)
5 Strateško upravljanje tehnologijama i inovacijama
bull Permanentno pračenje i implementiranje suvremenih tehnologija danas postaje
ključni faktor konkurentnosti poduzeća svih oblika i veličina
bull U tom se procesu treba odlučiti između dvije bitne aktivnosti
a) razvoj vlastitih inovacija i tehnološka rješenja te njihovo pretvaranje u
konkurentsku prednost vlastitog poduzeuumla iili
b) razvoj eksplicitnog i tihog tehnološkog znanja za podršku inkorporiranoj
tehnologiji
bull Inoviranje čini svako obnavljanje dizajnirano i realizirano tako da ojača
održivu konkurentsku prednost poduzeća
bull Cilj je razvoj inovacija iili poboljšanje postojećih tehnologija i tehnoloških
rješenja kako bi se zadržala konkurentska prednost na tržištu
bull Nasuprot inovaciji stoji inkorporacija tehnologije koja se provodi kupnjom
gotovih tehnoloških rješenja (patenata ili licenci) ili imitiranjem tehnoloških
inovacija drugog poduzeća (tzv tehnološka imitacija)
51 Strategija imitacije nasuprot vlastitoj inovaciji
bull Da se ne bi došao u sukob s patentom i legalnim pravima koje inovator ima na
različitim tržištima cilj poduzetnika koji provodi strategiju imitacije mora biti
imitacija koja će se diferencirati od proizvoda koji se kopira
bull Strategija imitacije stoga treba biti čin ldquokreativnog kopiranjardquo
bull ldquoKopiranjerdquo zato što imitator pokušava reproducirati tehnologiju inovatora a
ldquokreativnardquo zato što uz njezino kopiranje imitator treba uvesti i neke
modifikacije te poboljšanja koja usavršavaju kopiranu tehnologiju
52 Strateške poduzetničke opcije
U slučaju da malo poduzeće ne posjeduje vlastite znanstveno-istraživačke
kapacitete potrebne za razvoj vlastitih inovacija i ne raspolaže dovoljnom
osnovom tehnološkog znanja koje mu omogućuje razvoj imitacije
eksternih tehnologija i znanja kao stratešku poduzetničku opciju može
izabrati kupnju licence kupnju franšize ili se pak upustiti u strateško zajedničko
ulaganje
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
5 Strateško upravljanje tehnologijama i inovacijama
bull Permanentno pračenje i implementiranje suvremenih tehnologija danas postaje
ključni faktor konkurentnosti poduzeća svih oblika i veličina
bull U tom se procesu treba odlučiti između dvije bitne aktivnosti
a) razvoj vlastitih inovacija i tehnološka rješenja te njihovo pretvaranje u
konkurentsku prednost vlastitog poduzeuumla iili
b) razvoj eksplicitnog i tihog tehnološkog znanja za podršku inkorporiranoj
tehnologiji
bull Inoviranje čini svako obnavljanje dizajnirano i realizirano tako da ojača
održivu konkurentsku prednost poduzeća
bull Cilj je razvoj inovacija iili poboljšanje postojećih tehnologija i tehnoloških
rješenja kako bi se zadržala konkurentska prednost na tržištu
bull Nasuprot inovaciji stoji inkorporacija tehnologije koja se provodi kupnjom
gotovih tehnoloških rješenja (patenata ili licenci) ili imitiranjem tehnoloških
inovacija drugog poduzeća (tzv tehnološka imitacija)
51 Strategija imitacije nasuprot vlastitoj inovaciji
bull Da se ne bi došao u sukob s patentom i legalnim pravima koje inovator ima na
različitim tržištima cilj poduzetnika koji provodi strategiju imitacije mora biti
imitacija koja će se diferencirati od proizvoda koji se kopira
bull Strategija imitacije stoga treba biti čin ldquokreativnog kopiranjardquo
bull ldquoKopiranjerdquo zato što imitator pokušava reproducirati tehnologiju inovatora a
ldquokreativnardquo zato što uz njezino kopiranje imitator treba uvesti i neke
modifikacije te poboljšanja koja usavršavaju kopiranu tehnologiju
52 Strateške poduzetničke opcije
U slučaju da malo poduzeće ne posjeduje vlastite znanstveno-istraživačke
kapacitete potrebne za razvoj vlastitih inovacija i ne raspolaže dovoljnom
osnovom tehnološkog znanja koje mu omogućuje razvoj imitacije
eksternih tehnologija i znanja kao stratešku poduzetničku opciju može
izabrati kupnju licence kupnju franšize ili se pak upustiti u strateško zajedničko
ulaganje
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
521 Kupnje licence
bull Kupnja licence obavlja se putem sklapanja ugovora o licenci kojim poduzetnik
stječe prava na uporabu nekog patenta tehnološkog znanja i iskustva žiga
modela ili uzorka
bull Poduzeću koje mu ustupa ta prava poduzetnik se obvezuje isplatiti određenu
nadoknadu
bull Kao poduzetničku opciju kupnjom licence mogu se koristi poduzetnici u
različitim industrijskim djelatnostima kao što su npr proizvodnja i prodaja
kućanskih aparata prodaja osobnih automobila ili njihovih dijelova lijekova i
medicinske opreme građevinske opreme odjeće itd
Prednosti kupnje licence
bull Kao način pokretanja poslovne aktivnosti kupnja licence poduzetniku omogućuje
tri važne prednosti
1pokretanje poslovanja bez velikih troškova rizika ili kapitalnih investicija
2 izbjegavanje troškova istraživanja i razvoja te ispitivanja vlastitih proizvoda
kao i eventualne troškove pravne zaštite svojih proizvoda
3 potiče poduzetnika na primjenu najsuvremenije tehnologije što mu omogućuje
diferencijaciju od postojećih konkurenata
522 Franšiza kao poduzetnička strategija
bull Kupnjom franšize poduzetnik stječe pravo poslovanja pod imenom prodavatelja
franšize ali je dužan pridržavati se i strogih pravila poslovanja
koje propisuje prodavatelj
bull Franšiza je u osnovi razvijeniji i specijaliziraniji oblik licence u kojemu kupac
franšize od njezina prodavatelja ne kupuje samo određena prava već
također pristaje poslovati prema uvjetima koje propisuje prodavatelj
bull Međutim kupnjom franšize kupac pritom također dobiva i veliku pomoć
prodavatelja franšize u svezi s uspostavljanjem i pokretanjem vlastita
poslovanja
Postoje tri osnovna tipa franšize
1 Trade-name franšiza
Kupac takve franšize kupuje samo pravo za korištenje imena prodavatelja franšize
ali bez obveze prodaje točno određenih proizvoda pod imenom prodavatelja
franšize
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
2 Franšiza za distribuciju proizvoda (engl Product distribution franchising)
Kupac franšize kupuje pravo na prodaju proizvoda i usluga pod imenom
prodavatelja franšize tj uključuje se u distribucijsku mrežu prodavatelja franšize
Primjeri takve franšize jesu prodaja 35automobila (WV Audi Fiat itd)
bezalkoholnih pića (Coca-Cola i Pepsi-Cola) kozmetike (Nivea)
3 Čista franšiza (engl Pure franchising)
Oblik je franšize prema kojemu kupac od prodavatelja franšize kupuje kompletan
poslovni projekt koji obuhvaća pravo na korištenje imena prodaju proizvoda ili
usluga oblik i dizajn interijera poslovne metode i operacije marketinške usluge te
kompletan strateški plan razvoja
bull Osim toga kupac franšize od prodavatelja dobiva kontinuirane savjetodavne
usluge glede kvalitete poslovanja što je u interesu obiju strana
bull To je najčešći i najpoznatiji oblik franšize i primjenjuje se u fast-food industriji
hotelijerstvu u rent-a-car agencijama konzultantskim kućama
Prednosti kupnje franšize kao poduzetničke opcije jesu
1 Poduzetnici nemaju mnogo troškova i rizika oko pokretanja poslovanja pa mogu
relativno brzo pokrenuti vlastito poduzeće te na osnovi poznatog imena i
proizvoda brzo povečavati i širiti poslovanje
2 Kupnja franšize omogućuje pristup provjereno uspješnu poslovnom
konceptu omogućuje korištenje iskustava prodavatelja franšize i na taj način
smanjenje rizika poslovanja te relativno brz i siguran način ostvarivanja profita
523 Strateško zajedničko ulaganje
bull Strateško zajedničko ulaganje (engl Strategic JointVenture) označuje proces
osnivanja poduzeća koje je u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više inače neovisnih
poduzeuumla
bull Zajedničko ulaganje je strateško partnerstvo koje formiraju različita poduzeća s
ciljem postizanja nekoga zajedničkog pothvata koji inače samostalno ne bi mogla
ostvariti
bull Poduzeća sudjeluju u zajedničkim ulaganjima kako bi smanjila troškove izlaska
na tržište stekla pristup jeftinim sirovinama poboljšala svoju
konkurentsku poziciju na tržištu usvojila nove tehnološke i marketinške vještine
smanjila rizik poslovanja i sl
Strateška zajednička ulaganja dijele se na domaća i strana
bull Domaća zajednička ulaganja jesu udruživanje dvaju ili više malih
poduzeća iz jedne države
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
bull Međunarodna zajednička ulaganja čine udruživanja domaćih malih poduzeća s
poduzećima iz inozemstva uglavnom iz zemalja čiji se proizvodi žele plasirati na
domaćem tržištu
Prednosti strateškoga zajedničkog ulaganja
a) tim putem poduzetnici stječu tehnološka znanja i iskustva od partnera kojim se
sklapa sporazum o zajedničkom ulaganju
b) omogućuje poduzetnicima smanjenje visokih troškova i rizika pokretanja
poslovne aktivnosti i izlaska na tržište
c) omogućuje postizanje sinergijskog efekta putem zajedničkog poslovanja i
kompilacije kompatibilnih ključnih sposobnosti poveznih poduzeća
d) međunarodno zajedničko ulaganje omogućuje korištenje međunarodne
reputacije i utjecaja partnera na domaćem tržištu
6 Razvojne strategije poduzeća
bull Razvojne strategije čine alternative koje su na raspolaganju poduzetniku nakon
što je uspješno otpoćeo svoje poslovanje i zauzeo određeno (startno) mjesto na
željenu tržištu
bull Razvojne strategije poduzeća mogu se podijeliti na tri osnovne
a) strategija rasta ili strategija ekspanzije
b) strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
c) strategija diverzifikacije
A) Strategija rasta ili strategija ekspanzije
bull Temelji se na koncentraciji razvojnih aktivnosti na postojećoj djelatnosti i
postojećem asortimanu proizvoda i usluga
bull Ostvarivanje konkurentskih prednosti postiže se usmjerenjem svih kapitalnih
informacijskih ljudskih fizičkih i inih resursa poduzeća prema širenju uspješnoga
poslovanja u postojećoj dobro poznatoj industriji i na poznatom tržištu
bull Strategija rasta može se provoditi na postoječem tržištu i na novim tržištima
B) Strategija vertikalne integracije i strategija horizontalne integracije
bull Vertikalna integracija je razvojna strategija usmjerena na ostvarivanje kontrole u
povezanim industrijama kupaca i dobavljača
bull Razlikujemo vertikalnu integraciju prema ldquonaprijedrdquo (engl forward) tj
integraciju s poduzeuumlima kupcima i vertikalnu integraciju prema ldquonatragrdquo (engl
backward) tj integraciju s poduzećima dobavljačima
bull Pri horizontalnoj integraciji poduzeće se putem različitih oblika povezuje s
jednim ili više konkurenata na tržištu i u industriji radi pokušaja stjecanja
povoljnijeg (monopolističkoga) konkurentskog položaja
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
C) Strategija diverzifikacije
bull Oblik je razvojne strategije kojom poduzeće ulazi u neku djelatnost različitu od
one kojom se dosad bavilo
bull Rast na osnovi diverzifikacije povoljan je za poduzeće kad postoje dobre
mogučnosti proširenja poslovanja izvan postojećeg
bull Dva su načina provođenja strategije diverzifikacije
a) Koncentrična (povezana) diverzifikacija je strategija uvođenja novih proizvoda
ili usluga koji su u osnovi slični postojećim
b) Konglomeratska (nepovezana) diverzifikacija temelji se na razvoju i uvođenju
potpuno novih proizvoda ili usluga
Strategije negativne tenzije
bull Ako poduzetnik procijeni da mu se daljnji razvoj poslovanja iili proširenje
poslovnog projekta više ne isplati odlučuje se za jednu od ovih strategija
a)Strategija sužavanja tržišta
- suprotna je strategiji rasta i razvoja poduzeća Cilj joj je smanjenje
tržišnog udjela iili povlačenje na lokalno tržište
b)Strategija preokreta
- upotrebljava se za zaustavljanje negativnih kretanja poslovanja Cilj
strategije preokreta je restriktivnim mjerama poboljšati ili povratiti strateški
položaj
c)Strategija likvidacije i dezinvestiranja
- cilj je te strategije povući se s nekih tržišta ili iz nekoga poslovnog projekta uza
što manje troškove koji prate takvu aktivnost te uza što veći novčani
dotok tj izvlačenje financijskih sredstava
7 Strategija međunarodne poduzetničke aktivnosti
bull Strategija međunarodne poslovne aktivnosti omogućuje poduzetnicima
proširenje mogučnosti ostvarenja profita pomoću aktivnosti koje im nisu dostupne
na domaćem tržištu
bull Međunarodno poduzetništvo općenito označuje izvođenje poduzetničkih
aktivnosti izvan državnih granica i podrazumijeva postizanje strateških ciljeva
poduzeća proširivanjem tih aktivnosti poradi povećanja profitabilnosti poslovanja
Načini izlaska poduzetnika na međunarodno tržište
bull Različiti načini poslovanja na nekom tržištu zahtijevaju i različite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija
bull U početku poslovanja na nekomu stranom tržištu poduzetnik se može osloniti
samo na izvozne aktivnosti kako bi stekao uporište na tom tržištu
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
bull Odluči li se za dugotrajniji i značajniji izlazak na neko strano tržište poduzetnik
se može odlučiti za direktno strano ulaganje ili pak udružiti kapital u meunarodno
zajedničko ulaganje sa stranim partnerom
71 Izvoz
bull Izvoz predstavlja prodaju domauumlih proizvoda ili usluga na međunarodnom
tržištu
bull Prednosti izvoza
a) ne zahtijeva visoke pothornetne troškove te je stoga ta opcija moguća i za mala ili
tek osnovana poduzeća
b) pruža poduzetniku priliku da se upozna s prilikama koje vladaju na stranom
tržištu te da provjeri svoju snagu i spremnost za međunarodno poslovanje
c) pomaže poduzetniku razviti poslovne odnose te umanjiti poslovne rizike
poslovanja samo na domaćem tržištu
d) proširuje bazu potrošača što mu omogućuje postizanje prednosti ekonomije
razmjera zbog povećanog obujma proizvodnje
72 Projekt ključ u ruke
bull Projekt ključ u ruke (engl Turnkey project) jest proces pružanja čitavog niza
različitih povezanih usluga stranom naručitelju
bull Poduzetnik se obvezuje obaviti svaki detalj vezan za neki ugovoreni projekt (npr
Izgradnju autoceste mosta tvornice hotela i sl)
bull Prednosti projekta ldquoključ u rukerdquo
a) ugovaratelju pruža mogućnost ostvarenja većih profita nego što je moguće
izvozom pojedinačnih proizvoda i usluga
b) naručitelju daje sigurnost da će projekt biti proveden u roku odnosno da neće
doći do zastoja uzorkovana kašnjenjem pojedinačnih isporuka različitih
dobavljača
73 Direktno strano ulaganje
bull Direktno strano ulaganje (engl Foreign direct investment) zahtijeva od poduzeća
osnivanje vlastitih podružnica u stranim zemljama
To se može postići
a) otvaranjem novih poduzeuumla (vlastitih podružnica) na stranom tržištu odnosno
poduzimanjem tzv green-field investicija neko poduzeće postaje multinacionalna
kompanija ili
b) preuzimanjem (kupnjom) postojećih poduzeća na stranom tržištu (engl
Acquisition) prilikom čega se najčešće radi o strateškoj kupnji nekoga manjega
lokalnog poduzeća samo poradi stjecanja prava i pozicije domaćih
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
konkurenata
2 IZAZOVI PODUZETNIŠTVA U 21 STOLJEĆU
Krajem prošlog stoljeća poslovni svijet zadesio je ubrzani tehničko-tehnološki
progres te nagli razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije koji su širom
otvorili vrata procesu globalizacije svjetskih tržišta
Globalno poslovanje pruža mogućnost izbora lokacije poslovanja i smještanja
proizvodnje na najpovoljnije lokacije gdje se očekuju najbolji prinosi
Na taj način trend eksternalizacije ili outsourcinga ukupne svoje proizvodnje ili
pojedinih dijelova lanca stvaranja vrijednosti suvremenih poduzeća bilježi strahoviti
porast
1 Karakteristike poduzetništva 21 stoljeća
globalizacija
nepostojanje jasnih organizacijskih granica
fokusiranje na komplementarne sržne aktivnosti i resurse uz alokaciju ostalih
zadataka
Znanje i intelektualni kapital postaju kritični resursi poslovanja a upotreba
informacijske i komunikacijske tehnologije predstavlja nužnost za koordinaciju
poslovnih aktivnosti
Uslijed toga dolazi do nužne rekonceptualizacije onoga što podrazumijevamo pod
poduzetništvom kao i kako gdje i kada poduzetnici trebaju poduzimati svoje
poslovne aktivnosti
Paradigme nužne za konkurentnost i izvrsnost poduzetnika 21 stoljeća
Kreiranje specijaliziranih timova odnosno malih i fleksibilnih poduzeća
Umrežavanje i koordinacija timova pomoću informacijske i komunikacijske
tehnologije
Smanjenje hijerarhijskih razina i demokratizacija u poslovnom odlučivanju
Povećanje autonomije zaposlenih i samostalnosti u donošenju odluka
Koncentracija na sržno poslovanje (engl core business) i ključne sposobnosti
Outsourcing poslovnih aktivnosti
Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
Stvaranje partnerskih odnosa s dobavljačim i klijentima (potrošačima)
Praćenje vrednovanje i mjerenje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala
Poticanje daljnje inovativnosti i kreativnosti
Okosnica za ldquonovirdquo poduzetnički model koja se sastoji od sljedećih kritičnih
čimbenika
1 Novonastale potrebe - Kontinuirani porast želja i zahtjeva potrošača koje
suvremeni poduzetnici moraju nastojati zadovoljiti uzrokovane su općim trendom
porasta svijesti potrošača spoznaje njihove snage i kupovne moći te zahtjeva da za
svoj novac dobiju što kvalitetnije usluge
2 Ciljevi razvoja - Strateški razvoj svojih poduzeća suvremeni poduzetnici trebaju
zasnivati na ključnim sposobnostima vlastitim inovacijama ili inventivnoj primjeni
već postojećih poslovnih rješenja
3 Inovacija poslovnog procesa - Lanac stvaranja vrijednosti malog poduzeća
poduzetnik treba raščlaniti na temeljne i prateće aktivnosti
Sržne aktivnosti od strateškog značaja treba zadržati razvijati i inovirati dok
prateće aktivnosti treba prepustiti drugim specijaliziranim poduzećima i s
njima sklopiti dugoročne ugovore o zajedničkoj poslovnoj suradnji
stvarajući na taj način strateški savez poslovnih odnosa ili čitavu novu
virtualnu organizaciju poslovanja
4 Razvoj novih proizvoda i usluga - Strateški zadatak suvremenih poduzetnika treba
biti razvitak portfelja novih proizvoda i usluga čija primarna karakteristika treba biti
visoka razina u njih ugrađenog znanja i intelektualnog kapitala
5 Razvoj ključnih sposobnosti - Specijalizacija na ključne sposobnosti treba imati
za cilj oslobađanje sredstava i ljudskih potencijala njihovo usmjeravanje ka
unapređenju sadašnjih te stvaranju i razvoju novih ključnih sposobnosti u obliku
dodatnih aktivnosti novih procesa ili pak seta novih usluga
6 Razvoj profesionalnih sposobnosti - Poduzetnici ali i svi njihovi zaposlenici
trebaju biti usmjereni ka trajnom učenju i povećanju razina svojih znanja vještina i
sposobnosti koje će generirati nove ključne sposobnosti
7 Razvoj inovativnog okruženja - Poduzetnici trebaju sve zaposlene unutar svojih
poduzeća poticati i stimulirati na razmišljanje o unapređenju poslovanja
Svako pa i na prvi pogled trivijalno unapređenje može u konačnici rezultirati
značajnim uštedama ali će u svakom slučaju povećati interes zaposlenih za
posao koji obavljaju
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
8 Novi pokazatelji uspješnosti - Tradicionalne financijske pokazatelje uspješnosti
poslovanja treba nadopuniti metrikama koje služe za mjerenje neopipljive imovine
Pod tim se prvenstveno podrazumijeva valorizacija i mjerenje intelektualnog
kapitala
2 Nova ekonomija
Osnovni pokretač promjena u poslovanju poduzetnika u 21 stoljeću predstavlja
pojave Nove ekonomije Pojam Nove ekonomije čvrsto temelji na novim poslovnim
mogućnostima nastalim povećanjem količine znanja te intenziviranjem primjene
informacijske i komunikacijske tehnologije u poslovanju Postoje mnogi opisi i
definicije fenomena Nove ekonomije Većinom se oni odnose na promatranje i
reorganizaciju ekonomije s aspekta načina poslovanja S druge strane također
postoje i brojni kritičari ovog termina koji postavljaju pitanje da li smo i prije imali
nove ekonomije
Industrijska ekonomija
U toj danas Staroj industrijskoj ekonomiji posjedovanje imovine (fizičkog
kapitala tvornica željeznica naftnih bušotina elektrana i dr) značilo je više nego
bilo što drugo
Bio je također važan velik broj radnika koje su tvornice imale I ciljevi
produktivnosti odnosili su se uglavnom na to koliko jeftinije ili brže možete nešto
napraviti ili sastaviti
pomoću ljudskih ruku i to od fizičkih stvari kao što su drvo ili čelik
Ekonomski zakoni vodili su se uglavnom prema zakonima fizike Važno je bilo
proizvesti što veće količine (komade tone vagone itd) Fizička prisutnost i
lokacijska udaljenost bile su od iznimne važnosti kao i racionalizacija u potrošnji
energije
Slijedeća tablica prikazuje promjene vezane uz osnovne čimbenike poslovanja
KLASIČNI ČIMBENICI
POSLOVANJA
NOVI ČIMBENICI
POSLOVANJA
ZEMLJA ndash kao mjesto obavljanja
poslovne aktivnosti i kao izvor
energentskih i ne- energentskih
resursa
VIRTUALNI PROSTOR ndash
(Internet) kao mjesto
obavljanja poslovanja i
nepresušan izvor informacija i
ideja
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
RAD ndash tradicionalni rad mjeren
brojem radnika i vremenom
provedenim u uredu tvornici
TELEWORK ndash rad na daljinu
različiti oblici teleworka i pojava
novih vrsti radnika
KAPITAL ndash fizički (tvornice
zgrade strojevi) i financijski
(novac i surogat novca)
INTELEKTUALNI KAPITAL ndash
ljudski strukturalni i potrošački
kapital
Nematerijalna imovina
Dok su poduzeća u Staroj ekonomiji bila ovisna o materijalnoj imovini kao što
nekretnine i tvornice današnja Nova ekonomija temelji se na novoj vrsti poduzeća
koja su ovisna o nematerijalnoj imovini kao što su informacija i znanje
U današnjoj globalnoj i informacijskoj Novoj ekonomiji znanje je postalo vrednije
nego ikada prije u povijesti
Znanje je ono što stvara vrijednost ali isto tako I nova znanja Internet omogućava
trenutno širenje tih znanja širom svijeta
Što je više ljudi uključeno u tu podjelu znanja znanje ima i veću vrijednost jer se
povećava proširuje i produbljuje
Virtualna ekonomija
Zbog sve većeg intenziteta upotrebe Interneta u svakodnevnom poslovanju te
porasta uloge i značaja znanja i ostale neopipljive imovine sve se više koristi naziv
Virtualna ekonomija kako bi se više dočarala uloga nematerijalnih resursa a i
ostvarila distinkcija od dosadašnjih Novih ekonomija
Pored pojma Virtualna ekonomija koriste se i brojni drugi termini kojima se
pokušava dočarati važnost njena utjecaja na ekonomske aktivnosti gospodarstvo i
društvo u cjelini
Tako se u znanstvenoj i stručnoj literaturi koriste i nazivi poput Ekonomija znanja
Informacijska ekonomija Digitalna ekonomija Internet ekonomija
Teoretičari Nove ekonomije govore da su se dogodile uistinu velike
promjene
Pravila ponašanja u ovoj novoj ekonomiji ne formiraju se više prema
zakonima fizike
Nije više bitna dostupnost kapitalu već dostupnost informacijama
Kreiranje vrijednosti odnosi se na kreiranje novog znanja i eksploatiranja
njegove vrijednosti
Najvažnija imovina je nematerijalna neopipljiva intelektualna imovina
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
Prema Leif Edvinssonu neopipljiva imovina danas čini oko 90 vrijednosti
svjetskih poduzeća
3 Novi trendovi u ekonomiji i poduzetništvu
Koliko god se fokus Virtualne ekonomije stavlja na tehnološke promjene porast
značaja informacija i upotrebe intelektualnog kapitala potrebno je razmotriti i neke
ključne dugoročne trendove unutar same ekonomije koji su nas doveli do današnje
situacije
Ključ razumijevanja promjena u načinu poslovanja poduzetnika u 21 stoljeću i
učinaka informacijske i komunikacijske tehnologije nalazi se u identificiranju i
razumijevanju ekonomskih čimbenika koji oblikuju promjene u potražnji za
dobrima i uslugama
Najznačajniji od njih su
Porast dohotka i pojava novih proizvoda i usluga
Najvažniji dugoročni čimbenik u oblikovanju potražnje jest rast potrošačevog
dohotka Kako raste potrošačev dohodak tako ne dolazi samo do rasta potrošnje
već do promjena u samoj strukturi potrošnje
Dolazi do porasta potražnje za znanjem-intenzivnim proizvodima i uslugama
luksuznim dobrima turističkim uslugama itd
Poduzetništvo 21 stoljeća utemeljeno na novim proizvodima zamjenjuje
konkurenciju baziranu na masovnoj proizvodnji
Pri tome usko grlo koje ograničava sposobnost poduzetnika ne predstavlja više
kapacitet proizvodnje već sposobnost dizajniranja i kreiranja novih proizvoda i
usluga
Porast vrijednosti vremena
Internet informacijska i telekomunikacijska tehnologija omogućuju poduzetnicima
geografsku koordinaciju i institucionalno povezivanje disperziranih ključnih
sposobnosti te na taj način stjecanje snažne konkurentske prednosti
Poduzetnici trebaju postati agilni kako bi mogli uspijevati i napredovati u globalnom
konkurentnom poslovnom okruženju
Taj val novih konkurenata koji se ubrzano širi u tehnološki razvijenim društvima
naziva se agilna konkurencija
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
S druge strane promjene vrednovanja vremena uzrokuju i velike promjene u načinu
proizvodnje i ponašanju potrošača
Globalizacija
Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih ograničenja tržišnom
funkcioniranju što dovedi do pojave globalnog tržišta globalnih proizvoda i
globalne potrošačke kulture
Globalizacija dovodi do pojačavanja međuovisnosti nacionalnih privreda a unutar
njih regija i gradova
S aspekta tehnološkog napretka poboljšanje uvjeta i smanjenje troškova transporta
primjerice zračnog prijevoza omogućilo je globalizaciju proizvodnje i pružilo
mogućnosti poduzećima primjenu strategije globalnog poslovanja
Globalizacija u biti proizlazi iz interakcije od triju fenomena
1 Moderne tehnologije na području transporta komuniciranja proizvodnje
dizajna i drugih poslovnih aktivnosti dramatično su utjecale na mogućnost
globalnog širenja informacija te proizvodnje i distribucije roba i usluga
2 Konzumerizam s druge strane kao prevladavajuća ldquoreligijardquo današnjice
obilježava veliki intenzitet potražnje za proizvodima globalne proizvodnje
Konzumerizam potiču tržišne aktivnosti korporacija u cijelom svijetu
3 Neoliberalne politike koje sve više jačaju u državama širom svijeta
omogućavaju uklanjanje prepreka ovim novim procesima proizvodnje i potrošnje
Umrežavanje
Tradicionalno povezivanje poduzeća poprimilo je danas toliki intenzitet da
govorimo o mrežama međusobno povezanih poduzeća
Umrežavanje i globalizacija omogućavaju brojne i kompleksne mogućnosti
stjecanja i kombiniranja poslovnih resursa
Danas poduzeća mogu privremeno unajmiti dodatno osoblje ili zakupiti neko drugo
poduzeće za obavljanje poslovnih aktivnosti mogu ujedinjavati svoje resurse sa
resursima drugih poduzeća kroz partnerstva i strateške saveze ili se mogu
umrežavati i sudjelovati u dizajniranju sasvim novih poslovnih identiteta
Na taj način nastaju novi poslovni modeli virtualne ekonomije kao što su mrežne i
virtualne organizacije te virtualna poduzeća i virtualni poduzetnici
Virtualizacija poslovanja
Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te
informacijske i komunikacijske tehnologije
Suvremena poduzeća danas sve vise svoju fizičku nazočnost zamjenjuju virtualnom
Ukidaju se prepreke kao što je geografska udaljenost i vremenske zone
Virtualizacija suvremenim poduzećima i poduzetnicima omogućava povećanje
obujma poslovanja te efikasnosti i profitabilnosti
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
Prihvaćanje i implementacija načela koje donosi virtualizacija nalaže
rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzeća te specijalizaciju na
strateške konkurentske prednosti
Virtualizacija poslovanja donosi korjenite promjene koje se najbolje očituju kroz tri
dimenzije poslovanja a) prostor b) vrijeme i c) struktura
1 Prostor Virtualizacija pruža mogućnost disperzije poslovnih aktivnosti izvan
granica poduzeća na lokacije gdje za te aktivnosti postoje (naj)bolji uvjeti
(outsourcing)
2 Vrijeme Vremenska dimenzija virtualizacije omogućava poduzećima i
poduzetnicima obavljanje njihovih operacija kroz različite vremenske zone te
ekonomičniju upotrebu dimenzije vremena kroz povećanu fleksibilnost tijekom
radnog vremena
3 Struktura Virtualizacija poslovanja omogućila je poduzetnicima danas
izgradnju fleksibilnih nehijerarhijskih organizacijskih struktura koje se zasnivaju na
mreži međusobno povezanih specijaliziranih proizvođača njihovih pojedinih
jedinica i individualnih poduzetnika
Promjene poimanja pojma radnog mjesta i vremena
Razvoj informatičke tehnologije najviše je traga ostavio upravo na uredskom
poslovanju
Virtualnost dovodi do promjene poimanja pojma radnog mjesta gdje je klasični
fizički ured zamijenjen virtualnim uredom a poslovne jedinice virtualnim
timovima
Termin virtualni ured (engl Virtual office) koristi se za definiranje različitih fiksnih
ili mobilnih radnih lokacija
Uz pomoć informatičke opreme i odgovarajućih programa virtualni uredi ostvaruju
sve zahtjeve suvremenog poslovanja
S obzirom na uvjete rada i okruženja u kojima se nalaze postoje različiti oblici
virtualnih ureda
1 Telecommuting je najnepokretniji aranžman
Obično se odnosi na situacije u kojima zaposleni rade u fiksnim uredima
(povremeno i kod kuće) i komuniciraju s poslodavcem pomoću telekomunikacijske
opreme
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
2 Hoteling je tip virtualnog posla kad zaposleni ponekad dolaze u ured ali pošto
nisu uvijek fizički prisutni ne posjeduju vlastiti fiksni uredski prostor
Umjesto toga oni mogu koristiti ldquohotelsku soburdquo (ograđeni prostor) gdje mogu
primati i slati telefonske pozive i povezati svoj prijenosni kompjutor na mrežu
3 Telework ili rad na daljinu odnosi se na obavljanje poslovanja kod kuće u
klijentovim prostorijama ili bilo gdje gdje je telefon i Internet dostupan a to je
danas zahvaljujući mobilnim telefonima moguće posvuda
4 Poslovne informacije kao izvor konkurentskih prednosti poduzetnika
Dok su u industrijsko doba masovne proizvodnje dominantni poslovni resursi bili
su prirodni izvori kapital i manualni rad danas to više nije tako
U današnjoj suvremenoj globalnoj ekonomiji znanje i intelektualni kapital
predstavljaju ključne čimbenike poslovanja a osnovicu svih poduzetničkih
aktivnosti predstavlja još jedan nematerijalni resurs - informacija
Prikupljanjem i razmjenom poslovnih informacija suvremeni poduzetnici stječu
nove poslovne ideje pokreću poslovne aktivnosti te stvaraju (i prodaju) nove
informacije
Značajne osobine informacija kao poslovnog resursa su slijedeće
Nema jasnu financijsku vrijednost
Ne opterećuje okolinu kao klasični resursi
Mogu nadomještati kapital radnu snagu materijal sirovine
Mnogo su prikladnije za transport (razmjenu) nego klasična dobra
One su difuzne jer što se više koriste to su vrjednije (trošenje ne uništava
sadržaj informacije)
Mogu bezgranično širiti i prelaziti fizičke i vremenske granice (Informacija
podnosi istodobno mnoštvo konzumenata)
Tijekom korištenja ne smanjuje se vrijednost informacije (Upotrebna
vrijednost često se povećava korištenjem informacije)
5 Intelektualni kapital - temelj konkurentske prednosti suvremenih
poduzetnika
Uspješni poduzetnici ne ostvaruju svoj uspjeh danas zahvaljujući tome što su imaju
više imovine oni je najčešće imaju mnogo manje od većih konkurenata
Međutim oni imaju nešto mnogo vrjednije od fizičkih ili financijskih sredstava oni
posjeduju intelektualni kapital
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
Jedan od najpoznatijih istraživača na ovome području Leif Edvinsson promatra
intelektualni kapital kao sumu ljudskog strukturalnog i potrošačkog kapitala čija
interakcija stvara vrijednost za poduzeće
6 Novi poslovni modeli poduzetništva
1) Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja naglasak na kontinuirano
poboljšanje lanca vrijednosti sa naglaskom na lanac opskrbe i krajnjim ciljem
eliminacije zaliha i skladištenja proizvoda te skladištenja dijelova i poluproizvoda
u proizvodnom lancu
Provođenje ovakvog sustava zahtjeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa
maksimalnu usklađenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu
kvalitete proizvoda
Uvođenje takvog sustava u proizvodni sustav omogućuje izradu detaljnih planova
proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna čekanja i zastoje jer koncept nalaže
obavljanje operacija obavljaju upravo na vrijeme iz čega i proizlazi i njegovo ime
2) Outsourcing kao poduzetnička opcija
Fokusiranjem na ključne sposobnosti poduzetnici trebaju formirati svoju strategiju
poslovnog rasta i razvoja u globalnom poslovnom okruženju strateškim taktikom
eksternaliziranja netemeljnih aktivnosti za koju se koristi engleski naziv
Outsourcing
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju odgovornost za obavljanje jedne ili više poslovnih funkcija ili pak
čitavih aktivnosti
Outsourcing kao poduzetnička opcija predstavlja strategiju prema kojoj poduzetnik
outsourcira većinu nesržnih funkcija različitim specijaliziranim dobavljačima
koristeći tako njihove ključne sposobnosti
Outsourcing u poduzetništvu može biti i strateška opcija obavljanja neke funkcije
ili
aktivnosti za drugog naručioca (tzv Insourcing)
Insourcing može predstavljati dobro rješenje za poduzetnike koja nisu postigla
zadovoljavajuće rezultate sa vlastitim proizvodom ili uslugom naročito ako se
vezanjem za strateškog partnera može ostvariti konkurentska prednost na tržištu
3) Target costing kao poduzetnička opcija
Target costing predstavlja strukturni pristup upravljanju troškovima proizvodnje
nekog proizvoda ili usluge
Target cost (ciljani trošak) je trošak po kojem određeni proizvod mora biti
proizveden sa ciljem generiranja željene razine profitabilnosti po unaprijed
određenoj prodajnoj cijeni proizvoda
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
Tagret costing predstavlja koncept upravljanja troškovima koji je baziran na
dugoročnim tržišnim perspektivama umjesto na nazorima vođenim isključivo
kratkoročnim profitom
Target costing predstavlja fundamentalno drugačiji pristup On djeluje ldquounatragrdquo
polazeći od unaprijed definirane cijene proizvoda
Primjer primjene target costinga
1048698 Poduzetnik X dobio je narudžbu za proizvodnju 10000 komada proizvoda A po
cijeni od 48 Kn Ukupni prihod iznosio bi tako 480000 Kn Prosječna profitna stopa
poduzeća X je 25 Ciljani profit iznosi tako 120000 Kn a ciljani trošak 360000
Kn što po jedinici
proizvoda A iznosi 36 Kn
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
1048698 Međutim procijenjeni trošak samostalne proizvodnje proizvoda A iznosi 40 Kn
ili 40000 Kn za cijelu narudžbu Razlika od 40000 Kn predstavlja iznos za koji
poduzetnik treba reducirati troškove kako bi se postigla ciljana cijena i ciljani profit
1048698 Tada on pristupa ispitivanju pojedinačnih cijena sirovina materijala i
poluproizvoda te proizvodnih i prodajnih troškova Ukoliko poduzetnik procjeni da
su njihove cijene previsoke pristupa se pregovaranju sa dobavljačima i stvaranju
partnerskih odnosa
7 Umrežavanje i poduzetništvo
1 Strateško povezivanje poduzetnika
Strateško povezivanje spada među najvažnije odrednice suvremenog
poduzetništva
Prepoznavanje prednosti kolaborativne suradnje i uključivanje u strateške
saveze za suvremene poduzetnike postaje nužnost ukoliko žele zadržati ili
ostvariti novu konkurentsku prednost
Strateški savezi su koalicije poduzeća stvorene u svrhu postizanja važnih
poslovnih ciljeva
Sudjelovanjem u njima poduzetnici mogu postići puno bolje rezultate nego
putem samostalnog tržišnog nastupa
Strateški savezi predstavljaju interorganizacijske oblike u kojima se angažiraju
posebna znanja umijeća i resursi različitih neovisnih poduzeća i individualnih
poduzetnika sa ciljem postizanja zajedničkih ali i pojedinačnih ciljeva
Prednosti strateških saveza
Poduzetnici se trebaju udruživati u strateške saveze radi
1 Lakšeg ulaska na tržište
2 Smanjenja troškova i rizika u razvoju novih proizvoda ili usluga
3 Stjecanja komplementarnih vještina i imovina koje niti jedno poduzeće ne
posjeduje individualno
4 Utemeljenja tehnoloških standarda za neku industriju
Primjer strateškog saveza
Iako se u Hrvatskoj za ulazak u strateške saveze uglavnom zasad odlučuju velika
poduzeća sa ciljem porasta konkurentnosti na međunarodnom tržištu (npr Podravka
i Nestleacute Pliva i Glaxo Wellcome) za strateški savez kao poželjno sredstvo razvoja
polako
se odlučuju i manja poduzeća
Dobar primjer je trgovačko udruženje CBA koje je nastalo strateškim povezivanjem
10tak srednje velikih trgovačkih kuća iz čitave Hrvatske kako bi se zaštitili od
prodora velikih stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
Osnivanjem zajedničke tvrtke CBA Zagreb 2001 godine u savez se uključuju i još
nekoliko trgovaca iz Slavonije i Istre
Osim jačanja konkurentskog položaja cilj CBA je i razvijanje suradnje sa domaćim
proizvođačima
2 Trend razvoja klastera
Klasteri predstavljaju zemljopisnu koncentraciju koja se sastoji od niza
međusobno povezanih poduzeća i institucija iz određenog područja
Klaster obuhvaća proizvođače iz određene industrije ali uključuje i druge
značajne subjekte kao što su dobavljači komponenti strojeva i specijaliziranih
inputa iznajmljivači infrastrukture pružatelji specijaliziranih usluga i sl
Klaster koncepcija prekoračuje granice lanca vrijednosti poduzeća
obuhvaćajući i pružatelje financijskih i konzultantskih usluga obuke i treninga
zaposlenih pa sve do visokoškolskih ustanova i instituta za istraživanja koji
pružaju velik dio njihovog ljudskog i tehnološkog kapitala
Klasteri utječu na konkurentnost na tri načina
1 povećanjem produktivnosti poduzeća smještenih u klasteru
2 ostvarenjem inovacija koje predstavljaju utemeljenje buduće produktivnosti
3 stimuliranjem pokretanja i osnivanja novih poduzeća
Jednom kad je klaster formiran interakcija njegovih članova samo pojačava i
promovira njegov rast posebno ukoliko postoji čvrsta podrška lokalne javnosti i
pravnih institucija
Krugman ističe tri ključne karakteristike klastera
1 Nastanak specijaliziranih bazena radaldquo
- Članovima klastera tako na raspolaganju stoji čitav set kvalitetnih i specifičnih
znanja i vještina
2 Izgradnju baze specijaliziranih dobavljača
- Tvrtke članice klastera trebaju se nastaviti specijalizirati u proizvodnji onog
outputa sa kojim imaju najveću konkurentsku prednost
3 Proizvodnju novih tehnoloških znanja i inovacija
ndash Tome pogoduju povoljni uvjeti
Primjer
Odličan primjer razvoja klastera imamo u Austriji gdje od 1996 Godine djeluje
Styria automobilski klaster koji obuhvaća različite proizvođače automobilskih
dijelova
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
Uz pomoć vlade danas okuplja dvjestotinjak gospodarskih subjekata te financijskih
i istraživačkih institucija sa gotovo 30000 zaposlenih
U okviru klastera razvijaju se testiraju i upotrebljavaju najnovije tehnologije i
rješenja u automobilskoj industriji
Po uzoru na austrijski u Sloveniji je 2001 Godine osnovan Slovenski automobilski
klaster (ACS) koji okuplja 54 člana 47 poduzeća 5 fakulteta i dva razvojna
instituta s ukupno 18000 zaposlenih od čega je više od 2000 istraživača
registriranih na fakultetima i u poduzećima
Razvoj klastera poprima sve više maha i u Hrvatskoj pa tako zasad sa većim ili
manjim uspjehom djeluju Drvni klaster u Slavoniji klaster Hrvatska cipela u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj metalski klaster u Osijeku a u planu je osnivanje
klastera elektroindustrije te prehrambene i informatičke industrije
3 KONCEPT VIRTUALNE ORGANIZACIJE
Implementacija modela u praksu
bull Pokazateljima je potrebno dodijeliti kontrolne mjere
bull Interni i eksterni benchmarking
SUB-MODELI MJERENJA
USPJEŠNOSTI VIRTUALNOG
PODUZEĆA
MODEL ANALIZE ODNOSA
KLASIČNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
- KLASIČNO MOŽE-
PREDNOST KLASIČNO
PREDNOST VIRTUALNO
MODEL ANALIZE ODNOSA
VIRTUALNOVIRTUALNO
IZBOR ODGOVARAJUĆIH POKAZATELJA
-KLASIČNO NE MOŽE-
PREDNOST
VP 1
PREDNOST
VP 2
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
81 Virtualni poduzetnici
bull Kod relativno manjih poslovnih projekata kao lideri mogu se pojaviti virtualni
poduzetnici
bull Oni naj najčešće ne posjeduju nikakva ili vrlo mala početna sredstva a osim fax
mašineprijenosnog kompjutora i mobilnog telefona nikakvu drugu
imovinu
bull Međutim oni posjeduju nešto vrednije od materijalnih resursa oni imaju viziju i
sposobnost imaginacije na osnovu koje pokreću svoje poslovanje i stvaraju usko
fokusirana virtualna poduzeća
bull Virtualni poduzetnici povezuju ponudu i potražnju na tržištu
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
5 načela virtualnog poduzetnika
1 Identifikacija tržišnih niša i prilika - virtualni poduzetnici moraju biti
sposobni i vješti brzo prepoznati i iskoristiti nove poslovne prilike prije
svojih konkurenata
2 Posjedovanje jasne vizije - virtualni poduzetnici jednako kao i drugi vođe
moraju posjedovati liderske sposobnosti
3 Fokus na ključne sposobnosti--virtualni poduzetnici trebaju se usredotočiti
samo na svoje najbolje vještine (npr trgovačke marketinške ili
organizacijske) te outsourcirati sve ostale aktivnosti strateškim partnerima
4 Izgradnja strateških saveza sa poslovnim partnerima - kao svoje strateške
partnere virtualni poduzetnici trebaju birati najuspješnije tvrtke te ih
uspješno uskladiti i povezati
5 Elektroničko poslovanje - primjena kompjutora te prateće informacijske i
komunikacijske tehnologije virtualnim poduzetnicima omogućava veliku
brzinu u poslovanju i izlasku na tržište
VIRTUALNI PODUZETNIK
PRATEĆE USLUGE
CILJANO TRŽIŠTE
PRODAJA I SERVIS
PROIZVODNJAINVESTITOR A
INVESTITOR B
ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
5 Outsourcing i insourcing
Strategija poduzeća
Strateško pitanje u virtualnoj ekonomiji
Fokusiranje na temeljne aktivnosti i ključne posobnosti postaje strateška smjernica
razvoja Poduzeća moraju izvršiti strateški odabir temeljnih aktivnosti tj onih u
kojima ostvaruju najbolje rezultate u usporedbi sa konkurencijom i usredotočiti
svoje potencijale samo na njih Sve ostale aktivnosti trebaju biti povjerene
drugima koji će ih obavljati bolje i jeftinije
Fokusiranjem na ključne sposobnosti i eksternalizacijom netemeljnih aktivnosti
poduzeća formiraju svoju strategiju poslovnog rasta i razvoja u globalnom
poslovnom okruženju
Total Quality Management
Outsourcing uključuje cjelovito restrukturiranje poduzeća i orijentaciju na ključne
sposobnosti i partnerske odnose
Poduzeća su obavezna stalno izvršavati redefiniranje svojih temeljnih aktivnosti i
ključnih sposobnosti (što odgovara japanskoj Kaizen koncepciji kontinuiranog
poboljšanja i stalnog unapređenja organizacije u malim koracima te američkom
Total Quality Management pristupu permanentnog i potpunog upravljanja
kvalitetom
Business Process Reengenering
1048698 Ukoliko takve permanentne promjene nisu donijele odgovarajuće rezultate
potrebno je provesti radikalne i korjenite promjene poslovnih procesa poduzeća
(engl Business Process Reengenering)
1048698 BPR - koncepcija popularna početkom devedesetih godina 20 stoljeća a koja
nalaže radikalno redizajniranje poslovnih procesa
1048698 Zbog svoje radikalnosti i drastičnosti često nije ispunila očekivane rezultate
Pojmovno definiranje outsourcinga
Outsourcing predstavlja ugovorni odnos za transferiranje nekog dijela ili čitavih
poslovnih aktivnosti prema vanjskim partnerima (outsourcerima) koji na taj način
preuzimaju jednu ili više poslovnih funkcija i aktivnosti poduzeća
Outsourcing je managerska strategija prema kojoj poduzeće outsourcira većinu ne-
temeljnih funkcija specijaliziranim dobavljačima (malim poduzećima)
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
bull Outsourcing je i strateška upotreba vanjskih meusobno povezanih
specijaliziranih malih i srednjih poduzeća za provođenje aktivnosti tradicionalno
obavljanih pomoću internih resursa i zaposlenika
Outsourcing ndash Eksternalizacija - da li je outsourcing nova stvar
U suštini outsourcing se bazira na već odavno poznatom konceptu eksternalizacije
pojedinih aktivnosti
Poduzeća su oduvijek angažirala specijalne vanjske suradnike za obavljanje
određenih poslovnih aktivnosti oduvijek su održavala poslovne odnose i sklapala
partnerstva sa drugim komplementarnim poduzećima te su oduvijek ugovarala
zajednički pristup resursima koji su bili izvan mogućnosti njihovog samostalnog
dosega Može se reći da svi ti poznati poslovni koncepti i aktivnosti predstavljaju
elemente outsourcinga ali outsourcing danas ipak predstavlja nešto više
Eksternalizacija ndash Outsourcing
Tradicionalna eksternalizacija predstavlja proces izdvajanja pojedinih aktivnosti ili
čitavih poslovnih procesa iz poduzeća radi ostvarivanja financijskih ušteda (engl
Downsizing)
Eksternalizacija
- napuštanje pojedinih aktivnosti i
njihovo
prepuštanje drugima
- ne prati ju nastavak poslovne
suradnje i postojanje veze
- često je popraćena i transferom dijela
imovine osoblja baze podataka
Outsourcing
- eksternalizacija aktivnosti
specijaliziranim poduzećima radi
poboljšanja njihovih
performansi i vlastite specijalizacije
- čvrsta zajednička kolaboracija
Eksternalizacija je često je popraćena i transferom dijela imovine osoblja baze
podataka i intelektualnog vlasništva
Contracting
Treba razlikovati outsourcing i od uobičajenih ugovornih odnosa sa dobavljačima
(engl Contracting ili Contracting out)
1048698 Contracting predstavlja proces u kojem poduzeće (kupac) naručuje robu ili
usluge od drugog poduzeća (dobavljača)
1048698 U takvom odnosu kupac posjeduje potpunu kontrolu poslovnog procesa tj
diktira dobavljaču točno što od njega želi i kako želi da dobavljač te usluge
izvršava
1048698 Dobavljač ne može ni na koji način odstupati od kupčevih instrukcija a kupac
može zamijenitidobavljača kada god poželi
Subcontracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
Kupac se može nemalo iznenaditi ako sazna da njegov contracting partner uopće
ne radi na ugovorenim aktivnostima već ih umjesto njega obavlja netko drugi
(tzv Subcontracting)
1048698 Subcontracting je neophodna pojava u ugovornim odnosima jer većina
poduzeća čak i najvećih ipak ne posjeduje sve resurse potrebne za obavljanje
kompletne aktivnosti
Visoka razina povjerenja
1048698 U outsourcingu tvrtka naručitelj sa tvrtkom outsourcerom (izvršiteljem
outsourcirane aktivnosti) sklapa dugoročniji ugovor (obično između 5 i 10 godina)
u kojem se specificira naručeni proizvod ili usluga
1048698 Naručitelj outsourceru prepušta izbor metoda obavljanja i kontrolu načina
odvijanja poslovne aktivnosti
1048698 Naručitelj se ne smije uplitati u samostalnost outsourcera i način izvršenja
outsourcirane aktivnosti a pogotovo ne diktirati mu kako poslovati (kao što je
slučaj u contractingu) jer bi se na taj način prednosti outsourcinga mogle posve
izgubiti
1048698 Odnose sa outsourcerom treba razvijati na bazi povjerenja savjetovanja te
suradnje u poboljšanju kvalitete ili iznalaženju novih poslovnih rješenja
Co-sourcing
1048698 Kada poslovna suradnja između naručitelja i outsourcera dostigne visoki
poslovni nivo kolaboracije outsourcing prerasta u viši nivo (tzv Co-sourcing) gdje
dobavljač postaje ravnopravni partner sa naručiteljem u planiranju organizacije
poslovanja
1048698 Co-sourcing iziskuje zajednički napor obaju strana u rješenju problema te
zajedničko donošenje odluka tijekom trajanja poslovne suradnje
Glavni ciljevi outsourcinga su
Snižavanje troškova
1048698 Dostupnost resursa
1048698 Redukcija rizika
1048698 Korištenje prednosti novih tehnologija
1048698 Korištenje ekspertnog centra
1048698 Poboljšana usluga informatičke tehnologije
Pored njih kao dodatni ciljevi outsourcinga mogu se navesti još javljaju i
1048698 Pristup kapitalu
1048698 Dodatna infuzija kapitala
1048698 Racionalnije korištenje postojećih resursa
1048698 Reinženjering
Glavna područja outsourcinga
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
A 1 Informatička tehnologija kao područje outsourcinga obuhvaća aktivnosti kao
što su održavanje osposobljavanje razvoj aplikacija baze podataka te konzalting
i reinženjering
A 2 Operativa kao područje outsourcinga obuhvaća značajan dio funkcija u
poduzeću koje se odnose na administraciju potrošačke servise financije ljudske
resurse - kadroviranje imovinu prodaju i marketing
A 3 Logistika kao područje outsourcinga obuhvaća funkcije distribucije i
transporta
Faze outsourcinga
1048698 Outsourcing kao poslovna aktivnost može se podijeliti na tri faze
1 Interna analiza i evaluacija
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
3 Implementacija i upravljanje
1 Interna analiza i evaluacija
1048698 Management ispituje potrebu za outsourcingom i razvija strategiju njegove
implementacije
1048698 Management treba pažljivo
1048698 razjasniti organizacijske ciljeve u odnosu na outsourcing
1048698 Identificirati područja za outsourcing definirati ključne sposobnosti i temeljne
aktivnosti i funkcije
1048698 razviti dugoročnu strategiju ali i voditi brigu o moralu zaposlenih i njihovim
radnim mjestima
2 Procjena potreba i izbor ponuđača
Dijeli se na pod-faze
1048698 Proučavanje potreba Obuhvaća proučavanje vlastitih potreba i usporedba sa
drugim poduzećima koji su outsourcirali iste vrste funkcija Prikupljanje njihovih
iskustava
1048698 Priprema zahtjeva za ponudom Zahtjev za ponudu koji se šalje potencijalnim
ponuđačima treba biti jasan precizan i usporediv kako bi se mogao izabrati
najpovoljniji ponuđač
1048698 Procjena ponuda i izbor ponuđača Izbor najpovoljnijeg ponuđača te
ispitivanje njegovog boniteta i reputacije kako bi se dobila bolja slika o ponuđaču
1048698 Pregovaranje i ugovaranje Definiranje razumne cijene performansi metrika
ili kvalitete te penala i konzekvenci u slučaju neispunjenja ugovora
Procjena ponuda i izbor ponuđača
Odlučujući faktori za izbor ponuđača su slijedeći
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
1048698 povjerenje u kvalitetu
1048698 cijena
1048698 reference i reputacija
1048698 fleksibilni uvjeti ugovaranja
1048698 bogatstvo resursima
1048698 sposobnost stvaranja dodane vrijednosti
1048698 odgovarajuća poslovna kultura
1048698 postojeći odnosi i
1048698 lokacija
3 Upravljanje outsourcingom
1048698 Razumijevanje ciljeva poduzeća
1048698 Strateška vizija i plan
1048698 Pravilan izbor ponuđača
1048698 Pravilno strukturirani ugovor
1048698 Precizno definirana financijska konstrukcija
1048698 Njegovanje poslovnih odnosa
1048698 Otvorena komunikacija
1048698 Korištenje vanjskih savjetnika
Rizici vezani uz outsourcing
Smanjenje morala zaposlenih te njihovo napuštanje poduzeća
Mogućnost izbijanja nesporazuma sa outsourcing partnerom ukoliko
1048698 outsourcing partner ne vrši permanentno povećanje razine kvalitete usluge
1048698 razlike u poslovnim stilovima i kulturama između naručitelja i outsourcera
izazovu nerazumijevanje i nepovjerenje
1048698 outsourcirani proizvodi ne anticipiraju tehnološke promjene
1048698 se nakon potpisivanja ugovora kod partnera pojavi tendencija povećanja vlastite
koristi nauštrb drugog partnera
Outsourcing - univerzalni model za današnje moderne organizacije
1048698 Unatoč rizicima outsourcing je unatrag posljednjih desetak godina postao
razvijeni oblik poslovne suradnje
Outsourcing donosi značajne prednosti jer male specijalizirane tvrtke za određene
proizvode ili usluge mogu biti značajno efikasnije mogu razvijati inovativna
rješenja povećati fleksibilnost akcelerirati redizajniranje čitavog poslovnog
procesa povećati portfelj usluga i kontinuirano sudjelovati u unapređenju
poslovanja Stoga uopće ne treba postavljati pitanje da li koristiti outsourcing već
kako ga najbolje primijeniti
Kreiranje virtualnog poduzeća primjenom koncepcije outsourcinga
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting
Moderni teoretičari strateškog managementa tvrde da su današnje klasično
integrirane (multinacionalne) kompanije posrćući dinosauri koji će uskoro biti
zamijenjeni visoko umreženim brzim i fleksibilnim ndash virtualnim poduzećima
LIDERSKO PODUZEĆErarrSržne kompetencije
PROŠIRENI TIM rarrOutsourcing
VANJSKI PARTNERI rarrContracting